reprodukcija svinja
TRANSCRIPT
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 1/43
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 2/43
SADRŽAJ:
UVOD ................................................................................................................................................................ 3
UTICAJ GODIŠNJIH DOBA NA JALOVOST KRMAČA ............................................................................................ 8
ODGOJ I REPRODUKTIVNA EKSPLOATACIJA NAZIMICA ....................................................................................13
REPRODUKTIVNA PERFORMANSA NAZIMICA ..................................................................................................20
ESTRUSNI CIKLUS NAZIMICE ............................................................................................................................24
PLITKA INTRAUTERINA INSEMINACIJA .............................................................................................................33
DUBOKA INTRAUTERINA INSEMINACIJA ..........................................................................................................35
HIRURŠKA INSEMINACIJA ................................................................................................................................37
ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................................41
LITERATURA .....................................................................................................................................................42
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 3/43
Uvod
Jalovost ţenskih priplodnih grla u intenzivnoj svinjarskoj proizvodnji iz godine u
godinu izrasta u ozbiljan stočarski i zdravstveni problem. Loša reprodukcija svinja na
ekonomičnost poslovanja u svinjarstvu itekako mnogo utiče % jalovih plotkinja u zapatu. Ovaj
problem se više prati i izučava na krupnim gazdinstvima, dok je na seoskim gazdinstvima taj
problem gotovo zanemaren. Upravo to nas je navelo da pristupimo ispitivanju na seoskim
gazdinstvima gde je taj problem takoĎe prisutan.
Determinacija reproduktivnog statusa priplodnih nazimica je vaţan faktor u tehnologiji
njihovog odgoja i reproduktivnog iskorištavanja. Zbog toga je, u intenzivnoj proizvodnji
svinja, potrebna primena efikasnih metoda dijagnoze reproduktivnog statusa nazimica.
Klasična metoda testiranja pojave estrusa, kontaktom nazimica sa polno zrelim nerastom nije
dovoljno precizna. Pokazalo se, naime, da se, zbog nepreciznosti ove metode, oko 30 do 40%
priplodnih nazimica izlučuje iz priploda, sa dijagnozom „prolongirani preinseminacioni
anestrus“, iako su ove nazimice uspostavile cikličnu ovarijalnu aktivnost. Ovo ima za
posledicu značajne zootehnološke i ekonomske gubitke. Metoda real-time ultrazvučne
dijagnoze reproduktivnog statusa je precizna, ali je skupa i nepraktična za masovnu primenu.
Zbog toga je cilj ovog rada bio da se ispita mogućnost dijagnoze reproduktivnog statusa
nazimica, na onsovu ovarijalnog i estrusnog reagovanja posle tretmana gonadotropnim,
luteolitičkim i progestagenim hormonskim preparatima. Dobijeni rezultati pokazuju da postoji
vrlo specifično ovarijalno i estrusno reagovanje polno nezrelih i polno zrelih nazimica, zavisno
od primenjenog hormonskog tretmana. Rezultati primene luteolitičkih tretmana (PGF2α),
pokazuju da ovaj tretman nije dovoljno precizan za dijagnozu reproduktivnog statusa
nazimica. Tretman gonadotropnim hormonima (eCG i hCG) daje samo delimično preciznerezultate dijagnoze reproduktivnog statusa. Naime, polno nezrele nazimice reaguju dobrom
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 4/43
sinhronizacijom estrusa, unutar prosečno 4 dana posle injekcije eCG. MeĎutim, trajanje
intervala od injekcije eCG do pojave estrusa značajno varira, izmeĎu 4 i 25 dana, kod polno
zrelih nazimica. Vrlo precizna diferencijalna dijagnoza reproduktivnog statusa nazimica se
postiţe tretmanom sa progestagenim preparatima (Altrenogest, Regumate®). Polno nezrele
nazimice ne reaguju sinhronizovanom ovulacijom i pojavom estrusa, posle tretmana
progestagenim preparatom. Polno zrele nazimice, meĎutim, reaguju vrlo viskim stepeno
sinhronizovane ovulacije i pojave estrusa, posle progestagenog tretmana.
Dobijeni rezultati predstavljaju doprinos boljem poznavanju ovarijalnog i estrusnog
reagovanja nazimica, posle tretmana egzogenim gonadotropinima, luteoliticima i
progestagenima. Osim toga, ovi rezultati pruţaju mogućnost precizne dijagnoze
reproduktivnog statusa nazimimica u proizvodnim uslovima. Na taj način je moguće
formulisati efikasniju tehnologiju reproduktivne eksploatacije nazimica i, time, povećati
efikasnost intenzivne proizvodnje svinja.
Stepen reproduktivne efikasnosti priplodnog zapata krmača, u intenzivnoj farmskoj
proizvodnji svinja je faktor koji direktno i vrlo značajno odreĎuje ukupnu efikasnost
proizvodnje, kako u naturalnom, tako i u ekonomskom pogledu. Broj proizvedene zalučene
prasadi po krmači godišnje je osnovni parametar reproduktivne efikasnosti priplodnog Zapata.
Vrednost ovog parametra zavisi od uticaja brojnih faktora, meĎu kojima se ističu: starost i
telesna masa nazimica kod fertilnog osemenjavanja, trajanje jednog reproduktivnog ciklusa
(period izmeĎu dva uzastopna prašenja, odnosno indeks prašenja) i veličina legla kod prašenja,
odnosno zalučenja.
Starost i telesna masa nazimica kod fertilnog osemenjavanja je faktor koji primarno i
značajno odreĎuje broj proizvedene prasadi po krmači godišnje Danas se smatra da krmača
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 5/43
mora proizvesti minimalno 22 praseta godišnje, odnosno 65 do 75 zalučene prasadi tokom
ukupnog perioda reproduktivne eksploatacije (za prosečno 3 do 3.5 prašenja). Ovaj nivo
proizvodnje prasadi, prema savremenim kriterijumima za intenzivne evropske bele rase svinja,
moţe da ostvari nazimica superiornih genetskih predispozicija za produktivne i reproduktivne
osobine, koja je kod fertilnog osemenjavanja stara 220 do 240 dana, telesne mase izmeĎu 130
do 140 kg, sa minimalnom debljinom leĎne slanine 18 mm, te da je fertilno osemenjavanje
izvedeno u drugom ili trećem postpubertetskom estrusu. Pokazalo se, naime, da
osemenjavanja nazimica neadekvatne starosti i telesne mase, kao i neadekvatnog
reproduktivnog statusa, ima za posledicu značajno smanjenje ukupne godišnje produkcije
prasadi po krmači.
U proizvodnim uslovima, na velikim farmama intenzivne proizvodnje svinja, godišnje
je potrebno obezbediti 30% do 40% ovakvih nazimica, od ukupnog broja krmača u
reproduktivnom zapatu, radi remonta plotkinja izlučenih iz dalje proizvodnje
Ovaj uslov je, meĎutim, dosta teško obezbediti u proizvodnim uslovima masovne
intenzivne proizvodnje svinja. Osnovni r azlog za ovo je poznata činjenica da starost i telesna
masa nazimica, kod postizanja polne zrelosti (puberteta), značajno variraju u zavisnosti od
sloţene interakcije genetičkih i paragenetičkih faktora. Poznato je, naime, da su starost i
telesna masa nazimica kod postizanja fiziološke polne zrelosti, nisko nasledne osobine, ispod
30% (h2 =0,30), što znači da njihove fenotipske vrednosti značajno zavise od interaktivnog
delovanja brojnih spoljašnjih (paragenetičkih) faktora. MeĎu najznačajnijim od ovih faktora se
ističu: ishrana, godišnja sezona, kontakt sa polno zrelim nerastom, način smeštaja, stresogeni,
tretman egzogenim hormonima i zdravstveno stanje.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 6/43
Navedene faktore je u proizvodnim uslovima, dosta teško uspešno kontrolisati,
odnosno odrţavati u granicama tehnološki prihvatljivog optimuma. Ovo je osnovni razlog
zbog koga se veliki broj nazimica, odabranih za priplod, izluči iz dalje reprodukcije u periodu
pre prvog osemenjavanja ili u periodu od osemenjavanja do prvog prašenja. Na našim
farmama se, u ovom periodu, izluči 30% do 40% nazimica. Najčešći razlog izlučivanja
nazimica iz dalje reprodukcije je izostanak evidencije spoljašnjih znakova pubertetskog
estrusa, kod nazimica starih više od 8 meseci, što je iznad tehnološki prihvatljive starosti za
f ertilno osemenjavanje. Smatra se da je pojava puberteta odloţena, ako nazimica zaista ne
uspostavi prvi pubertetski estrus ni sa punih 8 meseci starosti, što je fiziološki anestrus.
Ovakve nazimice se kategorišu kao nazimice sa odloţenim pubertetom. MeĎutim, veliki broj
nazimica, izlučenih iz priploda zbog dugotrajne prepubertetske anestrije, ipak ima normalno
uspostavljenu pubertetsku cikličnu ovarijalnu aktivnost, što pokazuju rezultati morfološkog
pregleda njihovih jajnika post mortem). Kako sa jedne strane, u ovim istraţivanjima, na
jajnicima takvih nazimica nisu ustanovljene patomorfološke strukture, koje bi mogle izazvati
anestriju i tako, sa druge strane, svega 4% do 5% cikličnih (polno zrelih) nazimica zaista ne
ispoljava spoljašnje znake estrus, logično se zaključuje da je dijagnoza „prolongirane
anestrije“ posledica nepreciznog otkrivanja estrusa, klasičnom metodom kontakta sa nerastom
probačem (tzv. tehnološki anestrus).
Navedene činjenice jasno ističu potrebu primene preciznijih metoda dijagnoze
reproduktivnog statusa nazimica, u svim kritičnim fiziološkim periodima tehnološkog procesa
njihovog odgoja, do početka njihove reproduktivne eksploatacije, odnosno prvog fertilnog
osemenjavanja.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 7/43
Savremena tehnologija ultrazvučne dijagnostike ovarijalne cikličnosti, gravidnosti i
patoloških promena na polnim organima nazimica i krmača je vrlo precizna metoda. MeĎutim,
ovo je još uvek dosta skupa i nepraktična metoda za dijagnozu ovarijalne aktivnosti nazimica
na velikim farmama svinja.
U praktičnoj proizvodnji se, dosta često, koristi tretman nazimica i krmača
hormonskim preparatima iz grupe gonadotropina, luteolitika i progestagena, u terapiji raznih
reproduktivnih poremećaja, kao i za kontrolu i stimulaciju pojedinih reproduktivnih funkcija.
Savremena, brojna istraţivanja pokazuju da nazimice različitog reproduktivnog statusa (polno
nezrele, tj. aciklične i polno zrele, ciklične), ispoljavaju specifično ovarijalno i estrusno
reagovanje posle tretmana različitim vrstama i/ili kombinacijama gonadotropnih, luteolitičkih
i progestagenih hormonskih preparata.
U naučnoj i stručnoj litereturi nema dovoljno sistematizovanih podataka o uspešnosti
primene hormonskog tretmana, za dijagnozu spontanog reproduktivnog statusa nazimica.
Zbog toga je osnovni cilj ove disertacije bio da se, na osnovu specifičnog ovarijalnog i
estrusnog reagovanja nazimica tretiranih gonadotropnim, luteolitičkim ili progestagenim
hormonskim preparatima, detaljno ispita mogućnost primene ovih tretmana za dijagnozu
njihovog reproduktivnog statusa.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 8/43
Uticaj godišnjih doba na jalovost krmača
Da bismo ispitali uticaj godišnjih doba na jalovost krmača i nazimica uzeli smo selo sa
900 domaćinstava koje ima oko 3000 plotkinja. Proizvodnja prasadi u ovom selu ima tradiciju
već dve decenije. Do sada postignuti rezultati mogu da se mere sa najuspešnijim društvenim
gazdinstvima. U proizvodnji su veliki jorkšir i švedski landras i krmače melezi a korišteni su i
nerastovi nemačkog landrasa i duroka. Starost krmača je od 1-5 godina. Bilo je krmača koje su
se prasile i do 16 puta. U proseku gazdinstva imaju po 3 krmače. Način ishrane, nege i drţanja
priplodnih grla pribliţno su ujednačeni u seoskim domaćinstvima. OploĎenje priplodnih
krmača i nazimica u ovom mestu isključivo je prirodnim pripustom. Kvalitet nerastova je
uzoran, kao i briga o zdravstvenom stanju, drţanju, nezi, ishrani i eksploataciji. Organizacija
oploĎavanja je u nadleţnosti mesne matične sluţbe koja veoma pedantno vodi ovaj posao.
U tabeli 1 iznosimo rezultate istraţivanja. Iz tabele se vidi da je u zimskom periodu
bilo 160 anestričnih plotkinja, u prolećnom 176, letnjem 271 i u jesenjem 60 plotkinja.
Ukupno je bilo 667 anestričnih plotkinja. Nakon tretiranja anestričnih plotkinja sa SŢK i
Prolanom 01.S. pojava estrusa je registrovana do 7 i preko 7 dana. Tako se u zimskom periodu
kod tretiranja plotkinja estrus pojavljuje do 7 dana kod 82.50%, preko 7 dana kod 7.50%; kao
što se vidi iz tabele nema znatnijih odstupanja osim u jesen kada je znatno veći broj plotkinja
došao u estrus posle 7 dana, što u ostallim godišnjim dobima nije bio slučaj. Ukupno do 7.
dana estrus se pojavljuje kod 541 plotkinje ili 81.10% i preko 7 dana kod 7.49% sve se bucalo
88.59%. Ukupno je estrus izostao kod 11.39%, najviše u jesen 25%, ali se radi samo o 60
plotkinja.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 9/43
Tabela 1: Rezultati pojave anestrije po godišnjim dobima zbirno i rezultati primene
SZK-a (serum ţdrebnih kobila) Prolana 0.1.S.
PovaĎanja je bilo najviše zimi 17.36% i leti 16.73%, dok u ostala dva godišnja doba
nema znatnijih odstupanja. Moramo da napomenemo da je veliki broj povaĎanja u leto bio
zbog velikog učešća nazimica i krmača tretiranih Prolanom 01.S. (150 od 271 ukupno),
ukupno je povaĎalo 15.39%.
Realna suprasnost po godišnjim dobima: u zimu 82.63%, u proleće 87.11%, u leto
83.26% i u jesen 88.88%, najveći % koncepcije bio je u jesen i proleće, ukupno je koncipiralo
84.60%. Pobačaja je bilo malo, ukupno 1.6% za celu godinu.
Analizirajući rezultate prašenja ne smemo da zanemarimo veliko učešće nazimica i
krmača sa jednim prašenjem što se vidi iz tabele 2.Pogodišnjim dobima bilo je ţivoprašeno: u
zimu 12.5 prasadi, u proleće 11.56 prasadi, u leto 9.65 prasadi i u jesen 10.62 prasadi po leglu.
Najmanji broj ţive prasadi je bio u leto, zbog prethodno pomenutog većeg učešća plotkinja
tretiranih Prolanom 01.S. (150). Ukupno je bilo ţive prasadi po leglu 10.94. Prosek
mrtvoprašenih prasadi je 0.77 po leglu.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 10/43
Tabela 2: Učešće jalovih plotkinja po broju prasenja i zbir jalovih dana po godišnjim
dobima
Iz izloţenih podataka moţe da se zaključi da je u letnjem periodu bio najveći broj
anestričnih plotkinja, a u jesen najmanji. Zaključak bi bio da sunce i visoke temperature
nepovoljno utiču na polni ţivot plotkinja, kao i najveći broj jalovih dana po jednoj plotkinji što
se vidi iz tabele broj 2.
Analizirajući tabelu 2 nameće se vrlo interesantan momenat. Procenat jalovih nazimica
je najveći 49.38% u zimi, u proleće je 46.02%, a u jesen 38.33%, dok je najmanji leti 34.69%.
Kod krmača sa jednim prašenjem redosled je: 51.67% u jesen, 47.70% u leto, 39.77% u
proleće i 33.75% u zimu. UporeĎujući nazimice sa krmačama koje su imale jedno prašenje,
zapaţa se znatna razlika u korist krmača, takoĎe uporeĎujući letnji period znatna razlika se
zapaţa u korist nazuimica, dok kod krmača koje su imale dva prašenja nema znatnijih
odstupanja u sva četiri godišnja doba. Isto je i sa ostalim krmačama po broju prašenja, ali je
mnogo manji broj plotkinja. Broj jalovih dana u leto jednak je zbiru jalovih dana u ostala tri
godišnja doba. Iz iznetog moţe da se zaključi da godišnja doba ne utiču podjednako na
nazimice i krmače zavisno od broja prašenja.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 11/43
Za lečenja anestričnih plotkinja u zimu i proleće koristili smo isključivo SŢK -a, dok
smo u leto i jesen koristili i Prolan 01.S. Od ukupno 271 plotkinje u leto 150 plotkinja su
tretirane Prolanom 01.S. Iz tabele 1 se vidi da nema znatnijih odstupanja što se tiče ukupnog
pojavljivanja estrusa po godišnjim dobima. Jedino u leto ima manje prasadi u odnosu na ostala
tri doba, jer su se nazimice i krmače prasile u proseku po dva praseta manje u odnosu na
plotkinje tretirane SŢK -a.
Iz svega navedenog moţe se zaključiti da godišnja doba različito utiču na pojavu
anestrije kod ţenskih grla u svinjarstvu. Najveći broj anestričnih plotkinja je u leto, manji zimi,
u proleće i najmanji u jesen. Broj jalovih dana u leto jednak je zbiru ostala tri godišnja doba.
Jalovost je naročito izraţena kod nazimica i za četiri godišnja doba iznosi 41.52%, i kod
krmača sa jednim prašenjem 42.58%, ostalo se odnosi na krmače sa 2.3.4 i 5 prašenja. Odlični
rezultati su postignuti u pojavljivanju estrusa ukupno za sva 4 godišnja doba 88.59%, realna
suprasnost je za sve 84.60%. Za lečenje smo koristili SŢK -a i Prolan 01.S., manji broj prasadi
je bio u leto, jer smo u to vreme koristili i Prolan 01.S. Godišnja doba različito utiču na
nazimice i krmače zavisno od broja prašenja.
U praktičnim uslovima primene veštačkog osemenjavanja, fertilitet nerastova, odnosno
stepen njihovog reproduktivnog iskorištavanja, je mnogo značajniji od reproduktivne
efikasnosti krmača u priplodnom zapatu. Naime, u najboljem slučaju, krmača normalno
proizvede oko 25 prasadi godišnje, dok jedan nerast proizvede 6000 do 7000 prasadi
godišnje. MeĎutim, zbog sve veća potreba da se, radi brţeg dobijanja što većeg broja grla sa
visokim genetskim potencijalom za poţeljne produktivne osobine, kao i zbog činjenice da cena
jedne inseminacione doze učestvuje sa preko 50% u ukupnoj ceni veštačkog
osemenjavanja, nameće se potrebu za povećanjem reproduktivne eksploatacije genetski
superiornih nerastova. U principu, ovo se moţe postići na dva osnovna načina: (a) povećanjem
produkcije sperme kod nerastova i (b) povećanjem broja inseminacionih doza po ejakulatu.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 12/43
Produkcija i kvalitet spermatozoida zavisi od brojnih spoljašnjih (mikroklimat, ishrana
i frekvencija uzimanja ejakulata) i unutrašnjih (genetika, starost i zdravstveno stanje) faktora.
Ove faktore je, meĎutim, vrlo teško kontr olisati i optimalizovati u proizvodnim uslovima. Sa
druge strane, iako je povećanje broja inseminacionih doza po ejakulatu, u klasičnoj tehnologiji
VO (intracervikalna inseminacija), je dosta limitirano, ipak se, tokom poslednjih 50 do 60
godina, broj sper matozoida u dozi stalno smanjivao. Na početku primene VO, broj
spermatozoida, u dozi od 100ml, kretao se izmeĎu 5 i 10 x 109. Neki noviji podaci pokazuju da
današnja prosečna inseminaciona doza iznosi 80ml, sa prosečno 3,25 x 109 spermatozoida.
TakoĎe se pokazalo da svaka krmača, primi prosečno 7,2 x 109 spermatozoida po jednom
uspešnom osemenjavanju (2,2 osemenjavanja x 3,25 x 109). Ako prosečan ejakulat iznosi 70 x
109 spermatozoida, onda se sa tim ejakulatom svega 8 do 9 krmača moţe osemeniti 2,2 puta.
Prosečno se, od jednog nerasta, dobija oko 5 ejakulata mesečno, odnosno oko 1200
inseminacionih doza godišnje. U današnjoj, sve intenzivnijoj proizvodnji, ova produkcija
inseminacionih doza po nerastu godišnje se smatra nedovoljno efikasnom, kako u
zootehničkom, tako i u ekonomskom pogledu. Zbog toga se, sve više, izučavaju mogućnosti
inseminacije dozama znatno redukovanog volumena i broja spermatozoida u dozi, kako bi se
znatno povećao broj inseminacionih doza po ejakulatu. Pri tome se mora voditi računa da
inseminacija takvim dozama, ne smanji stepena postignutog fertiliteta krmača. Primena nekih
novih biotehnologija u reprodukciji, takoĎe zahteva vrlo značajno smanjivanje broja
spermatozoida za osemenjavanje. Tako je, naprimer, u tehnologiji in vitro fertilizacije (IVF)
potrebno svega 20 do 1000 spermatozoida za uspešnu oplodnju oocita. Takozvana subzonalna
mikroinjekcija samo jednog spermatozoida u ooplazmu oocita, takoĎe se koristi za uspešnu in
vito fertilizaciju.
Primena inseminacije dozama manjeg volumena, sa znatno redukovanim brojem
spermatozoida, u principu, pretpostavlja: (1) depoziciju inseminacione doze u dublje partije
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 13/43
ţenskog reproduktivnog trakta, kao i (2) dizajniranje takvih katetera, sa kojima se moţe
izvršiti uspešna intrauterina inseminacija. Za postizanje obe navedene pretpostavke, od
primarne je vaţnosti dobro poznavanje anatomije i fiziologije ţenskog polnog trakta, posebno
u periovulatornom periodu, kao i fiziologije transporta i preţivljavanja spermatozoida u
ţenskom polnom traktu.
Odgoj i reproduktivna eksploatacija nazimica
Jedan od primarnih faktora uspešne proizvodnje prasadi na velikim industrijskim
farmama svinja, je efikasan odgoj i reproduktivna eksploatacija nazimica. Naime, oko 30% do
preko 50% krmača, koje se, godišnje, izluče iz reproduktivnog zapata, mora biti zamenjeno
kvalitetnim suprasnim nazimicama. Ove nazimice moraju biti sposobne da odgoje svoje prvo
leglo, da uspostave sledeći reproduktivni ciklus, kao i da ostvare zadovoljavajući broj prašenja,
odnosno da proizvedu zadovoljavajući broj zalučene prasadi, u toku svog ukupnog
reproduktivnog ţivota. Ovo mogu da postignu samo nazimice visokog genetskog potencijala,
dobre telesne kondicije, adekvatnog reproduktivnog statusa i odličnog zdravstvenog stanja.
Današnja tehnologija zahteva da nazimica savremenih evropskih rasa, kod fertilnog
osemenjavanja, treba da bude stara 220 do 240 dana, telesne mase izmeĎu 130 do 140 kg, sa
minimalnom debljinom leĎne slanine 18 mm, te da je fertilno osemenjavanje izvedeno u
drugom ili trećem postpubertetskom estrusu. Za postizanje ovog cilja vaţno je poznavati
fiziologiju polnog sazrevanja, faktore koji utiču na starost i telesnu masu nazimica kod pojave
puberteta, kao i metode dijagnoze reproduktivnog statusa nazimica u pojedinim vaţnim
fiziološkim periodima, tokom tehnologije njihovog odgoja, do momenta fertilnog
osemenjavanja.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 14/43
U fiziološkom pogledu, momenat postizanja polne zrelosti (puberteta) se definiše
pojavom prve ovulacije na jajniku i uspostavljanjem prvog estrusnog ciklusa, normalnog
trajanja (18 do 24 dana), odnosno sposobnošću nazimice da uspostavi i odrţi normalnu
gravidnost, posle osemenjavanja u ovom estrusu. Razvoj polnih organa, tokom perioda
prenatalnog razvoja i tokom prvih 90 dana postnatalnog ţivota, nije kontrolisan delovanjem
neurohormonalnih mehanizama na osovini CNS-hipotalamus-hipofiza-jajnik. Tercijalni
(antralni) folikuli, sposobni da reaguju na delovanje endogenih gonadotropina
(folikulostimulirajući hormon-FSH i luteinizirajući hormon-LH), razvijaju se na jajnicima
nazimica tek u starosti 60 do 90 dana, a koncentracija estrogena u telesnoj cirkulaciji ostaje
relativno niska, sve dok nazimice na navrše 150 do 210 dana starosti. Činjenica je, meĎutim ,
da se hipofizarni gonadotropini (FSH i LH) sintetišu u adenohipofizi znatno pre puberteta, ali
se ritam i količina njihovog izlučivanja u telesnu cirkulaciju, značajno razlikuju od onih tokom
estrusnog ciklusa polno zrele ţenke. Izvesne količine estrogena se, takoĎe, izlučuju iz antralnih
(tercijalnih, tj. De Grafovih) folikula jajnika, znatno pre puberteta, ali se povratna sprega, na
osovini jajnik-hipotalamus-hipofiza, ipak, ne uspostavlja. Naime, za konačno sazrevanje i
ovulaciju folikula je potrebno da se, iz adenohipofize, izluči tzv. ovulatorni talas LH. Ovaj
talas predstavlja neprekidno povećanje sekrecije LH iz adenohipofize, tako da se njegova
koncentracija u telesnoj cirkulaciji stalno povećava, tokom 30h do 40h pre ovulacije, kada
naglo opada na bazalni nivo. Ovo tonično oslobaĎanje LH je posledica negativnog povratnog
delovanja visokih koncentracija estrogena na hipotalamus i adenohipofizu. Sposobnost da
uspostavi ovu povratnu spregu, na osovini jajnik-hipotalamus-adenohipofiza, nazimica postiţe
postepeno i u funkciji je njene starosti, a znatno manje telesne mase. Precizni fiziološki
mehanizmi ovog fenomena nisu sasvim razjašnjeni. Poznato je da oslobaĎanje ovulatornog
talasa LH iz adenohipofize, stimuliše negativno povratno delovanje visokih koncentracija
estrogena. Naročito je potrebno da nazimica dostigne odreĎenu starost, da bi se na
membranama neurosekretornih ćelija hipotalamičnih nukleusa razvili receptori za estrogen
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 15/43
Tek tada su ove ćelije sposobne da, na delovanje estrogena, odgovore izlučivanjem
oslobaĎajaućeg hormona za LH (gonadotropin releasing hormon – GnRh). Tretman nazimica
mlaĎih od 3 meseca, preparatima placentalnih gonadotropina (eCG i hCG), ne rezultira
izazivanjem ovulacije, estrusa i uspostavljanjem estrusnog ciklusa.
Na osnovu navedenih činjenica, jasno je da nazimica mora postići odreĎenu minimalnu
starost (što je genetski determinisano za svaku jedinku), kako bi se stvorili uslovi za pokretanje
i odrţavanje neuro-endokrinih mehanizama, koji dovode do pojave prve ovulacije i
uspostavljanja prvog estrusnog ciklusa, odnosno do postizanja polne zrelosti. Kada se jednom
stvore uslovi za uspostavljanje negativnog povratnog delovanja estrogena, dolazi do inhibicije
izlučivanja FSH, a stimuliše se izlučivanje LH iz adenohipofize. Ovulatorni talas LH stimuliše
konačno sazrevanje predovulatornih folikula (i jajnih ćelija u njima) i dovodi do ovulacije. U
šupljinama ovuliranih folikula se formiraju, prvo hemoragična tela (corpora chaemorhagica -
CH), a 2-3 dana kasnije funkcionalna ţuta tela (corpora lutea - CL), koja sintetišu i, u krv,
izlučuju progesteron. Time se uspostavlja prvi pubertetski estrusni ciklus
Opseţna ispitivanja, koja je izveo na velikoj populaciji nazimica švedske populacije,
pokazuju da svega oko 15% nazimica postiţe pubertet sa 209 dana starosti, dok preostali broj
postiţe pubertet u inervalu od 60 dana ranije ili kasnije. Široko variranje starosti nazimica kod
postizanja puberteta je posledica uticaja interakcije većeg broja genetskih i paragenetskih
faktora
Genetski faktori. Postoje rasne razlike u starosti nazimica kod pojave puberteta. Tako,
nazimice kineske rase Meishan polno sazrevaju sa prosečno 115 dana starosti. Nazimice
savremenih evropskih belih rasa svinja Jorkšir i Landras, obično polno sazrevaju nešto ranije
od nazimica rase Durok ili Hempšir. Ispitivanja su pokazala da nazimice rase Durok
manifestuju prvi pubertetski estrus sa prosečnom starošću od 181 dana dok nazimice rase
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 16/43
Landras i Jorkšir prvi estrus manifestuju nešto ranije, tj. sa prosečnom starošću od 170 dana.
Neki autori nalaze i znatne varijacije u starosti nazimica kod pojave puberteta unutar
iste rase. Tako, na osnovu istraţivanja drugih autora, navode sledeće prosečne vrednosti za
starost pojedinih rasa, kod pojave prvog pubertetskog estrusa: Durok – 235 dana, Hempšir –
207 dana, Veliki Jorkšir – 205 dana, Landras – 185 dana i Meishan – 97 dana. Ustanovljene su
i razlike u starosti nazimica, kod pojave puberteta, izmeĎu pojedinih linija unutar rase, kao i
izmeĎu različitih kombinacija meleţenja. Zbog efekta heterozisa, nazimice melezi ranije polno
sazrevaju od svojih čistorasnih roditelja.
Paragenetski faktori. Najznačajniji paragenetski faktori, koji značajno modifikuju
starost nazimica kod pojave puberteta su: ishrana, kontakt sa polno zrelim nerastom, godišnja
sezona, smeštaj nazimica i egzogeni gonadotropini.
Ishrana. Sadrţaj energije u obrocima, moţe značajno uticati na starost nazimica kod
pojave puberteta. Značajniji nedostatak proteina u obrocima, produţava starost nazimica kod
pojave puberteta. Nazimice sa većim intenzitetom porasta i debljom leĎnom slaninom, tokom
prepubertetskog perioda razvoja, postiţu pubertet znatno ranije. Osim toga, starost, telesna
masa i debljina leĎne slanine nazimica kod prvog otkrivenog estrusa, ima značajnog uticaja na
reproduktivnu performansu u sledeća tri pariteta prašenja.
Značajno je istaći da su i metabolički hormoni, kao što su insulin i somatotro pin,
značajni modulatori reproduktivnih funkcija. Metabolički hormoni mogu, naime, kontrolisati
ishranu, proliferaciju, rast i diferencijaciju sekretornih ćelija u funkcionalnim strukturama
jajnika i/ili pojačati delovanje gonadotropina na ove structure.
Sadrţaj mikotoksina u hranivima nazimica posebno Zearalenona izaziva pojavu
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 17/43
spoljašnjih znakova estrusa, edema vulve i uvećanja mamarnog tkiva, zbog estrogene
aktivnosti ovog mikotoksina.
Godišnja sezona. Dosta davno je uočeno da nazimice roĎene u jesen, postiţu pubertet
znatno ranije (mlaĎe) od nazimica roĎenih u proleće. Prosečna starost nazimica, kod pojave
puberteta, roĎenih u jesen iznosi 202 dana, a onih roĎenih u proleće 237 dana. Ovaj fenomen
se povezuje sa uticajem različitog trajanja dnevnog fotoperioda, u sezoni kada nazimice
postiţu pubertet. Produţavanje trajanja dnevnog fotoperioda stimuliše proces polnog
sazrevanja. Najveći broj nazimica uspostavlja estrus unutar prvih 10 dana, od početka
otkrivanja, kada se sezonsko trajanje dnevnog fotoper ioda povećava od 10h do 16h. Prema
različitim istraţivanjima 23% do 60% manje nazimica, postiţe pubertet izmeĎu juna i
septembra, nego u periodu oktobar – maj. Značajne sezonske varijacije starosti nazimica kod
pojave prvog pubertetskog estrusa, ustanovili su i naši autori.
Neka istraţivanja pokazuju da se uticaj fotoperioda, ostvaruje zbog različitog
intenziteta sekrecije hormona melatonina iz pinealne ţlezde, tokom svetlog i tamnog dela
dana, kod izrazito sezonski polno aktivnih vrsta ţivotinja (ovca, konj, divlja svinja i većina
drugih divljih vrsta). MeĎutim, istraţivanja pokazuju da ne postoji povezanost izmeĎu
koncentracije melatonina u krvnoj plazmi i razlike u starosti nazimica kod pojave puberteta,
izmeĎu pojedinih godišnjih sezona.
Kontakt sa polno zrelim nerastom. Brojna istraţivanja potvrdila su da izlaganje
prepubertetskih nazimica punom kontaktu sa polno zrelim nerastom, značajno smanjuje i
sinhronizuje njihovu starost kod pojave puberteta. Navedeni fenomen je poznat kao “efekt
nerasta”. Starost nazimica, na početku stimulacije kontaktom sa nerastom, ima veoma veliki
uticaj na trajanje intervala, od početka stimulacije do pojave polne zrelosti, kao i na broj (%)
nazimica koje će reagovati na ovu stimulaciju Način kontakta sa nerastom ima veoma
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 18/43
značajnog uticaja na stepen estrusnog reagovanja nazimica. Tako su ustanovili da se najbolji
efekt nerasta postiţe ako se nazimice stimulišu, tako da se doteraju u boks sa nerastom i
ostvare direktan kontakt sa njim. Nešto slabije reagovanje se postiţe, ako se nerast doteruje u
boks sa nazimicama, a vrlo slabo ako se nerastovi stalno drţe u boksu do nazimica.
Za ispoljavanje opisanog efekta nerasta, od primarne je vaţnosti uticaj olfaktornog,
vizuelnog, taktilnog i auditivnog stimulusa nerasta na nazimicu ( Kirkwood i sar., 1981).
Smatra se da ovi stimulusi, kod nazimice, izazivaju stres, što ima za posledicu naglo
izlučivanje hormona kortizola iz kore nadbubrega. Kortizol stimuliše izlučivanje Gn-RH iz
hipotalamusa i LH iz adenohipofize. Time se stvaraju osnovni uslovi za aktivaciju jajnika, u
pogledu folikularnog rasta, sazrevanja i ovulacije.
Transport i relokacija. Praktična iskustva i eksperimentalna istraţivanja pokazuju da
transport i/ili premeštanje nazimica iz objekta u objekat, moţe značajno smanjiti njihovu
starost kod pojave puberteta. Ovaj efekat se najbolje ispoljava kada su nazimice stare oko 180
dana, a transport traje oko 90 minuta. Kada su nazimice, stare oko 200 dana, transportovane
oko 2 km, interval od transporta do pojave estrusa je iznosio prosečno 11 dana, dok je kod
nazimica, koje nisu bile transportovane, bio znatno duţi i iznosio je prosečno 22 dana.
Broj nazimica u grupi. Neka ispitivanja pokazuju da broj nazimica u grupi, tokom
prepubertetskog razvoja, moţe imati značajnog uticaja na njihovu starost kod puberteta.
Izgleda, meĎutim, da je u ovom pogledu, značajnija raspoloţiva površina boksa po jednom
grlu, tj. gustina naseljenosti. Neki autori nalaze da prenaseljenost moţe izazvati znatne
morfološke i funkcionalne poremećaje endokrinih organa, koji kontrolišu reproduktivne
funkcije.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 19/43
Mikroklimat. Koncentracija amonijaka, vodonik sulfida ili prašine, kao i visoke
temperature, mogu značajno modifikovati starost nazimica kod pojave puberteta. Povećana
koncentracija štetnih gasova, kao što su amonijak (NH3) ili vodonik sulfid (H2S), često dovodi
do pogoršanja zdravstvenog stanja nazimica i posledično, do odlaganja pojave puberteta.
Izuzev toga, amonijak neutrališe i feromone nerastova, što takoĎe, produţava proces polnog
sazrevanja. Povećanje ambijentalne temperature preko 30oC, smanjuje broj nazimica koje su
postigle pubertet do 230 dana starosti, sa 90% na nešto više od 30%. Kod oko polovine
nazimica, izlaganih toplotnom stresu, nalaze se cistični jajnici.
Egzogeni hormoni. Primenom placentalnih gonadotropina (eCG i hCG), moguće je
izazvati pojavu estrusa i ovulacije kod nazimica starijih od 3 meseca. MeĎutim, stepen
estrusnog reagovanja i ovulaciona vrednost, posle tretmana gonadotropinima, u velikoj meri
zavise od starosti nazimica u momentu tretmana.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 20/43
Reproduktivna performansa nazimica
Jedna od osnovnih pretpostavki za postizanje visokih vrednosti parametara reproduktivne
performanse zapata je da oko 85% nazimica manifestuje prvi pubertetski estrus izmeĎu 190 i
200 dana starosti, da prosečna starost nazimica, kod prvog osemenjavanja, iznosi 220 dana,
kao i da broj nazimica, kod kojih estrus nije ustanovljen do starosti od 225 dana, ne prelazi 5%
od ukupnog broja nazimica planiranih za osemenjavanje. Prosečan broj ţivoroĎene prasadi, u
prvom leglu, treba da se kreće izmeĎu 9 i 10, da vrednost prašenja nazimica nije manja od
80%, a da ova vrednost, za celokupan zapat bude veća od 87%. Samo nazimice navedenih
performansi mogu ostvariti minimalno 5 legala, sa 12 minimalno 54 ţivoroĎene i 47 zalučene
prasadi, što je prihvatljivo sa ekonomskog i zootehnološkog stanovišta, u savremenim
uslovima intenzivne proizvodnje. I drugi autori navode da najbolje rezultate u reprodukciji
daju nazimice osemenjene u drugom pubertetskom estrusu, sa telesnom masom 130 do 140kg,
kada su stare 210 do 240 dana.
Preinseminaciona anestrija je najčešći poremećaj u reprodukciji nazimica. Istraţivanja koja
su izveli pokazuju da se 42% nazimica izluči iz daljeg priploda zbog reproduktivnih
poremećaja, meĎu kojima su najčešći dugotrajna anestrija, povaĎanje i paragravidnost.
Radi postizanja navedenih reproduktivnih performansi nazimica, u tehnologiji njihovog
odgoja i reproduktivne eksploatacije, moraju biti primenjene savremene metode ishrane
stimulacije tzv. „efektom nerasta“ , smeštaja , tretmana hormonskim preparatima, adekvatna
tehnologija otkrivanja estrus, kao i pravilna tehnologija osemenjavanja.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 21/43
Analiza reproduktivne performanse nazimica, uraĎena na osnovu podataka iz evidencije
ispitivane farme, pokazuje da se tokom jedne godine, do starosti od 210 dana, kada su
odreĎene za osemenjavanje, odgoji svega 28% od ukupnog broja ţenske prasadi, odabranih za
priplod, neposredno po roĎenju. Od ovog broja je osemenjeno 70%, pri čemu je skoro 45%
nazimica, kod prvog osemenjavanja, bilo starije od 241 dan (prosečna starost ovih nazimica je
bila 258 dana). Prosečna starost svih nazimica, kod prvog osemenjavanja, iznosila je 247 dana.
Od ukupnog broja nazimica planiranih za osemenjavanje (starih 210 dana), oprasilo se 57%, a
od broja osemenjenih, oprasilo se blizu 81% nazimica. Prosečan broj ţivoroĎene prasadi po
leglu, iznosio je 8,38 prasadi za sve oprašene nazimice, 8,12 prasadi za nazimice pripuštene do
starosti od 240 dana (tzv. redovne nazimice) i 8,48 prasadi za nazimice osemenjene sa starošću
preko 240 dana (tzv. nazimice sa odloţenom pojavom pubertetskog estrusa). Zbog dugotrajne
anestrije, tj. zbog toga što estrus nije bio otkriven ni posle punih 8 do 9 meseci starosti, iz
priploda je izlučeno 29,3%, od ukupnog broja nazimica planiranih za pripust (Tabela 1).
Najčešći razlozi izostanka prašenja su paragravidnost (43% do 46%), povaĎanje (37% do
42%), škartiranje iz različitih razloga (9% do 16%) i uginuće u periodu gestacije (2% do 4%).
Na osnovu pr ikazanih rezultata, ističu se sledeći problemi u reproduktivnoj eksploataciji
nazimica: (1) značajan broj nazimica, 43%, od broja planiranih za osemenjavanje, se ne oprasi,
(2) prosečna starost nazimica kod fertilnog osemenjavanja je nešto veća od optimalne (247
dana), što je posledica činjenice da se blizu 45% nazimica fertilno osemeni sa prosečnom
starošću od 258 dana, (3) značajan broj nazimica (29,3% od broja planiranih za
osemenjavanje) se izluči iz priploda, zbog dugotrajne preinseminacione anestrije, tj. zbog toga
što, kod njih, estrus nije otkriven ni posle starosti od 8 meseci, (4) s tim u vezi, potrebno je
primeniti efikasnije metode otkrivanja estrusa, radi dijagnoze reproduktivnog statusa nazimica,
pre njihovog isključenja iz dalje reprodukcije i (5) i pored visoke vrednosti prašenja (oko 81%
od broja osemenjenih) i zadovoljavajućeg prosečnog broja ţivoroĎene prasadi po leglu (8 38)
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 22/43
navedeni problemi značajno smanjuju reproduktivnu performansu nazimica, povećavaju
troškove njihove proizvodnje i, konačno, značajno smanjuju broj proizvedene prasadi po
krmači godišnje. Godišnje se, iz reprodukcije, izluči 30% do 50% priplodnih krmača. Broj
izlučenih krmača se mora zameniti istim brojem kvalitetni priplodnih nazimica, ako je
potrebno zadrţati isti bro j plotkinja u reproduktivnom stadu.
Veliki broj nazimica u paritetnoj strukturi zapata, značajno smanjuje ukupnu proizvodnju
prasadi, jer prvopraskinje ostvaruju manji broj ţivoroĎene i zalučene prasadi u leglu, imaju
duţi interval od zalučenja do prvog i fertilnog estrusa i niţu vrednost uspešne koncepcije.
Istraţivanja koja su izveli, pokazuju da se 42% nazimica izluči iz daljeg priploda zbog
reproduktivnih poremećaja. Najčešći razlog izlučenja nazimica, pre prvog osemenjavanja, je
dugotrajna prepubertetska anestrija. Zbog ovog poremećaja se izluči oko 30% od svih
nazimica odabranih za priplod, tokom jedne godine, ili oko 80% od broja izlučenih nazimica
zbog reproduktivnih poremećaja. PovaĎanje i paragravidnost su najčešći poremećaji
reprodukcije, zbog ko jih se nazimice isključuju iz daljeg priploda, u periodu posle
osemenjavanja.1
Prolongi rana preinseminaciona anestri ja je najčešći poremećaj reprodukcije nazimica.
Izlučivanje 30% do 40% nazimica iz priploda, zbog dugotrajne preinseminacione anestrije,
značajno smanjuje efikasnost proizvodnje svinja.
Naime, znatan broj nazimica ne uspostavlja prvi pubertetski estrus u normalnim
granicama, izmeĎu 6 i 7 meseci starosti. Smatra se da je pojava puberteta odloţena, ako
nazimica ne uspostavi prvi pubertetski estrus ni sa punih 8 meseci starosti. Dugotrajna
1 Miljković, V., Veselinovic, S.: Porodiljstvo, sterilitet i veštacko osemenjavanje domacih ţivotinja (udţbenik).
U i i b d F k l i k di i 2000
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 23/43
anestrija je razlog izlučenja 34% nazimica starijih od 9 meseci. MeĎutim, pregledom
reproduktivnih organa takvih nazimica posle ţrtvovanja, ustanovljeno je da kod oko 70%
nazimica, na jajnicima postoje funkcionalne strukture (predovulatorni folikuli, sveţa
ovulaciona mesta ili ţuta tela), što ukazuje na činjenicu da su one uspostavile cikličnu
pubertetsku ovarijalnu aktivnost. U jednom istraţivanju pregledom polnih organa 48
ţrtvovanih nazimica, prosečne starosti 275 dana (234 do 368 dana), izlučenih zbog dugotrajne
preinseminacione anestrije, ustanovljena je uspostavljena ciklična ovarijalna aktivnost kod
50% grla. Od ukupnog broja cikličnih nazimica, njih 45,8% je imalo jedan, 50% dva, a 4,2%
tri ovarijalna (estrusna) ciklusa. Sa druge strane, veći broj istraţivanja pokazuje da se tihi
estrus (ovulacije bez manifestacije spoljašnjih znakova estrusa), javlja kod relativno malog
broja (svega 4,4%) pubertetskih nazimica. Osim toga, pregledom polnih organa nazimica, kod
kojih estrus nije otkriven ni posle 8 meseci starosti, ustanovljena je ciklična ovarijlna aktivnost
pri čemu, nisu ustanovljene patolomorfološke promene, koje bi mogle imati za posledicu
anestriju. Uzimajući u obzir navedene činjenice, kao i činjenicu da, svega 4% do 5% cikličnih
(polno zrelih) nazimica zaista ne ispoljava spoljašnje znake estrusa logično se zaključuje da je
dijagnoza „prolongirane anestrije“ posledica nepreciznog otkrvanja estrusa, klasičnom
metodom kontakta sa nerastom probačem.
Navedene činjenice, u vezi sa reproduktivnom performansom nazimica, ukazuju da u
tehnologiji savremene proizvodnje i reproduktivne eksploatacije nazimica, treba primeniti
sledeće ključne principe: (1) odabirati nazimice od genetski kvalitetnih roditelja, (2) obezbediti
adekvatan smeštaj, (3) primeniti adekvatnu ishranu u pojedinim fazama razvoja, (4) vršiti
stimulaciju prepubertetskih nazimica kontaktom sa polno zrelim nerastom, (5) primenjivati
efikasnu tehnologiju otkrivanja estrusa i veštačkog osemenjavanja, (6) osemenjavati nazimice
u drugom ili trećem estrusu (7) obezbediti maksimalno efikasnu zdravstvenu zaštitu nazimica.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 24/43
ESTRUSNI CIKLUS NAZIMICE
Postizanjem puberteta, nazimica uspostavlja estrusni ciklus, koji se karakteriše
specifičnim morfološkim i funkcionalnim promenama na svim polnim organima. Ove
promene se dogaĎaju precizno odreĎenim redosledom, a kontrolisane su delovanjem ţenskih
polnih hormona.2
Estrusni ciklus je period izmeĎu pojave dva estrusa (polna ţara) i prosečno traje 21 dan.
Granice normalnog trajanja estrusnog ciklusa se kreću izmeĎu 18 i 24 dana. Prvi pubertetski
estrusni ciklusi su, često, neregularnog trajanja, a prvi estrusni period (estrus) je znatno kraći
(30 do 50h) od trećeg estrusa (48 do 73h). Prema morfološkim i fiziološkim promenama na
polnim organima, posebno na jajnicima, estrusni ciklus se moţe podeliti na dve osnovne faze:
(a) folikularna ili estrogena i (b) lutealna ili progesteronska faza. Folikularna faza traje 4 do 5
dana i karakteriše se rastom i razvojem ovarijalnih folikula, kao i visokom koncentracijom
estrogena u krvnoj plazmi. Estrogen sintetišu ćelije teke interne zida antralnog (tercijalnog ili
Grafovog) folikula. Tokom ove faze, nazimica manifestuje i karakteristične spoljašnje znake
estrusa: otok i crvenilo vulve, uznemirenost, smanjen apetit, zaskakivanje na druge ţivotinje i
dozvoljavanje da budu zaskočene, kao i manifestacija tzv. refleksa stajanja (refleks
imobilizacije). Refleks stajanja je najsigurniji znak estrusa, a posebno se dobro ispoljava u
prisustvu polno zrelog nerasta i pritiskom na lumbo-sakralni deo kičmenog stuba. Sve ove
promene su posledica delovanja estrogena. Momenat početka refleksa stajanja je u vrlo
2 Miljković, V., Veselinovic, S.: Porodiljstvo, sterilitet i veštacko osemenjavanje domacih ţivotinja (udţbenik).
U i i b d F k l i k di i 2000
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 25/43
visokoj korelaciji sa momentom početka ovulacije. Kod svinje se ovulacija, u proseku, dogaĎa
oko 36 do 40h nakon početka manifestacije refleksa stajanja ili oko 40h posle početka
izlučivanja ovulatornog talasa LH iz adenohipofize. Posle ovulacije, započinje druga faza
estrusnog ciklusa, tzv. lutealna ili progester onska faza. Naime, u šupljinama ovuliranih
folikula se formiraju ţuta tela (corpora lutea). Lutealne ćelije nastaju umnoţavanjem
granuloza ćelija teke interne ovuliranih folikula. Ove, tzv. lutealne ćelije, sintetišu i izlučuju u
krv drugi ţenski polni hor mon – progesteron. Ovaj hormon deluje povratnom spregom na
hipotalamus, tako što inhibira izlučivanje GnRh. To ima za posledicu inhibiciju izlučivanja
gonadotropina (FSH i LH) iz adenohipofize. Zbog toga se lutealna faza estrusnog ciklusa, koja
traje 15 do 16 dana, karakteriše izostankom folikularnog rasta i ovulacije, padom
koncentracije estrogena i povećanjem koncentracije progesterona u telesnoj cirkulaciji, kao i
izostankom manifestacije spoljašnjih znakova estrusa. U slučaju da, tokom estrusnog perioda,
nije došlo do oplodnje i uspostavljanja gravidnosti, 18. do 19. dana ciklusa, dolazi do
morfološke i funkcionalne regresije cikličnih ţutih tela. To je posledica luteolitičkog delovanja
prostaglandina F2α (PG F2α), koji se sintetiše u endometriumu negravidnog uterusa, a preko
utero-ovarijalne arterije dospeva do jajnika, tj. ţutih tela. Regresijom ţutih tela dolazi do pada
koncentracije progesterona u krvnoj plazmi na bazalni nivo i prestanka inhibicije izlučivanja
gonadotropina iz adenohipofize. Time su stvoreni uslovi za rast i funkcionalnu aktivnost
folikula, čime se uspostavlja novi estrusni ciklus. Domaće rase svinja ispoljavaju estrusnu
cikličnost tokom cele godine, za razliku od divljih svinja, koje su sezonski poliestrične
ţivotinje. Karakteristično je da svinja ne reuspostavlja estrusni ciklus tokom prvih 4 do 5
nedelja laktacije. To je posledica snaţnog inhibitornog delovanja stimulusa sisanja, u pogledu
izlučivanja ovulatornog talasa LH. MeĎutim, relativno često se mogu zapaziti znaci estrusa
kod krmača, 2 do 5 dana posle prašenja, ali ovi znaci nikada nisu praćeni pojavom ovulacije
(tzv. anovulatorni estrus post partum). Kako se u ovom, vrlo ranom, periodu post partum, ne
uspostavlja ciklična ovarijalna funkcija izgleda da su ovi znaci anovulatornog estrusa
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 26/43
posledica delovanja povećanih koncentracija estrogena poreklom iz fetusa, a ne iz jajnika.
Posle laktacije, koja traje 4 do 5 nedelja, većina krmača manifestuje znake estrusa unutar 7
dana po zalučenju legla, mada na trajanje ovog intervala utiče veliki broj paragenetskih faktora
Ovarijalne strukture. Vrsta i broj ovarijalnih struktura (antralni folikuli različitog
prečnika, corpora hemorrhagica – CH, corpora lutea – CL, corpora albicantia – CA i
folikularne ciste – FC), prisutnih na jajnicima, primarno zavisi od reproduktivnog statusa
(prepubertetske ili polno zrele) nazimica, kao i od faze estrusnog ciklusa u kojoj se ţivotinja
nalazi. Broj antralnih folikula, u proestrusu prvog pubertetskog estrusnog ciklusa, u proseku je
iznosio 33.5 (prečnika ≤ 4 mm), 8.5 (prečnika 5-6 mm) i 1 folikul (prečnika 8-11 mm). U
diestrusu, na oba jajnika ima oko 50 sitnih folikula (≤ 4 mm), oko 30 srednjih (5-6 mm), dok
velikih, predovulatornih, folikula (prečnika 8-11 mm) nema.
Ovulacija je, kod svinje, spontana i dogaĎa se 36 do 40h posle pojave refleksa stajanja,
odnosno uvek u zadnjoj trećine estrusnog perioda, bez obzira na njegovo trajanje. Trajanje
perioda ispoljavanja refleksa stajanja je, u proseku, kraće kod nazimica (1 do 2 dana), a duţe
kod krmača (1 do 3 dana). Prosečno trajanje estrusa, kod nazimica u trećem pubertetskom
estrusu, iznosi 52,6h (od 30h do 72h), a ovulacija se dogaĎa prosečno 44h (od 30h do 60h)
posle početka estrusa i to kod oko 85% nazimica tokom estrusnog perioda. Interval od početka
estrusa do momenta ovulacije, značajno zavisi od trajanja estrusnog perioda. Proces ovulacije
(period od ovulacije prvog do zadnjeg ovulatornog folikula), traje oko 3 do 4h.
Pokazalo se da stimulativna parenja, izvedena u proestrusu i ranom estrusu, mogu ubrzati
početak i skratiti trajanje procesa ovulacije. Ustanovljena je i nešto veća ovulaciona vrednost
kod stimulativno parenih nazimica. Veruje se da je ovo posledica delovanja estrogena i nekih
peptidnih frakcija, prisutnih u semenoj plazmi nerasta.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 27/43
Ovulaciona vrednost , tj. broj ovulacija u jednom estrusu, obično se izraţava na osnovu
ustanovljenih ţutih tela (corpora lutea – CL). Kod nazimica je znatno niţa (10 do 18 CL) nego
kod krmača (15 do 24 CL). Ovulaciona vrednost od 25 i više CL se smatra superovulacijom.
Kod nazimica, se povećava od oko 10CL u prvom do oko 14CL u trećem pubertetskom
estrusu. Tako Wu i Dziuk (1995) nalaze da prosečna ovulaciona vrednost, u prvom
pubertetskom estrusu iznosi prosečno 12.2 CL, a u drugom 13.8 CL, kod nazimica meleza
različitih evropskih belih rasa.
Ovulaciona vrednost zavisi i od rase svinja. Tako, kod rase Mangulica, ovulaciona
vrednost, u prvom pubertetskom ciklusu, prosečno iznosi 11.1 CL, a u drugom 12.8 CL, dok
su ove vrednosti, kod rase Švedski Landras iznosile 11.7 CL i 13.2 CL.
U trećem estrusnom ciklusu ovulaciona vrednost nazimica rase Mangulica iznosi 17.2 CL, a
kod nazimica rase Švedski Landras 18,6CL. Nalaze se statistički značajne (p<0.01) razlike u
prosečnoj ovulacionoj vrednosti izmeĎu nazimica rase Landras (3.8 CL) i rase Yorkshire (15.3
CL). Kod nazimica kineske rase Meishan, ovulaciona vrednost iznosi 16,3CL u prvom, 17.0
CL u drugom i 22.7 CL u trećem estrusnom ciklusu. Prosečan broj antralnih folikula (prečnika
≤ 4mm) iznosi 15, 13 folikula prečnika 5-6mm i 3 folikula prečnika 8-11mm, dok je
ovulaciona vrednost kod ovih nazimica, u prvom pubertetskom ciklusu, iznosila 10,6CL.
Prema istraţivanjima, koja su izveli, ovulaciona vrednost, u prvom pubertetskom erstrusu je
iznosila 12.3 CL (u jesenjem periodu) i 10.9 CL (u prolećnom periodu). Iste ove vrednosti,
kod nazimica u drugom pubertetskom estrusu su iznosile 13 CL i 11.7 CL. Pored
reproduktivnog statusa i starosti nazimica, na ovulacionu vrednost značajno moţe uticati
ishrana, faktori ambijenta u kome su smeštene nazimice i tretman egzogenim
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 28/43
gonadotropinima.3
Ovarijalne ciste su relativno česte kod svinja, variraju u veličini (prečniku), a mogu se
naći na jednom ili oba jajnika. Ciste mogu biti male (prečnika ≤ 1.5 cm) ili velike (prečnika ≥
1.5 cm do 6 cm). Obično su neinfektivne etiologije i uzrokuju abnormalno estrusno ponašanje.
Ciste se nalaze kod 1.7% do 24% nazimica i krmača, izlučenih iz priploda zbog
reproduktivnih poremećaja. Ciste se nalaze kod većeg broja nazimica koje manifestuju
spolajšnje znake estrusa (17%) nego kod nazimica bez manifestacije estrusa (5%). Relativno
često se nalaze kod nazimica tretiranih egzogenim gonadotropinima Fiziologija transporta i
preţivljavanja spermatozoida u ţenskom reproduktivnom traktu.
Prilikom akta kopulacije, u kaudalne partije tela materice (corpus uteri), deponuje se
prosečno 250ml sperme, sa nekoliko desetina milijardi spermatozoida. U isti deo materice se,
kod klasične veštačke inseminacije, deponuje doza od 80 do 100ml razreĎene sperme sa 2 do 5
milijardi spermatozoida. Od mesta deponovanja, spermatozoidi se, pasivno transportuju
(antiperistaltičkim kontrakcijama miometriuma), kroz rogove materice, do uterotubalnih
spojeva i, dalje, u kaudalni istmus ovidukta, koji predstavlja fiziološki rezervoar
spermatozoida. Tokom akta koitusa ili veštačke inseminacije, dogaĎa se nekoliko serija
naizmeničkih antiperistaltičkih kontrakcija i relaksacija rogova uterusa. Svaka kontrakcija
traje oko 60 do 90 sekundi, izmeĎu kojih se javlja pauza (relaksacija), sličnog trajanja.Od
kaudalnog istmusa do mesta oplodnje (kaudalna trećina ampule jajovoda), spermatozoidi
dospevaju hiperaktivnim sopstvenim pokretanjem (tzv. aktivnim transportom).
3 Miljković, V., Veselinovic, S.: Porodiljstvo, sterilitet i veštacko osemenjavanje domacih ţivotinja (udţbenik).
U i i b d F k l i k di i 2000
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 29/43
Vrlo intenzivne antiperistaltičke kontrakcije rogova materive, tokom i neposredno
posle inseminacije, imaju za posledicu da se manji broj spermatozoida naĎe u ampuli i
infundibulumu jajovoda, već nekoliko minuta posle inseminacije. MeĎutim, ovi spermatozoidi
nisu kapacitovani, a njihova vitalnost je vrlo niska, zbog oštećene ćelijske membrane. Zbog
toga oni nisu sposobni za oplodnju i bivaju izbačeni kroz kranijalni otvor jajovoda u
abdominalnu šupljinu. Nije jasno da li je ovako brz transport manjeg broja spermatozoida do
kranijalnih delova jajovoda samo jednostavna posledica vrlo frekventnih kontrakcija uterusa i
jajovoda, tokom i neposredno posle osemenjavanja, ili ova pojava ima i neku specifičnu
fiziološku ulogu. Njihovo prisustvo u kranijalnim delovima jajovoda, moţda, predstavlja
odreĎen signal za sinhronizaciju procesa ovulacije i formiranje kompetentnog broja
fertilizaciono sposobnih spermatozoida na mestu oplodnje. Ovakva sinhronizacija je veoma
vaţna za uspešnu oplodnju. Poznato je, naime, da se ovulirani oociti veoma brzo (unutar 15 do
30 minuta), ciliarnom i miosalpingealnom aktivnošću transportuju do ampuloistmusnog spoja
(mesto oplodnje) i tamo mogu ostati dosta dugo. MeĎutim, fertilizacioni ţivot oocita u
jajovodu traje dosta kratko. Ustanovijeno je naime, da se vitalni embrioni dobijaju samo ako
spermatozoid izvrše penetraciju oocita unutar 6 do 8 sati posle ovulacije . Zbog toga su brz
transport spermatozoida od mesta ejakulacije do utero-tubalnih spojeva, kao i brzo
uspostavijanje kompetentne populacije fertilizaciono sposobnih spermatozoida u ampulo-
istmusnom delu jajovoda, te dobra sinhronizacija ovih procesa sa momentom ovulacije,
primarni uslovi uspešne oplodnje. Sledeći talas spermatozoida se pasivno transportuje kroz
rogove uterusa znatno sporije. Tkom prolaska kroz rogove uterusa, ovi spermatozoidi su
obavijeni jednom mukopolisaharidnom membranom, koju dobijaju prilikom mešanja sa
spermalnom plazmom, za vreme proces ejakulacije. Ova membrana sprečava spermatozoide
da prevremeno započnu sa procesom kapacitacije
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 30/43
Kad spermatozoidi, pasivnim transportom, dospeju do utero-tubalnih spojeva, oni
aktivnim pokretanjem treba da savladaju barijeru utero-tubalnog spoja i uĎu u kaudalni istmus
jajovoda (fiziološki rezervoar spermatozoida), gde započinje proces kapacitacije. Uterotubalni
spoj je, u stvari, završetak roga uterusa, u čiji lumen prominira završetak istmusa jajovoda, u
vidu brojnih edematoznih nabora. Tako ovaj spoj predstavlja morfološku selektivnu barijeru,
koju mogu da savladaju morfološki pravilno graĎeni, vitalni i snaţno progresivno pokretni
spermatozoidi. Nepokretni i morfološki abnormalni spermatozoidi nisu sposobni da proĎu ovu
barijeru i dospeju u istmus jajovoda. Neka istraţivanja pokazuju da, čak, i spermatozoidi sa
genetskim anomalijama, pod normalnim uslovima, ne prolaze utero-tubalnu
barijeru. Ustanovljeno je, takoĎe, da i leukociti iz lumena uterusa ne prolaze barijeru utero-
tubalnog spoja. Na taj način se, u jajovodu, formira populacija morfoloski normalnih i vitalnih
spermatozoida, zaštićemh od fagocitoze polimorfonuklearnim leukocitima.
Formiranje rezervoara u utero-tubalnom spoju i kaudalnom istmusu (za 1 do 2h posle
inseminacije) je vrlo bitno za odrţavanje vitalnosti, integriteta i kapacitaciju spermatozoida,
tokom 24 do 42h, te njihovu završnu migraciju do ampule jajovoda, gde se vrši proces
oplodnje. Tokom boravka u kaudalnom istmusu, spermatozoidi se vezuju za cilijarne ćelije
epitela zida jajovoda, akrosomalnim regijama svojih glava. Spermatozoidi koji ne uspostave
ovu vezu sa epitelnim ćelijama istmusa, uginjavaju ili nisu fertilizaciono sposobni. Neka
istraţivanja pokazuju da samo spermatozoidi koji nisu započeli proces kapacitacije, imaju
sposobnost da uspostave aktivan kontakt sa cilijarnim ćelijama epitela kaudalnog istmusa. Na
ovaj način, kaudalni istmus predstavlja rezervoar za odrţavanje funkcionalne populacije
spermatozoida spremnih za fertilizaciju.
Neposredno pred ovulaciju, verovatno pod uticajem nekog endokrinog signala iz
predovulatornih folikula ,spermatozoidi završavaju proces denudacije, odvajaju se od epitelnih
ćelija kaudalnog istmusa, postaju hiperpokretljivi i pokreću se prema mestu fertilizacije
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 31/43
(ampulo-istmusni spoj jajovoda). Ustanovijena je dosta precizna koordinacija izmeĎu početka
ovulacije i pokretanja spermatozoida iz kaudalnog istmusa prema mestu fertilizacije. Moţda, u
ovoj koordinaciji, neku ulogu imaju i spermatozoidi koji, za nekoliko minuta posle
inseminacije, dospevaju u kranijalne partije jajovoda. Oni, moţda, na neki način, daju signal
kranijalnim delovima ţenskog reproduktivnog trakta (jajovod, jajnik) o prisustvu sperme u
materici.4
Prilikom akta kopulacije, u kranijalni deo cerviksa (na spoju sa telom materice),
deponuje se prosečno 250ml sperme, sa nekoliko desetina milijardi spermatozoida. U isti deo
materice se, kod klasične veštačke inseminacije, deponuje doza od 80 do 100ml razreĎene
sperme sa 2 do 5 milijardi spermatozoida. MeĎutim, deponovan volumen ejakulata ili
inseminacione doze, kao i broj spermatozoida, značajno se smanjuju tokom transporta i
boravka spermatozoida u ţenskom reproduktivnom traktu. Tako se, unutar 1 do 2 sata posle
osemenjavanja, u uterotubalnom spoju, stvara populacija spermatozoida, čiji broj iznosi 100
do 200 miliona. Iz ove populacije se, u kaudalnom istmusu jajovoda (tzv. funkcionalni
rezervoar spermatozoida) formira još manja populacija vitalnih spermatozoida, da bi njihov
broj, na mestu oplodnje (zadnja trećina ampule jajovoda), iznosio svega nekoliko hiljada.
Prva značajna redukcija ejakulata ili inseminacione doze, vrši se peristaltičkim
(istiskivajućim) kontrakcijama materice, unutar 30 do 75 minuta posle inseminacije. Pokazalo
se, naime, da se, u ovom periodu, kroz vaginu i vulvu, u spoljašnju sredinu, izbaci oko 70% do
80% volumena ejakulata ili VO-doze, u kojima se nalazi 25-30% ukupno unesenog broja
spermatozoida. Kod svinje je postinseminacioni refluks sperme fiziološki mehanizam, kojim
se postiţe optimalan broj spermatozoida na mestu oplodnje i nema značajnog uticaja na
fertilitet krmača, kada je osemenjene izvedeno sa više od 1x109 spermatozoida, u dozi
volumena većeg od 80ml MeĎutim, izbacivanje svega 5% spermatozoida, tokom trajanja akta
4 Stancić, B., Veselinovic, S.: Reprodukcija domacih ţivotinja (udţbenik). Univerzitet u novom Sadu, Edicija
i i ki dţb ik 2002
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 32/43
inseminacije, značajno smanjuje vrednost koncepcije. Svi pokušaji da se, na različite načine,
izvrši tamponiranje cerviksa, radi sprečavanja postinseminacionog refluksa sperme, nisu imali
za rezultat povećanje broja spermatozoida u kranijalnim partijama ţenskog polnog
trakta. Dalja redukcija broja spermatozoida je uslovljena njihovom athezijom za ciliarne ćelije
endometriuma, kao i ulaskom odreĎenog broja spermatozoida u endometrialne ţljezde. Osim
toga, polimorfonuklearni leukociti uništavaju preostale spermatozoide u rogovima uterusa,
unutar 30 minuta posle inseminacije. Konačna redukcija broja i kvaliteta spermatozoida u
jajovodu (kaudalni istmus i ampula), vrši se selektivnom propustljivošću uterotubalnih
spojeva.
Transport i preţivljavanje spermatozoida u ţenskom polnom traktu su vrlo kompleksni
fiziološki procesi, izazvani interakcijom sperme (spermatozoidi i spermalna tečnost) i
materice. Pri tome su, od primarne vaţnosti kontrakcije miometriuma i polimorfonuklearna
infiltracija materice. Oba ova procesa se mogu fiziološki normalno odvijati u periodu pre
ovulacije, kada u telesnoj cirkulaciji dominira visoka koncentracija estrogena. Naime,
inseminacija posle ovulacije ima za posledicu rani embrionalni mortalitet, pojavu vaginalnog
iscetka i regularno povaĎanje
Navedene činjenice jasno pokazuju da se ubacivanjem sperme u kranijalnije partije
ţenskog polnog trakta (telo materice, rogovi materice, uterotubalni spojevi ili jajovodi),
volumen inseminacione doze i broj spermatozoida u dozi mogu radikalno redukovati, pri čemu
je fertilitet osemenjenih plotkinja isti ili veći u odnosu na klasično intracervikalno
osemenjavanje.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 33/43
Plitka intrauterina inseminacija
Prve eksperimente sa primenom ne hirurške intrauterine (postcervikalne) inseminacije
krmača je izveden. Oni su koristili fleksibilni kateter, da ubace inseminaciono dozu, što dublje
u rog uterusa. Ustanovili su znatno veći broj normalno razvijenih ranih embriona, 3 do 4 dana
posle inseminacije, u odnosu na broj takvih embriona kod krmača osemenjenih klasičnom
intracervikalnom inseminacijom.
U poslednje vreme, za plitku intrauterinu inseminaciju (u telo materice), koriste se
modifikovani kateteri za klasičnu intracervikalnu inseminaciju. Naime, kroz klasičan katetr je
provučen jedan tanji, fleksibilniji kateter, kroz koji se deponuje sperma u telo materice.
Procedura inseminacije je sledeća: Vrh klasičnog katera se uvede u cervikalni kanal, kao i kod
klasične inseminacije. Zatim se, kroz njega, polako, uvodi tanji kateter, sve do tela materice (u
duţini od oko 20cm), gde se izvrši depozicija inseminacione doze sperme . Ako se plitka
intrauterina inseminacija izvede dozama koje sadrţe 0,5 do 1,0 x 109 spermatozoida, rezultati
fertiliteta krmača su vrlo slični onima koji se dobijaju kod klasične intracervikalne
inseminacije.
Tabela 3. Fertilitet krmača posle intrauterine inseminacije
Autor
Inseminaciona doza Fertilitet krmača
Vol
umen (ml)
Broj
spermatozoida u
dozi
%
prašenja
ŢivoroĎene
prasadi u leglu (n)
Vansickle (2002) 100 3,0 x 10 96, 12,23
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 34/43
7
50 1,5 x 109
92,
8
11,61
30 1,0 x 109
94,
1
10,44
Rozeboom i sar.
(2004)
85 0,5 x 109
78,
0
8,6
85 1,0 x 109
87,
0
9,3
85 4,0 x 109
94,
4
10,5
851 4,0 x 109 88,
2
10,8
Mezalira i sar.
(2005)
20
0,25 x
109
78,
62
11,82
20 0,5 x 109
85,
713,0
20 1,0 x 109
88,
9
12,8
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 35/43
Klasična intracervikalna inseminacija; Vrednost koncepcije i broj ţivih embriona,
ustanovljeno ţrtvovanjem krmača, 34 do 41 dan posle inseminacije.
Pre skoro dve godine, započeli smo eksperimente sa primenom plitke intrauterineinseminacije krmača, u proizvodnim uslovima farme “PIK BEČEJ”. Prvi rezultati, dobijeni su
osemenjavanjem po 30 krmača intrauterinim kateterima, dozama sa 5, 3,7 ili 2,5 x
109 sprmatozoida. Vrednost prašenja se kretala izmeĎu 80 i 86%, a broj ţivoroĎene prasadi
izmeĎu 10 i 11. Inseminacija klasičnim intracervikalnim kateterima, koji se uobičajeno koriste
na farmi, rezultirala je sa 56,7% prašenja i 10,07 ţivoroĎene prasadi po leglu. Ovi rezultati, do
sada, nisu bili prikazivani. Prema našim saznanjima, kod nas nema istraţivanja i rezultata u
vezi sa primenom intrauterine inseminacije.
Duboka intrauterina inseminacija
Duboka intrauterina inseminacija se moţe izvesti hirurškim putem, pri čemu se
metodom laparotomije ili laparoskopije, pristupa do vrhova rogova uterusa, u koje se deponuju
inseminacione doze razreĎene sperme, vrlo malog volumena (0,5 do 2ml), sa svega nekoliko
miliona, do nekoliko stotina miliona spermatozoida. U poslednje vreme se primenjuje ne
hirurška metoda duboke intrauterine inseminacije, za koju se koristi klasičan kateter, kroz koji
prolazi dugačak fleksibilni, tanji, kateter za depoziciju sperme. Obe metode imaju za cilj da se
inseminaciona doza deponuje što bliţe vrhu roga meterice, tj. utero-tubalnom spoju.
Postoji relativno malo podataka o fertilitetu krmača, posle duboke intrauterine
inseminacije, izvedene hiruruškim ili ne hirurškim putem. Tako su osemenjavali krmače sa
1x109, 1x108, 1x107, 5x106 i 1x106 spermatozoida, u dozi volumena 0,5ml. Pokazalo se da %
prašenja i veličina legla nisu bili značajno različiti, od ovih vrdnosti dobijenih klasičnom
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 36/43
intracervikalnom inseminacijom, ako je intrauterina doza sadrţavala više od
1x106 spermatozoida. Vrlo dobre rezultate prašenja (87 do 89%) i veličine legla (9,4 do 9,8),
dobili su i drugi autori, posle transcervikalne duboke intrauterine inseminacije, sa
20x106 spermatozoida, u dozi od 5ml. Izgleda da je dovoljno uvesti fleksibilni kateter 30 do
40cm u rog, kranijalno od bifurkacije uterusa, da bi se dobili dobri rezultati fertiliteta krmača,
osemenjenih dozama volumena 10 do 20ml, koje sadrţe 1 do 5x108 spermatozoida.
Mesto depozicije insemminacione doze
Intracervikalno Plitko intrauterino
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 37/43
Hirurška inseminacija
Hirurška metoda se koristi da bi se vrlo male doze, sa vrlo malim brojem
spermatozoida, deponovale direktno u uterotubalne spojeve ili jajovode. Tako su Polge i sar.
(1970) dobili visoke vrednosti fertiliteta krmača, kada su, hirurškim putem, ubacili svega
0,5ml doboko zamrznute-otopljene razreĎene sperme, sa oko 1 x 107spermatozoida, direktno u
jajovod, 6h pre ovulacije. Slične rezultate, primenom sličnog hirurškog protokola, u farmskim
uslovima, dobili su Schoenbeck i sar. (1995). Rezultati nekih autora pokazuju da se
zadovoljavajuće vrednosti fertiliteta nazimica, posle hirurške inseminacije u vrhove rogova
uterusa, postiţu sa dozom minimalnog volumena 0,5ml, u kojoj se nalazi minimalno 1 x
106 progresivno pokretnih spermatozoida.5
Neka istraţivanja pokazuju da se hirurška inseminacija navedenim dozama moţe
izvesti u samo jedan vrh roga materice, pri čemu nema razlike u vrednosti fertilizacije i ranog
embrionalnog razvoja, izmeĎu roga u koji je izvršena depozicija sperme (ipsi-lateralni rog) i
onaga u koji nije deponovana sperma (kontra-lateralni rog). Kako spermatozoidi iz
ipsilateralnog dospeju u contralateralni rog i, dalje u jajovod, i uspešno oplode oocite
ovulirane u taj jajovod, ostaje da se razjasni.
Intrauterina inseminacija se sve više primenjuje u tehnologiji praktičnog veštačkog
osemenjavnja svinja, zbog sledećih prednosti ove, nad metodom klasične intracervikalne
inseminacije:
5 Stancić, B., Veselinovic, S.: Reprodukcija domacih ţivotinja (udţbenik). Univerzitet u novom Sadu, Edicija
i i ki dţb ik 2002
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 38/43
Moguće je koristiti inseminacione doze znatno manjeg volumena, sa
zantno manjim brojem spermatozoida.
Na ovaj način se povećava broj inseminacionih doza, koje se mogu
dobiti od jednog ejakulata, odnosno moguće je osemeniti znatno veći broj plotkinja.
Znatno se smanjuje cena koštanja jedne inseminacije.
Tehnika samog izvoĎenja transcervikalne intrauterine inseminacije je
relativno laka i traje pribliţno isto koliko i klasična intracervikalna inseminacija.
Smanjen je transvaginalni refluks sperme, posle inseminacije i bolji
transport spermatozoida do utero-tubalnih spojeva (fiziološkog rezervoara
spermatozoida).
Pri tome je fertilitet osemenjenih plotkinja sličan ili veći od onog koji se
postiţe klasičnom intracervikalnom inseminacijom.
Nedostaci ove metode su sledeći:
Nije moguće osemenjavati nazimice, posebno ne u prvom ili drugom
pubertetskom estrusu, zbog malih dimenzija njihovih reproduktivnih organa (posebno
cerviks, telo i rogovi uterusa). Naime, depozicijom intrauterinog katetara, često dolazi
do ozleda ovih organ i postinseminacionih krvavljenja.
Nije moguće intrauterino osemenjavati ni odrasle krmače, koje su,
prethodno imale teţak poroĎaj sa povredama (priraslicama) na unutrašnjim polnim
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 39/43
organima. Takve promene mogu onemogućiti prolaz katetera, ili kateter moţe izazvati
njihovu ponovnu povredu. To moţe imati za posledicu postinseminaciono krvavljenje i
dalje komplikacije.6
Primenom nesterilisanih katetera, vrši su unošenje infektivnih agenasa u
dublje partije materice.
Potrebna je primena skupljih katetra, posebno dizajniranih za
intrauterinu inseminaciju, kao i dodatna edukacija stručnjaka.
Iako primena intrauterine inseminacije moţe imati značajnih pozitivnih efekata u
proizvodnji svinja, potrebna su dalja eksperimentalna istraţivanja u vezi sa: (a) fiziologijom
transporta i preţivljavanja spermatozoida i ţenskom polnom traktu, (b) odreĎivanjem
minimalnog broja spermatozoida u inseminacionoj dozi , (c) formulisanjem optimalnog dizajna
intrauterinih katetera i (d) optimalne dubine depozicije sperme u rogove uterusa , za postizanje
maksimalnog fertiliteta osemenjenih krmača.
6 Stancić, B., Veselinovic, S.: Reprodukcija domacih ţivotinja (udţbenik). Univerzitet u novom Sadu, Edicija
i i ki dţb ik 2002
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 40/43
Dubljom depozicijom
sperme značajno se smanjuje
volumen sperme i broj
spermatozoida u dozi
A - Intracervikalno 2 -
5X109 /80 - 100 ml,
B - Plitko intrauterino 0,5 -
1X109 /20 - 50 ml
C - Duboko intrauterino 1 -
5X108 /10 - 20 ml
D - Hirurški u vrh roga
materice 1 - 5X106 /0,5 - 2 ml
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 41/43
Zaključak
U svinjarstvu, reprodukcija svinja predstavlja osnov takve proizvodnje i
najneposrednije utiče na ekonomsko poslovanje ove proizvodne grane. Bez pravilnog rešenja
preproduktivnih normi ne mogu da se postignu zadovoljavajući rezultati u proizvodnji, ma
koliko zadovoljila ishrana, smeštaj, tehnologija, organizacija i dr.
Problemi koji se javljaju kada je u pitanju reprodukcija svinja su uzrokovani
raznovrsnim i mnogobrojnim razlozima često vrlo kompleksne prirode i iziskuju dosta
vremena, stručnosti i sredstava u otkrivanju, izučavanju i davanju pravog rešenja. Ovo još
dobija na „teţini“ ako se uzme u obzir da se radi o seoskim gazdinstvima. Jedan od bitnih
uzroka repr oduktivnih smetnji u svinjarstvu je anestrija priplodnih krmača i nazimica. Krmača
je po prirodi poliestrična i multiparna ţivotinja i ukoliko to bolje umemo i moţemo da
iskoristimo proizvodnja u svinjarstvu je rentabilnija.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 42/43
Literatura
• Stancić, B., Veselinovic, S.: Reprodukcija domacih ţivotinja (udţbenik). Univerzitet
u novom Sadu, Edicija univerzitetski udţbenik, 2002.
• Stancić, B.: Reprodukcija domacih ţivotinja (praktikum za studente stocarstva).
Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Departman za stocarstvo, 2005.
• Miljković, V., Veselinovic, S.: Porodiljstvo, sterilitet i veštacko osemenjavanje
domacih ţivotinja (udţbenik). Univerzitet u beogradu, Fakultet veterinarske medicine, 2000.
• Cupps, P.T.: Reproduction in Domestic Animals ( forth edition ). Academic Press,
INC., San Diego, New York, Bosto, Toronto, London, Sydney, Tokyo, 1991.
8/10/2019 Reprodukcija Svinja
http://slidepdf.com/reader/full/reprodukcija-svinja 43/43