SREDNJA PROMETNA KOLAMOSTAR

MATURALNI RADOSIGURANJE

Uenik: Mentor:Marko Kordi Gorana Vidaak

Mostar, 2015.Sadraj

1. Uvod32. Pojam osiguranja43. Vrste osiguranja54. Osiguranje imovine75. Osnovni pojmovi osiguranja85.1. Svota osiguranja85.2 Rizik95.3 Franiza105.4 Regres115.5 Bonus i malus116. Police osiguranja126.1 Osiguranje robe u prijevozu (kargo)137. Obavezna osiguranja147.1 Osiguranje putnika u javnom prijevozu147.2 Osiguranje od autoodgovornosti148. Zakljuak159. Literatura16

1. Uvod

Osiguranje je jedan oblik upravljanja rizikom, prvenstveno usmjeren na smanjenje financijskih gubitaka. Osiguranje je prijenos rizika sa osiguranika na osiguravajue drutvo, uz plaanje premije osiguranja. Svakako danas kada je na financijskom tritu prisutni veliki broj takvih ogranizacija koji imaju svrhe osiguranja upoznavanje samim radom i principom funkcioniranja osiguranja je ono sto nas navodi na pravi put. Osnovna ideja koja lei iza osiguranja je povezivanje rizika velikog broja slinih agenata u jedan fond, tako da zakon vjerojatnoe zakon velikih brojeva osigura da se samo relativno mali broj nepovoljnih dogaaja ostvari u jednoj godini. Troak tog malog broja dogaaja moe lako biti podnijet od strane velikog broja osiguranika. Na primjer, pojedinci znaju da je rizik poara u njihovoj kui mali, ali ga se boje zato sto bi posljedice bile veoma nepovoljne; stoga su spremni da plate osiguranje protiv poara; osiguravajua drutva primaju uplatu premija zato to znaju, a na osnovu statistike, da ce se kod velike grupe agenata dogoditi mali broj poara; stoga je i osiguravajua premija za poare obino niska. Osiguravajue kompanije predstavljaju vrlo znaajnu grupu uesnika na financijskim tritima ija sutina poslovanja se sastoji u pruanju usluga osiguranja od eventualnosti dogaanja odreenih dogaaja. Upravo ce se u ovom maturalnom radu pokusati dati pravi odgovor na sva bitna i fudamentalno znaajna pitanja i u vezi poslovanja ali i ostvarivanja uspjeha osiguravajuih kompanija i kod nas.

2. Pojam osiguranja

Osiguranje je pojam koji ima iroko znaenje pa se zato objanjava na razne naine. U etimolokom smislu, rije osiguranje oznaava sigurnost, povjerenje u neto, zatitu, zajamenost. Pored etimolokog, osiguranje ima i privredno, pravno i tehniko znaenje. U najirem smislu rijei i u svakodnevnom ivotu, osiguranje se shvaa kao ekonomska institucija od koje se, pod odreenim uvjetima, moe oekivati nadoknada tete nastale uslijed raznih okolnosti. Osiguranje se danas definira na razne naine, u zavisnosti sa kog aspekta se osiguranje promatra. Sa ekonomskog aspekta osiguranje se definira kao institucija putem koje se ovjek titi od opasnosti koje ugroavaju njegovu imovinu ili njegovu linost. U okviru ekonomskih nauka, posebno su zastupljene dva shvaanja teorije pojma osiguranja: "teorija potrebe" i 'teorija sigurnosti ". Prema teoriji potrebe osiguranje slui radi zatite ovjeka i njegove imovine od opasnosti koje je ugroavaju. Prema teoriji sigurnosti, osiguranjem se osigurava sigurnost da se unitena dobra biti nadoknaena. Sa pravnog aspekta osiguranje se tako ne definira na vise naina. Prema teoriji odtete, cilj svakog osiguranja je naknada tete, zato se i ugovor o osiguranju definira kao ugovor o odteti . Prema teoriji prestacije, osnovu ugovornih obaveza cine meusobne prestacije na koje se obavezuju ugovorne strane.Neosporna je i drutvena korisnost osiguranja koja se ogleda u kontinuiranom unaprjeenju zatite i efikasnijoj naknadi teta i isplati osiguranih svota. Vano je napomenuti i to da sektor osiguranja ima vanu funkciju u okviru cjelokupnog financijskog sistema, jer je podruje odgovornosti i brige regulatora za stabilnost i efikasnost financijskih trita.Povjerenje osiguranika u sistem osiguranja znai i povjerenje u cjelokupni financijski sistem.Drutva za osiguranje upravljaju tuom tednjom iz ega proizlazi njihova socijalna, privredna i drutvena odgovornost.

3. Vrste osiguranja

U osnovi se mogu podijeliti na ivotna i neivotna.ivotno - (osiguranje ivota i rentna osiguranja) i neivotno (osiguranje civila, industrije, automobilskog kaska, osiguranje od automobilske odgovornosti, osiguranje usjeva, ivotinja, tereta u prijevozu - kargo osiguranje, osiguranje kredita, pravne zatite, osiguranje od nezgode, bolesniko osiguranje...)Nadalje se moe podijeliti na: obvezno i dragovoljno.Obvezna osiguranja - osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog sluaja,- osiguranje od automobilske odgovornosti, - osiguranje vlasnika, odnosno korisnika zrakoplova od odgovornosti za tetepoinjene treim osobama, - osiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodica na motorni pogon od odgovornosti zatete poinjene treim osobama. Sve ostale vrste osiguranja jesu dragovoljne.

Onda prema predmetu osiguranja - osiguranje imovine, osoba i pravnog odnosa i prema nainu izravnavanja rizika - osiguranje, suosiguranje, reosiguranje, pool za osiguranje i reosiguranje. klupsko osiguranje.Osiguranje je gospodarska djelatnost kojom se prema naelima uzajamnosti i solidarnosti osigurava zatita imovine, osoba i pravnog odnosa od rizika koji ih ugroavaju, u tom smislu to e osiguratelj, ako se ostvari osigurani sluaj, isplatiti iz svojih sredstava odtetu osiguraniku ili treoj osobi.Suosiguranje - do suosiguranja dolazi kada vie osiguratelja dogovorno izmeu sebe dijeli rizik ste vrste koji se odnosi na isti predmet osiguranja, pri emu svaki na sebe preuzima dio svote osiguranja ako da ukupan zbroj njihovih pokria ne prelazi osiguranu vrijednost. Suosiguranje predstavlja raspodjelu jednog rizika na nekoliko dijelova.Reosiguranje - predstavlja osiguranje osiguratelja. To je osiguranje kod kojeg jedan osiguratelj sklapanjem jednog ili vie ugovora s reosigurateljima ustupa dio osiguranih rizika drugim drutvima za reosiguranje i tako umanjuje negativne posljedice za sebe. Reosiguranje predstavlja vertikalnu raspodjelu rizika. Smisao reosiguranja je da se osiguratelji ne dovode u situaciju da moraju platiti vie nego to im njihovi ekonomski potencijali doputaju. Osiguraniku nisu poznati reosiguratelji. Retrocesija nastupa ako reosiguratelj ustupi dio preuzetih rizika drugim reosigurateljima (osiguranje reosiguratelja).

4. Osiguranje imovine

Osiguranje imovine zauzima centralno mjesto na ukupnom tritu osiguranja. U najrazvijenijim zemljama svijeta postoje drugaiji odnosi imovinskih osiguranja, u koja u irem smislu spadaju i osiguranje usjeva i plodova, ivotinja, osiguranje motornih vozila transporta i ivotno osiguranje. U osiguranju imovine kao kljunoj grani osiguranja postoje brojni problemi izazvani oteanim uvjetima poslovanja. Privredni subjekt, uslijed vlastite nelikvidnosti i smanjenim kapacitetom rada, ne osiguravajui cjelokupnu imovinu, vre selekciju rizika, osiguravaju uglavnom na bazi knjigovodstvenih vrijednosti, koje su esto nerealno niske, veoma teko plaaju premiju. Preobrazloenja pojedinih tipova osiguranja imovine, najvanije kategorije koje se odnose na imovinska osiguranja uope, prije svega, na bazi zakona o obligacijskim odnosima iz 1978. godine. Osiguranje imovine moe zakljuiti samo lice koje ima interes da se dogodi osigurani sluaj, poto bi inae pretrpjelo neki materijalni gubitak. Pravo iz osiguranja mogu imati samo lica koja su u asu nastanka tete imala materijalni interes da se osigurani sluaj ne dogodi.Osnovna svrha osiguranja imovine je u tome da se osigura naknada tete koja bi se desila na imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog sluaja.

5. Osnovni pojmovi osiguranja

5.1. Svota osiguranja

Svota osiguranja ili ugovorena vrijednost je najvei iznos koji osiguratelj treba platiti osiguraniku, ako nastupi osigurani sluaj. U naelu, svota osiguranja trebala bi biti jednaka 18" "| se svota osiguranja ne poklapa sa stvarnom vrijednou osigurane robe dolazi do podosiguranja ili nadosiguranja.Podosiguranje nastaje kada je prijavljena svota osiguranja manja od stvarne vrijednosti osigurane robe. U sluaju potpune propasti osigurane robe, osiguratelj e isplatiti osiguraniku prijavljenu, ali ne stvarnu vrijednost osigurane robe. U sluaju djelominog gubitka ili oteenja, odteta se izraunava prema formuli .

Nadosiguranje nastaje kada je prijavljena svota osiguranja vea od stvarne vrijednosti osigurane robe. Nadosiguranje nije doputeno jer se protivi osnovnom naelu osiguranja koje ima za cilj nadoknadu stvarne tete osiguraniku, a ne moe biti predmet bogaenja. Ako nadosiguranje postoji, osiguratelj moe postupiti na dva naina: - nitavan je iznos nadosiguranja pa se isplauje stvarna teta, - nitavan je cjelokupni ugovor o osiguranju pa osiguratelj ne isplauje nikakvu odtetu.Kao stvarna vrijednost robe, ako nije drukije ugovoreno, uzima se stvarna vrijednost robe na poetku osiguranja. S obzirom na to da prijevoz robe ima gospodarsku svrhu, za vlasnika je robe od znaaja vrijednost robe koju ona ima na odreditu. Ta je vrijednost mjerodavna za ocjenu visine odtete.

5.2 Rizik

Rizik je mogunost nastupanja nekog tetnog dogaaja na imovini osiguranika, koja je predmet osiguranja. Da bi neki dogaaj postao rizik, mora ispuniti ove uvjete: da je mogu, da je neizvjestan, da je nezavisan od volje osiguranika, da dovodi do tetnih posljedica, da je osiguranje takva rizika doputeno po zakonu.Da bi se ubrzalo ugovaranje osiguranja robe u prijevozu robe, te da se u svakom poslu ne navodi pojedinano sve rizike i raspravlja o njima, rizici su grupirani u tri skupine: osnovni, dupunski i ratni ili politiki rizici.1. Osnovni rizici su usko vezani s vrenjem prijevoza i opasnostima koje iz toga mogu nastati. U osnovne rizike spadaju ove opasnosti: kraa prometne nezgode (sudar, iskliznue, prevrnue...) elementarne nepogode poar i eksplozija u prijevoznom sredstvu2. Dopunski rizici su vezani uz svojstva robe koja se prevozi.Posebnu grupu dopunskih rizika ine manipulativni rizici koji obuhvaaju tete koje mogu nastati nepravilnim prekrcajem tereta.Za neke od dopunskih rizika moe se rei da su specifini za pojedine vrste robe, pa ih treba posebno navesti u polici jer nisu ukljueni u standardni tekst police koja pokriva dopunske rizike.3. Ratni i politiki rizici su takvi rizici do kojih dolazi zbog neprijateljstva meu zemljama ili zbog izvanrednih dogaaja unutar neke zemlje. Osiguranje ovih rizika vri se posebnim policama. U to spadaju razliiti neredi, nasilja, trajkovi , nemiri , ili u ratu zapljena, zarobljavanje, tete od oruja itd.5.3 Franiza

Franiza se ugovara prilikom zakljuivanja ugovora o osiguranju. Naime, to je iznos koji se prilikom nastanka osiguranog sluaja odbija u odreenom postotku ili iznosu, u zavisnosti od toga kako je ugovoreno. Kolika e biti franiza zavisi od vrste osiguranja, uslova i tarifa premija, koji reguliraju status franize. Ona kod nekih osiguranja moe biti tako regulirana da je obavezno odbitna. To znai, bez obzira na volju osiguranika, ona se u odreenom iznosu ili postotku odbija. kod veine vrsta osiguranja ostavlja se na volju osiguranika da odlui da li e osigurati odreeni predmet sa franizom ili bez nje.

Premija osiguranja je novani iznos koji osiguranik plaa osiguratelju na temelju ugovora o osiguranju, na ime njegove obveze da e mu nadoknaditi tetu, ako do nje doe zbog ostvarenja rizika koji su navedeni u ugovoru.Osigurani sluaj je unaprijed predvien dogaaj koji svojom realizacijom proizvodi tetni dogaaj na imovini osiguranika a istovremeno stvara obvezu osiguratelju da nastalu tetu nadoknadi.Objekt interesa je neka ekonomska vrijednost koju osiguranik eli sauvati od propasti ili oteenja, te je zbog toga osigurava.

5.4 Regres

Ako nastupi osigurani rizik osiguratelj osiguraniku nadoknauje tetu. Prema pravilima osiguranja osiguranik nema pravo traiti naknadu tete i od samog poinitelja, ako je ve dobio naknadu od osiguratelja. To pravo prenosi se na osiguratelja i naziva se regres.

OSIGURATELJOSIGURANIK REGRESPOINITELJ TETE

5.5 Bonus i malus

Bonus u osiguranju znaci vraanje izvjesnog dijela premije za ostvaren jednogodinji, ili pak viegodinji rezultat. Ukoliko osiguranik uope nije imao tetu, ili nije imao tetu o odreenom iznosu, osigurava mu umanjuje premiju, odnosno vraa dio premije od predviene tarife. Bonus se najee vraa na kraju jednogodinjeg ili viegodinjeg osiguranja i to obino kod kasko osiguranja, dok se kod obaveznog osiguranja bonus moe odobriti i unaprijed za sljedeu godinu osiguranja, zavisno od toga za koji je period zakljuen ugovor o osiguranju. Za razliku od bonusa stoji malus. Malus je doplatak koji se zaraunava onim osiguranicima koji su u protekloj godini, ili proteklim godinama imali odreeni broj teta, odnosno koji su samo prouzrokovali odreeni broj teta. injenica je da bonus i malus treba da imaju veoma vanu funkciju u reguliranju cijene premije osiguranja, posebno kod individualnih rizika. Meutim, oni u naim uvjetima ovu funkciju ne obavljaju.

6. Police osiguranja

Generalna polica ispostavlja se u sluajevima kada osiguranik i osiguratelj stalno meusobno posluju, kada osiguranik (a to je esto pediter) gotovo svakodnevno otprema velike koliine robe koju treba osigurati. Da se ne bi gubilo vrijeme, a i novac, ugovarajui stalno pojedinana osiguranja robe, pediteri od osiguratelja dobivaju posebnu "knjigu pokria". U nju unose podatke o robi koju su otpremili, naznauju se rizici protiv kojih je roba osigurana i obraunava se premija osiguranja. Plaanje premije vri se u dogovorenim vremenskim razmacima.Pojedinana polica ispostavlja se ako osiguratelj i osiguranik nisu u stalnom poslovnom odnosu, ako do sklapanja ugovora o osiguranju dolazi od sluaja do sluaja. Tada se svaki pojedini posao osiguranja posebno ugovara i za njega se izdaje posebna polica osiguranja.Postoji takoer i tzv. Engleska pomorska polica, te Lloydove S.G. police koja se rabila za osiguranja broda i robe. Ta polica rabila se jo u 18. stoljeu, te se i do danas rabila gotovo u neizmijenjenom obliku.Da bi se ubrzalo ugovaranje osiguranja, da ugovorene stranke ne moraju za svaki pojedini posao detaljno analizirati sve uvjete osiguranja, postoje tzv. institutske klauzule koj se rabe uz englesku pomorsku policu.

Slika 1. Tehnika rada pri osiguranju

6.1 Osiguranje robe u prijevozu (kargo)

Nai osiguratelji dijele osiguranje robe u prijevozu u dvije osnovne skupine, na osiguranje domaeg karga i meunarodnoga karga.Pod domaim kargom naziva se osiguranje robe koja se prevozi unutar granica nae zemlje. Osiguranje se vri na temelju generalne ili pojedinane police tiskane na hrvatskom jeziku.Osiguranje meunarodnog karga obuhvaa osiguranje robe u uvozu, izvozu i provozu. Postupak osiguranja robe u uvozu jednak je osiguranju robe domaeg karga koje je ve objanjeno. Osiguranje robe u izvozu vri se na taj nain da osiguranik dostavi osiguratelju prijavu za osiguranja.

7. Obavezna osiguranja

7.1 Osiguranje putnika u javnom prijevozu

Vlasnici, odnosno korisnici vozila koja slue za prijevoz putnika u javnom prometu (autobusi, taksi vozila...), duni su zakljuiti ugovor o osiguranju putnika od posljedica nesretnog sluaja. Najnie iznose na koje mora biti ugovoreno osiguranje po jednom putniku, u sluaju smrti i trajnog invaliditeta utvruje se na prijedlog Direkcije za nadzor drutva za osiguranje. Ako ugovor o osiguranju nije sklopljen, a dogodi se nesretni sluaj, putnik ima pravo traiti isplatu osigurane svote od bilo kojeg drutva za osiguranje na teritoriju te drave, od drutva koje se bavi tom vrstom osiguranja.

7.2 Osiguranje od autoodgovornosti

U zakonu je definirano da je vlasnik, odnosno korisnik motornih i prikljunih vozila, duan da zakljui ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu koju upotrebom motornih vozila priini treim licima uslijed smrti, povreda, naruavanja zdravlja, unitenja ili oteenja stvari, osim za tetu na stvarima koje je primio za prijevoz. Veliki broj novoosnovanih osiguravajuih organizacija se bavi samo ovom vrstom osiguranja, bez odgovarajuih strunih i materijalnih uvjeta, to je dovelo do smanjenja vrijednosti ovog osiguranja. Zakljuivanjem ove vrste osiguranja po niskim cijenama, uz ve spomenuto nepostojanje elementarnih strunih i materijalnih preduvjeta, vlasnici motornih vozila, ponekad, praktino samo formalno osiguravaju svoju odgovornost za tete priinjene treim licima, tako da oteenim, koji treba da naplate tetu od osiguravajuih organizacija, mogu da je naplate samo u djelominom iznosu. Preostaje im da potpunu naknadu tete ostvaruju od lica koje je priinilo tetu putem suda. Ostvarivanje naknade tete putem suda, a ne neposredno i u potpunosti od osiguravajuih organizacija nije u skladu sa sutinom ove vrste osiguranja.

8. Zakljuak

Od postanka svijeta pa do danas ovjekov ivot i imovina bili su ugroavani raznim rizicima, prouzrokovani bilo stihijskim dogaajima, bilo nesretnim sluajevima. ovjek se sa ovim nedaama borio na razliite naine. Sa razvojem drutva, razvijao se i sistem odbrane od nevolja koje su ga snalazile. Smatra se da je pojava privatne svojine uvjetovala organiziranu zatitu imovine koja je bila pretea djelatnosti osiguranja. Opasnosti koje ugroavaju imovinu i lica su veoma brojne, ponekad i izuzetno teke. Ima opasnosti koje su se tokom vremena smanjivale, dok su se neke poveavale a javljaju se i nove. ovjek je uvijek nastojao smanjiti broj tetnih dogaaja sluajnog karaktera, i u toj tenji ponekad postie dobre rezultate. Ipak, bez obzira na sve preventivne mjere koje se poduzimaju, neke tete izmiu kontroli, te zatita od njih moe biti samo u smislu nadoknade sredstava za obnavljanje unitenih dobara. Samim tim sto je osiguranje ekonomska institucija sa zadatkom da otklanja poremeaje koji nastaju uslijed vanrednih sluajeva ruenja, odnosno nepovoljnih dogaaja u ivotu ljudi, ono ima za drutvo veliki znaaj. Ali ono ima veliki znaaj i za pojedinca, jer mu prua potrebnu sigurnost. Otuda bi, osuvremenim uslovima, bilo nerazumno zanemarivati stihijske dogaaje i nesretne sluajeve koji ponekad nanose i ogromne tete.Zato je sasvim prirodno da svaka zemlja stavlja osiguranje u red onih institucija koje predstavljaju temelje njene ekonomske organizacije. Prema tome, osiguranje je neophodno. Situacija na domaem tritu se mijenja ulaskom stranih osiguravajuih drutava, jer oni unose strani kapital i sofisticiranu tehnologiju, kako u marketing tako i u menadment. Da bi mogli uspjeno opstati i ispuniti svoju drutvenu, ekonomsku i socijalnu ulogu, domaci osiguravai moraju u svom radu koristiti najnovija svjetska nauna i praktina dostignua u podruju osiguranja.

9. Literatura

pedicija, osiguranje, carinjenje, Rajka Sabo, Zagreb, 2001. http://www.auto-osiguranje.ba/ http://www.azobih.gov.ba/ http://www.profitiraj.ba/20111005408/osiguranja-osiguravajuca-drustva-u-bih-kompletna.php

Prilog: Osiguravajua drutva u BiH

16