organski sustavi (Živ Čani, osjetilni, endokrini) …i+endokrini... · organski sustavi (Živ...
TRANSCRIPT
ORGANSKI SUSTAVI
(ŽIVČANI, OSJETILNI, ENDOKRINI)
Izv. prof. dr. sc. Reno Hrašćan
ŽIVČANI SUSTAV
Živčani sustav
� živčani sustav prima razli čite podražaje iz okoline i unutrašnjosti
organizma, obra đuje ih, uspore đuje te uskla đuje, a zatim prenosi poruke
do miši ća i žlijezda u tijelu
� živčani i endokrini sustav dva su glavna regulatorna su stava u tijelu
Evolucija živ čanog sustava
Živčano tkivo
� živčano tkivo: 1. živčane stanice ili neuroni ; 2. glija stanice ili neuroglija
� živčana stanica: 1. tijelo (soma) stanice ili perikarion – sadrži jezgru i ima izdanke; 2.
dendriti – kratki ogranci, dovode podražaj u perikarion; 3. akson ili neurit – dugi ogranak,
odvodi podražaj iz perikariona, akson ima nastavke; živčana stanica stvara elektri čne
signale koje provodi iz jednog dijela stanice u dru gi i kemijske signale pomo ću kojih
komunicira s drugim stanicama
� akson obavijen Schwannovim stanicama naziva se živčano vlakno ; ako su Schwannove
stanice obavijene mijelinskom ovojnicom-mijelinizirana ili bijela živ čana vlakna ;
mijelinska ovojnica ne proteže se kontinuirano čitavom dužinom živ čanog vlakna, ve ć je
isprekidana, mjesta prekida mijelinskih ovojnica- Ranvierova suženja ; ukoliko
Schwannove stanice nisu obavijene mijelinskom ovojn icom- nemijelinizirana ili siva
živčana vlakna
� glija stanica – potporna uloga i posrednik u mijeni t vari
Živčano tkivo
sastavnica uloga
živčana stanica - neuron
senzorički neuron
međuneuron
motorički neuron
glija stanica
krvno-moždana barijera
prenosi živčani podražaj
prenosi podražaj iz okoline ili unutrašnjosti tijela
do središnjeg živčanog sustava
prenosi podražaj unutar središnjeg živčanog sustava
prenosi podražaj od središnjeg živčanog sustava
do mišića i žlijezda
potporna i prehrambena uloga
kontrola izmjene tvari između krvi i vanstanične
tekućine
Građa neurona
Uloga neurona
sastavnica neurona na čin djelovanja
kratki ogranci (dendriti)
tijelo stanice
dugi ogranak (akson, neurit, živčano vlakno)
primaju podražaj i prenose ga do tijela stanice
sintetizira neurotransmitere
prenosi podražaj od tijela stanice i
oslobađa neurotransmitere
Živčani podražaj
� prijenos živ čanog podražaja – podražaj se prenosi duž aksona, a ov isi o elektri čnom
potencijalu koji je posljedica protoka iona kroz st aničnu membranu živ čane stanice
� membranski potencijal u mirovanju – u živ čanoj stanici koja miruje, uslijed razlike
naboja, postoji razlika potencijala kroz stani čnu membranu (polarizirana membrana) ;
citoplazma je negativno nabijena, dok je me đustani čna teku ćina pozitivno nabijena;
glavni sastojci izvanstani čne teku ćine su Na + i Cl -, a unutarstani čne K+ i ionizirani
proteini; razlika u koncentracijama Na + i K+ posljedica je pumpanja Na + iz stanice, a K + u
stanicu (svaka natrij-kalij crpka aktivno prenosi tri Na + i dva K +); membranski potencijal
živčane stanice u mirovanju iznosi -70 mV
� širenje živ čanog podražaja – nakon podraživanja živ čane stanice dolazi do promjene
potencijala kroz membranu (depolarizirana membrana) ; membrana postaje propusna za
Na+ koji kroz natrijeve kanale regulirane naponom ulaze u stanicu; nastala promjena u
membranskom potencijalu je akcijski potencijal koji uzrokuje širenje živ čanog podražaja;
otvaranjem kalijevih kanala reguliranih naponom dolazi do ponovne uspostave
potencijala u mirovanju (repolarizirana membrana)
Živčani podražaj
� akcijski potencijal – mijenja vrijednost potencijala u mirovanju od -70 mV do oko +40 mV
(obrnuti potencijal) i tako negativno nabijenu unutrašnjost stanice čini pozitivnom (1-2
milisekunde)
� s mjesta nastanka akcijskog potencijala, šire se Na + bočno po membrani živ čane
stanice; Na + depolariziraju susjedne dijelove membrane, u kojima se otvaraju natrijevi
kanali, uzrokuju ći ponovnu pojavu akcijskog potencijala malo dalje o d mjesta nastanka
prethodnog; val depolarizacije širi se aksonom samo u jednom smjeru; nakon
depolarizacije slijedi repolarizacija
Uloga neurona
Pobuđivanje neurona
Nastanak akcijskog potencijala u neuronuProvo đenje živ čanog impulsa u aksonu
Akcijski potencijal u neuronuDepolarizacija i
repolarizacija stani čne membrane neurona
Živčani podražaj
� sinapsa – dodirno mjesto izme đu dva neurona preko kojeg se prenosi impuls s kraje va
aksona jednog neurona- presinapti čki neuron na dendrite ili perikarion drugog-
postsinapti čki neuron
� elektri čna sinapsa – direktno provo đenje akcijskih potencijala iz presinapti čkog neurona
u postsinapti čki kroz kanale- pukotinske veze
� kemijska sinapsa – odvaja presinapti čki neuron od postsinapti čkog; provo đenje impulsa
iz prve stanice u drugu pomo ću kemijskih prenositelja- neurotransmiteri ; depolarizacija
membrane presinapti čkih završetaka- završne nožice prouzro či osloba đanje
neurotransmitera iz sinapti čkih mjehuri ća u sinapti čku pukotinu ; neurotransmiteri se
vežu za specifi čne receptore na membrani postsinapti čke stanice; vezanje
neurotransmitera za ekscitacijske receptore uzrokuje otvaranje kemijsko-senzitivnih
kanala za natrij i time pobu đivanje ili ekscitaciju neurona; vezanje neurotransm itera za
inhibicijske receptore izaziva otvaranje kemijsko-senzitivnih kanala za kalij, odnosno
klor čime se neuron inhibira
Građa i uloga sinapse
Uloga neurotransmitera
neurotransmiter u činak
acetilkolin
serotonin
dopamin
noradrenalin (norepinefrin)
endorfin
gama-aminomaslačna kiselina (GABA)
potiče stezanje skeletnih mišića, pridonosi pamćenju
potiskuje emocije, potiče spavanje i snove
pojačava emocije, podiže raspoloženje,
poboljšava usklađenost mišića
pojačava emocije, podiže raspoloženje,
potiče budnost
smanjuje bol, potiče euforiju
ublažuje tjeskobu
Organizacija živ čanog sustava čovjeka
� središnji ili centralni živ čani sustav (CNS) sa činjavaju: 1. leđna moždina ; 2. mozak
� periferni živ čani sustav obuhva ća: 1. moždani živci ; 2. moždinski živci ; 3. gangliji
� moždani i moždinski živci – snop moždanih i moždinski h živčanih vlakna poslaganih u
snopove obavijene vezivnom ovojnicom; ve ćina živ čanih vlakana je mijelinizirana
� moždani živci – sadrže samo senzori čka (osjetilna, aferentna) ili samo motori čka
(pokreta čka, eferentna) živ čana vlakna , ili imaju obje vrste vlakana (mješoviti živci)
� moždinski živci – sadrže obje vrste živ čanih vlakana
� senzori čke (osjetilne, aferentne) živ čane stanice – provode podražaj od receptora u tijelu
prema središnjem živ čanom sustavu
� motori čke (pokreta čke, eferentne) živ čane stanice – provode podražaj od središnjeg
živčanog sustava prema miši ćima i žlijezdama
� ganglij – nakupine živ čanih stanica uklopljenih u sustav perifernih živaca
� periferni živ čani sustav dijeli se na: 1. somatski živ čani sustav ; 2. autonomni
(vegetativni) živ čani sustav
Organizacija živ čanog sustavaOrganizacija živ čanog sustava
sastavnica uloga
periferni živ čani sustav
somatski živ čani sustavsenzorički neuronimotorički neuroni
autonomni živ čani sustavmotorički neuroni
simpatički živčani sustavparasimpatički živčani sustav
središnji živ čani sustav
leđna moždina
mozak
prenosi informacije između središnjeg živčanog sustava (CNS)i ostalih dijelova tijela
prenose informacije iz okoline ili unutrašnjosti tijela do CNS-aprenose informacije od CNS-a do skeletnih mišića
prenose informacije od CNS-a do srčanog i glatkih mišića te žlijezdapotiče ili koči unutarnje organe i žlijezdepotiče ili koči unutarnje organe i žlijezde
obrađuje informacije, donosi odluke,nadzire djelovanje mišića i žlijezda
prenosi informacije između mozga i ostalih dijelova tijela,upravlja spinalnim refleksima
obrađuje informacije, donosi odluke,upravlja kranijalnim refleksima (vidni i slušni podražaji)
Organizacija živ čanog sustava
� somatski živ čani sustav: 1. aferentni dio – živčane stanice koje primaju podražaje iz
kože, miši ća, zglobova, o čiju, jezika, nosa i ušiju; te podražaje doživljavam o na svjesnom
nivou kao osjete dodira, boli, topline, hladno će, ravnoteže, vida, okusa, mirisa i zvuka, a
prenose se u mozak i le đnu moždinu moždanim i moždinskim živcima; 2. eferentni dio –
živčani putevi koji se protežu od mozga kroz le đnu moždinu i inerviraju motori čke
neurone moždanih i moždinskih živaca; stimulirani m otori čki neuroni poti ču kontrakciju
skeletnih miši ća
� autonomni živ čani sustav: kontrolira rad organa koji nisu pod utj ecajem naše volje (srce,
žlijezde, bubrezi, želudac, crijeva); 1. aferentni dio – živčane strukture koje dovode
osjetilne podražaje iz razli čitih organa krvožilnog, respiratornog, probavnog su stava,
sustava za izlu čivanje i za razmnožavanje; 2. eferentni dio – živčane strukture koje imaju
ulogu u motori čkim aktivnostima glatkog miši ćja, sr čanog miši ća te u lu čenju razli čitih
žlijezdi
� autonomni živ čani sustav sastoji se od dva podsustava: 1. simpati čki živ čani sustav
(simpatikus) – smješten uz kralježnicu u obliku dvostrukog lanca odakle izlaze živ čana
vlakna koja se granaju u žlijezde, srce, plu ća, kožu i o či; 2. parasimpati čki živ čani sustav
(parasimpatikus) – smješten u lubanji i u podru čju križne kosti; živ čana vlakna granaju
se u oči, suzne žlijezde i žlijezde slinovnice; živ čana vlakna živca lutalice (vagus) odlaze
u srce, dušnice, želudac, crijeva, jetru, bubrege i mokra ćni mjehur
Autonomni živ čani sustav
Autonomni živ čani sustav
parasimpati čki živ čani sustav simpati čki živ čani sustav
održavaju opušteno stanje organizma
neurotransmiter acetilkolin
duža preganglijska živčana vlakna
preganglijska živčana vlakna izlaze iz
mozga i donjeg dijela leđne moždine
uspostavljaju napeto stanje organizma
neurotransmiter noradrenalin
duža postganglijska živčana vlakna
preganglijska živčana vlakna izlaze iz
srednjeg dijela leđne moždine
Organizacija živ čanog sustava� simpatikus i parasimpatikus uvijek djeluju antagoni sti čki (npr. simpati čki živac ubrzava
rad srca, a parasimpati čki ga usporava)
� leđna moždina – predstavlja vezu izme đu mozga i ve ćine tijela; uklju čena je u simpati čke
i parasimpati čke reflekse
� popre čni presjek le đne moždine: 1. središnji kanal – sadrži moždanu (cerebrospinalnu)
tekućinu ; 2. siva tvar (tamni dio u obliku leptira) – sastavljena od tijela živ čanih stanica,
njihovih dendrita i glija stanica; 3. bijela tvar (svijetli dio koji okružuje tamni di o) –
sastavljena od mijeliniziranih živ čanih vlakana i glija stanica
� leđnu moždinu obavijaju tri sloja žaštitnih ovojnica- opne le đne moždine : 1. čvrsta opna
leđne moždine- vanjska ovojnica; 2. paučinasta opna le đne moždine -srednja ovojnica; 3.
nježna opna le đne moždine -unutarnja ovojnica
� moždinski živci (31 par) – s obje strane le đne moždine grana se par živaca koji inerviraju
određenu stranu tijela; svaki od moždinskih živaca ima trbušni (prednji) i le đni (stražnji)
ogranak , oni se spajaju blizu izlaza iz le đne moždine čineći mješoviti živac; trbušni
ogranci sadrže eferentna živ čana vlakna koja provode motori čke informacije, a le đni
ogranci sadrže aferentna živ čana vlakna koja provode senzori čke informacije
� refleksi le đne moždine – le đna moždina koordinira refleksima; simpati čki refleks –
reakcije skeletnog miši ćja; parasimpati čki refleks – reakcije glatkog i sr čanog miši ćja ili
žlijezdi; refleksni luk – neuroni kojima se provodi refleks
Građa leđne moždineRefleksni luk
Razvoj mozga u kralježnjaka Mozak
� mozak obavijaju tri sloja žaštitnih ovojnica- moždane opne : 1. čvrsta moždana opna-
vanjska ovojnica; 2. paučinasta moždana opna -srednja ovojnica; 3. nježna moždana
opna -unutarnja ovojnica; moždana teku ćina protje če kroz moždane komore, štiti mozak i
filtrira krv
� dijelovi mozga: 1. veliki mozak ; 2. međumozak ; 3. primozak ; 4. mali mozak
� 1. veliki mozak – sastoji se od dvije polutke ili hemisfere ; površina velikog mozga
građena je od sive tvari koja se zove kora mozga ; kora je naborana i izbrazdana; ispod
kore je sloj moždine ili bijele tvari ; siva tvar gra đena je od tijela neurona, a bijela tvar
izgrađena je od uglavnom mijeliniziranih živ čanih vlakana; dvije polutke povezuje snop
živčanih vlakana- corpus callosum koji prenosi informacije izme đu njih
� čeoni režanj velikog mozga – sudjeluje u motori čkoj kontroli pokreta koji su pod
utjecajem naše volje te u kontroli ispoljavanja raz ličitih osje ćaja i moralnog ponašanja
� tjemeni režanj velikog mozga – sudjeluje u procjeni v ećine osjeta
� sljepoo čni režanj velikog mozga – sudjeluje u kontroli sluha, ravnoteže i velikim dijelom
pamćenja
� zatiljni režanj velikog mozga – sudjeluje u kontroli osjeta vida
Građa mozga Građa velikog mozga
Uloga kore mozga
Uloga kore mozga
somatsko senzori čka kora mozga motori čka kora mozga
somatsko senzorička kora lijeve polutke mozga
prima informacije iz kože, skeletnih mišića i zglobova
desne strane tijela
somatsko senzorička kora desne polutke mozga
prima informacije iz kože, skeletnih mišića i zglobova
lijeve strane tijela
motorička kora lijeve polutke mozga
podražuje skeletne mišiće desne strane
tijela
motorička kora desne polutke mozga
podražuje skeletne mišiće lijeve strane
tijela
Mozak
� 2. međumozak: 1. talamus – prijenosni i procesni centar za sve osjetilne podr ažaje, osim
njuha, koji idu u koru mozga; 2. hipotalamus – integracijski centar autonomnog živ čanog
sustava, kontrolira fiziološke i endokrine aktivnos ti u suradnji s hipofizom
� limbi čki sustav – sudjeluje u kontroli emocija, ponašanja i pamćenja
� 3. primozak: 1. srednji mozak – sadrži živce koji sudjeluju u fokusiranju i pokret ima
očiju; u srednjem mozgu smješteni su vidni čvorovi koji su spojna središta za sva
osjetila, a tako đer uskla đuju rad unutarnjih organa; 2. most ili pons – veza između
srednjeg mozga i produžene moždine; 3. produžena moždina – sadrži centre za kontrolu
rada srca, disanja, izlu čivanja sline, gutanja, znojenja; primozak predstavl ja vezu izme đu
mozga i le đne moždine; gra đen je od sive tvari koja je iznutra i bijele izvana; unutar srži
primozga nalaze se retikularne formacije
� 4. mali mozak – gra đen je od izvana sive , a iznutra bijele tvari ; mali mozak je glavni
koordinacijski centar za pokretanje miši ća, upravlja voljnim pokretima tijela
� živčana vlakna koja dolaze iz desne strane tijela idu u lijevu polutku mozga, dok živ čana
vlakna iz lijeve strane tijela odlaze u desnu polut ku mozga; desnom stranom tijela
upravlja lijeva polutka mozga, a lijevom stranom ti jela upravlja desna polutka mozga
Mozak
� moždani živci (12 pari) – motori čka (eferentna) živ čana vlakna dolaze iz motori čkih jezgri
u primozgu; njih stimuliraju živ čani podražaji iz velikog mozga; aksoni motori čkih
neurona u motori čkim jezgrama podražuju voljne miši će te tvore sinapsu s ganglijima
autonomnog živ čanog sustava; senzori čka (aferentna) živ čana vlakna dolaze iz neurona
u osjetilnim organima; aksoni senzori čkih neurona ulaze u mozak tvore ći sinapsu sa
snopovima neurona- senzori čke jezgre i tako stvaraju odgovaraju ći osjet (npr. osjet vida);
moždani živci odlaze u razli čite organe vezane s osjetilima njuha, okusa, vid, s luha i
ravnoteže; uklju čeni su u pokretanje o čiju i lica, žvakanje, gutanje, disanje i govor
Uloga mozga u ponašanju Uloga mozga
podru čje mozga na čin djelovanja
1. moždano debloa) mali mozak
b) produžena moždinac) retikularna formacija
d) most2. srednji mozak
3. olfaktorni bulbus4. limbi čki sustav
(uklju čiv hipotalamus)
5. talamus
6. veliki mozak (kora mozga)7. corpus callosum
upravlja skeletnim mišićima; pamti motoričke vještineupravlja kucanjem srca i disanjem
upravlja stanjem svijesti; obrađuje pristigle informacije upravlja izrazima lica i oblicima spavanja
upravlja kranijalnim refleksima i položajem tijelaprenosi informacije iz nosa u koru mozga
upravlja emocijama i spolnim nagonom; pridonosi pamćenju;upravlja spavanjem; nadzire koncentraciju hormona,
sadržaj vode, tjelesnu temperaturu, glad i žeđprenosi informacije iz osjetilnih organa u limbički sustav
i u koru mozga upravlja ponašanjem; potiskuje jake emocije
prenosi informacije između lijeve i desne polutke kore mozga
OSJETILA
Osjetila
� fotoreceptori, kemoreceptori, mehanoreceptori, term oreceptori
� osjet mirisa, osjet okusa, osjet vida, osjet sluha
Osjetila u tijelu
osjetilna stanica na čin djelovanja
fotoreceptori
termoreceptori
mehanoreceptori
kemoreceptori
promjene svjetla
promjene temperature
promjene pritiska
promjene koncentracije molekula
Osjetila u koži
Osjet mirisa i okusa
� osjet mirisa – njušne ili olfaktorne stanice u njušnoj membrani ; njušna
membrana leži u najgornjem dijelu nosnica
� osjet okusa – okusne stanice u okusnim pupoljcima jezika; okus kiselog,
slanog, slatkog i gorkog
Osjet mirisa
Osjet okusaEvolucija oka
Građa oka u čovjeka
Građa i uloga oka
sastavnica uloga
leća
šarenica
zjenica
žilnica
bjeloo čnica
rožnica
očne komore
cilijarno tijelo
mrežnica
štapi ći
čunji ći
vidni živac
žuta pjega
lomi i fokusira zrake svjetlosti
kontrolirano propušta svjetlost
prima svjetlost
apsorbira svjetlost
štiti očnu jabučicu
lomi zrake svjetlosti
lome zrake svjetlosti
akomodacija leće
sadrži osjetilne stanice za vid
zapažaju bijelu svjetlost
zapažaju obojenu svjetlost
prenosi podražaj u mozak
mjesto najoštrijeg vida
Građa mrežnice
Osjet vida� mrežnica – dio oka osjetljiv na svjetlo; sadrži čunji će koji prvenstveno zapažaju boje i
štapi će koji su uglavnom važni za gledanje u mraku; kad su štapi ći i čunji ći podraženi
signali se prenose kroz slijed neurona u samoj mrež nici i kona čno vlaknima vidnog živca
u koru velikog mozga
� štapi ći i čunji ći – sadrže kemijske tvari koje se razgra đuju pri izlaganju svjetlu; u tom
procesu dolazi do podraživanja živ čanih vlakana što izlaze iz oka; fotokemijska tvar u
štapi ćima je rodopsin koji se sastoji od proteina skotopsina i karotinoidnog pigmenta
retinala , a čunji ćima je fotopigment kombinacija fotopsina i retinala
� štapi ći – unutrašnji odsje čak štapi ća trajno pumpa natrij iz unutrašnjosti prema van,
stvaraju ći na taj na čin negativan potencijal unutar cijele stanice; memb rana vanjskog
odsje čka štapi ća u nepodraženom je stanju vrlo propusna za natrij; natrij neprekidno
ulazi u unutrašnjost štapi ća i tako dobrim dijelom neutralizira negativnost u
unutrašnjosti cijele stanice; kad se rodopsin u van jskom odsje čku izloži svjetlu i
započne razgra đivati, to smanjuje ulazak natrija u unutrašnjost st anice, iako se natrij i
dalje ispumpava prema van; tako neto-gubitak natrij a iz štapi ća stvara pove ćanu
negativnost unutar membrane i ta je negativnost to veća što je ve ća koli čina svjetla koja
pogađa štapi ć; ovaj se proces naziva hiperpolarizacija
� čunji ći: 1. plavi čunji ći – ljubi časta, plava i zelena svjetlost; 2. zeleni čunji ći – plava,
zelena, žuta i naran časta svjetlost; 3. crveni čunji ći – zelena, žuta, naran časta i crvena
svjetlost
Građa i uloga štapi ća i čunji ća
Osjet vida
� vidni put – živ čani podražaji putuju iz mrežnica kroz vidne živce ; u kijazmi
vidnih živaca sva vlakna iz nosnih polovica mrežnice prelaze na suprotnu
stranu, gdje se pridružuju vlaknima iz sljepoo čnog dijela mrežnice drugog
oka i zajedno tvore vidne ili opti čke traktove ; vlakna iz svakog vidnog trakta
prekap čaju se u corpus geniculatum laterale , odakle kao genikulokalkarina
vlakna prolaze kroz genikulokalkarini trakt do primarne vidne kore u
zatiljnom režnju mozga
Stvaranje slike u okuStvaranje slike u oku i mehanizam akomodacije oka
Građa uhaUloga uha
sastavnica uha na čin djelovanja
vanjsko uhouška
slušni kanal
srednje uhobubnjić i sistem koščica
slušna cijev
unutarnje uhopužnica
vestibulpolukružni kanali
prikuplja zvučne valoveprenosi zvučne valove
prilagođavaju zvučne valoveujednačuje tlak zraka
prenosi zvučne titraje uzrokujući podraživanje stanica s dlačicama u Cortijevom organu
statička ravnotežadinamička ravnoteža
Osjet sluha i održavanje ravnoteže
� sluh – mehanoreceptivni osjet; uho reagira na mehani čke titraje zvu čnih valova u zraku
� bubnji ć i sistem slušnih koš čica – prilago đavaju zvu čne valova u zraku sa zvu čnim
titrajima u teku ćini pužnice
� Cortijev organ u pužnici – receptorski organ koji stv ara živčane impulse kao reakciju na
titranje bazilarne membrane ; osjetni receptori u Cortijevom organu su stanice s
dlačicama ; one su u sinapti čkoj vezi s mrežom završetaka slušnog živca ; ti završeci
odlaze prema Cortijevom spiralnom gangliju ; on šalje aksone u slušni živac i odatle u
središnji živ čani sustav
� utrikul, sakul i tri polukružna kanala – sastavni dio mehanizama za održavanje ravnoteže
� na stijenci svakog utrikula i sakula nalazi se osje tno podru čje-makula ; makule zamje ćuju
linearnu akceleraciju (održavanje stati čke ravnoteže)
� tri polukružna kanala raspore đena su tako da predstavljaju sve tri ravnine u pros toru;
svaki polukružni kanal ima na jednom kraju proširen je-ampula ; u svakoj ampuli nalazi se
po jedan mali greben- krista ampularis ; na vrhu grebena je želatinozna masa- kupula ; u
kupulu strše dla čice stanica s dla čicama čija živ čana vlakna idu u vestibularni živac ;
naginjanje kupule na jednu stranu stimulira stanice s dla čicama, dok ih naginjanje
kupule na suprotnu stranu inhibira; polukružni kana li zamje ćuju kutnu akceleraciju i
kutnu brzinu
Građa unutarnjeg uha
ENDOKRINI SUSTAV
Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem
� održava homeostazu organizma kontroliranjem koncent racije iona u
tjelesnim teku ćinama te metabolizama proteina, ugljikohidrata i ma sti
� surađuje sa živ čanim sustavom
� kontrolira rast i razvoj organizma
� kontrolira spolni razvoj i razmnožavanje
Kemijski glasnici
� kemijski glasnici u tijelu: 1. hormoni ; 2. neurohormoni ; 3. neurotransmiteri
� hormoni – sintetiziraju se i lu če u specijaliziranim stanicama endokrinih žlijezda, izlučuju
se u krvožilni sustav, krvlju odlaze do ciljnih sta nica gdje izazivaju specifi čne biološke
odgovore
� kemijski sastav hormona: 1. derivati amina ; 2. peptidni i proteinski hormoni ; 3. steroidni
hormoni ; 4. derivati masnih kiselina
� kontrola lu čenja hormona (mehanizam povratne sprege) – hormoni se u odre đenim
žlijezdama lu če u koncentraciji potrebnoj organizmu da održi stan je homeostaze;
mehanizam povratne sprege odvija se preko središnje g živčanog sustava koji odašilje
poruku hipofizi; mehanizam negativne povratne sprege – odgovor na po četni podražaj
suprotan je u činku tog podražaja; mehanizam pozitivne povratne sprege – pojačan
odgovor i poja čan podražaj
Kemijski glasnici
Način djelovanja hormonaNačin djelovanja hormona
Način djelovanja hormona
Kontrola djelovanja hormona
Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem u čovjekaHipotalamus i hipofiza
� hipotalamus i hipofiza – glavni centri za uskla đivanje rada živ čanog i endokrinog sustava
� hipotalamus – smješten iznad hipofize; prima informac ije iz drugih podru čja mozga te iz
krvnih žila u mozgu, kontrolira fiziološke aktivnos ti i endokrinu sekreciju; živ čanim i
hormonskim signalima kontrolira lu čenje hormona iz hipofize; neurosekrecijske stanice
hipotalamusa provode živ čane impulse te izlu čuju hormone i hormone koji osloba đaju
� živčani završeci neurosekrecijskih stanica otpuštaju u krv hormone ili faktore koji
osloba đaju , odnosno hormone ili faktore koji inhibiraju ; oni kontroliraju lu čenje hormona
iz adenohipofize
� neurosekrecijske stanice hipotalamusa sintetiziraju hormone koji putem aksona odlaze
kroz držak hipofize u stražnji režanj neurohipofize gdje se po potrebi izlu čuju iz živ čanih
završetaka u krv
� hipofiza ili pituitarna žlijezda: sintetizira niz h ormona koji upravljaju radom drugih
endokrinih žlijezda; 1. prednji režanj hipofize ili adenohipofiza ; 2. stražnji režanj hipofize
ili neurohipofiza
� adenohipofiza: 1. prednji režanj – epitelne stanice; 2. tuberalni dio – izdanak prednjeg
režnja koji obuhva ća držak hipofize; 3 srednji režanj – manje šupljine ispunjene
koloidom (Rathkeovi folikuli)
Hipotalamus i hipofiza
� neurohipofiza: genetski i funkcionalno pripada hipo talamusu, brojni završeci neurona; 1.
držak – povezuje hipotalamus sa stražnjim režnjem neurohip ofize, čine ga neuroglije i
snop živ čanih vlakana; 2. stražnji režanj – glija stanice (pituiciti) i živ čana vlakna
� za svaki hormon adenohipofize postoji odgovaraju ći hormon iz hipotalamusa koji ga
osloba đa, a za neke i onaj koji ih inhibira; hormoni koji osloba đaju: 1. hormon koji
osloba đa hormon rasta (GHRH) – poti če lučenje hormona rasta; 2. hormon koji osloba đa
tireotropni hormon (TRH) – poti če lučenje tireotropnog hormona; 3. hormon koji
osloba đa gonadotropne hormone (GnRH) – poti če lučenje hormona koji poti če razvoj
folikula i hormona luteinizacije/hormona koji poti če intersticijske stanice
� hormoni adenohipofize: 1. hormon rasta (GH) ili somatotropni hormon (STH) – poti če
rast organizma; 2. prolaktin (PRL) ili luteotropni hormon (LTH) – poti če stvaranje mlijeka;
3. tireotropni hormon (TSH) – poti če rad štitne žlijezde; 4. adrenokortikotropni hormon
(ACTH) – poti če rad kore nadbubrežne žlijezde; 5. gonadotropni hormoni : 5.a) hormon
koji poti če razvoj folikula (FSH) – poti če stvaranje jajne stanice, odnosno spermija; 5.b)
hormon luteinizacije (LH) u žena – poti če stvaranje žutog tijela; 5.b) hormon koji poti če
intersticijske stanice (ICSH) u muškaraca – poti če izlučivanje testosterona
� hormoni hipotalamusa i neurohipofize: 1. antidiuretski hormon (ADH) ili vazopresin –
povećava reapsorpciju vode u bubregu; 2. oksitocin – poti če kontrakcije maternice
tijekom poroda i mlije čne žlijezde prilikom dojenja
Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem
žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje
hipotalamus
hipotalamus ineurohipofiza
adenohipofiza
hormoni oslobađanjahormoni koji koče
oslobađanjeantidiuretski hormon
(vazopresin)oksitocin
tireotropin
adrenokortikotropin
hormon rasta(somatotropin)
hormon koji potičemelanociteprolaktin
hormon koji potiče razvoj folikula
hormon luteinizacije
adenohipofiza
bubrezi
mliječne žlijezde i maternica
štitna žlijezda
kora nadbubrežne žlijezde
kosti i mišići
koža
mliječne žlijezdejajnik
sjemenikjajnik, sjemenik
potiče ili koči izlučivanjehormona adenohipofize
povećava reapsorpcijuvode
istiskivanje mlijeka istezanje maternice
izlučivanje tiroksina itrijod-tironina
izlučivanje steroidnihhormona
potiče rast koštanih imišićnih stanica
pigmentacija kože
stvaranje mlijekastvaranje jajne stanice
stvaranje spermijaizlučivanje spolnih
hormona
Hipotalamus i adenohipofiza Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem
� epifiza ili pinealna žlijezda – ima ulogu u kontroli dnevnog i godišnjeg ciklusa (ciklus
spavanja, ovulacija); epifiza izlu čuje melatonin koji putem krvi odlazi do hipofize gdje
ima antagonisti čki učinak na lu čenje gonadotropnih hormona; melatonin se lu či u ve ćim
koncentracijama tijekom no ća, dok ga svjetlost inhibira
� štitna žlijezda ili štitnja ča – sastoji se od mnogobrojnih epitelnih mjehuri ća-folikuli koji
sadrže koloidnu teku ćinu -spremište izlu čenih hormona; epitel folikula izlu čuje hormone
u koloid, resorbira ih i ispušta u krv
� hormoni štitnja če: 1. tiroksin (T 4); 2. trijod-tironin (T 3); 3. kalcitonin ; tiroksin i trijod-
tironin imaju ulogu u rastu i razvoju skeleta te po većanju metabolizma u tijelu, dok
kalcitonin sudjeluje u regulaciji razine kalcija u krvi tako što poti če odlaganje kalcija u
kostima
� nuzštitne ili paratireoidne žlijezde ( četiri žlijezde) – izlu čuju paratireoidni hormon (PTH)
koji sudjeluje u regulaciji razine kalcije u krvi t ako što poti če otpuštanje kalcija iz kosti
� timus – limfni i endokrini organ; izlu čuje faktor koji stimulira limfocite (LSF) ili timozin ;
timozin je odgovoran za stimulaciju razvoja limfoci ta T u timusu te imunološke
kompetentnosti plazma stanica slezene i limfnih čvorova
Nadbubrežne žlijezde
� par nadbubrežnih žlijezdi: 1. kora (korteks) nadbubrežne žlijezde ; 2. moždina ili srž
(medula) nadbubrežne žlijezde
� kora nadbubrežne žlijezde: 1. zona glomerulosa – epitelne stanice sintetiziraju
mineralokortikoide (aldosteron i deoksikortikostero n) koji reguliraju izlu čivanje natrija i
kalija u bubregu; 2. zona fasciculata – epitelne stanice sintetiziraju glukokortikoide
(kortizon, kortizol i kortikosteron) koji poti ču razgradnju glikogena u jetri i tako
povećavaju koncentraciju glukoze u krvi; 3. zona reticularis – epitelne stanice
sintetiziraju androgene (muške hormone) i manje estrogene (ženske hormone)
� moždina nadbubrežne žlijezde – genetski i funkcionaln o povezana sa simpati čkim
živčanim sustavom; sastoji se od dvije vrste stanica; j edna vrsta stanica izlu čuje
adrenalin (epinefrin) , a druga noradrenalin (norepinefrin) ; oba hormona otpuštaju se u
krv kao odgovor organizma na stresne situacije
Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem
žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje
epifiza
štitna žlijezda
nuzštitne žlijezde
timuskora nadbubrežne
žlijezde
srž nadbubrežnežlijezde
melatonin
tiroksin i trijod-tirononkalcitonin
paratireoidni hormon
timozinglukokortikoidi
mineralokortikoidigonadokortikoidi
adrenalin (epinefrin)
noradrenalin (norepinefrin)
sva tkiva
sva tkivakostikosti
probavni sustavlimfociti Tsva tkiva
bubrezispolne žlijezde
srce, krvne žile, jetra,glatki i skeletni mišići
krvne žile
nadzor dnevnog i godišnjeg ciklusa
potiče metabolizamodlaganje kalcija u kostima
otpuštanje kalcija u krvapsorpcija kalcija u crijevima
potiče razvoj limfocita Tpovećanje koncentracije
glukoze u krvinadzor lučenja natrija i kalijaizlučivanje spolnih hormona pojačava rad srca, stezanje
mišića i disanje, širi ili sužava
krvne žile, povisuje krvni tlak,
povećava koncentracijuglukoze u krvi
sužava krvne žile
Štitnja ča i nuzštitne žlijezde
Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem
� guštera ča – egzokrina i endokrina žlijezda; endokrini dio čine skupine stanica-
Langerhansovi otoci ; Langerhansovi otoci: 1. stanice α – izlučuju hormon glukagon koji
povećava koncentraciju glukoze u krvi; 2. stanice β – izlučuju hormon inzulin koji
smanjuje koncentraciju glukoze u krvi (inzulin sudj eluje u olakšanom transport glukoze
kroz stani čnu membranu); 3. stanice δ – izlučuju hormon somatostatin koji inhibira
djelovanje hormona rasta te inhibira izlu čivanje glukagona i inzulina; 4 . stanice PP –
izlučuju guštera čin polipeptid koji se otpušta u krv nakon obroka
� gonade: sintetiziraju hormone koji imaju u činak na rast i razvoj muškarca i žene te na
regulaciju spolnih ciklusa i ponašanja; 1. sjemenici ili testisi – sintetiziraju testosteron ;
2. jajnici ili ovariji – sintetiziraju estrogen i progesteron
Sustav organa s unutarnjim izlu čivanjem
žlijezda hormon ciljno tkivo djelovanje
gušterača
jajnici
sjemenici
inzulin
glukagon
somatostatin
estrogeni (estradiol)
estrogen i progesteron
androgeni hormoni(testosteron)
mišići, jetra i masno tkivo
mišići, jetra i masno tkivo
gušterača
spolni sustav žene,koža, mišići i kosti
maternica
spolni sustav muškarca,koža, mišići i kosti
snizuje koncentracijuglukoze u krvi
povisuje koncentracijuglukoze u krvi
koči izlučivanje inzulina iglukagona
razvoj spolnih karakteristika istvaranje jajne stanice
nadzor mjesečnog ciklusa itrudnoće
razvoj spolnih karakteristika istvaranje spermija
Guštera ča
Uloga inzulina i glukagona
Predavanje je prire đeno prema:
1. Mader Sylvia S. Biology. 8th ed. McGraw-Hill, Bo ston, USA, 2004.
2. Bernstein Ruth, Bernstein Stephen. Biology. Wm. C. Brown Publishers, Dubuque, USA, 1996.
3. Raven Peter H, Johnson George B. Biology. 2nd ed . Mosby College Publishing, St. Louis, USA, 1989.