p edagoška psihologija učenje
DESCRIPTION
P edagoška psihologija Učenje. P rof. D r Nada Korać P edagoški fakultet u Jagodini U niverztet u Kragujevcu. BIHEJVIORIZAM. UČENJE ključni faktor razvoja → negacija ideje razvoja Promene nastale isključivo učenjem nisu razvojne , jer : - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
Pedagoška psihologijaPedagoška psihologija
UčenjeUčenjeProf. Dr Nada KoraćPedagoški fakultet u Jagodini Univerztet u Kragujevcu
BIHEJVIORIZAMUČENJEUČENJE ključni faktor razvoja → negacija ideje razvoja
Promene nastale isključivo učenjem nisu razvojnenisu razvojne, jer: nisu ireverzibilne nisu ireverzibilne (ono što se nauči, može se zaboraviti), ne moraju biti kumulativne ne moraju biti kumulativne (mogućnost učenja "iz jednog puta“) ne moraju biti kvalitativne ne moraju biti kvalitativne (npr. učenje napamet).
Nema fiksiranog redosleda → NEMA STADIJUMANEMA STADIJUMA
Dajte mi tuce zdravih, dobro građenih beba da ih podižem na način kako ja odredim, pa garantujem da ću od svake od njih, nasumično, uspeti da stvorim bilo koji tip specijaliste bilo koji tip specijaliste za koji se opredelim – lekara, advokata, trgovca, direktora a, naravno, čak i prosjaka ili lopova, nezavisno od talenta, sklonosti, sposobnostinezavisno od talenta, sklonosti, sposobnosti, poziva ili rase njihovih predaka. J. Watson, 1924
Oblici učenjasenzitizacijasenzitizacija povećana osetljivost povećana osetljivost organizma na ponajvljanje intenzivnih i opasnih draži
habituacija habituacija smanjena osetljivost smanjena osetljivost na ponavljanje nebitnih draži
utiskivanjeutiskivanje (imprintingimprinting – C. Lorenz) uslovljavanjeuslovljavanje klasično i instrumentalno
opservaciono učenje opservaciono učenje po modelu i vikarijsko
učenje uviđanjemučenje uviđanjemverbalno učenje verbalno učenje
Klasično (respondentno) uslovljavanjeKlasično (respondentno) uslovljavanjeИван Петрович Павлов Павлов Ruski fiziolog, Nobelova nagrada za medicinu 1904
Mogućnost USLOVLJAVANJA VIŠEG REDAUSLOVLJAVANJA VIŠEG REDAuparivanjem uslovne draži s novom neutralnom draži
bezuslovna (prirodna) dražbezuslovna (prirodna) draž
nema reakcijenema reakcije
uslovljavanjeuslovljavanje
neutralna dražneutralna draž
bezuslovna reakcijabezuslovna reakcija
ponavljanjeponavljanje
uslovna dražuslovna draž
uslovna reakcijauslovna reakcija
Emocionalno uslovljavanjeEmocionalno uslovljavanjeSpecijalni slučaj klasičnog uslovljavanjaSpecijalni slučaj klasičnog uslovljavanjaJohn B. WatsonWatson Ispitanik: Albert, 9 meseciNDND: beli pacov, zec, majmun, pas, maska s kosom i bez nje, klupče bele vuneBDBD: snažan udarac o gong7 uparivanja tokom 2 nedeljegeneralizacija draži generalizacija draži beli zec, pas, beli mantil, grudvica vate, Votsonova seda kosaposle pauze (31 dan) uslovna reakcija i dalje prisutnaplanirano razuslovljavanjerazuslovljavanje nije izvedeno Implikacije: ΨA tumačenje emocija, etičke dileme
Klasično uslovljavanje: neke praktične implikacije
Mogućnost emocionalnog uslovljavanja iz jednog putauslovljavanja iz jednog puta
Sličnost BD i ND Sličnost BD i ND olakšava uslovljavanje: Koga su zmije ujedale, i guštera se plaši
Teže uspostavljanje UR ako se ND nekoliko puta zadaje bez uparivanja sa BD strah od lekara, strah od ispitivanja – povratna informacija bez negativne ocene ...
Gašenje UR je brže ako su BD i UD uvekuvek zadavani zajedno (v. režime potkrepljenja)
Instrumentalno (operantno) uslovljavanjeInstrumentalno (operantno) uslovljavanje
E.L. ThorndikeThorndike Ispitivanje adaptivnog ponašanja životinja pri rešavanju problema
ponašanje kao instrumentinstrument za postizanje cilja
zakon vežbe zakon vežbe Ponavljanje UR učvrstiće vezu između S i R
zakon efektazakon efektaRadnje se učvršćuju ili eliminišu zavisno od svojih efekata
postupnost, nema uvidapostupnost, nema uvida
PotkrepljenjePotkrepljenje: pojam, vrste i uloga u učenjuB.F. SkinnerSkinner: oblikovanje ponašanjaoblikovanje ponašanjanagrađivanje uspešnih aproksimacija uspešnih aproksimacija željenog ponašanja (Skinerova kutija)
posledica (efekat) koja povećava verovatnoću pojave nekog ponašanja
Primarno Primarno - zadovoljavane primarnih potreba
Sekundarno Sekundarno - uparivanjem s primarnim ili već usvojenim sekundarnim potkrepljivačima Socijalno Socijalno - pažnja, pohvala, osmeh, zagrljaj ... Potkrepljujuće aktivnosti Potkrepljujuće aktivnosti - pristup igračkama, interesantnim aktivnostima (v. Premackovo načeloPremackovo načelo) Simboličko potkrepljenje Simboličko potkrepljenje – ocene, novac, publicitet ...
POTKREPLJENJEPOTKREPLJENJE
Vrste potkrepljenja i kazna povećava verovatnoću povećava verovatnoću nekog ponašanja jer dovodi do dovodi do pozitivnihpozitivnih (prijatnih) posledica (prijatnih) posledicanamerno i nenamerno (u porodici, u školi, medijima ...) povećava verovatnoću povećava verovatnoću nekog ponašanja jeruklanja ili smanjuje neprijatne dražiuklanja ili smanjuje neprijatne draži
smanjuje verovatnoću smanjuje verovatnoću nekog ponašanja
zadavanjemuskraćivanjem
Pitanje interpetacije Pitanje interpetacije potkrepljenja kao nagrade / kazne
NEGATIVNONEGATIVNO
KAZNAKAZNA
POZITIVNOPOZITIVNO
Režimi potkrepljenja i otpornost na Režimi potkrepljenja i otpornost na gašenjegašenjeZa ODRŽAVANJE ODRŽAVANJE već usvojenog ponašanja:
FIKSIRANI INTERVALFIKSIRANI INTERVALFIKSIRANI RACIOFIKSIRANI RACIOVARIJABILNI NTERVALVARIJABILNI NTERVALVARIJABILNI RACIOVARIJABILNI RACIO
KAZNAKAZNAneposredno nakon neposredno nakon ponašanjadoslednodoslednoSmanjuje verovanoću nepoželjnog ponašanja ali ne ne
dovodi do novih poželjnih obilka dovodi do novih poželjnih obilka (samo potkrepljenje)
Potkrepljenje i kazna: primena u školiDA:DA:jasna povezanost sa ponašanjempotkrepljivače birati primereno učenicimaprimenjivati doslednonagrađivanje zavisno od zainteresovanosti učenika (v. intrinzička i ekstrinzička motivacija)
imati u vidu moguće interpretacije od strane učenikaNE:NE:bezrazložna upotreba (i potkrepljenja i kazne)
domaći zadatak kao kaznaprimedba na ličnost umesto na ponašanje (v. JA-poruke)
Učenje uviđanjemRešavanje problema uviđanjemRešavanje problema uviđanjemOstvarivanje novine novine u ponašanjuOtkrivanje novih sredstava novih sredstava za postzanje ciljanaglonaglobez ponavljanja grešakabez ponavljanja grešakauviđanje ODNOSA uviđanje ODNOSA u datoj situaciji
INTELIGENTNOINTELIGENTNO rešavanje problema
Objektivni znaci uviđanja
Verbalno učenje i zaboravljanje
Faktori uspešnog učenja glasno ponavljanje podela na manje celine serijalni učinak (početak i kraj) dužina učenja (i plato) zaboravljenje najbrže neposredno posle učenja uloga smislenosti i međusobne sličnosti gradiva
Ebbinghaus: asocijacionistička teorijaZapamćivanje zavisi od vrste i snage asocijacija između novog i starog znanjaZaboravljenje je spontano brisanje tragova naučenog u mozguProučavanje čistogčistog učenjaučenja i pamćenja (na koje ne deluje postojeće znanje - besmisleni slogovi)
Zaboravljanje različitih vrsta gradiva
Smislenost gradiva i pamćenje / pažnja (1)
kusrivmakkostenmur pulfehbac lag
nosmerakadaroglimključ mastanžabavolanmlada
kitnijeribavećmorskisisarinajvećapostojećaživotinja
Smislenost gradiva i pamćenje / pažnja (2)
2 4 1 2 8 0 1 1 0 9 0 1 0 1 1 0 3 5
Učenje smislenog materijala: nizovi
Učenje smislenog materijala: parovi i slobodno prisećanjeparovi parovi (strane reči, države i glavni gradovi, datumi istorijskih događaja)
načelo sve ili ništa upotreba kognitivnih medijatora (posredujućih predstava) majmun na biciklu, stolica na krovu automobila....
slobodno prisećanje slobodno prisećanje (nezavisno od redosleda)(države Balkana, ptice, planine Evrope ... )kategorijalno grupisanje kategorijalno grupisanje (reči koje pripadaju istoj kategoriji spontano se grupišu zajedno)
Faktori verbalnog učenja i zaboravljanja
interferencijainterferencija (inhibicijainhibicija, ometanje)retroaktivna novo ometa staroproaktivna staro ometa novo
transfertransfer prenošenje znanja iz jednog područja u drugo kako na interferenciju i transfer deluju: SLIČNOST gradiva? STEPEN NAUČENOSTI gradiva?
Socijalno učenje
A.Bandura: OPSERVACIONO UČENJEOPSERVACIONO UČENJEPostavke bihejviorističkihbihejviorističkih teorija učenja + elementi kognitivnihkognitivnih teorija
učenje po modelu učenje po modelu oponašanje drugih, bez direktnog potkrepljenjabez direktnog potkrepljenjazadržavanje olakšano verbalnim modelovanjem(mogućnost opisivanja ponašanja rečima)
vikarijsko učenjevikarijsko učenjeoponašanje ponašanja drugih, zavisno od zavisno od njihovog
nagrađivanja/kažnjavanjanagrađivanja/kažnjavanja
Ishodi opservacinog učenja
nova ponašanja
podsticanje postojećeg ponašanja
usmeravaje pažnje na određene aspekte okoline
menjanje inhibicija (redefinisanje okvira poželjnog)
izazivanje emocija na osnovu opažanja modela
Delotvornost modela
ključni faktor: percepcijapercepcija (potencijalnog) subjekta
sličnost sličnost pol, uzrast ... kompetentnostkompetentnost privlačnost, popularnost, status, moć ...privlačnost, popularnost, status, moć ... prethodna uspešnostprethodna uspešnost kombinacije ↑kombinacije ↑
Učitelj(ica) kao model ponašanja
1. Ponašajte se prema učenicima onakokako želite da
se oni ponašajupoštovanjeinteresovanje i entuzijazam za ono što radite
2. Modelujte veštine i istovremeno ih opisujte
3. Omogućite grupno vežbanje pre individualnog
4. Koristite vikarijsko potkrepljenje sa nekim učenicima
Socijalno-kognitivistička teorija učenja
Bandura (kasnija faza)Ljudi uče kognitivnim posredovanjem kognitivnim posredovanjem između onoga što opažaju opažaju o
odnosu između ponašanjaponašanja i njegovih posledicaposledicaOsnovni konitivni procesi: SimbolizacijaSimbolizacijaSocijalna iskustva stvaraju kogntivne modele okoline kogntivne modele okoline i usmeravajuusmeravaju
razmišljanje i donošenje odlukaVikarijsko učenjeVikarijsko učenjeUčenje mogućih ponašanja i njihovih posledicaPrethodno razmišljanjePrethodno razmišljanjeAkumulirano socijalno učenje daje ideje i bazu za procene i ideje i bazu za procene i
predviđanjapredviđanjaSamoregulacijaSamoregulacijaStvaranje standarda Stvaranje standarda moralno i socijalno prihvatljivogSamorefleksivnost Samorefleksivnost Posmatranje sopstvenih misli i ponašanja omogućuje zaključivanje o
budućnosti i utiče na lične ciljeve ciljeve i aspiracijeaspiracije
Modelovanje agresivnog ponašanja: eksperiment
36 devojčica i 36 dečaka 3 -6 godina
EE: 8 grupa (po 6 učesnika, M/Ž)
KK: 1 grupa, 24 učesnika M/Ž - bez modelažrtva: lutka Bobo
M Ž Agr mod M Agr mod Ž
Neagr mod M Neagr mod Ž
Agr mod Ž Agr mod M
Neagr mod Ž Neagr mod M
Modelovanje agresivnog ponašanja: rezultati
Izloženost agresivnom modelu agresivnom modelu značajno povećava: oponašanje agresivnog ponšanja (fizičkog i verbalnog) nemodelovanu agresiju fizičku agresiju kod dečaka, bez razlike u verbalnoj
Deca s nagresivnim modelom s nagresivnim modelom ispoljavaju manje agresije manje agresije nego u kontrolnoj
Modelovanje kao dozvoladozvola za agresiju