endokrini sustav ppt

5/28/2018 Endokrini sustav ppt

1/53

Endokrini sustav


2/53

Endokrini sustav je, uz ivani sustav, regulatorni mehanizam unaem organizmu.

ine ga lijezde koje svoje produkte - hormone - lue izravno ukrvotok, i ti se hormoni putem krvi raznose po itavomorganizmu.

Endokrine lijezde i njihovi hormoni pomau u regulacijimetabolikih procesa: kontroliraju brzinu nekih kemijskih reakcija

pomau u transportu tvari kroz membrane sudjeluju u regulaciji balansa vode i elektrolita imaju vanu ulogu u reprodukciji, rastu i razvoju

Hormoni= razliiti kemijski spojevi koji djeluju na funkciju nekihstanica, tkiva ili organa u tijelu, mijenjajui njihov metabolizam.

Neki hormoni djeluju na sve stanice u tijelu, a drugi samo na nekaspecijalizirana tkiva.

Tkivo na koje hormon specifino djeluje naziva se ciljno tkivo("target").

Neke endokrine lijezde lue vei broj hormona koji djeluju na

razliita ciljna tkiva s razliitim efektom.


3/53

Vrste hormona

S obzirom na strukturu hormone dijelimo u triskupine: proteine i peptide steroide aminokiseline

(1) Proteini i peptidi Veina hormona kod kraljenjaka Peptidi - kratki lanci aminokiselina; proteinski hormoni ili

polipeptidi dulji lanci Lue se iz npr.:

hipofize adrenokortikotropni hormon, hormon rasta, oksitocin,vazopresin, itd.

guterae inzulin, glukagon paratiroidnih lijezda parathormon gastrointestinalnog sustava sekretin, ghrelin, kolecistokinin


4/53

Vrste hormona

(2) Steroidi lipidi, derivati kolesterola. Lue se iz:

spolnih lijezda estrogeni, progestini, testosteron, kore nadbubrene lijezde kortikosteroidi: glukokortikoidi,

mineralokortikoidi

(3) Aminokiseline derivati tirozina. Lue se iz:

titnjae - tiroksin

sri nadbubrene lijezde epinefrin, norepinefrin epifize - melatonin

Hormoni razliitih vrsta razlikuju se po topivosti interakcija s razliitim vrstama receptora


5/53

Mehanizam djelovanja hormona

Endokrini sustav lui hormone koji djeluju naspecifina ciljna tkiva

Dvije vrste uinaka:

1) Pospjeuju dijeljenje, rast i diferencijaciju stanica2) Moduliraju staninu aktivnost

Receptori u ciljnim tkivima na sebe mogu vezati samoodreenu vrstu hormona.

S obzirom na razlike izmeu steroidnih i nesteroidnihhormona, razlikujemo i dva mehanizma djelovanjahormona na ciljne stanice


6/53

Receptor za nesteroidne hormone

3 dijela: ekstracelularni na njega se

vee hormon transmembranski

citoplazmatski

Nesteroidni hormoni (topivi uvodi) ne ulaze u stanicu vese veu za vanjski dioreceptora, izazivajui sintezu

drugog glasnika uunutranjosti stanice.


7/53

Djelovanje nesteroidnog hormona


8/53


9/53

Drugi glasnik aktivira intracelularne mehanizmekoji dovode do reakcije ciljne stanice (aktivacijaenzima, fosforilacija proteina, i sl.)


10/53

Receptori za steroidne hormone

Intracelularni, regulirajuekspresiju gena

Steroidni hormoni su topiviu mastima, tako da prolazekroz membranu i ulaze u

ciljnu stanicu. Veu se na receptore skojima zajedno inehormon-receptor kompleks.

On djeluje na DNK i aktiviraspecifine genetranskripcija u mRNK

Konani rezultat jepromjena u proizvodnjiproteina u stanici(translacija mRNK uproteine).


11/53

hormon-receptor kompleks djeluje na DNK i aktivira specifinegene transkripcija u mRNK

Djelovanje steroidnih hormona


12/53

mRNK naputa jezgru i odlazi do ribosoma,gdje se sintetiziraju novi proteini


13/53

Endokrine lijezde


14/53

Koordinacija ivanog i endokrinogsustava

Pojedina endokrina lijezda ne funkcionira izolirano, ve jednalijezda utjee na drugu, i to tako da hormoni jedne lijezdemogu inhibirati ili pobuditi aktivnost druge lijezde.

Aktivnost lijezda s unutranjim izluivanjem pod utjecajem je

ivanog sustava. To djelovanje moe biti izravno ili preko glavneendokrine lijezde hipofize.

Hipotalamus Lui faktore koji oslobaaju (releasing factors) ili

inhibiraju (inhibiting factors) luenje hormonaadenohipofize

Adenohipofiza Lui tropne hormone koji upravljaju luenjem hormona iz

drugih endokrinih lijezda


15/53

Hipotalamus

Povezan s hipofizomhipotalamiko-hipofiznimdrkom (infundibulum)

Hipotalamus komunicira shipofizom: s adenohipofizom kemijskim

putem alje svoje produktepreko hipotalamiko-hipofiznog portalnog sustava kontrola luenja hormonaadenohipofize

s neurohipofizom neuralnimputem


16/53

Hipofiza (pituitarna lijezda) Smatra se glavnom endokrinom lijezdom jer lui niz hormona

koji utjeu na druge lijezde endokrinog sustava.

Promjer joj je oko 1 cm, a smjetena je s bazalne strane mozgaispod hipotalamusa, s kojim je u vezi preko hipofiznog ilipituitarnog drka (infundibuluma).

Dijeli se na:A) prednji reanj (adenohipofizu)B) stranji reanj (neurohipofizu)

Funkcionalno su to dva potpuno odijeljena i nezavisna dijela. Osim ova dva glavna dijela hipofize, postoji jo i njezin srednji

reanj (pars intermedia), iz kojeg se lui MSH, tj. melanocitstimulirajui hormon, koji djeluje na raspodjelu konog pigmentamelanina.


17/53

Prednji reanj hipofize

(pars anterior ili adenohipofiza)

Naziva se glavnom endokrinomlijezdom jer svojim hormonimautjee na rad drugih endokrinihlijezda, no zapravo je veimdijelom pod kontrolom hipotalamusa

Hipotalamiki faktori oslobaanja(neurohormoni) putuju izhipotalamusa krvlju, prekospecifinog hipotalamiko hipofiznog portalnog sustava kemijska kontrola luenja

Svaki hormon adenohipofize imasvoj faktor oslobaanja

Pod utjecajem hipotalamikihhormona hipofiza lui svoje tropne

hormone hormone koji upravljajuradom drugih endokrinih lijezda


18/53

Hormoni adenohipofize

1) hormon rasta - somatotropin - STH - pospjeuje rast: dovodi do poveanja stanica pospjeuje njihovo dijeljenje

Do poveanog rasta dolazi zato to somatotropin pospjeuje sintezu

proteina, poveavajui propusnost staninih membrana zaaminokiseline.

Disfunkcije luenja hormona rasta:

1) Smanjeno izluivanje hormona rasta prije odrasle dobi2) Prekomjerno izluivanje STH prije odrasle dobi3) Prekomjerno izluivanje STH u odrasloj dobi


19/53

1) Smanjeno izluivanjehormona rasta prijeodrasle dobi -

patuljasti rast


20/53

2) Prekomjerno izluivanjeSTH prije odrasle dobi -

gigantizam

Dvanaestogodinji djeak sa svojommajkom


21/53

3) Prekomjerno izluivanjeSTH u odrasloj dobi -akromegalija

rast kostiju u irinu,a poveavaju se imeka tkiva

donja eljust seobino izbouje,elo se iskosi, a nosse znaajnopoveava

prsti ruku jakozadebljaju, poveavase stopalo

dolazi i do nekihpromjena nakraljenici, tonajee rezultira

grbavou.


22/53

2) adrenokortikotropin ACTH stimulira korunadbubrene lijezde

3) tirotropin - TSH stimulira titnjau

4) luteotropni hormon - prolaktin - LTH ili PRL stimulira proizvodnju mlijeka u mlijenim lijezdama

Gonadotropni hormoni pospjeuju rad spolnih lijezda5) hormon luteinizacije - LH ()stimulira razvoj

utog tijela i produkciju progesteronahormon koji stimulira intersticijske stanice (ICSH)(m) stimulira produkciju testosterona

6) hormon koji stimulira folikule - FSH - pospjeujesazrijevanje jajaaca i luenje estrogena tespermatogenezu


23/53

Stranji reanj hipofize(neurohipofiza)

Hormoni stranjeg renja sintetizirajuse u hipotalamusu aksonima izhipotalamusa hormoni se dovode u

neurohipofizu, iz koje se lue kad istimtim aksonima stignu ivani impulsi neuralna kontrola luenja


24/53

Vazopresin (antidiuretikihormon - ADH) Sintetizira se u supraoptikim jezgrama u hipotalamusu

Pod utjecajem ADH smanjuje se izluivanje vode kroz bubrege, zbogpoveane reapsorpcije vode u tzv. renalnim tubulama

Obrnuto, kad nema dovoljno ADH smanjuje se reapsorpcija vode u renalnimtubulama, pa se vea koliina vode urinom izluuje iz organizma

ADH igra vanu ulogu u regulaciji koncentracije tjelesnih tekuina

Koliina ADH koji e se osloboditi iz neurohipofize ovisi o osmotskompritisku krvi koja prolazi kroz supraoptike jezgre: Poveanje koncentracije tjelesnih tekuina poveanje osmotskog tlaka

krvi u krvotoku podrauje osmoreceptoresupraoptika jezgra reagira poveanim brojem ivanih impulsa kojiodlaze u neurohipofizu i izazivaju luenje ADHADH se krvlju transportira do bubrega i rezultira smanjenjemkoliine urina, ime organizam uva vodu. Smanjenje osmotskog tlaka krvi uslijed npr. pijenja vee koliine vodeima obrnuti uinak: otputanje ADH se inhibira i tijelo lui vierazrijeenog urina sve dok se koncentracija tjelesnih tekuina ne vratina normalu.

Poremeaj u funkciji supraoptiko-hipofiznog sustava za luenje ADH diabetes insipidus - kod tih se bolesnika zbog nedostatka ADH izluuju velike

koliine urina i oni osjeaju stalnu e.


25/53

Oksitocin

Sintetizira se u paraventrikularnoj hipotalamikoj jezgri

Funkcije:

kontrakcije gravidnog uterusa - porod luenje mlijeka iz mlijenih lijezda u dojkama

takoer povezan sa specifinim ponaanjima kao to je majinskabriga za potomstvo

Funkcija oksitocina kod mukaraca dugo vremena nije bilapoznata, iako je i kod njih prisutan u stranjem renju hipofize. Novija istraivanja - ima ulogu u kontrakcijama glatkih miia

koji omoguavaju ejakulaciju za vrijeme orgazma.


26/53


27/53

Sustav povratne sprege

Razine hormona u krvi reguliraju seputem sustava povratne sprege

Hipotalamike stanice registrirajurazinu cirkulirajuih hormona u krvi te

prilagoavaju luenje faktora kojioslobaaju/inhibiraju luenje hormonaadenohipofize


28/53

Sustav povratne sprege

hormoni iz hipotalamusa ----->

veu se na receptore u adenohipofizi----->

adenohipofiza lui tropne hormone-------->

tropni hormoni krvlju putuju do receptora u drugim lijezdama---->

lijezde reagiraju luenjem svojih hormona-------->

hormoni krvlju dolaze do hipotalamusa kojioitava razine----->

hipotalamus lui faktore koji pospjeujuili inhibiraju hormone adenohipofize ----->


29/53

Smjetena u vratu, ispodgrkljana

Lui hormone pod utjecajemtirotropina (TSH) izadenohipofize

Glavni hormon tiroksin (T4)

utjee na metabolizamgotovo svih tkiva u tijelu

titna (tiroidna) lijezda


30/53

Za stvaranje tiroksina nuan je jod kojeg titnjaa uzima iz krvi, a jodse unosi u organizam putem hrane: jod koji je iz krvi preao u titnjau vezuje se uz tirozintiroglobulin iz

tiroglobulina se prema potrebama otputa tiroksin koji ulazi u krvotok i krvljuse raznosi po itavom tijelu.

Djelovanje tiroksina se oituje u poveanom metabolizmu gotovo svihtkiva u organizmu (izuzetak su npr. mozak, retina, plua): do poveanog metabolizma dolazi zbog djelovanja tiroksina na neke enzimske

sisteme, koji upravljaju metabolizmom stanice

tiroksin djeluje i na neke druge endokrine lijezde iji produkti djeluju nametabolizam

Glavni uinci tiroksina: ubrzanje metabolizma poveanje frekvencije pulsai minutnog volumena srca poveanjefrekvencije i dubine disanja ubrzan rad gastrointestinalnog trakta ubrzavanje sinaptikih procesa mijenja se brzina procesa u ivanom

sustavu.


31/53

Prekomjerna koliina tiroksina - hipertireoza ili Basedovljevabolest:

titnjaa je poveana i nastaje gua povean je bazalni metabolizamdolazi do gubitka teine usprkosdobrom apetitu

pojaano znojenje i ubrzan puls emocionalna labilnost i razdraljivost esto egzoftalmus (izbuljene oi)


32/53

Hipofunkcija titnjae hypotireoza

poveanje titnjae iguavost

smanjen bazalnimetabolizam

pospanost miina tromost usporen rad srca poveanje tjelesne teine

podbuhli izgled(miksedem) zbognakupljanja tekuine upotkonom tkivu.


33/53

Hipotireoza nekad vrlorairena u podrujima ukojima u tlu nema dovoljno

joda - endemska gua (alpskikrajevi).

Danas rijetko zbog jodiranjakuhinjske soli.

Nedovoljna produkcijahormona titnjae utjee narazvoj SS-a - moe dovestido kretenizma (npr.

kongenitalni kretenizam koddjece roene bez titnjae) Endemski kretenizam u

krajevima gdje nema dovoljnojoda ili je ishrananeadekvatna danas Afrika.

Endemski kretenizam u Kongu.

etvero stanovnika Konga u dobi15-20 godina : normalni mukarac i triene s tekim dugotrajnim hipotiroidizmom patuljasti rast, zakanjelispolni razvoj, nadutost, suha koa i kosa, teka mentalna retardacija


34/53

Paratiroidne lijezde

etiri vrlo male lijezde(1/10g),smjetene iza tiroidne lijezde

paratiroidni hormon (parathormon)(PTH ili PH) -regulira koliinu kalcija ifosfata u krvi poveava razinu

kalcija, a smanjuje razinu fosfora: Poveanje koliine Ca uzimanjemiz kostiju, crijeva i bubrega

Smanjenje fosfora pojaanimizluivanjem preko bubrega

Koliina kalcija u krvi utjee nairitabilnost ivanog tkiva (to jerazina kalcija nia, iritabilnostivanog tkiva je vea).

Prekomjerno smanjenje koliinekalcija - grenje miia (tetanija),ukljuivo i miie dinog sustava, tomoe rezultirati i smru.

G ( k )


35/53

Guteraa (pankreas)

I endokrina i egzokrina lijezda: Egzokrina lui probavne sokove

u dvanaesnik i sudjeluje u probavi

Endokrina lui inzulin i glukagon

Inzulin i glukagon se lue iz posebno

graenog endokrinog tkiva koje jeumetnuto u egzokrino -Langerhansovi otoci

L. otoci sadre dvije vrste stanica:

u alfa stanicama se proizvodiglukagon u beta stanicama se proizvodi inzulin


36/53

Inzulin Tri glavna uinka inzulina:1) pospjeuje metabolizam glukoze

2) smanjuje koncentraciju glukoze u krvi3) poveava zalihe glikogena u tkivima

saharoza, laktoza (disaharidi) i krobiz hrane pod utjecajem razliitih enzimatijekom probavnog procesa pretvaraju se u monosaharide, uglavnom u glukozu, i

manjim dijelom fruktozu i galaktozu

pod utjecajem inzulina pospjeuje se transport glukoze iz krvi kroz staninemembrane u stanice tijela

glukoza daje stanici energiju za vrenje razliitih procesa (npr. za rad miia,sekreciju lijezda, odravanje membranskog potencijala u ivanim vlaknima, zasintezu tvari u stanicama, za apsorpciju hranjivih tvari iz probavnog trakta, itd.)

ako stanica ne potroi odmah glukozu koja se u nju apsorbira iz krvi, ta se glukoza uzpomo enzima pretvara u glikogen i tako pohranjuje u stanici(naroito velikezalihe glikogena u jetri i miiima) zalihe dovoljne da podmire potrebe tijela za

energijom nekoliko sati

kad su stanice zasiene glikogenom, viak glukoze pretvara se u mast

Koliina izluenog inzulina ovisi o koncentraciji glukoze u krvi: povea lise ta koncentracija iznad odreene razine, poveat e se i luenjeinzulina i obrnuto.


37/53

Hipofunkcija guterae diabetes mellitus (eerna bolest)

nedostatak inzulina

znaajno se poveava koncentracija glukoze u krvi

glukoza se djelomino iz organizma izluuje urinom

kako bi bubrezi mogli izluiti veu koliinu eera, poveava se ikoliina vode koja se izluuje - dehidracija organizma

stanice nemaju dovoljno glukoze - koriste zalihe masti i proteina

poveanje metabolizma masti i proteina dovodi do nakupljanja tzv.ketonskih tijela (acetona i acet-octene kiseline) - otrovna injihovo nakupljanje moe prouzroiti komu i konano smrt


38/53


39/53

Glukagon

obrnuto djelovanje od inzulina - poveava koliinu glukoze u krvi: djeluje na neke enzime jetre pod ijim se utjecajem glikogen u jetri

pretvara u glukozu i otputa u krv pospjeujerazgradnju masti u masne kiseline i glicerol

Glukagon se poinje pojaano luiti kad se smanji koncentracijaglukoze u krvi - spreava nastup hipoglikemije: u situacijama kad je razina eera u krvi niska, kao npr. izmeu

obroka kad se glukoza ubrzano koristi, kao npr. za vrijeme veih tjelesnih

napora.

Uvijek kad se smanjuje koliina izluenog inzulina, poveava seluenje glukagona- inzulin i glukagon zajedno odravaju razinueera u krvi na relativno stabilnoj razini, usprkos velikimvarijacijama u koliini ugljikohidrata koje unesemo u organizam.


40/53


41/53

ine gornje polovicebubrega

Kao i hipofiza, sastoje seod dva funkcionalnopotpuno odijeljena dijela -sri i kore

Oba dijela sudjeluju uregulaciji metabolizma ireakcijama na stres.

Nadbubrene lijezde


42/53

Sr nadbubrene lijezde

Graena od modificiranih ganglijskih stanica koje pripadaju simpatikusu - u njima

direktno zavravaju simpatika preganglijska vlaknaaktivnost sri u cijelosti je regulirana impulsima koji u nju stiu preko tih vlakana

Koliina sekrecije ovisi o opoj razini aktivacije SS-a.

dva glavna hormona:

adrenalin (epinefrin) noradrenalin (norepinefrin)

uinak na razliite organe vrlo slian uinku simpatikusa, ali trajanje efekataadrenalina i noradrenalina je oko deset puta due

Adrenalin i noradrenalin djeluju prvenstveno na kardiovaskularni sustav: pod utjecajem adrenalina poveava se intenzitet i frekvencija sranog rada pod utjecajem noradrenalina dolazi do suenja krvnih ilapovienje krvnog

tlaka, pulsa i minutnog volumena srca. Adrenalin znaajno djeluje na metabolizam stanica u tijelu (moe se poveati i

100% iznad normalne razine) poveana aktivnost itavog organizma pod utjecajem adrenalina iz adenohipofize se pojaano lue adrenokortikotropin,

tireotropin i gonadotropini takoer dovode do ubrzanja metabolizma.

Hormoni sri nadbubrene lijezde upotpunjavaju i pojaavaju aktivnostsimpatikusa


43/53

Kora nadbubrene lijezde

pod neposrednom je kontrolom ACTH koji se lui iz adenohipofize

lui kortikosteroide - hormone koji se sintetiziraju iz kolesterola

Kortikosteroidi su razliiti hormoni koji utjeu na specifine metabolikeprocese u organizmu:

mineralokortikoidi(glavni hormon aldosteron) glukokortikoidi(glavni hormon kortizol) androgeni hormoni

Mineralokortikoidi - pomau u regulaciji elektrolita, i to prvenstveno takoda djeluju na koliine Na, K i klorida u vanstaninoj tekuini (stimulirajureapsorpciju Na i izluivanje K iz bubrega).

Glukokortikoidi -utjeu na metabolizam glukoze i proteina. Vani su i kododgovora organizma na stres i za funkcioniranje imunolokog sustava organizma.

Androgeni hormoni iz kore se lui najvie androstenediona, iji je uinakslian onom testosterona. Budui da je androstenedion znatno slabijeg djelovanjaod testosterona, njegovo je znaenje kod mukaraca zanemarivo, no zato je vananjegova uloga kod ena.


44/53

Poremeaji luenja hormona korenadbubrene lijezde

Hipofunkcija kore -Adissonova bolest iznemoglost i progresivno

slabljenje, probavnesmetnje, smanjenje

krvnog tlaka ipigmentacija koe

tretman - primjenamineralokortikoida iglukokortikoida

ako se ne lijei, moedovesti do smrti u roku odnekoliko dana zbognaruene ravnoteeelektrolita u organizmu


45/53

Hiperfunkcija kore -Cushingova bolest povean krvni tlak,

poveana koliinaeera u krvi, tekozacjeljivanje rana,odebljalo lice i gornjidio tijela, tanke ruke

i noge, prekomjernadlakavost


46/53

Regulacija luenja negativnompovratnom spregom

db b l d


47/53

Stres i nadbubrene lijezde

Pojaana simpatika aktivacija

Sr lui adrenalin i noradrenalin,trenutano podiui razinuaktivacije

Pod utjecajem hipotalamusaadenohipofiza lui

adrenokortikotropni hormon

(ACTH)

pospjeuje se luenje kortikosterodaiz kore nadbubene lijezde

ubrzanje metabolizma

Za razliku od nagle navale energijeuzrokovane adrenalinom, kortizolposreduje sporiju, ali zatodugotrajniju i stabilniju aktivnost(razlike mehanizama djelovanjakratkotrajnog i dugotrajnog

stresa)


48/53

Jajnici enske gonade Pod utjecajem gonadotropnih

hormona adenohipofize mehanizam povratne sprege

Proizvode jajaca

Lue spolne hormone estrogene (estradiol, estron,estriol) i progesteron

Ciklika funkcija:periodike varijacije uizluivanju hormona i plodnostiunutar cca jednog mjeseca- hipotalamus, hipofiza i jajnici uinterakciji

Spolne lijezde (gonade)

Hormonalna kontrola menstrualnog


49/53

Hormonalna kontrola menstrualnogciklusa

FSH potie rast i sazrijevanjefolikula Prema sredini ciklusa jajnici lue

vee koliine estradiola zadebljanje obloge maternice

U sredini ciklusa nagli rast razineLH ovulacija

Ostatak folikula (corpus luteum)poinje pojaano luiti progesteronpriprema maternice za prihvatoploenog jajaca; inhibicijaluenja LH i FSH

Ako je jajace oploeno, implantira

se i razina estradiola iprogesterona postupno rastetijekom trudnoe

Ako jajace nije oploeno utotijelo degenerira i pada razinaestrogena i progesterona konstrikcija ila u oblozi maternice

i dezintegracija obloge menstrualno krvarenje

Utj j k t ij kih il l


50/53

Utjecaj kontracepcijskih pilula

Zrelo jajace i njegovo

otputanje izazivaju luenjeestrogena i progesterona hipotalamus detektira visokerazine tih hormona i prestajes luenjem faktoraoslobaanja za FSH i LH

Kontracepcijske pilulesadre i estrogene iprogesteronprevaremozak koji misli da je toposljedica trudnoe nelue se gonadotropini nema ovulacije


51/53

Testisi muke gonade Pod utjecajem gonadotropnih hormona

adenohipofize mehanizam povratne sprege Proizvode spermije

Lue spolne hormone androgene, estrogene

Male cirkadijurne i sezonske varijacije

Najvie razine ujutro i ujesen


52/53

Muki i enski spolni hormoni

Ne moemo govoriti o testosteronu i estrogenima kaoiskljuivo mukim ili enskim spolnim hormonima: jajnici lue manje koliine testosterona testisi lue odreene koliine estradiola kod oba se spola iz kore nadbubrene lijezde lue androgeni

Pod utjecajem spolnih hormona razvijaju se primarne isekundarne spolne karakteristike, a osim toga tihormoni djeluju i na seksualno ponaanje.

spolni hormoni su od posebnog znaaja za funkcionalnuorganizaciju mozga tijekom embrionalnog razvoja -pod njihovim utjecajem dolazi do nekih razlika umodanoj organizaciji mukaraca i ena, koje sepovezuju s nekim spolnim razlikama u ponaanju


53/53

Razvojna uloga spolnih hormona

Organizacijski uinci trajni uinci na diferencijaciju tkivatijela i mozga (prenatalno ili neposredno nakon poroda kod nekihvrsta) odreuju razvoj spolnih lijezda i organa, tj. primarne spolne

karakteristike odreujurazvoj nekih specifinih karakteristika mukog i enskog

mozga

razlike u seksualnom ponaanju razlike u repertoaru ponaanja mukaraca i ena izvan podruja

seksualnog ponaanja(agresivnost, tendencija razvoja odreenihporemeaja: autistinost, hiperaktivnost, alkoholizam kod m vs.depresivnosti i fobinosti kod )

Aktivacijski uinci kasnije u ivotu, veina poinje u pubertetu ovise o trenutanim razinama testosterona i estradiola privremena modificikacija seksualnog ili nekog drugog ponaanja

endokrini sustav ppt

Documents