pasmine svinja

SVINJOGOJSTVOSVINJOGOJSTVO

Prof. dr. sc. Tomislav Balenović

Broj svinja u svijetu 2004 god. (FAO)Broj svinja u svijetu 2004 god. (FAO)Pigs Year

Stocks (Head) 2004World 947.801.201 Africa 21.022.064 Asia 577.092.313 Europe 192.582.912 North & Central America 96.152.097 South America 55.494.815 Australia 2.658.000

Broj svinja, 2004. (FAO)

Australia0%

Africa2%

Asia62%

Europe20%

North & Central America

10%

South America

6%

PODRIJETLO I PASMINE SVINJAPODRIJETLO I PASMINE SVINJA

• današnje pasmine svinja potječu od dva izvorna oblika:– europske divlje svinje (sus scrofa ferus europaeus)– azijske divlje svinje (sus vittatus)

• osteološka osnovica za prosudbu podrijetla je oblik suzne kosti:– europska divlja svinja: duga i niska– azijska divlja svinja: kratka i visoka

• danas: u šumama sjeverne i jugoistočne Europe, dijelovima Azije te sjeverne Afrike

• građa:– glava: duga, uska, dug lični dio, ravna profilna linija

nosa, kratke i stršeće uši– trup: uzak, plosnatih rebara, snažno razvijenog

prednjeg dijela tijela, šaranastih leđa, stražnji dio tijela slabije razvijen sa strmim sapima

– noge: visoke, jake– tijelo obraslo gustim, sivosmeđim čekinjama (leđa!)– 5 pari sisa

Europska divlja svinjaEuropska divlja svinja--sussus scrofascrofa ferusferus europaeuseuropaeus


• proizvodne sposobosti:– kasna dozrelost (5-6 god.)– niska plodnost (4-6 prasadi u

leglu, prasad “u livreji”)– slaba tovnost, loša kakvoća mesa

(suho i tvrdo)– bolja tjelesna razvijenost nego

kod azijske divlje svinje (180-200 kg, ponekad i do 300 kg)


• dobra otpornost, dugovječnost (do 30 god.)

• od nje su nastale europske primtivne, domaće pasmine svinja (šiška = direktni potomak)

Azijska divlja svinjaAzijska divlja svinja--sussus vittatusvittatus

• danas: na Javi, Sumatri• građa:

– glava: kratka lubanja, uleknuta linija nosa– trup: kratak, zdepast i dubok (manji)

Azijska divlja svinjaAzijska divlja svinja--sussus vittatusvittatus

• proizvodne sposobnosti:– ranozrelost– dobra plodnost– dobra tovnost (masni tip svinje) – manje tjelesne mase (110-150 kg)

• izvorni je oblik svinja u Aziji: indijske, kineske, sijamske

• upotrebljena u izradnji plemenitih europskih pasmina svinja (jorkšira, berkšira, a preko njih je utjecala na njemačku oplemenjenu svinju)

SusSus scrofascrofa ferusferus var. var. mediteranusmediteranus

• divlja svinja Sredozemlja i Balkana• predstavlja varijantu sus scrofa ferus europaeus• od nje potječu romanovska i iberska svinja, a od nje i

europske divlje svinje potječu mangulica, turopoljska svinja te podravski bagun

PreobraPreobražžaj divljih u domaaj divljih u domaćće i plemenite e i plemenite pasmine svinjapasmine svinja

• udomaćivanje i uzgojni rad čovjeka doveli su do promjena vanjštine i proizvodnih sobitosti svinja:– smanjivanje veličine okvira, promjene dimenzija glave– domaće svinje su niže, veće dužine i dubine trupa– tanja koža, rjeđe i finije čekinje (bolji uvjeti)– od divlje monoestrične postale su poliestrične životinje– ranozrelost (divlje svinje završe rast s 5-6 god, a

domaće s 2-3 god.)– veća plodnost (divlje svinje prasile su 5-6 prasadi

godišnje, a domaće po 8-12 prasadi 2 puta godišnje)

PROIZVODNI TIPOVI SVINJAPROIZVODNI TIPOVI SVINJA--morfolomorfološške i fizioloke i fiziološške karakteristikeke karakteristike

• nekoliko zadnjih desetljeća: promjena od uzgoja masnih do mesnih tipova svinja (zahtjevi potrošača, eknomičnost, rentabilnost)

• PROIZVODNI TIP je rezultat građe tijela koja je u pozitivnom odnosu sa proizvodnjom mesa i masti

• h2 za tip kod mesnatih svinja je oko 0,30• unutar pojedinih pasmina dotjeranih u određenom

proizvodnom tipu još uvijek nalazimo nedovoljno izjednačen materijal → prilikom stavljanja u tov potrebno je izvršiti izbor pojedinih grla po tipu

Razvoj tjelesnih proporcijaRazvoj tjelesnih proporcija

a) divlji tipb) mesno-masni tipc) mesni tipd) izrazito mesni tip

Mesni tip svinjaMesni tip svinja

• mala i lagana glava• umjereno razvijen i mišićav vrat• relativno uzak i lagan prednji dio tijela, sve veća širina i

dubina prema stražnjem dijelu• naročito razvijen leđni dio te zdjelica sa šunkom• prednji : stražnji dio = 30 : 70 % ukupne težine• izrazito mesni tip 40 : 60 %• velika dužina tijela – odnos visine prema dužini = 1:1,5• tu spadaju: danski, švedski, nizozemski landras, veliki

jorkšir, minesota I, njemačka plemenita i oplemenjena svinja i dr.


• prirast mesa:– prirast mesa veći je do težine od oko 100 kg– sa 30 kg žive vage dnevni prirast mesa je oko 175 g→ povećanjem težine povećava se i dnevni prirast

mesa → 350 g pri težini od 70-80 kg (= maksimalan dnevni prirast mesa) → pri većim težinama on opada pa sa 100-110 kg iznosi 280-300 g


• prirast masti:– obratno od prirasta mesa → što su svinje mlađe,

dnevno proizvode manje masti od mesa, a što su teže, više masti, a manje mesa

– sa 30 kg žive vage dnevni priras masti je oko 50 g → sa 100 kg oko 300 g (jednak prirast masti i mesa)→ sa 150 kg dnevni prirast masti se i dalje povećava i

iznosi oko 320 g

Njemački landras

Veliki jorkšir

Mesni tipMesni tipNizozemski landras

Pietren

Mesno Mesno –– masni tipmasni tip

• nešto teža i u čelu šira glava• vrat je kraći i deblji• rebra zaobljena, a prsa šira• nešto kraća dužina tijela• to su široka i duboka grla sa dobro razvijenim šunkama• nešto ranije počinju ngomilavati mast pa već pri težini

od 50-60 kg gotovo je jednak dnevni prirast mesa i masti, a nakon toga sve je veći prirast masti

• tu spada srednji jorkšir

Mesno Mesno –– masni tipmasni tip

Srednji jorkšir

Masno Masno –– mesni tipmesni tip

• još relativno teža glava i vrat• prednji dio tijela razvijeniji, prsni koš je obliji i kraći• dužina tijela nešto kraća od prethodnog tipa• dobro razvijene šunke• prednja : zadnja polovica tijela = 50 : 50 %• tu spadaju berkšir, kornval, crna slavonska svinja

Masno Masno –– mesni tipmesni tip

Berkshire Crna slavonska svinja

Masni tipMasni tip

• teška i široka glava• kratak i debeo vrat• izrazito zaobljena prsa• razmjerno kratko tijelo, valjkastog oblika• kod utovljenih grla udio masti je preko 50 %• taloženje veće količine masti već u ranijoj dobi: sa 40-

50 kg žive vage približno isti dnevni prirasti masti i mesa

• tu spadaju naše autohtone pasmine svinja (mangulica, bagun, turopoljska svinja) te Poland China svinja

Masni tipMasni tip

Lasastamangulica

Poland china

Bijela mangulica

PASMINE SVINJAPASMINE SVINJA

• predstavljaju bitnu komponentu u organizaciji i ekonomici svinjogojske proizvodnje

• karakterizirane su morfološkim, fiziološkim i konstitucijskim osobinama (adaptacija!) te pravcem i smjerom proizvodnje

• voditi računa o izboru pasmine (kvalitetnija i rentabilnija proizvodnja)

• pasmine svinja mogu se svrstati u pojedine skupine prema dva kriterija:– prema proizvodnom tipu (sposobnostima)– prema porijeklu i postanku

Podjela pasmina prema proizvodnom tipuPodjela pasmina prema proizvodnom tipu

• izvorne (domaće pasmine): – masne svinje, potječu neposredno od divljih svinja,

žive u skromnim uvjetima pa su i skromnih proizvodnih svojstava

• prijelazne pasmine (pasmine kombiniranih svojstava):– nastale odabiranjem i križanjem domaćih pasmina,

većih proizvodnih sposobnosti i zahtjeva za proizvodnim uvjetima; kombinirane pasmine

• plemenite pasmine:– visokoproizvodnih sposobnosti i velikih prohtjeva u

pogledu držanja, njege i hranidbe, za uzgoj hibrida

Izvorne (domaIzvorne (domaćće) pasmine svinjae) pasmine svinja

• izvorne (domaće) pasmine svinja– šiška– mangulica– turopoljska svinja– bagun

Prijelazne (kombinirane) pasmine svinjaPrijelazne (kombinirane) pasmine svinja

• prijelazne (kombinirane) pasmine svinja– crna slavonska svinja– berkšir– kornval

Plemenite pasmine svinjaPlemenite pasmine svinja

• veliki jorkšir (bijela engleska svinja)• danski landras• njemački landras• švedski landras• nizozemski landras• belgijski landras• pietren• hempšir• durok

Kineske pasmineKineske pasminesvinjasvinja

• u Kini se uzgaja veći broj pasmina i sojeva svinja (oko 40 pasmina i 120 sojeva), koje su podijeljene u tri skupine:– sjeverno kineske– južno kineske– riječno–jezerske pasmine

• najbrojnije su: meishan, jiaxing, faihu, jinhau i tia meslan

Kineske pasmine Kineske pasmine svinjasvinja

• proizvodne sposobnosti:– izrazito ranozrele: spolna zrelost s 3-4 mj., u težini

od 25-30 kg– plodnost: 16-18 (i više) prasadi u leglu; othrani 12-

14 prasadi– u zreloj dobi težine 100-200 kg– slabih tovnih sposobnosti– niski randman (70%) i slaba kakvoća polovica– masne pasmine svinja (debela leđna slanina)– dobro iskorištavaju voluminoznu hanu

Meishan

Kineske pasmineKineske pasminesvinjasvinja

• u novije vrijeme se križanjem tih pasmina s plemenitim pasminama nastoji popraviti plodnost svinja– Francuska: uzgoj tzv. sino-europske linije s 50% (i

manje) krvi kineskih pasmina (popravljena plodnost za 1-2 praseta, no pogoršana kakvoća polovica)

– otkriće genetskih markera moglo bi omogućiti unos gena plodnosti u plemenite pasmine, bez pogoršavanja ostali svojstava

IZVORNE (DOMAĆE) PASMINE SVINJA

Izvorne (domaIzvorne (domaćće) pasmine svinjae) pasmine svinja

• kasnozrelost• mala plodnost• veliki utrošak hrane za jedinicu prirasta• izrazita sklonost za proizvodnju masti• snažna konstitucija• velika adaptacijska sposobnost na loše uvjete smještaja,

njege i uzgoja

ŠŠiišškaka

• naša najprimitivnija pasmina• najsličnija divljoj svinji (po izgledu, proizvodnim

osobinama i načinu života)• veliki značaj u povijesti:

– još u 18. i početkom 19. st. bila je jako rasprostranjena po Hrvatskoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Bosni i Srbiji

• smjenom u sastavu svinja zamijenile su je engleske bijele svinje, crna slavonska svinja, itd.

• uzgajana u najekstenzivnijim uvjetima:– po šumama je u čoporima (poludivlja) tražila sebi

hranu (uglavnom žir, korijenje i plodove)– parenje i prasenje u šumi– ev. u hladnijim razdobljima boravile su u kolibicama

od granja i pruća– pod utjecajem prirodne selekcije; čovjek je imao samo

sporedni značaj– preživljavala su samo najotpornija i najzdravija grla– najkasnozrelija pasmina

ŠŠiišškaka

ŠŠiišškaka

• mijenjanjem načina uzgoja svinja, šišku su zamjenjivale druge pasmine

• građa:– velika sličnost sa divljom svinjom

ŠŠiišškaka

– glava: dugačka i uska, gotovo ravnog profila, sitnih očiju, uške su osrednje dužine i uspravne, rilo dugačko i jako

– vrat: dugačak, uzan, suhih i oskudnih mišića– trup: uzan i plosnat, uzanih i dosta dubokih grudi,

plosnatih rebara; šaranasta leđna linija, jako ispupčena leđa

– uzak slabinski dio, sapi uske, osrednje dužine i jako oborene (često krovaste) te slabo izražene šunke (male i suhe)

– noge: visoke i snažne (za brzo kretanje)

ŠŠiišškaka

– pokrivena je gustim, vrlo grubim i dosta dugim čekinjama, obično prljavo bijelo-sive boje (nikad kovrčave)

– prasad se rađa s uzdužnim svjetlijim i tamnijim prugama koje se ubrzo izgube (“u livreji”)

ŠŠiišškaka

• proizvodne sposobnosti:– plodnost: slaba, 2-8 (obično 4-5) prasadi u leglu– prasad vrlo sporo raste (kasnozrelost je pasminska

odlika)– rast završava tek nakon navršene treće godine– utovljena šiška dosegne težinu od 200-250 kg

• dosta otporna, no zbog slabe njege obično obiluje parazitarnim oboljenjima

MangulicaMangulica

• bila je naša najrasprostranjenija pasmina svinja

• danas: u nekim našim jako ekstenzivnim krajevima u Slavoniji i Baranji (brojno stanje je neznatno)

MangulicaMangulica

• razlikujemo dva soja (po boji):– bijeli soj: pokrivena bijelo-žućkastom do sivkastom

kovrčavom dlakom– lasasti soj: po leđima obrasla mrkom, smeđm

dlakom, a po trbuhu i unutrašnjim stranama nogu zamazano žućkasto-bijelom, kovrčavom dlakom (sl. lasici)

MangulicaMangulica

• BIJELA MANGULICA:– srednje velika, razmjerno kratka i široka– glava: kraća kod ranozrelih tipova, a kod kasnozrelih

veća i duža, malo uleknute profilne linije nosa, poluklopavih uški

– vrat: srednje dug i mišićav– prsa: obla i duboka– noge: pravilne, dosta nježnih kostiju

MangulicaMangulica

• LASASTA MANGULICA:– nešto manja, plića i uža u prsima od bijele

mangulice– glava: razmjerno duža, a uške klopavije

MangulicaMangulica

• proizvodne sposobnosti:– plodnost: relativno slaba, oko 5 prasadi u leglu– prasad “u livreji”; ispruganost se kod bijele

mangulice gubi u prvim tjednima života, dok se u lasaste zadrži preko 3 mj. života

– tipična masna svinja – utovljene dosegnu težinu od 200-250 kg– utovljene mangulice daju oko 2/3 masti i 1/3 mesa od

zaklane težine, a sloj slanine je od 10-15 cm– mast i slanina vrlo dobre kvalitete, a meso slabije

MangulicaMangulica

• bila je odličan prerađivač kukuruza u mast, dobro prilagođena našim klimatskim prilikama i pašnjačko –šumskom držanju

• gotovo nikakav značaj za naše današnje svinjogojstvo, osim u smislu očuvanja autohtonih pasmina i njihova genoma

• pasmina lokalnog značaja (okolica Turopolja) koja je obitavala u području močvarnih pašnjaka te hrastovih i bukovih šuma (odlično iskorištava žir)

• provodilo se i križanje ove pasmine s jorkširom, berkširom i kornvalom, no bez nekog pozitivnog rezultata

• prema nekim izvorima nastala je od šiške oplemenjene s kršopoljskom pasminom svinja

Turopoljska svinjaTuropoljska svinja


• građa:– spada u srednje velike pasmine svinja– glava: srednje dužine, slabo uleknutog profila s

jakim, srednje dugim rilom; uške su srednje dužine, dosta uzane i poluklopave

– vrat: dosta kratak, slabo obrastao muskulaturom– leđa: ravna, dosta dugačka i srednje široka– trbuh: pravilno razvijen, sa 10-12 sisa– noge: pravilno građene, dosta tankih kostiju,

relativno kratke i snažne


– obrasla je kovrčavim čekinjama srednje dužine i bijele boje sa nekoliko nepravilno razbacanih crnih pjega veličine dlana


• proizvodne sposobosti:– kasnozrela pasmina– plodnost: 6-7 prasadi u leglu– dobro se tovi i obično se stavlja u tov s 2 godine

starosti– utovljene svinje daju preko 50% slanine (čvrsta)– dobre kvalitete mesa (ružičaste boje, dosta sočno i

ukusno)

BagunBagun

• lokalnog značaja, u neznatnom broju u području Koprivnice, Đurđevca i Virovitice

• spada u srednje velike pasmine svinja

BagunBagun

• građa:– glava: malena, dosta kratka i široka, uleknutog

profila, malih, dosta širokih i uspravnih ušiju– trup: valjkast i dosta dubok, dubokih i dosta širokih

grudi i zaobljenih rebara– leđa: ravna, dosta široka– šunke prilično razvijene– krmača obično ima 10 sisa– noge: kratke, tankih kostiju– tijelo je prekriveno kovrčama žućkasto-prljave boje

BagunBagun

• proizvodne sposobnosti:– plodnost: osrednja, 6-7 prasadi u leglu– tipična masna svinja, odlično se tovi– u tov se stavlja poslije 8 do 9 mj. starosti, u težini od

oko 80 kg → utovi se za 5-6 mj do oko 180 kg

PRIJELAZNE (KOMBINIRANE) PASMINE SVINJA

Prijelazne (kombinirane) pasmine svinjaPrijelazne (kombinirane) pasmine svinja

• nastale su selekcijom i križanjem domaćih pasmina• većih proizvodnih sposobnosti, ali i većih zahtjeva u

pogledu hranidbe, držanja i njege• kombiniranih proizvodnih svojstava:

– mast-meso– meso-mast

Crna slavonska Crna slavonska svinjasvinja

• rasprostranjena na području Slavonije

• centar uzgoja bio je u okolici Osijeka, gdje je ta pasmina stvorena i razmnožena na imanju vlastelina Pfeiffera (fajferova svinja, fajferica); on je nastojao stvoriti pasminu koja će imati kvalitetnije meso od mangulice, a ostati dobre tovnosti i dobro iskorištavati krmu, posebice kukuruz

Crna slavonska svinjaCrna slavonska svinja

• 1860. god. Pfeiffer je započeo s uzgojem ove pasmine: prvo je pario lasaste mangulice s nerastovima berkširpasmine (s ciljem poboljšanja kvalitete mesa u mangulica, a da održi njezinu tovnost), a kasnije su u uzgoju korišteni nerastovi koji su bili selekcionirani križanci Poland China nerastova (uvezenih iz SAD) s Pfeifferovim krmačama→ nastala je planskim kombinacijskim križanjem naše lasaste mangulice sa stranim plemenitim pasminama!


• 1873. god., na poljoprivredno-šumarskoj izložbi u Beču, Pfeifferova svinja odlikovana je nagradom

• 1905. god. u Beču dobila je najvišu državnu nagradu• građa:

– glava: srednje duga, malo uleknute profilne linije u širokom čeonom dijelu, dok je u nosnom dijelu ravna; srednje velikih i poluklopavih uški

– trup: dosta kratak, relativno uskih i plitkih prsa, ravnih leđa i dobro razvijenih butina

– noge: pravilne građe, kratke, koščate


• proizvodne sposobnosti:– srednje zrela pasmina– plodnost: prosječno 7-8 prasadi u leglu– masno-mesni tip svinja– dobro izražena tovnost: u intenzivnom tovu sa

14 do 16 mj. dostigne težinu od 180-200 kg– za 1 kg prirasta potrebno je 4,5-5 kg zrna– prosječni dnevni prirast: oko 550 g

BerkBerkšširir

• u 18. st. izgrađen u Velikoj Britaniji, na osnovu kombinacijskog križanja domaćih svinja s azijskim (sijamskim i kineskim) svinjama

• spada u srednje velike pasmine svinja

• raširen još prije 60-ak godina (uzgajao se i u Hrvatskoj), no značaj mu se gubi nakon drugog svjetskog rata

BerkBerkšširir

• građa:– tijelo je valjkastog oblika, relativno dugo, duboko i

široko– grudi: duboke i široke, rebra zaobljena– noge: kratke– crne boje čekinja s bijelim oznakama na perifernim

dijelovima nogu, glave i repa• proizvodne sposobnosti:

– plodnost: 8-9 prasadi u leglu

KornvalKornval

• engleska pasmina crnih svinja

• nastala križanjam engleskih domaćih primitivnih pasmina sa portugalskim i kineskim domaćim svinjama

KornvalKornval

• građa:– glava: srednje veličine, široka u čelu, blago uleknute

profilne linije, dugačkih i oborenih uški– vrat: srednje dužine, širok i mišićav– trup: dugačak, širok i dubok– šunke: pune, oble i duboke– noge: snažne– crne boje, bez ikakvih pjega

KornvalKornval

• proizvodne sposobnosti:– plodnost: dobra, 9-10 prasadi u leglu (othrani 8

prasadi)– vrlo dobro iskorištava pašu, ali se mora prihranjivati– slabije kvalitete mesa nego u bijelih svinja (nešto

masnije meso i deblja slanina)

• dosta otporna pasmina prema slabijim uvjetima ishrane i njege

Mali Mali jorkjorkšširir ((smallsmall whitewhite))

• polovicom 18.st. nastao na bazi domaće lester svinje (križanjem kineskh i napolitanskih pasmina) sa kineskom svinjom

• građa:– malih okvira, karakteristične mopsaste (buldog) glave sa

degenerativno skraćenim nosnim dijelom• proizvodne karakteristike:

– izrazita ranozrelost i tovna sposobnost– slaba plodnost, prasad male porodne težine i osjetljiva (+

slaba mliječnost krmače + konstitucijske slabosti) →povjesni značaj

• nastao 1852. križanjem malog i velikog jorkšira• dosta je uzgajan u srodstvu → mnoge degenerativne

oznake: uvrnuta (mops) gubica, nedovoljni spolni nagon, impotencija

• građa:– glava je mala, kratka i široka, uvrnute profilne linije,

stršećih uški– trup je dubok i valjkast, ravnih i širokih leđa te dobro

razvijenih butina– noge su kratke, jake, finih kostiju– konstitucija fina, većeg uzrasta od malog jorkšira

Srednji Srednji jorkjorkšširir((middlemiddle whitewhite))

Srednji Srednji jorkjorkšširir((middlemiddle whitewhite))

• proizvodne sposobnosti:– ranozrelija pasmina– dobre plodnosti: 9-10 prasadi (dosta nježna, sporije

rastu nego kod velikog jorkšira)• prije je uzgajan i u nekim našim krajevima te je služio

dijelom i za oplemenjivanje domaćih pasmina• istisnuo ga je veliki jorkšir

SVINJOGOJSTVOSVINJOGOJSTVO

PLEMENITE PASMINE SVINJA

Plemenite pasmine svinjaPlemenite pasmine svinja

• veliki jorkšir (bijela engleska svinja)• danski landras• njemački landras• švedski landras• nizozemski landras• belgijski landras• pietren• hempšir• durok

Veliki Veliki jorkjorkšširir ((largelarge whitewhite))--velika engleska bijela svinjavelika engleska bijela svinja

• nastao na bazi engleske domaće svinje i križanja sredozemnih (napuljskih i portugalskih) te azijskih (kineskih i sijamskih) pasmina

• tu je pasminu uzgojio Joseph Tuley te ju izložio 1851.g.

• predstavlja najzastupljeniju pasminu u svinjogojstvu Velike Britanije (1980. i 50%) te se brzo proširila po Europi i ostalim dijelovima svijeta


• građa:– prostranog okvira te velike visine, dužine i dubine

tijela– u zreloj dobi krmače su teške 200-250 kg, a nerastovi

350 kg i više– tijelo je obraslo glatkim, finim čekinjama bijele boje,

koža je nepigmentirana (mjestimično manje tamne pjege)


– glava: umjereno duga, široka u čelu, malo uleknute profilne linije nosa, velikih i stršećih uški

– grudi: duboke i široke, dobro zaobljenih rebara– plećke: široke i umjereno obložene mišićima– leđa: duga i široka– zdjelica: ravna i malo spuštena– butine: prostrane, zaobljene i duboke– trbuh: pravilan, ravne linije, najmanje 12 sisa– noge: osrednje dužine, pravilnog stava, jakih i čvrstih

kostiju


• proizvodne sposobnosti:– odlična plodnost: 10-12 prasadi u leglu (nešto manje

kod prvopraskinja)– nazimice se pripuštaju u dobi od oko 7 mj., a u težini

od oko 100 kg– prasad porodne težine 1,1-1,3 kg, kod odbića (s

mjesec dana) teški su 6-7 kg, a sa 10 tj. dostižu 25 kg → idu u tov → u brzom tovu u dobi od 6-7 mj. dostignu težinu 90-105 kg


– u tovu do 100 kg žive vage (6 mjeseci) dnevni prirast iznosi 700-750 g, uz dobro iskorištavanje hrane: za 1 kg prirasta troše oko 3,0 kg hrane

– nerastovi u performans testu u RH (30-100 kg): prirasti veći od 900 g, konverzija hrane oko 2,5 kg

– kvalitetno meso, mramorirano, mišićna vlakna fina, sočna i mekana

– u težini od 90 kg randman iznosi oko 75%, a u težini od 100-105 kg 80-82%


• nije izjednačen po proizvodnom tipu (od izrazito mesnog do mesno-masnog tipa) → usmjeriti selekciju na što veću proizvodnju mesa (izgradnja što dužih životinja sa dobro razvijenim zadnjim dijelovima tijela)

• pasmina snažne konstitucije koja se dobro aklimatizirala u mnogim područjima svijeta (i RH)

• važno mjesto u našem svinjogojstvu

Danski Danski landraslandras(danska svinja)(danska svinja)

• u drugoj polovici 19.st. počeo uvoz jorkšira u Dansku s ciljem izgradnje vlastitog landrasa (vodeća pasmina u svijetu)

• u prvoj fazi su Danci prodavali svoj rasplodni materijal susjednim zemljama, no prestali su zbog konkurentskih razloga


• građa:– glava: fina, lagana, srednje duga, sa dugim i klopavim

ušima– vrat: srednje dug i slabo izražen– plećka: lagana i dobro spojena s prsima– tijelo je dugo, leđna linija ravna– prednji dio tijela slabije razvije od stražnjeg– 12 – 14 sisa– noge: jake, čvrste i suhe, pravilnih stavova– odrasla grla u rasplodu: 200 – 250 kg nerastovi, 180 –

220 kg krmače


• proizvodne sposobnosti:– nazimice su sposobne za reprodukciju s navršenih 7

mj.– plodnost: 10 – 12 prasadi u leglu (10 živooprasene)– porodna masa prasadi: oko 1,2 kg, kod odbića s 30

dana 7-7,5 kg, sa 6-7 mj. tovljenici dosegnu 100 kg– dnevni prirast tovljenika 700-750 g; nerastići u testu

890 g uz utrošak 2,28 kg hrane za 1 kg prirasta

• nastala je utjecajem danskog landrasa• građa:

– glava: umjereno duga, lagana, široka u čelu, srednje dugih uški

– vrat: srednje dug, tanak, mišićav– slabije razvijen prednji dio tijela: prsa su uska, a

prema stražnjem dijelu očituje se izrazita širina leđa i zdjelice

– velika dužina tijela– butine: velike, zaobljene i duboke– 12-16 dobro razvijenih sisa

ŠŠvedski vedski landraslandras ((landracelandrace))-- ššvedska bijela svinjavedska bijela svinja

ŠŠvedski vedski landraslandras ((landracelandrace))-- ššvedska bijela svinja vedska bijela svinja

• proizvodne sposobnosti:– velika plodnost: 10-12 živih prasadi u leglu – porodna težina prasadi je 1,2-1,3 kg; s mjesec dana

6-7 kg; težina u starosti 70 dana iznosi oko 25 kg– prosječni dnevni prirast oko 700 g; nerastići u

performans testu oko 875 g uz 58% mesa u polovicama

– izjednačen po proizvodnim sposobnostima (naročito po kvaliteti mesa)

– dobre konstitucije i adaptacijskih sposobnosti → sve veći značaj

Nizozemski Nizozemski landraslandras-- nizozemska bijela svinjanizozemska bijela svinja

• nastao križanjem domaćih bijelih mesnatih svinja s danskim landrasom

• selekcija na veliku dužinu trupa, lakši prednji, a teži stražnji dio tijela (prostrane šunke!)

• krmače težine 250-300 kg, nerastovi 300-350 kg


• građa:– morfološke karakteristike slične onima kod danske

svinje (izgrađen pod njenim jakim utjecajem), no robusniji i veće tjelesne mase

– klinast oblik tijela– bijele boje, ravnih i srednje dugih čekinja– srednje velika glava, duge i klopave uške


• proizvodne sposobnosti:– plodnost: oko 11 prasadi po leglu (8 – 12 živorođenih,

kao dr. landrasi)– porodna masa prasadi: 1,3 – 1,4 kg– odbiće sa mjesec dana – 7 kg– 70-og dana života težine 23 – 25 kg– brzi rast i dobra mesnatost– dobro iskorištava konzumiranu hranu


• sistemska selekcija tijekom zadnjih 20-ak godina:– povećana dužina polovica za oko 5 cm (duža od

švedskog landrasa, ali uža i plića u prednjem dijelu)– povećanje mesa na račun masti

• nedostaci:– slabija adaptacijska sposobnost– plosnatije šunke– lošije držanje na nogama

PietrenPietren

• uzgojen u Belgiji

• pasmina nastala na bazi križanja, uz primjenu uzgoja u srodstvu (nepoznat tijek izgradnje)

• smatra se da je uz domaću belgijsku svinju sudjelovao berkšir i veliki jorkšir

• građa:– glava: relativno lagana, dosta kratka, umjereno široka u čelu, dosta kratkih uški

– dubok i širok trup, krmače oko 250kg, nerastovi do300kg– vrat: kratak i slabo razvijen– plećke: dobro razvijene i mišićave– leđa: ravna, duga te izrazito široka– šunke: široke, duboke, zaobljene, razvijenog mišićja– žuto-bijela boja dlake sa razbacanim crnim mrljama po

tijelu

PietrenPietren

PietrenPietren

• proizvodne sposobnosti:– plodnost: osrednja, prosječno 8-9 prasadi po leglu– porodna težina prasadi: 1,3-1,4 kg; s mjesec dana 6-7 kg– manji dnevni prirast i veća potrošnja hrane za jedinicu

prirasta: do 90 kg dnevni prirast je oko 560 kg, uz utrošak 4 h.j. za 1 kg prirasta (slabija konverzija)

– izrazito mesna pasmina 60-65% mesa– veliki udio stresno osjetljivih svinja (20-30%)– BMV meso

NjemaNjemaččka plemenita svinjaka plemenita svinja

• nastala je na bazi jorkšira; kao podloga je služila njemačka domaća svinja

• građa:– po vanjskom izgledu ima dosta sličnosti s velikim

jorkširom• proizvodne sposobnosti:

– plodnost: dobra, 10–12 prasadi u leglu; 2 legla godišnje

– dnevni prirast: oko 600 g– randman: 78 – 80 %

• služi za križanja; kod nas u sjevernim dijelovima RH

NjemaNjemaččka oplemenjena svinjaka oplemenjena svinja

• nastala je kombinacijskim križanjem domaće (keltske) dugouhe svinje te velikog jorkšira, a zatim njemačke plemenite svinje

• građa: – krupna, dosta duboka svinja, grube građe– glava: umjereno teška, uleknutog profila, dugih i

klopavih uški

NjemaNjemaččka oplemenjena svinjaka oplemenjena svinja

• proizvodne sposobnosti:– proizvodna svojstva gotovo odgovaraju onima kod

plemenitih mesnih svinja– plodnost: 10 – 11 prasadi u leglu– nešto lošije iskorištavanje hrane nego kod prethodnih

pasmina: do težine od 110 – 120 kg žive vage troši oko 4 h.j. za 1 kg prirasta

• svinje dobre kontitucije i prilagodljivosti (razlog širenja u prošlosti na naše prostore)

NjemaNjemaččki ki landraslandras

• nastao oplemenjivanjem njemačke oplemenjene svinje: njem. oplemenjena svinja x nizozemski landras

• građa:– glava: lagana, velike i klopave uške– trup: dug, dubok i širok– leđa: široka i izrazito mišićava– butovi: puni, široki, dopiru do skočnog zgloba– dlaka bijela

NjemaNjemaččki ki landraslandras

• proizvodne sposobnosti:– plodnost: manja, oko 9 živorođene prasadi u leglu– prirast u tovu: 700 – 750 g– konverzija hrane: 2,8 – 3,2 kg

• uvezen je početkom 70-ih godina• služi u križanjima kao terminalna pasmina

Belgijski Belgijski landraslandras

• nastao je sistematskom selekcijom na povećanje mesnatosti keltskih svinja i križanjem s pietrenom

• građa:– manjeg formata– trup dubok i širok– izvanredno veliki butovi i razvijene plećke (“svinja s četiri buta”)

– udubljena kralježnica– bijela boja dlake– krmače težine 300 kg, nerastovi 350 kg

Belgijski Belgijski landraslandras

• spada među najmesnatije pasmine (uz pietrena): 60% i više

• krmače prase 8-9 prasadi porodne mase 1,3-1,5 kg• BMV meso i nizak postotak intramuskularne masti• uvođenjem DNA testa smanjio se postotak stresno

osjetljivih svinja• za križanja (očinska terminalna pasmina – kao i pietren)

DurokDurok

• američka najrasprostranjenija pasmina svinja uzgojena prije više od 100 godina (do 1940. nazivao se durok-yersey)

• današnji durok je duži, mesnatiji i plodniji od nekadašnjeg (sistematsko odabiranje, ubacivanje krvi tamvorta)

• boja: crvena, tj. riđa sa nijansama žutoriđe do tamno-riđe

• plodnost: 8 – 12 prasadi

• varijacije u proizvodnji mesa (izmjena u proizvodnim sposobnostima, naročito mesnatosti, je novijeg datuma)

• koristi se kao terminalna pasmina (otpornost, dobra kakvoća mesa, za povećanje postotka IMM u križanjima s pasminama koje imaju manje od 2-3% IMM-a)

• američka pasmina, po postanku mlađa od duroka• rasprostranjena u kukuruznom rajonu i na jugu SAD-a• građa:

– nešto sitnija od većine dr. američkih pasmina– relativno lagana glava, gotovo ravne čeone linije, s

malim stršećim uškama– fine kosti– relativno dobro razvijen kare i šunka– karakteristične boje: crna sa bijelim pojasom preko

grebena i prednjih nogu– snažna kontitucija

New New HampshireHampshire((hemphempšširir))

– krmača prosječno prasi 10 živih prasadi u leglu, prosječne mase 1,4-1,4 kg; sa 30 dana 6-7 kg

– snažna konstitucija, mali gubici– rijetka pojava BMV mesa– pojava “hemšir efekta” – naknadni pad pH mesa

nakon klanja– koristi se kao završna pasmina u križanjima

ChesterChester whitewhite ((ččesterester vajtvajt))

• ime po pokrajini u kojoj je nastala (u sjeveroistočnom dijelu SAD-a) + u imenu i karakteristika da je bijele boje

• mesnati tip svinje prilično rasprostranjen u SAD-u

TamvortTamvort

• najmanje zastupljena svinja u Engleskoj• mala rasprostranjenost i u svijetu• gotovo nikakav značaj za naše svinjogojstvo

• građa:– glava: dosta dugačka, prilično uzana, uške osrednje

dužine, dosta šiljaste i uvijek uspravne– jednobojno riđe boje

TamvortTamvort

• proizvodne sposobnosti:– plodnost: 8 – 9 prasadi u leglu– meso je dobro, ima i tanku slaninu na leđima

(osobito cijenjeno u Engleskoj)– križa se sa jorkširom radi dobivanja križanaca za

prvoklasan bacon tov– čvrste konstitucije i izuzetne otpornosti– dobro koriste pašu

pasmine svinja

Documents