Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuOdjel za kulturologiju

Seminarski projekt 2Organizacija kao funkcija managementa

Mentor: Prof. dr. sc. eljko Turkalj Studentica: Andrijana Katava andrijana.katava@gmail.com

Osijek, lipanj 2013.

SADRAJ

1.UVOD32.MANAGEMENT I FUNKCIJE MANAGEMENTA42.1.Funkcije managementa43.ORGANIZIRANJE83.1.Projektiranje organizacije93.2.Organizacijska struktura113.3.Vrste organizacijskih struktura133.3.1.Funkcijska organizacijska struktura143.3.2.Divizijska organizacijska struktura153.3.3.Matrina organizacijska struktura173.3.4.Procesna organizacijska struktura183.3.5.Mrena organizacijska struktura194.ZAKLJUAK215.SLIKE226.LITERATURA25

UVOD

Tema ovog seminara je organizacija kao funkcija menadmenta. Jo od osnovne kole na uvodnim predavanjima o nekome predmetu, znanosti ili podruju ovjekova ivota predavai bi obino zapoinjali objanjenjem pojmova. Smatramo da je najbolje da u uvodu razjasnimo o kojim pojmovima e kasnije biti rijei.

Najprije je potrebno razjasniti pojmove menadment, funkcija i organizacija. Jedna od najkraih definicija menadmenta jeste da je to skup strukturiranih znanja kojima se koordinira rad pojedinca i ogranienih resursa u funkciji ostvarenja izabranih ciljeva, na efikasan nain.Definicija funkcije u biologiji je: specifian rad organa ili uope organizma. Takva definicija bi se mogla preslikati i na menadment jer funkcije menadmenta slue za funkcioniranje procesa menadmenta. Bez bilo koje od funkcija taj proces ne bi mogao uope funkcionirati.Na posljetku, organizacija, tonije organizirati neto, bi znailo staviti u funkciju, upravljati time. Ovdje se konkretno radi o organizaciji poslovnog subjekta.Dakle, u ovom seminaru e na poetku biti rijei o menadmentu i openito o funkcijama menadmenta, dok e se glavni dio baviti jednom odreenom funkcijom menadmenta: organizacijom. To jest organiziranjem poslovnog subjekta, projektiranjem organizacije, razliitim vrstama moguih organizacijskih struktura.

MANAGEMENT I FUNKCIJE MANAGEMENTA

Ljudi najvei dio svog ivota provedu u nekom obliku organizacije: od obiteljske zajednice, preko vrtia, kole i fakulteta, vjerske, sportske organizacije do poduzea. Organizacije im omoguuju postizanje ciljeva koje ne mogu postii kao pojedinci. Postoje ciljevi koje je mogue ostvariti samo udruivanjem napora pojedinaca poput izgradnje mosta; odravanja dramske predstave, snimanja filma i sl. Ciljevi se mogu ostvariti racionalnom ili neracionalnom uporabom stvari, ljudi i ideja.Hrvatska rije menadment, kao prevedenica engleske rijei management, u najirem drutvenom smislu, moe se poistovjetiti s pojmom procesa i koordinacije efikasno koritenih ljudskih i materijalnih resursa, kako bi se postigli odreeni ciljevi[footnoteRef:2] [2: Cerovi,Z:Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003.,str.3.]

Menadmentom nazivamo skup strukturiranih znanja kojima se koordinira rad pojedinca i ogranienih resursa u funkciji ostvarenja izabranih ciljeva, na efikasan nain.Ukratko: menadment podrazumijeva odgovornost za performance; odgovornost za postizanje organizacijskih ciljeva. Organizacije postoje da bi se obavili zadaci koji ne mogu biti izvedeni bez koordiniranih napora; a menadment je razvijen da bi se pojedinci ili grupe ljudi uinili odgovornima za performance i uspjeh koordiniranih napora u organizacija.

Funkcije managementaMenadment je sloeni sustav meusobno kontinuiranih i povezanih aktivnosti. Te aktivnosti moemo definirati kao temeljne funkcije menadmenta: PLANIRANJE ORGANIZIRANJE UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA VOENJE KONTROLIRANJE

Slika 1. Idealan i realan tijek procesa menadmenta[footnoteRef:3] [3: Lamza-Maroni, M.: ''4. Menadment skripta'', Osijek, 2011., str 35.]

Proces menadmenta je sloen i sekvencioniran. Idealan tijek procesa menadmenta, dogaa se kada aktivnosti slijede jedna drugu odnosno kada se izvode jedna za drugom bez vraanja i preklapanja. U realnosti aktivnosti esto idu paralelno i nasumino. Planiranjem se odreuju dimenzije organiziranja, no organizacijom se utvrdi potreba za dodatnim planiranjem i sl. Pojedine funkcije u ovom procesu imaju razliit prioritet na razliitim razinama menadmenta.

U daljnjem tekstu emo ukratko definirati svaku funkciju, a kasnije emo se vie pozabaviti funkcijom organiziranja.

Funkcija planiranjaSvaki proces menadmenta poinje s planiranjem kojeg moemo definirati kao proces postavljanja buduih ciljeva, pretpostavki o okolini u kojoj se trebaju realizirati, izbor pravaca akcije, sredstava i naina ostvarivanja ciljeva[footnoteRef:4]. Planiranje podrazumijeva analizu prilika i mogunosti poduzea u promjenjivoj okolini, ukupnih potencijala, prednosti i nedostataka, alternativnih pravaca razvoja i sl. Pod planiranjem ne misli na precizne i formalne kratkorone i dugorone planove, ve na dugoronu strategijsku orijentaciju poduzea i njegovog poslovanja. [4: Bahtijarevi-iber,F. ''Organizacijska teorija'', Informator, Zagreb, 1991.,str.231.]

To podrazumijeva dijagnozu poslovnog poloaja, odreivanje pravca djelovanja, ciljeva koje pri tome treba ostvariti, strategiju koju treba izabrati za ostvarivanje tih ciljeva, te menadersko odluivanje kroz sve te faze. S obzirom da se sve ostale funkcije menadmenta, u procesu planiranja, usklauju s odabranim ciljevima i zadacima poslovanja lako je shvatiti odgovornost menadera koji izvravaju ovu funkciju. Planiranje je sastavni dio menadmenta na svim razinama ali se njegova dimenzija razlikuje s obzirom na razliite razine menadmenta.

Funkcija organiziranjaOrganiziranje predstavlja stalnu aktivnost menadera u usklaivanju ljudskih i materijalnih resursa, raspodjeli rada, dodjeljivanju odreenih zadataka i odgovornosti pojedincima i grupama, sve u svrhu ostvarivanja pretpostavljenih planova. F. Bahtijarevi iber definira organiziranje kao proces kojim se efikasno povezuju ljudi i zadaci i koordiniraju individualne i grupne aktivnosti u ostvarivanju ciljeva. U tom smislu se pred menadment postavlja problem izbora odgovarajue organizacijske strukture, mree menadmenta i odnosa u poduzeu.

Upravljanje ljudskim potencijalimaOrganiziranjem su dodijeljene uloge i zadaci pojedincima koji trebaju ostvariti ciljeve poslovanja, a upravljanjem ljudskim potencijalima te se uloge dodjeljuju konkretnim ljudima za koje se oekuje da e ih najbolje izvriti.Realizaciju ove funkcije omoguuje prepoznavanje raspoloivih kadrova, zapoljavanje novih kadrova, selekcija i profesionalna orijentacija, unaprjeenja, planiranja karijere, razvoj i poticanje kreativnosti pojedinaca, osposobljavanja i usavravanja zaposlenika.

VoenjeOva se funkcija odnosi na utjecaj, voenja i poticanje aktivnosti lanova organizacije i osiguravanje uvjeta za visoku motivaciju i angaman ljudi u realizaciji organizacijskih zadataka i ciljeva. Voenje ukljuuje motiviranje, izbor izmeu razliitih stilova voenja i komuniciranja s ljudima. Voa mora uvjeriti i inspirirati ljude da djeluju i da ga slijede u eljenom smjeru.

KontroliranjeKontroliranje podrazumijeva postupak mjerenja i ocjenjivanja stupnja realizacije postavljenih ciljeva te poduzimanje korektivnih akcija ukoliko proces pokae da postoje negativna odstupanja. Ovdje je posebno istaknuta veza izmeu prve i zadnje funkcije menadmenta koje zatvaraju poslovni proces. Bez postavljenih planova nije mogue kontrolirati tijek poslovanja, a planiranje bez kontrole izvrenja planova isto je besmisleno. Svrha kontrole je smanjivanje mogunosti neuspjeha na najmanju moguu mjeru.

ORGANIZIRANJE

Nakon to su odreeni ciljevi koje treba dostii te izabrane odreene strategije za dostizanje i ostvarenje istih, mora se oblikovati efikasna organizacija koja e biti instrument ostvarenja tih ciljeva. U tom kontekstu se organizacija manifestira kao funkcija menadmenta koja se uglavnom javlja pod nazivom projektiranje organizacije. Transformacija planova u akcije ukljuuje niz odluka o tome tko e to raditi, koga e o tome izvjetavati, za to e biti nadlean i u kolikoj mjeri, koliko e biti nezavisni dijelovi poslovanja, te kako integrirati i koordinirati grupe aktivnosti u cjelinu. Proces organiziranja podrazumijeva ureivanje aktivnosti u organizaciji na nain koji e sistematski doprinositi ostvarenju organizacijskih ciljeva.

Funkcija organizacije zahtijeva ureivanje 4 kljune pretpostavke poslovanja:

1. zajedniki ciljevi: Zajednikim ciljevima organizacija osigurava niz internih i eksternih koristi, pojaava osjeaj smisla i svrhe, definira osnovu za suradnju i sl. Ciljevi se postavljaju funkcijom planiranja, no zadatak je organizacijske funkcije da ih uini transparentnima te da stvori klimu prihvaanja ciljeva od strane svih zaposlenih u poduzeu. Jedna je stvar poznavanje zajednikih ciljeva (to ovisi o njihovoj transparentnosti) a druga je stvar stvoriti atmosferu prihvaanja i dijeljenja zajednikih ciljeva. Organizacijom je potrebno stvoriti klimu prihvaanja i dijeljenja zajednikih ciljeva.

2. podjela rada: Nakon to su djelatnici upoznati sa ciljevima potrebno je posao organizirati tako da na najbolji nain pridonosi realizaciji ciljeva. Klasina kola menadmenta je tijekom stoljea najznaajniji doprinos ostavila u teoriji podjele posla u cilju poveanja produktivnosti i efikasnosti.

3. koordinacija: Koordinacijom se pojedinani napori odjela ine konzistentnima sa ukupnim organizacijskim ciljevima. Bez koordinacije odjela lako bi se moglo dogoditi da odjel razvoja novih proizvoda radi na proizvodima koje marketing odjel ne moe utriti, a proizvodnja ne moe realizirati na ekonomski isplativoj osnovi.4. struktura autoriteta: Autoritet se najee definira kao pravo usmjeravanja aktivnosti drugih djelatnika. Tijekom 19. stoljea smatralo se da su nositelji autoriteta iskljuivo predstavnici najviih razina menadementa. Smatralo se takoer da samo najvie razine menadementa imaju dovoljno znanja i iskustva da bi mogli odgovorno nositi odreenu razinu autoriteta. Danas se smatra uputnijim autoritet rasporediti kroz sve razine upravljanja, ukljuivi ovdje i timove izvritelja. Distribucija autoriteta u organizaciji struktura autoriteta u dananje se vrijeme sve vie decentralizira, a pitanje obujma i dubine decentralizacije jedno je od sredinjih pitanja suvremenih organizacija.

Ukoliko organizacijska funkcija zanemari ili neadekvatno rijei bilo koji od 4 navedena elementa, organizacija nee biti efikasna i efektivna. Organizacijska je funkcija jaka onoliko koliko i najslabija karika u lancu. Sve komponente moraju biti jednako jake da bi organizacija bila efikasna.[footnoteRef:5] [5: Pfeifer, S.: ''Menadment skripta'', Osijek, 2006., str 60.]

Pojam organizacija se koristi za oznaavanje: procesa organiziranja; rezultata organiziranja; organizacije kao poduzea ili ustanove; znanstvene discipline.

Projektiranje organizacije

Buble definira projektiranje organizacije kao proces izgradnje organizacijske strukture, utvrivanja organizacijskih postupaka i primjene organizacijskih sredstava. Po njegovu miljenju cilj je projektiranja organizacije uspostaviti optimalnu organizaciju kao rezultat ili stanje izraeno organizacijskim modelom.[footnoteRef:6] [6: Buble, M.: ''Osnove Managementa'', Sinergija nakladnitvo, Zagreb, 2006., str 236.]

Slika 2. Predmetni tijek i sadraj projektiranja organizacije[footnoteRef:7] [7: Buble, M.: ''Osnove Managementa'', Sinergija nakladnitvo, Zagreb, 2006., str 236.]

Iz navedenog se moe zakljuiti da je sadraj projektiranja organizacije sljedei:1. projektiranje organizacijske strukture2. projektiranje sustava upravljanja3. projektiranje ekonomskih odnosa u poduzeu

Proces organiziranja, odnosno projektiranja organizacije mora osigurati takva organizacijska rjeenja koja e se uzrokovati poveanje efikasnosti poslovanja poduzea. Stoga se tome procesu kako u teoriji tako i u praksi mora posvetiti velika pozornost s obzirom da ovladati njime znai imati pretpostavku za efikasna organizacijska rjeenja. Menader kod projektiranja organizacije mora biti svjestan svih moguih otpora koji se mogu pojaviti iz okruenja tijekom realizacije projektirane organizacije, stoga mora unaprijed definirati takve mogue otpore te osigurati strategiju provoenja kojom e se eventualne promjene ublaiti i umanjiti otpori na realizaciju projekta. Tijekom implementiranja projektirane organizacije potrebno je stalno pratiti promjene iz okruenja.

Slika 3. Planirane organizacijske promjene[footnoteRef:8] [8: Cerovi.Z:''Hotelski menadment'', Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003.,str. 359.]

Postoje 4 osnovne faze procesa projektiranja organizacije[footnoteRef:9]: [9: Buble, M.: ''Osnove Managementa'', Sinergija nakladnitvo, Zagreb, 2006., str 238.]

1. pokretanje postupka projektiranja organizacije2. analiza postojee organizacije3. projektiranje modela nove organizacije4. aplikacija projektiranog modela organizacije

Organizacijska struktura

Pojam organizacijska struktura oznaava sustav, grau organizacije (od latinskog struere = graditi). Struktura je relativno trajno obiljeje organizacije. Struktura daje organizaciji oblije, odnosno predodreuje specifian nain njenog funkcioniranja, te je prema tome struktura organizacije, u mjeri svjesno oblikuje i temeljni mehanizam upravljanja djelovanjem organizacije. Dok struktura predstavlja svojstvo organizacije, neto to pripada organizaciji, sam pojam organizacije predstavlja ukupnost dijelova smisleno ureenih na nain koji olakava postizanje ciljeva.Iz prethodnih definicija daje se naslutiti da je struktura ureeno jedinstvo elemenata organizacije. Organizacijsku cjelinu poslovnog sustava kao ureeno jedinstvo dijelova mogu initi funkcionalno povezani zadaci, ali je mogu initi i pojedinci i skupine pojedinaca u meusobnim odnosima moi/ili u meusobnim interesnim odnosima. Organizacijsku cjelinu moe initi i sveukupnost ekonomskih aktivnosti ujedinjenih u jednom poslovnom sustavu ili u formalno pravno definiranom poduzeu. Konano, organizaciju mogu initi i mnogi drugi aspekti strukture, npr. vlasnika struktura. Slijedi da se iz naina poimanja organizacijske strukture definiraju temeljni elementi organizacije, te oni mogu biti radna mjesta, radni zadaci, pojedinci, socijalne skupine, veze meu pojedincima ili zadacima, funkcionalne ili ekonomske jedinice, pravno-vlasniki odreeni dijelovi jednog poduzea i lanice neke poslovne mree.Organizacijska struktura je ui pojam od organizacije. Organizacijska struktura je sustav odnosa meu ljudima radi izvravanja odreenih zadataka i to je najvaniji dio svake organizacije. Organizacijska struktura je sveobuhvatnost veza i odnosa izmeu svih inilaca proizvodnje i poslovanja, kao i sveukupnost veza i odnosa unutar svakog pojedinog inioca posebno. Menaderi provode konstantno usklaivanje organizacijske strukture, kako bi se postigao maksimalan uinak uz to manju upotrebu resursa. Na oblikovanje organizacijske strukture poduzea utjee cijeli niz imbenika, iji su utjecaji meusobno razliiti, te ih menader sve mora poznavati kako bi ocijenio njihov intenzitet i predvidio dominantne utjecaje na formiranje organizacijske strukture u nekom buduem vremenu. Svi se imbenici koji utjeu na oblikovanje organizacijskih struktura mogu podijeliti u dvije osnovne skupine: vanjske imbenike kojima se poduzee mora prilagoavati unutarnje imbenike na koje poduzee moe utjecati.

Unutarnje imbenike koji djeluju na organizacijsku strukturu poduzea moemo sintetizirati u sljedee: 1. ciljevi i strategija poduzea,2. zadaci poduzea i tehnologija poduzea,3. veliina poduzea,4. kadrovi poduzea,5. struktura proizvoda i usluga te6. lokacija poduzea.Vanjske imbenike menadment treba upoznati i njima se prilagoditi. Vanjske imbenike nazivamo okruenjem. Okruenje utjee na organizaciju poduzea, ali i svako pojedino poduzee svojom organizacijom utjee na okruenje. Ako je okruenje nestabilno poduzee e morati ee mijenjati i usklaivati svoju organizacijsku strukturu, a takvom okruenju odgovaraju decentralizirani oblici organizacijske strukture. Ako je okruenje stabilno poduzee se sporije mijenja te mu vie odgovaraju centralizirani oblici organizacije. U vanjske imbenike koji utjeu na organizacijsku strukturu ubrajamo:1. drutveno-politiko i pravno okruenje;2. integracijske procese u grani;3. gospodarska infrastruktura;4. trite;5. razvoj znanosti i tehnologije.Do optimalne organizacije moe se doi samo potujui sve imbenike i traei njihov sklad u realizaciji postavljenih ciljeva poduzea.

Vrste organizacijskih strukturaPod vrstama organizacijskih struktura poduzea smatraju se naini provoenja unutarnje podjele rada u poduzeu i formiranje niih organizacijskih jedinica po svim razinama poduzea. Nie organizacijske jedinice se najee nazivaju odjelima, sektorima, divizijama, slubama i sl. Vrste organizacijskih struktura razlikuju se meusobno po razliitim nainima povezivanja odnosno grupiranja poslova koje treba obaviti u poduzeu, te na toj osnovi formiranim uim i irim organizacijskim jedinicama.Suvremeni menadment preferira organizacijske strukture koje je mogue brzo prilagoditi promjenama koje stalno nastaju u okruenju. U skladu s tim, organizacijske strukture se dijele na: Tradicionalne: matrine, funkcijska i divizijska; Suvremene: procesne i mrene.

Funkcijske organizacijske strukture: svi se istovrsni ili slini poslovi grupiraju zajedno u organizacijske jedinice, kao to su marketing, inenjering, raunovodstvo, prodaja i dr.Divizijske organizacijske strukture: svi se istovrsni poslovi koji su zajedniki za jedan proizvod, grupu proizvoda, proizvodnu liniju ili geografsko podruje grupiraju u jednu organizacijsku jedinicu koja postaje samodovoljna.Matrine organizacijske strukture: grupiranje se provodi tako da se istovremeno primjenjuje funkcijski i divizijski pristup koji se meusobno povezuju stvarajui novi oblik organizacijske strukture.Procesne organizacijske strukture: grupiranje poslova oko temeljnih procesa formiranjem multidisciplinarnih timova.Mrene organizacijske strukture: autonomne grupe povezane elektroniki pomou sredinjeg brokera s kojim ugovaraju usluge radi ostvarenja profita; mogu biti locirani bilo gdje u svijetu.[footnoteRef:10] [10: Buble, M.: ''Osnove Managementa'', Sinergija nakladnitvo, Zagreb, 2006., str 257.]

Funkcijska organizacijska struktura

Podjela rada u poduzeu, grupiranje i povezivanje poslova, kao i formiranje organizacijskih jedinica se obavlja prema odgovarajuim poslovnim funkcijama u poduzeu. Poslovne funkcije se mogu definirati kao skup povezanih poslova kojima se najsvrsishodnije obavlja poseban zadatak hotelskog poduzea s ciljem stvaranja proizvoda ili usluge. Grupiranje poslova se obavlja tako da se najprije formiraju manje jedinice, one se povezuju u veu grupu, one opet u veu grupu dok se ne doe na najvie razine. Tako formirane jedinice imaju svoj rang u hijerarhiji poduzea.S aspekta veliine poduzea funkcijske organizacijske strukture se mogu podijeliti na:1. osnovne,2. standardne i3. prijelazne.Osnovni oblik funkcijske organizacijske strukture pogodan je za manja poduzea i ona koja nisu prostorno disperzirana. Standardna struktura je karakteristina za vea poduzea i ona koja su prostorno disperzirana, odnosno podijeljena u profitne centre ili sektore. Prijelazni oblik je primjenjiv u velikim i sloenim poduzeima s veim brojem profitnih jedinica.[footnoteRef:11] [11: iin-ain,D.:''Skripta iz osnova menadmenta'';Visoka kola za turistiki menadment ibenik, 2004.,str.105.]

Slika 4. Funkcijska organizacijska struktura[footnoteRef:12] [12: Cerovi,Z:''Hotelski menadment'', Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija 2003.,str. 396.]

Prednosti: ostvarivanje ekonomije obujma, dobra koordinacija unutar funkcija, visoka kvaliteta tehnikog rjeavanja problema, efektivniji nadzor okoline, efikasna upotreba resursaNedostatci: siromana koordinacija izmeu funkcijskih odjela, spor odgovor na promjene u okolini, smanjena je komunikacija i kooperacija izmeu odjela, nejasna je odgovornost za cjelokupni rezultat

Divizijska organizacijska struktura

Karakterizira ju formiranje organizacijskih jedinica s aspekta objekta pri emu objekt moe biti proizvod, usluga, proizvodna jedinica, program, geografsko podruje. Grupiranje se vri prema proizvodima ili uslugama, formiranjem samodovoljnih jedinica, divizija kojima se dodjeljuju funkcijski odjeli. Divizijska organizacijska struktura se najee javlja kao: predmetna (proizvodna ili usluna) organizacijska struktura ili teritorijalna (geografska) organizacijska struktura.Predmetna organizacijska struktura podrazumijeva grupiranje pojedinanih zadataka u takve organizacijske jedinice koje su usmjerene na stvaranje jedne vrste ili skupine proizvoda ili usluga. Ovo potiskuje u drugi plan funkcijska podruja koja nisu nita manje bitna od proizvodnje usluga.Teritorijalnu organizacijsku strukturu karakterizira grupiranje zadataka prema geografskom podruju. Sve se aktivnosti jednog podruja grupiraju u jedinstvenu diviziju u kojoj e biti ukljuene sve funkcije nune za proizvodnju ili pruanje usluga.[footnoteRef:13] [13: Buble, M.: ''Osnove Managementa'', Sinergija nakladnitvo, Zagreb, 2006., str 261.]

Slika 5. Teritorijalni oblik divizijske strukture[footnoteRef:14] [14: Cerovi,Z:''Hotelski menadment'', Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003.,str. 402.]

Prednosti: osigurava fleksibilnost i brzinu reakcije na promjene u nestabilnoj okolini, pojaava osjeaj pripadnosti odjelu i ukljuenost u rad, omoguuje jednostavno i tono odreivanje odgovornosti za probleme proizvoda, razvija vjetine opeg menadmenta.Nedostatci: vrhovni menadment gubi kontrolu slaba je koordinacija izmeu divizija, udvostruuje resurse i funkcije meu divizijama.

Matrina organizacijska struktura

Procesom krianja funkcijskih i divizijskih organizacijskih struktura stvaraju se hibridne organizacijske strukture sa ciljem eliminiranja svih njihovih slabosti i naglaavanja svih prednosti. Da bi uvoenje matrine organizacijske strukture bilo opravdano potrebno je da postoje odreeni uvjeti: potreba za podjelom istih resursa izmeu dvije ili vie proizvodnih linija; potreba stvaranja dvostruke strukture visok stupanj meuzavisnosti svih odjela uz visok stupanj obrade informacija.U matrinoj strukturi jedan zaposlenik ima dva efa to se naziva "dualnost nadreenih".Dvije su osnovne skupine menadera: menader proizvoda na elu divizijske strukture i funkcijski menader odgovoran za ljudske i materijalne resurseJednim imenom se menader profitne jedinice i menader poslovne funkcije naziva matrinim menaderom.[footnoteRef:15] [15: iin-ain,D.: ''Skripta iz osnova menadmenta'';Visoka kola za turistiki menadment ibenik,2004.,str. 109]

Slika 6. Matrini oblik organizacijske strukture[footnoteRef:16] [16: Cerovi,Z:Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003.,str. 402.]

Prednosti: fleksibilnost upotrebe ljudskih resursa meu proizvodima, raspoloivost specijaliziranih, odnosno funkcijskih znanja za itav projekt, interdisciplinarna kooperacija, strunost raspoloiva za sve divizije, iroka mrea komunikacije omoguuje procesiranje velikog obujma informacija Nedostatci: frustracije i zbunjenost koje proizlaze iz dvostrukog lanca komande, sudionici trebaju imati dobre interpersonalne vjetine i vrlo iroku obuku, visoka je razina konflikta izmeu dvije strane matrice, omoguena je dominacija moi pomou jedne strane matrice.

Procesna organizacijska struktura

Zasniva se na resursima kojima se zadovoljavaju potrebe i motivi kupaca koji su se opredijelili za odreeni program ili proizvod u uvjetima globalne konkurencije, odnosno dinamike tehnologije koja se sve bre i bre mijenja te tako stvara kompleksnu okolinu. Dvije su temeljne odrednice procesnih organizacijskih struktura, a to su proces i tim. Proces je skup aktivnosti kojima se uz pomo visoko specijaliziranih ljudi odgovarajuim metodama i sredstvima ostvaruje transformacija svih ulaznih elemenata, stvara proizvod ili usluga kako bi se u potpunosti zadovoljile sve potrebe ili motivi kupaca. Menaderski zadatak se sastoji od velikog broja menaderskih aktivnosti definiranih ciljem. Takav zadatak se ralanjuje u nie sastavne komponente, odnosno poslovne funkcije, a svaka poslovna funkcija predstavlja skup procesa. Razlikujemo tri vrste procesa: procesi potpore, sredinji procesi i menaderski procesi.Procesi potpore zadovoljavaju interne potrebe (potrebe proizvodnje, potrebe zaposlenika) Sredinji procesi odreuju rad cijelog poduzea i oko njih se formiraju timovi. Najei sredinji procesi u poduzeu su planiranje i razvoj proizvoda ili usluga, nabava, prodaja, proizvodnja osnovnih proizvoda ili usluga, proizvodnja prateih proizvoda ili usluga itd.Menaderski procesi su oni kojima se utjee na skupinu procesa potpore i na sve sredinje procese.

Slika 7. Procesna organizacijska kultura[footnoteRef:17] [17: Cerovi,Z:Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003., str. 418.]

Prednosti: unapreuje brzinu i efikasnost, i to esto dramatino, jako se brzo prilagoava promjenama u okolini, reducira granice meu odjelima, pojaava participaciju zaposlenih, a time i njihov moral.Nedostatci: moe ugroziti srednji menadment i tabne specijaliste, zahtijeva promjene u filozofiji menadmenta, zahtjeva nove vjetine i znanja za voenje meusobnih odnosa i timova, moe produiti donoenje odluka u timovima.

Mrena organizacijska struktura

Zasnovana je na samoupravnim timovima i samoupravnim radnicima ali u smislu samouprave do koje dolazi potpunom primjenom organskih, prilagodljivih struktura na promjene koje podupire suvremena informatika tehnologija koja osigurava povezivanje u razliite oblike mrea. Poznata je u literaturi jo kao dinamika mrea, virtualna korporacija, modularna korporacija, paukova mrea, ribarska mrea i klaster organizacija. S obzirom na neogranienu mogunost ulaska i izlaska iz mree, jo se naziva i organizacija bez granica. U pravilu nema strukture, a lanovi organizacije mogu imati blage hijerarhijske odnose.

Razlikuju se dva tipa mrea: mreno zasnovane organizacijske strukture poduzea i mreno zasnovane organizacije.

Slika 8. Mrena organizacijska struktura[footnoteRef:18] [18: Cerovi,Z:Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003., str. 422.]

Prednosti mrene organizacijske strukture: omoguuje visoku fleksibilnost i prilagodljivost dinaminoj okolini, stvara "najbolje od najboljih" poduzea, reducira administraciju.Nedostatci: oteana je kontrola, slaba lojalnost zaposlenih.

ZAKLJUAK

Organizacija poinje s pojavom ovjeka - ovjek se njome poeo baviti s poetkom obavljanja korisnog proizvodnog rada, preoblikovanja predmeta rada u raznovrsne proizvode u cilju podmirivanja ivotnih potreba.ovjek je s kvalitetnom organizacijom uz manji napor (trokove) bolje i bre postizao mnogo vee rezultate u svim podrujima svojega djelovanja. Od prvih (sluajnih) lovakih skupina do suvremenih oblika zajedniko grada i ivota. ovjek nikada nije mogao, a ni danas ne moe, bez organizacije. Organizacija omoguava realizaciju najsloenijih zadataka, proiruje opseg ovjekove individualne snage, jer organizacija od tih individualnih snaga stvara drutvenu snagu, ubrzava proces ostvarivanja zadataka odnosno skrauje potrebno radno vrijeme za njegovo izvrenje, te se odgovarajuom organizacijom relativno smanjuju trokovi postizanja istih rezultata.

SLIKESlika 1. Idealan i realan tijek procesa menadmenta

Izvor: Lamza-Maroni, M.: 4. Menadment - skripta, Osijek, 2011., str 35.

Slika 2. Predmetni tijek i sadraj projektiranja organizacije

Izvor: Buble, M.: Osnove Managementa, Sinergija nakladnitvo, Zagreb, 2006., str 238.

Slika 3. Planirane organizacijske promjene

Izvor: Cerovi,Z:Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003.,str. 359.

Slika 4. Funkcijska organizacijska struktura

Izvor: Cerovi,Z:Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003.,str. 396.

Slika 5. Teritorijalni oblik divizijske strukture

Izvor: Cerovi,Z:Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003.,str. 402.

Slika 6. Matrini oblik organizacijske strukture

Izvor: Cerovi,Z:Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003.,str. 402.Slika 7. Procesna organizacijska kultura

Izvor: Cerovi,Z:Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003., str. 418.

Slika 8. Mrena organizacijska struktura

Izvor: Cerovi,Z:Hotelski menadment, Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003., str. 422.

LITERATURA

1. Buble, M.: ''Osnove Managementa'', Sinergija nakladnitvo, Zagreb, 2006.

2. Cerovi.Z:''Hotelski menadment'', Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, 2003.

3. iin-ain, D.: ''Skripta iz osnova menadmenta''; Visoka kola za turistiki menadment ibenik, 2004.

4. F.Bahtijarevi-iber, ''Organizacijska teorija'', Informator, Zagreb, 1991.

5. Lamza-Maroni, M.: ''4. Menadment skripta'', Osijek, 2011.

6. Pfeifer, S.: ''Menadment skripta'', Osijek, 2006.

3