GLASNIKOPĆINE OMIŠALJ

RUJAN 2015.

Novi vrtić NA jeSeN otvArA vrAtA

StomorINA proSLAvLjeNA

višednevnim slavljem

poSjetILI Smo

HomutNo

BR. 100

2

IMPRESSUM / UVODNIK / SADRŽAJ

uvoDNIK

2

GLASNIKopćine omišalj

IzdavačOpćina OmišaljPrikešte 1351513 Omišaljopcina@omisalj.hrwww.omisalj.hr

Za izdavačamr. sc. Mirela Ahmetović

Glavni urednikErnest Marinković

Grafička urednicaKarin Hofbauer

NovinariKornelija ČakarunEma ČišićErnest Marinković

FotografijeKomuna d.o.o.Arhiva

TisakTiskara Kasanić, Zagreb

Naklada1000 komada

OPĆINSKO VIJEĆE

ProračuN PovećaN za 2,6 milijuNa kuNaOpćinsko je vijeće 9. srpnja na 20. sjednici usvojilo Prve izmjene i dopune Proračuna Općine Omišalj što je uve-ćan za nešto više od 2,6 milijuna kuna i sada iznosi 36,7 milijuna kuna. Izmjene se temelje na ostvarenju prihoda/primitaka i rashoda/izdataka do 31. svibnja 2015., pre-nesenom višku iz 2014. godine u iznosu od 2,7 milijuna kuna te smanjenju, odnosno povećanju i dopuni pojedi-nih planiranih aktivnosti i projekata. Na promjenu visine Proračuna za 2015. godinu najveći je utjecaj imalo po-većanje vrijednosti kapitalnog projekta – gradnje dječjeg vrtića s 4,6 na 7,5 milijuna kuna. Očekivana pomoć za vrtić u 2015. godini iznosi 1,330.254,21 kn od ranije za-ključenog ugovora s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU i 662.875,89 kn od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ostali su izvori višak prihoda iz 2014. HBOR-a, prihodi od poreza na dohodak nami-jenjenih za financiranje kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka i pomoći od regionalne uprave, dok će se preostali iznos osigurati od općinskih prihoda.Izmjenama proračuna predviđa se smanjenje prihoda od poreza za 1,2 milijuna kuna, povećanje poreza na imovinu za 119 tisuća kuna, povećanja pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna od 1.290.600 kuna te povećanje prihoda od komunalne naknade i doprinosa za 68 tisuća kuna.

Vijećnici su izglasali i prve izmjene i dopune Pro-grama Održavanja komunalne infrastrukture, Pro-stornog uređenja i unapređenja stanovanja, Ra-zvoja i upravljanja sustava vodoopskrbe, odvodnje i zaštite voda, Programa zaštite okoliša, jačanja gospodarstva, upravljanja imovinom, Programa turizma te Programa organiziranja i provođenja zaštite i spašavanja za 2015. godinu. Budući da nakon Javnoga poziva u listopadu proš-le godine nije bilo podnesenih prijava, donesena je i odluka o ponovnom pokretanju postupka izbora članova Savjeta mladih Općine Omišalj. Kandidate po izlasku Javnog poziva mogu predložiti udruge mladih i one koje se bave mladima, neformalne sku-pine mladih te drugi registrirani oblici organiziranja mladih sa sjedištem na području općine Omišalj.

E.Č.

Poštovani mještani Njivica i Omišlja,

pred vama je 100. izdanje našega općin-skoga Glasnika u kojem ćemo vas podsje-titi na sve što je u prethodnom razdoblju odrađeno, a tek kada su sve teme “stav-ljene na papir”, postali smo svjesni kakav smo posao odradili i što nas još čeka u drugom dijelu godine.

Ovaj jubilarni broj izlazi nakon uspješno odrađene turističke sezone pa u njemu prevladavaju zabavni, kulturno-umjetnički i sportski programi kojih je ove godine još više nego lani, a uvedene su tri potpuno nove manifestacije koje su održane prvi puta, ali na visokoj razini.

Želim s vama podijeliti zadovoljstvo ovo-godišnjom uspješnom kulturno-turistič-kom revitalizacijom naših Mirina-Fulfinuma među čijim su drevnim zidinama ove sezo-

AKTUALNOSTI

NOVI VRTIĆ NA JESEN OTVARA VRATA

POSJETILI SMO HOMUTNO

DINA PETROKEMIJA - ZBOGOM ILI DOVIĐENJA

3-4

7-8

9-10

12-13

Prve izmjene i dopune proračuna za 2015. i projekcija za 2016. i 2017. godinu

STOMORINA

FESTIVAL KLAPA “OMIŠLJANSKA ROZETA”

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

SPORT

14-16

19-20

20-26

27-28

tičke večeri nadopunili i Antičkim danima, odrađen je koncert Edina Karamazova, a bile su i sjajan ambijent za projekciju filmo-va pobjednika Festivala održanog u Opatiji.

Ponosni smo i na odlično odrađen 1. Festi-val ženskih klapa “Omišljanska rozeta” koji je pokazao da je Omišalj savršeni doma-ćin, za koju godinu, tradicionalne manife-stacije koju ćemo s povjerenjem ostaviti budućim generacijama.

Usprkos kiši koja nas je pratila na završnoj večeri, i ovogodišnja je Stomorina pred-stavljala centralni događaj sezone koji je u organizaciji ujedinio udruge, klubove, mjesni odbor, ugostitelje, općinske službe i Turističku zajednicu, svima zahvaljujem na dobro odrađenom poslu.

I ovim se putem zahvaljujem svim entu-zijastima koji su uložili ogromnu energiju, svoje znanje i vrijeme u organizaciju svih događanja ove sezone jer bez njih ne bi-smo to uspjeli.

Iako je turistički kolovoz još u tijeku, s do-sadašnjim pokazateljima smo više nego

zadovoljni, a prema reakcijama naših ho-teliijera i privatnih iznajmljivača, i oni sezo-nu smatraju uspješnom. Pokazatelji nam govore da je srpanj odrađen s 5% boljim rezultatom nego lanjski, a početak kolo-voza također pokazuje rast u odnosu na prošlu godinu.

Otvaranje novog vrtića i jaslica kojim više nećemo imati neupisane djece, osnivanje matične osnovne škole Omišalj s poveća-njem pedagoškog standarda za svu djecu kao i nastavak sufinanciranja knjiga, prije-voza i produženog boravka, doprinijet će stvaranju preduvjeta za povećanje prirod-nog prirasta u našoj općini koja je i ove godine među malobrojnima “u plusu”, tj. ima više novorođenih nego umrlih stanov-nika.

Želim nam svima zajedno uspješan na-predak, rješavanje gospodarskih i životnih problema i čitamo se u 101. izdanju općin-skoga Glasnika!

Općinska načelnica Općine Omišalj, Mirela Ahmetović

ne odrađeni neki novi programi i bitno unaprije-đeni postojeći. Tako smo An-

3

AKTUALNOSTI

3

održaNa PoNovNa javNa rasPrava

strateški o budućem razvoju oPćiNe

U općinskoj je vijećnici 22. srpnja održano javno izlaganje u okviru ponovne javne rasprave o prijedlogu Izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja UPU 2 – Njivice. Uvodnu je riječ dala pročelnica Uprav-nog odjela Maja Mahulja koja je prisutne ukratko podsjetila na proceduru donoše-nja Izmjena i dopuna (ID) UPU-a 2 – Njivi-ce. Prva Odluka o izradi ovih izmjena i do-puna urbanističkog plana donesena je još 2011. godine. Poslije javne rasprave, pro-vedene 2012., Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izdalo je u prvom kvartalu 2013. godine suglasnost na UPU. Ipak, Općina nije donijela Plan u zakon-ski predviđenom roku pa je, poslije druge javne rasprave, konačni prijedlog Plana uslijedio tek 2014. godine. Ministarstvo se, kao i Odbor za prostorno uređenje, na taj prijedlog očitovalo negativno, rasprava je morala biti ponovljena pa je donesena nova Odluka u skladu s ranijim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji koju je u srpnju 2014. usvojilo Općinsko vijeće.Poslije uvodnog dijela, izrađivač Plana, Bojan Bilić iz tvrtke Plan 21 d.o.o., održao je javno izlaganje, pri čemu je prisutne upoznao s trenutačnim nacrtom Plana. Napomenuo je da je UPU 2 – Njivice vrlo specifičan zbog obuhvata od gotovo 220

ha, što je deset puta veće od uobičajenog urbanističkog plana. Planom što je izložen na ovom izlaganju uvedene su neke novosti u odnosu na 2013. godinu. Unesene su određene korekcije na po-dručju ugostiteljsko-turističkih zona unu-tar i izvan naselja koje su vrlo važne za razvoj Njivica. Područje Peharčeka se predlaže kao bu-duće središte naselja Njivice pa se u tom dijelu naglasak stavlja na javne funkcije i javni interes Općine.Bilić je pojasnio i na kojem će dijelu Njivi-ca doći do izgradnje stambenih i poslovnih prostora, no zbog primjedbi na ranijim ra-spravama, odustalo se od određenog tipa objekata koji nisu primjereni za naselje Nji-vice. Bilić se osvrnuo i na naselje Kijac koje, prema njegovim riječima, treba valorizirati, zaštititi i promovirati zbog izuzetnih pri-mjera urbanizma i arhitekture osamdesetih godina pa bi to područje, kao i područje Ro-sulja, bilo zaštićeno. Izrađivači su se u sklopu ovog Plana pozabavili i zaštitom prirode, ali i područjima mješovite namjene, kao što su novi centar Kijac i Peharček, koji bi postali dva mikrocentra naselja Njivice.U raspravi koja je uslijedila nakon izlaga-nja, istaknula su se dva glavna problema. Prva veća primjedba odnosi se na privat-

ne terene na kojima prema ovim izmjena-ma nije predviđena gradnja. Naime, oglasilo se nekoliko prisutnih čije su privatne parcele prestale biti građevin-ske čestice, a neke od njih su godinama prenošene s koljena na koljeno ili su ne-davno kupljene kao građevinsko zemljište.Iako svoju primjedbu moraju predati u pisanom obliku te će tek tada dobiti služ-beni odgovor, na raspravi im je rečeno da se pri izradi Plana izrađivač nije bavio vla-sništvom, već isključivo pravilima struke koja nalažu da treba poštivati javne stan-darde i kriterije. Osim toga, oglasilo se i nekoliko stanovnika Rosulja koji su došli do zajedničkog zaključka da na tom po-dručju nedostaju osnovni sadržaji poput obične, male trgovine u kojoj mogu ku-piti kruh i mlijeko te malog kafića koji bi radio tijekom dana i koji bi bio okupljali-šte za obitelji koje žive na tom području. Također traže da se urede kupališta koja trenutno nisu u dobrom stanju.Unatoč negativnim komentarima, prisut-ni su iznijeli i nekoliko pohvala, uključuju-ći one što se tiču zaštite priobalnog poja-sa i sprečavanja apartmanizacije. Poslije ove javne rasprave i unesenih iz-mjena, Plan bi trebao biti finaliziran i ići u konačnu proceduru usvajanja.

K. Č.

o Prijedlogu izmjeNa i doPuNa uPu-a 2 – Njivice

Izrađivač plana je riječka tvrtka Plan 21 d.o.o.

Javna rasprava privukla je mnoštvo zainteresiranih

Kako bi se u bliskoj budućnosti stvorili optimalni uvjeti za život, rad i odmor na području općine, sukladni novim dosti-gnućima u poslovanju i razvoju tehnolo-gije, u tijeku je izrada odnosno ažuriranje važnoga strateškog dokumenta, Projekta ukupnog razvoja (PUR-a) Općine Omišalj za razdoblje od 2015. do 2020. Njime se, na temelju detaljne analize stanja, ogra-ničenja i mogućnosti pojedinih sektora i djelatnosti, namjerava utvrditi osnovne probleme i mogućnosti u općini, defini-rati strateške ciljeve, prioritete i mjere te konkretne aktivnosti koje se mogu ostva-riti u petogodišnjem razdoblju.

Cjelokupni proces izrade PUR-a trajat će do jeseni 2015., a u njega će kroz razne radionice, fokus grupe, razgovore i anke-te biti uključeni svi predstavnici zajednice – mještani Omišlja i Njivica, poduzetnici privatnih i javnih tvrki, udruge, mladi, dje-ca..., koji će svojim znanjima i stavovima o potrebama u općini doprinijeti u izradi vizije, strateških ciljeva, prioriteta, mjera i

konkretnog Akcijskog plana za navedeno razdoblje. Dosad su već održane dvije radionice s predstavnicima zajednice, u svibnju i u lipnju, a sljedeća se planira na-kon ljetne stanke u rujnu. Proces izrade vodi konzultantska tvrtka za regionalni razvoj i EU fondove Karzen & Karzen, koja je sudjelovala i u prethod-noj izradi PUR-a za 2009.-2014.

Zajedničko kreiranje vizije i prioriteta

4

AKTUALNOSTI

4

PolagaNjem vijeNaca obilježeN

DoStojANStveNo proSLAvLjeN

PolazNici ljetNe šKoLe

ulica kralja tomislava

daN državNostiUoči Dana državnosti, 25. lipnja, općinsko je izaslanstvo odalo počast svim žrtvama Domovinskoga rata položivši vijence i zapa-livši svijeće podno križa na Cvjetnom trgu u Kijcu, ispod središnje-ga križa na groblju Sveti Duh te na spomen-obilježje poginulim pripadnicima krčke bojne 111. brigade ZNG kod osnovne škole u Omišlju. Općinska načelnica i predsjednik Vijeća minutom šut-nje, vijencima i zapaljenim svijećama na posljednjim počivalištima poginulih omišaljskih branitelja Ivice Antončića i Nikole Albane-žea, zahvalili su i iskazali poštovanje i počast mladim žrtvama.

E.Č.

Dan pobjede i domovinske zahvalnostiSvečano je obilježen i 5. kolovoza, Dan pobjede i Domovinske za-hvalnosti. Dan uoči praznika, predstavnici Općine Omišalj, zamje-nik općinske načelnice Ranko Špigl i predsjednik Vijeća Krešimir Kraljić te predstavnici Udruge antifašističkih boraca i antifašista, kao i Udruge veterana Domovinskog rata otoka Krka posjetili su spomen-obilježja i posljednja počivališta poginulih hrvatskih bra-nitelja na mjesnom groblju te položili vijence i upalili svijeće za sve koji su svoj život dali u obrani domovine. Središnja proslava Dana pobjede i Dana hrvatskih branitelja održana je, tradicionalno, za cijeli otok u svetištu Majke Božje Goričke u Ba-tomlju kod Baške. Osim dvadesete obljetnice od slavne akcije Oluja, kojom su oslobođena okupirana područja, slavila se i 600. obljetnica postojanja tog Svetišta, a svečano misno slavlje, kojem su osim broj-nih krčkih branitelja prisustvovali i svi otočni (grado)načelnici, pred-vodio je krčki biskup, mons. Ivica Petanjak.

E.Č.

Položeni vijenci za poginule hrvatske branitelje

zablistala u Novom ruhuPočetkom srpnja prigodno je označen završetak za sve sta-novnike i goste Njivica iznimno vrijedne investicije - prve faze rekonstrukcije Ulice kralja Tomislava. Svi su investitori, a riječ je o Općini Omišalj, Županijskoj upravi za ceste te Ponikve voda d.o.o. i Ponikve eko otok Krk d.o.o., istaknuli da nije riječ tek o obnovi i proširenju žile kucavice Njivica, što se spaja na državnu cestu, te izgradnji javnog parkirališta već i o konač-nom rješavanju vodoopskrbe i oborinskih voda. Rekonstruiranu ulicu obišao je i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina koji je tom prigodom izjavio kako je potreba za ulaganje u ceste stalna, ali i da je Općina Omišalj dokaz da obnova ne znači tek krpanje već cjelokupnu rekonstrukciju.Načelnica Mirela Ahmetović, pak, najavila je da već za koji mjesec slijedi nastavak rekonstrukcije preostalog dijela Ulice kralja Tomislava u duljini 600-tinjak metara.- Taj zahvat bit će vrlo zahtjevan, dulje će trajati, biti obimniji i skuplji, ali nam ne pada na pamet odustajati. Ulica kralja To-mislava bit će rekonstruirana u cijelosti, izjavila je Ahmetović.Investicija prve faze stajala je oko tri milijuna kuna.

E.M.

„međunarodno okruženje i europske integracije“ u zračnoj luci „rijeka“

Zračna luka „Rijeka“ ugostila je krajem lipnja polaznike XI. Ljetne škole „Međunarodno okruženje i europske integraci-je“ što je od 29. lipnja do 11. srpnja održana u Rijeci u or-ganizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i katedre Jean Monnet europskih integracija. Cilj je te Ljetne škole bio upoznati studente ekonomskih, pravnih, političkih studija i ostalih povezanih područja s osnovama gospodarskog pro-cesa integriranja u Europi, s osvrtom na Hrvatsku i zemlje ju-goistočne Europe, a ove je godine poseban naglasak stavljen na područje lokalne uprave te reperkusije procesa integraci-je na lokalnoj razini. Osim predavanja, okruglih stolova i radi-onica pod vodstvom nastavnika, polaznici škole su posjetili i nekoliko jedinica lokalne samouprave, ali i uspješna hrvatska poduzeća i institucije, pa su tako obišli Istru, Plitvička jezera, ali i Zagreb, u kojem su posjetili Hrvatski sabor te Hrvatsku narodnu banku.Trideset polaznika iz dvanaest različitih zemalja u Zračnoj je luci „Rijeka“ dočekao direktor Tomislav Palalić koji im je održao interaktivnu prezentaciju pri čemu ih je informirao o organizaciji i načinu rada Zračne luke, ali ih i upoznao s nje-zinom infrastrukturom, putničkim terminalom, operativnim površinama te promjenama i obvezama s kojima se Zračna luka suočava od ulaska Hrvatske u Europsku uniju.

K. Č.

5

REAGIRANJE

Ponukana brojnim neistinitim navodima, neosnovanim tvrdnjama te konstrukcijama što za jedini cilj imaju manipulirati stanov-nicima Omišlja, ali i čitavog Krka pa i regije, načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmeto-vić odlučila je reagirati na članak „Recimo ‘Stop!’ devastaciji obalnog područja“ Neza-visne liste „Povjerenje“ i njezinog nositelja Tome Sparožića što je objavljen na inter-netskom portalu „Kvarnerski.com“. - U cijelosti su neosnovani, a u većem dijelu i neistiniti navodi Nezavisne liste „Povjerenje“ i njenog nositelja Tome Spa-rožića izneseni u članku „Recimo ‘Stop!’ devastaciji obalnog područja“. Prije svega, ukazujem na neprihvatljivu konstrukciju naslova članka koji uopće nema veze s njegovim sadržajem. Naime, navodi u članku isključivo se odnose na sa-držaj Ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Omišalj što uređuje namjenu prostora i propisuje provedbe za-hvata u prostoru u odnosu na lučka pod-ručja luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene. U članku se uopće ne navode ikakve činjenice ili okolnosti koje upućuju na „devastaciju obalnog područja“ već samo izmjene namjene prostora. De-vastacija znači neprimjerenim postupcima,

NAČELNICA MIRELA AHMETOVIĆ REAGIRALA JE NA JAVNI ISTUP NEZAVISNE LISTE „POVJERENJE“ I NJEZINOG NOSITELJA

laže i maNiPuliratomo sParožić

građenjem, izvođenjem radova itd. uništiti autentičnu ljepotu; opustošiti, razarati, po-harati (Anić, Goldstein, Riječnik stranih riječi, Novi liber, Zagreb, 2002.), a čak niti populi-stički ton opozicijske artikulacije ne iskazu-je da se provodi ikakva devastacija obalnog područja. Stoga isticanje takvog naslova smatram neprimjereno tendencioznim.

sparožić za sobom ostavio „goruće probleme“Glede opće vjerodostojnosti istupa Ne-zavisne liste „Povjerenje“, a posebice njena nositelja Tome Sparožića govori činjenica da u svom istupu Nezavisna li-sta „Povjerenje“ piše kako su za vrijeme svog mandata donijeli Prostorni plan Općine Omišalj u kojem su im na prvom mjestu bili interesi općine Omišalj i nje-zinih stanovnika, a odmah potom ističu da je nova vlast trebala riješiti „gorući problem“. Kako je to u korist stanovnika radila i kakve je to stručnjake konzultirala Nezavisna lista „Povjerenje“ kada se una-toč silnom angažmanu ljudstva i financij-skih sredstava pojavio „gorući problem“?Ciljanim izmjenama i dopunama Pro-stornog plana uređenja Općine Omi-šalj (u daljnjem tekstu: Plan) stvoreni su

5

preduvjeti za ulaganja Županijske lučke uprave Krk (dalje: Lučka uprava) za pro-vedbu planova u investiranje u izgradnju novih objekata lučke infrastrukture što je u interesu prvenstveno mještana naselja Omišalj i naselja Njivice, a što nema nika-kve veze s Primorsko-goranskom župani-jom, a posebno Gradom Rijekom.

broj komunalnih vezova bit će veći, a ne manjiNovi Plan omogućio je proširenje lučkog područja te stvaranje novih bazena luka otvorenih za javni promet, luke Omišalj, luke Njivice i luke Voz, kao pretpostavku za bu-duće ulaganje Lučke uprave u te luke. Nije jasno koja bi to šteta nastala stanovnicima Općine Omišalj ulaganjima u naše luke od strane Lučke uprave i povećanjem broja vezova koji će time nastati. Pritom naglaša-vam da je potpuno neistinita tvrdnja da se Planom smanjuje broj komunalnih vezova jer takvo što Planom uopće nije propisano. Upravno suprotno, ulaganjem u postojeće luke te njihove nove bazene bit će povećan ukupni broj vezova među kojima i vezova u komunalnom dijelu tih luka što je, morat će priznati i gospodin Sparožić, na dobrobit, a ne na štetu mještana oba naselja. Nadalje, neistinit je navod da će proširenjem lučkog područja luka Primorsko-goranska županija ubirati ikakve prihode. Primorsko-goranska županija uopće ne ubire prihode iz morskih luka već to čini Lučka uprava na temelju zakona. Međutim, valja naglasiti da Lučka uprava te prihode ne uplaćuje Župa-niji nego ih vraća u luke putem izgradnje nove i održavanja postojeće infrastrukture. Štoviše, ne samo da Primorsko-goranska županija ne ubire prihode od luka već svake godine iz svog proračuna ulaže u njih na-mjenska sredstva što ih ubire od koncesija i naknade za upotrebu pomorskog dobra koju plaćaju vlasnici jahti i brodica. Samo u Lučku upravu koja upravlja lukama u Općini Omišalj Primorsko-goranska županija uloži-la je ukupno 8.660.433,27 kuna. Ali, budimo potpuno jasni pa istaknimo da je Općina Omišalj u osam godina, odnosno

6

REAGIRANJE

6

u dva mandata bivšeg načelnika Tome Spa-rožića u luke uložila ukupno 2.396.507,70 kuna što je, morat će priznati i gospodin Sparožić, ponešto manje od 8,6 milijuna kuna. Županijska lučka uprava Krk i Primor-sko-goranska županija toliki su iznos, oko 2,4 milijuna kuna, uložili samo u 2012. go-dini za izgradnju lukobrana u luci Njivice. Prema Godišnjem planu i programu Žu-panijske lučke uprave za 2015. godinu za rekonstrukciju, odnosno dogradnju luke Njivice planirano je ukupno 3.000.000,00 kuna, a cjelokupno ulaganje u luku Njivi-ce procijenjeno je na 25.000.000,00 kuna.Navodi Nezavisne liste „Povjerenje“ i njezi-nog nositelja, međutim, ukazuju na nešto vrlo važno. Ukazuju na naviku neprihvatlji-vog i neodgovornog upravljanja javnim do-brom i trošenja javnog novca stanovništva Omišlja te otpor prema poštivanju zakon-skih propisa. S obzirom na odredbe Zako-na o pomorskom dobru i morskim lukama, vrlo je jasno tko smije upravljati lukama i komunalnim odnosno nautičkim vezovima. Ono što je nadležnost i obveza upravljačke strukture jest da se kroz javna sredstva (bilo Lučke uprave, Općine ili Županije) podigne standard i kvaliteta usluge na zadovoljstvo krajnjih korisnika, a taj standard i podizanje kvalitete može optimizirati upravo Lučka uprava kojoj je to specijalizacija i svrha nje-na postojanja.

općina ne može upravljati lukamaNeistiniti su i navodi da je Općina prepustila luke na upravljanje Županiji. Općina nikada nije upravljala lukama, već je njima uprav-ljala isključivo Županijska lučka uprava. Je-dina luka kojom je upravljalo i još upravlja općinsko trgovačko društvo „Pesja-Nauti-ka“ jest luka Pesja u Omišlju. Sukladno Za-konu o pomorskom dobru i morskim luka-ma (“Narodne novine” broj 158/03,141/06, 38/09 i 123/11) te mogućnosti više nema jer za to naprosto više ne postoji pravni temelj. Za upravljanje komunalnim vezovi-ma prema zakonskim odredbama ne može biti dodijeljena koncesija već su oni sada u isključivoj nadležnosti lučkih uprava. Opći-na zakonski ne može upravljati lukama niti

komunalnim vezovima pa stoga, suprotno navodima iz priopćenja Nezavisne liste „Povjerenje“, nije niti mogla „prepustiti luke na upravljanje Županiji“.Nadalje, suprotno neosnovanim navodima Nezvisne liste „Povjerenje“ i zbog očitog nepoznavanja osnovnih postulata turističke gospodarske grane, nautički segmenti luke također su dio turističke ponude nekog mje-sta pa će se njegovom izgradnjom povećati turistička potražnja nove kategorije gostiju, u pravilu bolje platežne moći. Rukovodstvo Općine upravo se nada da će nautičari naše luke uvrstiti u svoju odredišnu destinaciju kako bi se povećanjem turističke, ali i ugo-stiteljske potražnje potakla i veća gospo-darska aktivnost naših domaćih ugostitelja i turističkih radnika čime će se povećati, a ne umanjiti prihodi od te djelatnosti.

sparožić: naši i njihovi; ahmetović: samo zajednoZaključno, iz navedenog priopćenja ponovo svjedočimo poznatoj i dobro uhodanoj po-litici Nezavisne liste „Povjerenje“, politici što dijeli na nas i njih, „kućane“ i „bućane“, ali se sad ta politika manifestira na Primorsko-go-ransku županiju i Lučku upravu. Županija i Lučka uprava nisu stranci i nisu neprijatelji mještanima Općine Omišalj. To nije „njiho-va Županija“ i „njihova Lučka uprava“ već je riječ o našim zajedničkim institucijama. One su samo jedna druga razina javne uprave što također treba skrbiti i skrbi za potrebe naših mještana, ali na drugoj razini i u drugim po-dručjima u odnosu na Općinu.A uspješna suradnja Općine i Županije te svih njezinih ustanova pokazuju da se u zajedništvu svih subjekata mogu postići rezultati u financiranju vrijednih investi-cija u javnom sektoru što poboljšavaju kvalitetu života naših mještana (rekon-strukcija ulice kralja Tomislava, osnivanje osnovne škole, dosadašnja i buduća ula-ganja u luku Njivice…).Treba naglasiti da niti jedan jedini član Nezavisne liste „Povjerenje“, pa niti Tomo Sparožić, kao i niti jedan stanovnik Općine Omišalj nije dao niti jednu primjedbu na prijedlog Ciljanih izmjena i dopuna Pro-stornog plana uređenja Općine Omišalj.

Nudio je isto rješenje, ali nije uspioI na kraju ono najvažnije što, ustvari, i predstavlja suštinu bavljenja politikom gospodina Tome Sparožića, a posebno sada kad je izgubio poziciju moći u izvrš-noj vlasti: laganje i manipuliranje, napre-zanje do krajnjih granica kako bi stanov-nike Omišlja i Njivica napravio ludima, a sve se uzdajući u njihovo loše pamćenje. Međutim, u takvim slučajevima postoje materijalni dokazi, dokumenti što ih je nekad, ne tako davno, sam pisao i potpi-sivao. Jedan takav datira iz 2011. godine, a tiče se upravo, kako kaže, devastacije obalnog područja, odnosno, budimo precizni, koncesije za luku Pesja. Tadašnji općinski načelnik Sparožić uputio ga je resornom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, a kao jedno od spasono-snih rješenja Ministarstvu nudi upravo ono zbog čega danas tako zdušno blati općinsku vlast. Citirat ću ga doslovno:„Drugo rješenje bilo bi da Županijska luč-ka uprava Krk, koja gospodari susjednim dijelom pomorskog dobra, odnosno lu-kom otvorenom za javni promet Omišalj, proširi svoje područje na predmetni nau-tički i komunalni dio luke kako bi sustav i dalje egzistirao, a Općina Omišalj bi su-kladno Vašem mišljenju usmjerila izradu Izmjena i dopuna prostornog plana“.Dakle, gospodin Sparožić danas je najve-ći kritičar upravo onoga što je svojevre-meno sam nudio, a jedini razlog tome očito se krije u činjenici da gotovo dvije godine nije bio sposoban odraditi ono što je bilo potrebno. Sada kada nova vlast to jest učinila, u napadu jala ostalo mu je tek neosnovano nas blatiti. A možda i zato što je bio i ostao neumorni protiv-nik poštivanja zakonskih odredbi bilo ka-kve vrste, a posebno kada one, zakonske odredbe, priječe priskrbljivanje privatne koristi, istaknula je u svom reagiranju Mi-rela Ahmetović.

skrivena kopija:dakle, ovaj prijedlog jest upravo ono što je u skladu sa zakonom i upravo ono što je, vezano za tu luku, postignuto ciljanim izmjena-ma Prostornog plana. zar je seni-lan? ono što je očigledno, dopis je od 2011., dakle, on nije bio sposo-ban gotovo 2 godine odraditi ono što je trebalo, a sada kada smo mi to uspjeli, proziva nas. valjda jer je neumorni protivnik zakonskih odredbi bilo kakve vrste. Posebno kada zakoni priječe priskrbljivanje koristi za privatni interes.

77

INVESTICIJE

Godinama se čekalo, ali se strpljenje isplati-lo: već za koji dan u Omišlju će biti otvoren novi dječji vrtić. Moderan, suvremen, izgra-đen od najkvalitetnijih materijala i vrhunski opremljen bit će to, kako je rekao jedan od aktera ove priče, pravi „space shuttle“. Tome ćemo se, međutim, vratiti malo kasnije.Omišaljska općinska vlast podavno je s pra-vom prepoznala potrebu za gradnjom no-vog vrtića. I zbog stalnog manjka prostora, radi čega je dio mališana redovito ostajao neupisan iz godine u godinu, i zbog neade-kvatnosti postojećeg vrtića u Dininoj zgradi. Bila je, ustvari, riječ o dugogodišnjoj impro-vizaciji što je na kraju balade Općinu, na ime najma i održavanja omišaljskog i njivičkog vrtićkog prostora, godišnje stajala oko dva milijuna kuna. Vlast je tada, rekosmo, pro-blem uspješno detektirala, ali dalje od toga nije krenula. Sve do ožujka 2013. godine kada je tadašnji načelnik Tomo Sparožić, uoči novih lokalnih izbora, položio kamen temeljac. Prethodno je proveden postupak javne nabave što je iznjedrio projekt i izvo-đače radova. Međutim, vrlo brzo veliki je politički, arhitektonski i građevinski pothvat iznjedrio i svu silu problema.

Nepripremljeni u posao- Nedugo nakon stupanja na dužnost razgo-varala sam s glavnim nadzornim inženjerom radova koji me je upoznao s projektom, ali me, na moje veliko iznenađenje, upozorio da je izvođač u samom startu bio primoran izve-sti nepredviđene radove što nisu bili regulira-ni osnovnim ugovorom. Bila je riječ o dodat-nim radovima na temeljenju vrtića, uvodno je rekla načelnica Općine Mirela Ahmetović, a njezin zamjenik Ranko Špigl pojasnio.- Na mjestu na kojemu je sagrađen vrtić nekada se nalazila jedna vrtača što je s go-dinama prekrivana raznim materijalom, ze-mljom, građevinskim otpadom... i na kraju je tako teren izravnat. Međutim, takav je teren nestabilan, podložan tonjenju i, kao takav, dakako, vrlo nesiguran. Dakle, trebalo ga je dodatno temeljiti, pojasnio je Špigl.Prema tumačenju struke, prije potpisivanja ugovora, naručitelj, u ovom slučaju Općina, trebala je izvođača radova upoznati s tom činjenicom, a prethodno i obaviti geome-haničku analizu tla kako bi u posao izgrad-nje vrtića ušla potpuno pripremljena. Takvo što je međutim tadašnjoj općinskoj vlasti, namjerno ili ne, promaknulo, a valjalo je požuriti s polaganjem kamena temeljca jer

DUGOOČEKIVANI NOVI OMIŠALJSKI DJEČJI VRTIĆ PRED OTVORENJEM

vrHuNSKI uvjetI predizborna kampanja samo što nije počela.Kako bilo, izvođač radova, splitska tvrtka „Lavčević“, radove je na kombiniranom te-melju izvela, a novoj općinskoj vlasti za to is-postavila račun u iznosu od 900 tisuća kuna.- Zahvaljujući kolegi Špiglu, koji je prvi po-sumnjao u vjerodostojnost računa, odnosno otvoreno rekao da vrijednost radova i utro-šenog materijala ne može biti tolika, odlučili smo ne platiti račun i ući u sudski spor kako bi vještak precizno utvrdio što se i u kojoj vrijednosti napravilo. Nažalost, sve to vrije-me nastavak radova morao je biti prolongi-ran, rekla je Ahmetović.Tada, odnosno početkom veljače 2014. go-dine na scenu stupa novi voditelj projekta gradnje vrtića Marinko Prostran kojega an-gažira Općina, a jedan od prvih zadataka bio mu je pokušati otpetljati „Vrzinu pet-lju“ između Općine i „Lavčevića“. Uz njegov golemi trud, ali na koncu i ruku pomirenja odgovornih u „Lavčeviću“ postignuta je na-pokon izvansudska nagodba prema kojoj su radovi dodatnog temeljenja izvedeni u vri-jednosti od 485 tisuća kuna. Što je, dodaje-mo, znatno manje od 900 tisuća. Radovi su napokon mogli biti nastavljeni. Ali opet ne bez problema, odnosno ne prema projektu što ga je prihvatila nekadašnja vlast Općine.

zaboravili na buru- Projekt, moram biti iskren, sam po sebi nije ni loš ni problematičan, ali, nažalost, on, od-nosno njegovi autori nisu prepoznali mnoge specifičnosti mikrolokacije na kojoj se vrtić gradi. Prvenstveno mislim na nerijetke or-kanske vjetrove što tu pušu brzinom većom i od 200 kilometara na sat, ali i jake posolice. S obzirom na činjenicu da je projekt prošao postupak javne nabave, još jednom je tre-balo prionuti pregovorima pa snagom argumenata, strpljivošću i upornošću

Poslije matične osnovne škole, Omišalj je dobio i novoizgrađe-ni dječji vrtić. Tako je zaokružena lijepa odgojno-obrazovna omi-šaljska priča što je, međutim, na trenutke bila vrlo mučna. S kraja prethodnog mandata naslijeđeni projekt u hodu je i uz velike napo-re mijenjan i dopunjavan prven-stveno zbog sigurnosnih razloga, a sve to rezultiralo je i znatnim po-skupljenjem gradnje. Ipak, posao je uspješno priveden kraju i to bez ijedne lipe zaduženja Općine

za oDGoj djece

88

INVESTICIJE

uvjeriti odgovorne u „Proingu“, tvrtci koja je vrtić projektirala, da su projektujednostavno nužne dopune i izmjene, ispričao je Prostran. Temeljnih je problema bilo nekoliko, a glavni su bili fasada i krov. Projektom je bila predviđena ventilirana fasada s kompakt pločama u najvećem, a u manjem dijelu demit fasada. Poučena iskustvom na ovom području, primjerice u studentskom kampusu na Trsatu ili na POS-ovim stanovima na Hostovom bregu u Rijeci, općinska ekipa na čelu s Prostra-nom po svaku je cijenu željela izbjeći bilo kakvu mogućnost da olujni ili orkanski vjetar počupa fasadu, odnosno kompakt ploče i tako djecu ili bilo koga drugog izlo-ži mogućoj izravnoj opasnosti i pogibelji. Procijenjeno je da je demit fasada kudika-mo sigurnija, čvršća, ali i termički i energet-ski učinkovitija. Na kraju je demit fasada i postavljena.- Nismo mogli biti zadovoljni niti s predlo-ženim projektiranim krovom vrtića. Bio je zamišljen kao zeleni krov sa zemljanim za-vršnim slojem te s travom i ostalim zeleni-lom. Zaključili smo da bi već nakon prvog jakog vjetra zemlja letjela po cijelom Omi-šlju, a ni zelenilo ne bi potrajalo, što zbog vjetra, a što zbog posolice. Tražili smo na-čin da, ne dirajući ostale krovne dijelove, nađemo bolje, trajnije i sigurnije rješenje. Našli smo ga u kulir pločama s dodatnim balastnim opterećenjima. Nismo željeli da se i na vrtiću dogodi situacija s početka ožujka ove godine kada je pod naletima bure, što je na udare puhala i 220 na sat, kao papir letio krov trgovačkog centra kod rotora na ulazu u Omišalj, detaljno je pojasnio Prostran.Na kraju, izvorni je projekt mijenjan i zbog toga što nije predvidio sigurnosno već obično termopan staklo u cjelokupnoj alu-minijskoj stolariji. U tom se slučaju bez ika-kva razmišljanja krenulo u izmjenu projek-ta jer „obično“ staklo predstavlja golemu opasnost za vrtićku djecu. U slučaju bilo kakve havarije ono puca u komade i bez ikakva problema nanosi teške posljedice u dodiru s tijelom, a ono sigurnosno ustvari se i u slučaju pucanja ne odvaja pa niko-ga i ne može ozlijediti. Uz to su ojačane i pričvršćene alustijene, ali i sve nadstrešni-ce (osim sjeverne) te podkonstrukcije za

solarne panele. Izvedeni su i burobrani.

- Danas tako imamo predivan, suvremen, vrhunski opremljen vrtić s vlastitom kuhi-njom, sustavom grijanja i hlađenja, svojom plinskom stanicom... Taj objekt zadovoljava baš sve najviše standarde i baš svatko mora priznati - ovaj vrtić pravi je „space shuttle“, poentirao je Prostran.

skupo plaćene greške bivše vlastiIpak, valja znati kako su silne izmjene i do-pune projekta na kraju balade gradnju vr-tića znatno poskupile. S prvotno planiranih 11,5 milijuna kuna, cijena novog vrtića na kraju iznosi 13,8 milijuna kuna. Dakako, bez opreme koja košta dodatnih milijun i dvjesto tisuća kuna.- Zbog svega toga sam u razgovoru za prošli broj Glasnika tvrdila da bismo bolje i jeftinije prošli da smo sami krenuli u pro-jekt novog vrtića jer nam je ovaj naslijeđeni priuštio svu silu problema. Tadašnja je op-ćinska vlast očito nepripremljena ušla u ovaj posao, odabrala projekt zahvaljujući kojemu se znatno odužila gradnja vrtića. Uz to, mo-rala sam izvoditi razne akrobacije kako bih zatvorila financijsku konstrukciju za taj zna-čajno skuplji vrtić od planiranoga i to bez ikakvog zaduživanja. A najogorčenija sam jer projekt uopće nije predvidio pristupne ceste, istaknula je načelnica Ahmetović. - Postojeća je cesta uska, na njoj se ne mogu mimoići dva automobila, a da ne govorim o dostavnim vozilima, opasna je za djecu. Sto-ga smo i u tom dijelu prionuli poslu i odlučili da ćemo postojeću cestu dva puta dnevno, u vršnim dijelovima dana kada roditelji do-vode ili odvode djecu, preregulirati u jed-nosmjernu, pojasnio je zamjenik načelnice Ranko Špigl. - Ahmetović je potom dodala da je u općin-skom Proračunu za 2013. godinu, što je izgla-san u mandatu Tome Sparožića, financiranje gradnje vrtića bilo planirano zaduživanjem kod financijskih institucija u iznosu 4,25 mili-juna kuna. Već prvim rebalansom u toj godini nova je vlast uklonila takvu mogućnost, a pri-je toga s Ministarstvom regionalnog razvoja potpisala ugovor o sufinanciranju gradnje u iznosu od 50 posto. Isto Ministarstvo u istom iznosu sufinancirat će i vrtićku opremu dok je državni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao solarne panele.Danas, poslije silnih problema, preinaka, po-skupljenja i često mučnih pregovora, Ahme-tović i Špigl ipak odišu zadovoljstvom.- Nakon što smo uspjeli dobiti matičnu osnovnu školu i, eto, nakon što smo izgradili novi vrtić sretni smo i zadovoljni. Zaokružili smo odgojno-obrazovnu priču u Omišlju na najljepši način, a znamo li da je moj temeljni cilj u ovom mandatu unapređenje odgoja i obrazovanja, uz svesrdnu podršku kolega iz predstavničke vlasti, potpuno je jasno koliko smo ispunjeni zdovoljstvom i ponosom, za-ključila je Ahmetović.

8

99Na području Općine Omišalj živi gotovo sva romska populacija otoka Krka. Situaci-ja, na kraju krajeva kao ni drugdje, i nije za pohvaliti, ali- živjeti se mora. Na području Homutnog smješteno je četrnaest doma-ćinstava, a jedno od njih je i trošna kućica šezdesetogodišnje Jadranke Hudorović. Od rođenja, cijeli život živi u Omišlju i bez pomoći Općine i Centra za socijalnu skrb, rekla nam je, ne bi mogla. Cijeli svoj život navikla je na iznimno skromno, ali svaka pomoć dobro bi joj došla.- Da nema Općine i Centra stvarno ne znam kako bih. Ionako živim sirotinjski, a bez te pomoći... Ne znam... Ponekad sam prisiljena tražiti milostinju po kuća-ma. I sami vidite gdje i kako živim, zimi u hladnoći i vlagi, ljeti po nesnosnoj vru-ćini, okružena štakorima, žoharima. Ne-mam kupaonice, nemam wc-a... Vjerujte, nije mi lako, rekla je Hudorović zaključivši kako bi joj život spasila neka nova baraki-ca. Bilo kakva samo da je donekle funkci-

Činjenica da se naselje nalazi na privatnim parcelama one-mogućava bilo kakve zahvate na komunalnoj infrastrukturi ili na objektima pa su omi-šaljski Romi prisiljeni živjeti u nehumanim uvjetima. Općina i Centar za socijalnu skrb čine sve kako bi olakšali stanovni-cima Homutnog, od kojih se niti deset posto nije deklarira-lo Romima, ali su im nadlež-nosti vrlo skučene

ROMI BODULI

živjeti se mora, ALI NIje Dobro

onalna i sigurna. Vodu i struju ima pa joj je, hajde, osigurana barem elementarna higijena, ali i mogućnost kuhanja.Da je problem stambenog zbrinjava-nja ustvari i najveći problem omišaljskih Roma svjesna je i ravnateljica Centra za socijalnu skrb Krk Vesna Juzbašić, ipak napominjući da u odnosu na neka dav-nija vremena danas to izgleda kudikamo podnošljivije.- Međutim, prirodno je i logično da naši Romi žele bolje i više, žele i prostorno i higijenski poboljšati svoje stambene i ži-votne uvjete uopće. Nekoliko je ključnih problema s kojima se i oni i mi, koji im nastojimo pomoći, suočavamo. Baš svi objekti u kojima žive ovdje na Homutnom ustvari su smješteni na privatnim parcela-ma, što znači da su njihove kuće ilegalno podignute pa oni koji i mogu financijski iz-držati gradnju, dogradnju, proširenje, bilo kakav zahvat u prostoru prilično riskiraju, čega su i sami svjesni pa kontinuirano žive u strahu od inspekcija, rekla je Juzbašić.

romi koji to službeno nisuDrugi je, pak, problem, što značajno ote-žava bilo kakvu institucionalnu pomoć, činjenica da se gotovo nitko od stanovni-ka Homutnog nije izjasnio kao Rom.- Prema mojim saznanjima, tek njih osam odlučilo je nedavno otići k javnom biljež-niku i službeno se izjasniti Romom, a bili su motivirani obećanjima predstavnika udruga romske manjine iz Rijeke koje su aplicirale određene programe tražeći dr-žavna proračunska sredstva, ali i novce iz europskih fondova. Država, dakako, jamči skrb o nacionalnim manjinama, ali kako da išta učinimo, kako da sastavimo pro-gram i zatražimo novčana sredstva kad praktički mi u Omišlju službeno i nema-mo Rome, zaključila je ravnateljica Centra za socijalnu skrb.Jasmin Hudorović ima 22 godine i jedan je od tih rijetkih koji je odlučio “reći”- ja sam Rom.- Bili su tu kod nas neki ljudi iz Rijeke, rekli su mi da će biti bolje budem li se dekla-rirao kao Rom i ja sam to učinio. Hoće

U OMIŠLJU SE NALAZI JEDINO OTOČNO ROMSKO NASELJE

10

ROMI BODULI

10

li mi to stvarno i donijeti nešto dobra u životu..., a tko to zna.Jasmin ostvaruje pravo na socijalnu po-moć, svaki se mjesec javlja u Caritas pa dobije ponešto robe, ali, kaže, sve je to malo za nešto što bi se trebalo naziva-ti normalnim životom. Tu u Homutnom najviše mu nedostaje asfalt. I on i njego-vo desetomjesečno dijete, požalio se, na-gutaju se makadamske prašine što uđe u svaki kut kuće, a zimi, pak, gacaju po blatu.

ahmetović: “činimo sve u našoj nadležnosti”Općina Omišalj, upozanala nas je općin-ska načelnica Mirela Ahmetović, konti-nuirano provodi niz programa, skrbeći o svojim Romima.-Jedan od njih je, primjerice, program “Romi u zajednici” i riječ je o najuhodani-jem programu što ga provodimo u zgradi bivše policijske postaje. Tu romsku djecu učimo integraciji, odnosno socijalizaciji kroz učenje, pisanje, crtanje, pjevanje, ko-munikaciju... Uz to, Općina redovito izdvaja i sredstva za pomagače u nastavi za rom-

sku populaciju kako bismo osnovnoškol-skoj djeci maksimalno pomogli u obrazov-nom procesu. Možda će nekima zazvučati pomalo čudno, ali upravo je takav princip rada rezultirao i činjenicom da danas ima-mo jednu romsku djevojčicu u osmom ra-zredu što je do prije nekoliko godina bilo gotovo nezamislivo, rekla je Ahmetović pa dodala da Općina dodatno brine i u soci-jalnom segmentu te podmiruje dio troško-va njihova stanovanja, odnosno električne energije i vode, ali i dodjeljuje jednokratne socijalne pomoći romskim obiteljima ko-jima je u određenom trenutku ta pomoć nužna. Poput gospođe Juzbašić i Ahme-tović je, međutim, ukazala na činjenicu da se romske kuće u Homutnom nalaze na zemljištu privatnih vlasnika.- I, jednostavno, to je prvi i temeljni uzrok što onemogućava Općinu Omišalj da još snažnije, konkretnije pomogne ili u stam-benom zbrinjavanju ili, pak, u poboljšanju životnih uvjeta ovdje u naselju, na primjer u asfaltiranju puteva. Naprosto nemamo nikakvu nadležnost u uspostavljanju ka-kvog-takvog komunalnog reda na ovom

zemljištu sve dok nije ugrožena javna po-vršina. Tako radnici našeg komunalnog društva ne smiju doći ovdje i pokositi travu, a kamoli da krenemo u neke ozbilj-nije zahvate na komunalnoj infrastrukturi. Nažalost, to je tako, zaključila je načelnica Općine. Dodajmo kako će odgojno-obra-zovna skrb za male Rome u budućnosti biti i poboljšana s obzirom na činjenicu da će već za koji dan biti otvorena vrata sada matične omišaljske osnovne škole, ali i novoga dječjeg vrtića.

samo radom do uspjehaPostoji, međutim, tu u naselju i jedan pri-mjer kako se doslovno ni od čega radom i trudom može uspjeti. Vlatko Deranja, ispričao nam je, svakodnevno se mučio, radio različite poslove.- Šest-sedam godina radio sam sa želje-zom, skupljao ga pa prodavao i tako za-rađivao. Poslije sam počeo voziti, polako širio posao i, eto, danas mogu reći da se bavim ozbiljnim biznisom, ali, vjerujte, je-dina je formula - rad, rad, rad i samo rad. Ne pretjerujem kad kažem da sam godi-nama radio 24 sata dnevno da nešto ste-knem, ispričao nam je Vlatko ispred svoje kuće što i dimenzijama i okolišom nema-lo odudara od ostatka naselja. Iskreno je dodao da je prvi kapital stekao radeći na crno, prvenstveno vozeći kamion, ali zato danas ima prijavljen privatni posao i svo-jim bagerima obavlja iskope. On slovi za svojevrsnoga neformalnog vođu Homut-nog i kaže kako se trudi vlastitim primje-rom utjecati i na ostale u naselju. Mnogi i pokazuju želju i volju slijediti ga, ali, dodao je, željeza, od prodaje kojega većina obi-telji živi, sve je manje pa je manje i novca. Alternativno rješenje našli su u skupljanju i prodaji boca, odnosno plastiče ambalaže pa nekako krpaju kraj s krajem.

Ernest Marinković

od jeseNi u ozbiljNe razgovoreOMIŠALJSKE ROME POSJETIO ZAMJENIK ŽUPANA PETAR MAMULA

u pratnji načelnice općine, homutno i njegove stanovnike posje-tio je početkom kolovoza i zamjenik primorsko-goranskog župana zadužen za nacionalne manjine Petar mamula. u razgovoru s mje-štanima osobno se uvjerio u svu problematiku njihovog življenja na tom području.- vidim da im je teško i, u principu, slučaj ovdašnjih roma ne razlikuje se bitno od života roma u ostalim krajevima županije. mi kao županija tu smo kako bismo intervenirali u nekim izvan-rednim situacijama, a takve se, s obzirom na ekstremne uvjete života što ovdje vladaju, nerijetko događaju. valja napomenuti da čekamo jesen i konstituiranje manjinskih vijeća pa ćemo sa svima pa, dakle, i predstavnicima roma sjesti za zajednički stol i vidjeti koji su to gorući problemi i kako zajedno, na razini regionalne i lokalne samouprave, ali i središnje države, možemo zakotrljati čitavu priču, poboljšati stanje tu na terenu, rekao je mamula.

11

TURIZAM

Kao i cijela Hrvatska, i otok Krk pa tako i Općina Omišalj bilježe izvanredne turi-stičke rezultate. Otok Krk do kraja sezone očekuje ostvarenje od 4 milijuna noćenja, a Općina Omišalj je na trećem mjestu, od-mah iza Krka i Baške.Od 1. siječnja do 1. srpnja na području općine Omišalj turisti su ostvarili 72.153 dolazaka i 359.979 noćenja, što je 10,10% povećanje u odnosu na 2014. godinu. Najviše je noćenja ostvareno u hotelima (37,81%) i kampovima (37,06%), dok je u privatnome smještaju u prvih sedam mjeseci boravilo 24,45% gostiju. U struk-turi gostiju, u prvih sedam mjeseci najviše je bilo stranih – 92,1%, dok je domaćih bilo 7,9%. Slovenci i dalje, unatoč manje ostvarenom broju noćenja u odnosu na 2014., prednjače s 30,1%, a slijede ih Ni-jemci (23,6%) te zajedno čine više od 50% stranih gostiju. Zabilježen je i porast do-laska Austrijanaca, Mađara, Čeha, Poljaka, dok Talijani tradicionalno dolaze masov-nije u kolovozu.Zadovoljna sezonom u plusu, direktorica TZO Omišalj Katica Jakovčić očekuje do-bre rezultate i do kraja godine, a tomu u prilog idu i rezultati s početka kolovoza: u prvih 10 dana smještajni su kapaciteti po-punjeni za 3% više negoli prošle godine. – Nastojali smo turistima pružiti ugodan boravak, sadržajno obogatiti ponudu Nji-

omišalj i Njivice SEZONA ZA PRSTE POLIZATI

zbrajaju turističke Pluseve

vica i Omišlja raznim sportskim, kulturnim i zabavnim manifestacijama. Turisti koji dolaze u Njivice i Omišalj često se tamo i vraćaju. Tako smo i ove godine prigodnim paketom autohtonih proizvoda nagradili četiri obitelji koje više od 10 godina gene-racijski dolaze kod istih domaćina u Njivi-

11ce. Zadovoljni su i sretni kada vide koliko mjesto iz godine u godinu napreduje, rekla je Jakovčić i dodala da jedinu za-mjerku imaju obitelji s djecom na manjak parkovnih sadržaja za svoje najmlađe. Mnogi su se požalili i na neodgovorne vlasnike pasa koji, unatoč upozorenjima,

1212

TURIZAM / GOSPODARSTVO

Slovenska obitelj Seliškar Podgoršek dolazi u Njivice kod obitelji Miljković Kharboutly kontinuirano 10 godina

svoje kućne ljubimce dovode na javne plaže i uneređuju javne površine. – Kao i u drugim mjestima na našoj obali, i u Njivicama i Omišlju primamo podo-sta pritužbi na pojedince koji preko noći ostavljaju stare ručnike na plaži, želeći tako sačuvati i rezervirati svoje mjesto pod suncem, rekla je Jakovčić pa nagla-sila da se po tom pitanju nešto mora po-duzeti. – Iako je predsezona bila malo lošija, svi-banj, lipanj i srpanj su sve nadmašili te bilježimo povećanje od 15% u odnosu na prošlogodišnje brojke, zadovoljno zaklju-čuje Ivan Lončar, direktor prodaje hotel-ske kuće Hoteli Njivice, dodajući da ove godine nije bilo potrebe za last minute ponudama i „guranjem“ pojedinih kri-tičnih datuma jer je sve popunjeno una-prijed pa će tako i kolovoz obilježiti plus. Već u prvoj polovici kolovoza smještajni kapaciteti u Hotelima Njivice popunjeni su 95%, dok je ukupna popunjenost u srpnju iznosila 93%, što je 12% više nego u istome razdoblju lani. Kako je, pak, javio direktor Hotela Omi-šalj, Dean Milohnić, i oni za prvih šest mjeseci bilježe povećanje broja noćenja od 13,5% u odnosu na 2014., dok je samo srpanj bio bolji za 10%.

Privatni iznajmljivači također trljaju ruke. Bilo je gotovo nemoguće pronaći slobodnu sobu u srpnju i kolovozu, što nam je potvrdio i Boris Pržulj, predstav-nik TZO Omišalj u Strukovnoj skupini obiteljskog smještaja i turizma otoka Krka. – Po meni je sezona izvanredna jer nije bilo one klasične tzv. „srpanjske rupe“ već su svi bili jako dobro popunjeni, a neki su već 90% bukirani za sljedeću godinu. Prema svemu sudeći, rekordna sezona bit će produžena i u rujnu, a najave za posezonu su također obećavajuće.

E.Č.

25. SRPNJA DINA-PETROKEMIJA

OTIŠLA U STEČAJ

• 26. ožujka 1976. godine sklopljen je Ugovor o zajedničkom ulaganju između INA-Industrija nafte Zagreb i The DOW-Chemical Company iz SAD-a radi izgradnje petrokemijskog kompleksa u Omišlju na otoku Krku

• 05. studenog 1976. godine Radnički savjet Ine donio je odluku o osniva-nju Radne organizacije DINA-Petro-kemija

• 15. studenog 1976. godine u registar Okružnog privrednog suda u Rijeci upisana je DINA-Petrokemija kao radna organizacija u osnivanju

• 15. siječnja 1983. godine raskinut je Ugovor Ine i američkog partnera pa

DINA - Petrokemija, omišaljska DINA, pojednostavimo do kraja, više ne po-stoji. Barem ne u obliku u kakvom je svi poznajemo još od 21. veljače 1984. godine kada je u omišaljskim postroje-njima prvi put pokrenuta proizvodnja polietilena niske gustoće.Nećemo u ovom broju Glasnika tražiti uzroke i krivce, prvenstveno političke, odlaska Dine u stečaj, nećemo niti pro-cjenjivati što je i koliko Dina dala Omi-šlju i otoku, a dala mu je neprocjenjivo mnogo - od zasluga za gradnju Krčkog mosta ili škole preko stambene izgrad-nje do, možda i najvažnije, ljudi, visoko-obrazovanih, kvalitetnih i vrijednih ljudi. U sljedećim recima, dakle, tek ćemo se prisjetiti Dinina puta od formiranja do kraha. Naslovimo stoga ovaj tekst, a ustvari tek nabrajanje gole faktografije, radno “Kronologija jedne propasti”.

13

GOSPODARSTVO

13

zbogom ili doviđeNja???

INA ostaje jedini osnivač Dine• 21. veljače 1984. godine točno u

00:21 sati pokrenuta je proizvodnja u postrojenju za proizvodnju polietilena niske gustoće (PE-LD)

• 20. prosinca 1984. godine proizveden je prvi proizvod na VCM/EDC postrojenju

• 05. veljače 1985. godine pokrenuta je cjelokupna proizvodnja na postrojenju za proizvodnju VCM/EDC

• 01. svibnja 1986. godine konstituirana je je INA-Petrokemijska industrija Omi-šalj kao radna organizacija s potpu-nom odgovornošću u sustavu SOUR-a INA Zagreb

• od 1986. do 1990. godine u više je navrata mijenjan naziv trvtke što je, međutim, sve vrijeme u sastavu SOUR-a INA Industrija nafte Zagreb

• 31. listopada 1990. godine društveno poduzeće INA-DINA Petrokemija Omi-šalj gubi pravnu osobnost i postaje dio Javnog poduzeća INA-Industrija nafte Zagreb

• 01. ožujka 1991. godine INA izdvaja

svoj dio u Omišlju i osniva DINA-Pe-trokemiju d.d. Omišalj kao zasebnu pravnu osobu u potpunom vlasništvu Ine

• 16. studenog 1993. godine DINA-Pe-trokemija postaje prva hrvatska tvrtka što od Lloyd’s Registera dobiva Certi-fikat o suglasnosti sustava upravljanja kvalitetom u proizvodnji polietilena niske gustoće te vinilklorid monome-ra/etilen diklorida sa Standardom ISO 9002:1987

• 17. srpnja 1995. godine DINA d.d. gubi pravnu osobnost i biva pripojena društvu INA-OKI d.d. Zagreb, također u vlasništvu Ine. Istog dana INA-OKI mijenja oblik i naziv tvrtke u INA-PO-LIMERI, a DINA postaje profitni centar tog društva također u potpunom vlasništvu Ine

• 27. prosinca 1996. godine tvrtka INA-POLIMERI postaje POLIMERI d.o. Zagreb

• 23. siječnja 1997. godine INA prenosi Polimere u vlasništvo Državne agencije

za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka

• 23. prosinca 1997. godine Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka prenosi Polimere u vlasništvo Hrvatskog fonda za priva-tizaciju

• 08. prosinca 1999. godine POLIMERI mijenjaju oblik i tvrtku u DIOKI d.d. Zagreb

• 18. prosinca 2002. godine DIOKI unosom imovine što čini njegovu proizvodnu lokaciju u Omišlju osniva trgovačko društvo Adria procesna industrija sa sjedištem u Zagrebu

• 01. veljače 2003. godine Adria proce-sna industrija počinje s poslovanjem, a osim sjedišta u Zagrebu cjelokupna djelatnost odvija se u Omišlju

• u svibnju 2004. godine Robert Ježić kupio je za 111,9 milijuna kuna 50,91 posto tvrtke DIOKI, a u rujnu iste go-dine još 25 posto plus jednu dionicu za 20-ak milijuna kuna i tako sa 76 po-sto dionica potpuno preuzeo kontrolu na Diokijem

• 04. ožujka 2005. godine Adria proce-sna industrija mijenja naziv tvrtke u DINA-Petrokemija, i dalje sa sjedištem u Zagrebu i cjelokupnom djelatnošću u Omišlju

• 05. rujna 2005. godine DINA-Petroke-mija mijenja sjedište te dalje posluje pod istom tvrtkom sa sjedištem u Omišlju

• 2009. i početkom 2010. godine obavljena je rekonstrukcija postrojenja čime je povećan kapacitet proizvodnje PE-LD za više od 30 posto (sa 70000 t/g na 105000 t/g) te je umjesto do-tadašnje DOW tehnologije, s kisikom iz zraka kao katalizatorom, uvedena nova tehnologija što koristi perokside

• 21. siječnja 2010. godine postrojenje Polietilen počelo je proizvodnju poslije rekonstrukcije

• 04. rujna 2010. godine postrojenje VCM/EDC startalo je probnu proizvod-nju nakon što je zgotovljena obnova postrojenja prilikom koje su obnovlje-ni oprema i sustavi te na katalitičkim pećima zamijenjeno temeljno gorivo- umjesto lož ulja počeo se koristiti plin

• poslije niza godina agonije, neispla-te više od trideset plaća, nekoliko samoubojstava radnika, neulaganja u opremu i postrojenja te potpunog kraha vlasničkog sustava, 20. srpnja 2015. godine, odlukom Trgovačkog suda u Rijeci, DINA-Petrokemija Omi-šalj završila je u stečaju

• 2016., 2017., 2018., 2019., 2020..................................??????????????

E.M.

(KroNoLoGIjA jeDNe propAStI)

14

STOMORINA

Osim što je najstariji i najznačajniji ma-rijanski blagdan, Vela Gospa ili Stomori-na je, uz Duhovski utorek, najveći župni blagdan u Omišlju pa je, prema ustalje-nim tradicijskim običajima, svečano pro-slavljena trodnevnim crkvenim i svjetov-nim slavljem.Sve je započelo u noći uoči blagdana kada su mladi Omišljani na Placi uprizori-li višestoljetni običaj dvizanja bandiri. Uz potporu svojih mještana i turista, djevoj-ke i mladići ukrasili su omišaljsku Placu facolima, šarenim svilenim rupcima i pr-vim voćem koje zri u ovo doba godine te na sjecištu četiriju konopa dignuli ban-diru, šareni stijeg koji simbolizira Mariju koju s četiri strane svijeta u nebo prate anđeli. Bandiri su se sljedeći dan obradovali brojni vjernici koji su, u svečano ukraše-nu župnu crkvu posvećenu Uznesenju Blažene Djevice Marije, pohitali na jedno od tri misna slavlja posvećena nebeskoj zaštitnici. Kao i uvijek, najsvečanije je bilo na veloj maši, kada se okupio najveći broj vjernika.

StomorINA

14

Višestoljetna tradicija dvizanja bandiri proSLAvLjeNA

višednevnim slavljem

koncert u čast uznesenja blažene djevice marijeDuhovno je slavlje okončano tradici-onalnim koncertom sakralne glazbe kojega je u večernjim satima izveo zbor omišaljske Župe. U prisustvu mnogobrojne publike, u kojoj su se našli i župnik, dr. Anton Bozanić te općinska načelnica Mirela Ahmetović, zbor je pod ravnanjem s. Valentine Marinović otpjevao pjesme posveće-ne Blaženoj Djevici Mariji. Poseban pljesak zaslužili su solisti Ivan Anton-čić, Lara Nusdorfer, Nina Volf i Ariana Kraljić, ali i svirači: Luka Španjić na or-guljama i Vedran Albaneže na trubi.

15

STOMORINA

Fešta nabijena pozitivnom energijomPrema tradiciji, pučko slavlje ispod ban-dire rezervirano je za dan poslije blag-dana, na Rokovu 16. kolovoza. Unatoč nebu koje, što se tiče povoljne vremen-ske prognoze, nije izgledalo obećava-juće, kiša ipak nije uspjela poremetiti planove organizatorima. Iako je tradici-onalni nastup folklora, u kojem su treba-li nastupiti najmlađi tencuri i tencurice, otkazan, zahvaljujući upornosti orga-nizatora – Općine Omišalj i brojnih vo-

lontera iz karnevalskih udruga Babani i Omišjanski babani te ugostitelja iz Ko-nobe Ulikva i Caffe bara Placa, fešta je ipak održana i to na više lokacija u staroj gradskoj jezgri. Kišne kapi nisu prestra-šile ljude željne dobre zabave i nabijene pozitivnim elanom koji su pokazali koli-ko im Stomorina znači pa je tako na sre-dišnjem omišaljskom trgu bilo natiskano nekoliko stotina ljudi koji su se zabav-ljali uz izvrstan The Night Express Band, smješten ispod tende na terasi konobe Ulikva. Ljubitelji klapske pjesme uživa-li su na Velih stenah gdje su zajedno s

muškom klapom Rašketa i ženskom kla-pom Mažurana pjevali klapske uspješni-ce, a veselo je bilo i Prikeštelom gdje se plesalo uz Corona band. Nije razočarala ni gastronomska ponuda mesnih i ribljih specijaliteta, kao ni tradicionalnih slatkih delicija, kroštula, fritula i palačinki, za koje su se pobrinuli spomenuti ugosti-telji i udruge.Unatoč kiši koja je neumoljivo sipila, do-bra fešta i zabava potrajale su do jutar-njih sati i, po mnogima, bila je to najbolja Stomorina do sada.

K.Č. i E.Č.

15

Na Stomorinu u Omišalj stigli i novopečeni prijatelji iz Drenovaca

Ples i pjesma do ranih jutarnjih sati

Dobra komunikacija između glazbenika i publike

Živo je bilo i Prikeštelom

Vrijedni članovi karnevalskih

udruga

Na vidikovcu se tradicionalno okupili ljubitelji klapske pjesme

16

STOMORINA

U omišaljskoj galeriji Lapidarij 16. kolovoza otvorena je četvrta izlož-ba sakralne baštine Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Omišlju. Nakon crkvenog ruha, bandira i mri-žica, Društvo za poljepšavanje Omi-šlja i Župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u suradnji s Općinom Omišalj ove su godine odlučili izložiti crkve-ne molitvenike. Nakon uvodne riječi i pozdrava predsjednice Društva za poljepšavanje Omišlja Ines Boban-Štiglić, prisutnima se obratio autor izložbe i idejni začetnik projekta, prof. Theodor de Canziani koji je pojasnio kako sakralnim izložbama koje su bile i koje će biti organizirane žele po-kazati ono što se ne vidi. – Ovi stari molitvenici čuvaju se u raznim zaklju-čanim ormarima i želja nam je bila da ih ponovno otkrijemo ljudima. Odlu-čili smo se za molitvenike iz razloga što su oni nekoć, u izostatku drugih medija, nerijetko bili jedino dnevno štivo, rekao je, dodavši i da se između stranica često mogu naći osobni zazi-vi, ali i zapisi iz svakodnevnog života,

molitveNici u galeriji laPidarij Pričaju Priču Naših Predaka

Jedan od najplodonosnijih hrvatskih ča-kavskih pjesnika i dobitnik niza nagrada i priznanja za svoje pjesništvo, 85-ogodišnji čakavski bard Nikola (Miko) Kraljić tradi-cionalno je, kao što to čini već gotovo 30 godina, dan uoči Vele Gospe pred svojom vjernom publikom na Velih stenah predsta-vio novu, 36. zbirku poezije simboličnoga naziva Oaza, a okupljene ljubitelje poetske riječi počastio čitanjem nekoliko pjesama iz nove zbirke.

Više od pola stoljeća književnoga rada

pa čak i računi. Na to se nadovezao i omišaljski župnik, dr. Anton Bozanić. – Budući da nije bilo drugih medija, ljudi su molitve zapisane u ovim mo-litvenicima često znali napamet. Moli-tvenici su u to doba značili znatno više nego danas, zaključio je, osvrnuvši se i na zanimljiv način na koji su molitve-nici izloženi. Naime, ukoliko uđete u galeriju Lapidarij pogledati izložbu, iznenadit će vas niz malih molitvenika koji vise, privezani za lampe i krovne grede, čime je autor zapravo htio na-glasiti kako se molimo Bogu koji je u visinama pa zato molitvenici nisu u okvirima, već vise u bestežinskom stanju, kao da i sami dolaze s visina. Na samom kraju, općinska načelnica Mirela Ahmetović zahvalila se Župi Uznesenja Blažene Djevice Marije i Društvu za poljepšavanje Omišlja što sakralnim izložbama pokazuju vrijed-no blago Omišlja te je službeno otvo-rila izložbu i prepustila prisutnima da se i sami uvjere u vrijednost tih malih knjižica.

K. Č.

O Kraljićevu pjesništvu, tijekom pola stoljeća njegova stvaralaš-tva, pisali su gotovo svi ugledni književni kritičari, među osta-lim akademik Tonko Maroević, prof. emeritus Katica Ivanišević, akademik Zvonimir Mrkonjić te dr. sc. Milorad Stojević koji je, uz Mirjanu Šigir, urednicu nove zbirke, moderirao književnu večer na najpopularnijem omišaljskom vidikovcu. Zbirka sadrži 72 nove pjesme koje je izabrala i uredila Mirjana Šigir, a tematski su podijeljene u tri ciklusa. Prvi dio predstavlja Kraljićev odnos prema prirodi i nazvan je Naslikano rosom. U drugom ciklusu pjesama, naslovljenom U pijesku milošte, Kraljić progovara o odnosu prema ženama, dok u trećem dijelu, Barba Miko, kako je pojasnila urednica, pjesnik kontemplira, filozofira, preispituje sebe i osvrće se na prošlost, sadašnjost i budućnost. Prema riječima dr.sc. Milorada Stojevića, Kraljić je modernizirao i uveo čakavštinu u hrvatsko pjesništvo. – Značenje je njegove poezije u afirmaciji čakavštine, a njegova je osnovna odlika što

doajeN čakavskog PjesNištva izdao Novu zbirku oaza

je počeo i uspio čakavštinu promišljati kao jezik dostatan i do-stojan da se njime izraze najsloženije poetske misli i iskazi. Kra-ljić piše i na standardu, čak ga miješa s čakavštinom pa je takvim eksperimentiranjem u jeziku stvorio autentičnu poeziju, pojaš-njava Stojević. – Poezija je danas toliko artificijelna da je sama sebi tema. U zadnjih nekoliko zbirki, Miko se sve više vraća uo-bičajenoj tematici ovoga kraja, no, to mu je zapravo sporedno, važnija mu je igra riječima, grafičko rastavljanje stihova i riječi na slogove i glasove, dodao je književni kritičar, napomenuvši da je ova zbirka možda najprohodnija jer ne iskače s eksperimentima. Zbirku je izdala Naklada Lukom pod pokroviteljstvom Općine Omišalj, u čije se ime autoru zahvalila načelnica Mirela Ahme-tović i poželjela da još dugo, svake godine uoči Stomorine, na istome mjestu slušamo Mikove pjesme.

E.Č.

Galerija Lapidarij za potrebe ove izložbe poprimila je sasvim novi izgled

16

17

VREMEPLOV

1717

Na arheološkom je lokalitetu Mirine-Ful-finum sredinom lipnja održana sedmod-nevna doktorska radionica „Izvori za po-vijest istočnog Jadrana (4. – 15. st.)“ što je okupila profesore i mlade doktorande iz Hrvatske, Italije, Albanije, Makedonije, Tunisa, Francuske, Poljske i SAD-a, redom stručnjake iz područja povijesti, povijesti umjetnosti, arheologije, antropologije i arhivistike. Za razliku od prošlogodišnje studijske radionice, kada su se na Mirina-ma okupili stručnjaci za kasnoantičku i ra-nosrednjovjekovnu keramiku koji rade na širem jadranskom području, ovogodišnja je radionica, prema riječima dr. Morane Čaušević-Bully, nešto između edukacije i pravoga znanstvenog istraživanja. Cilj je

U FUNKCIJI ZNANOSTI, KULTURE, TURIZMA I ZABAVE

radionice studentima poslijediplomskih i doktorskih studija omogućiti pristup in-formacijama iz različitih povijesnih izvora s područja istočnog Jadrana, s naglaskom na nedavnim istraživanjima. U jutarnjim su terminima uvaženi profesori (Pascale Chevalier, Nikola Jakšić, Vivien Prigent, Stefano Riccioni, Morana Čaušević-Bully, Sébastian Bully, Mario Novak, Jadranka Neralić, Stéphane Gioanni) na konkretnim primjerima izlagali opće teme, dok je po-slijepodne bilo rezervirano za doktorande i njihove projekte te diskusiju u kojoj je svat-ko sa svoga stanovišta davao kritiku, čime se postiglo unapređenje gledišta na odre-đene teme. Radionica je zaključena cjelod-nevnim posjetom kvarnerskim arheološkim

Mirine polako postaju povijesno-arheološki znanstveni centar

Na Mirinama stručnjaci za povijest i arheologiju iz osam zemalja

Mirine polako postaju povijesno-arheološki znanstveni centar

DANI ANtIKe oživjeli miriNe

lokalitetima. Sudionike arheološkog tjedna na Mirinama obišli su i francuska ambasa-dorica u Hrvatskoj Michèle Boccoz te di-rektorica Francuske škole u Rimu Catherine Virlouvet, koja je inače, pored Sveučilišta Franche-Comté i Udruge aIPAK, glavni or-ganizator radionice. Veliku je podršku dala i Općina Omišalj: - Ponosna sam što na ovako malom području, koje je jedno od najvažnijih arheoloških lokaliteta na Jadra-nu, trenutačno imamo veliku koncentraci-ju znanstvenika, specijalista i doktoranada i želja mi je da se Omišalj uvrsti na kartu najznačajnijih povijesno-arheoloških znan-stvenih centara u Hrvatskoj, istaknula je na-čelnica Mirela Ahmetović.

E.Č.

U organizaciji Udruge aIPAK, a pod po-kroviteljstvom Općine Omišalj i Turističke zajednice Općine Omišalj posljednjega vikenda u srpnju održani su Dani antike. Baš kao što su i Rimljani odlazili u ško-lu vikendom, tako su i mališani pohađali „Rimsku školu“ u subotu i nedjelju, gdje su učili pisati na voštanim pločicama, prepisivali su rimske poslovice, pisali rim-skom tintom, izrađivali lovorove vijence, odijevali antičke barbike u tadašnju odje-ću, igrali antičke društvene igre, učili o antičkoj medicini i pripravljali lijekove za ranjene rimske gladijatore. Tri radionice, koje je posjetilo tridesetak djece različi-tog uzrasta, vodila je dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić sa zagrebačkoga Instituta za ar-heologiju, koja ovakvim projektima su-djeluje u popularizaciji znanosti. Nedjeljno predvečerje bilo je rezervirano za predavanja o dosadašnjim arheološ-kim istraživanjima lokaliteta Fulfinum-Mi-rine, o kojima je govorila dr. sc. Morana

Antički su dani bili prilika da o prošlo-sti i budućnosti lokaliteta Mirine-Ful-finum porazgovaramo s dr. sc. Mora-nom Čaušević-Bully, predsjednicom Udruge za arheološka istraživanja i promidžbu arheologije Kvarnera (aI-PAK) i docenticom na Université de Franche Comté/ UMR Chrono-Envi-

razgovor s dr. sc. moranom čaušević-bully

Čaušević-Bully, dok je o budućnosti loka-liteta, odnosno o Arheološkom parku za-interesirane upoznala arheologinja Mia Rizner. Zahvaljujući dr. sc. Ivani Ožanić Roguljić, pak, okupljeni su doznali štošta o prehrambenim navikama stanovnika nekadašnjeg Fulfinuma.

E.Č.

na kulturnoj karti najpoznatijih kasnoantičkih i ranokršćanskih odredišta

arheološki Park miriNe-FuLFINum

181818

VREMEPLOV

Uvala, more, ostaci antičkoga grada, naoru-žani pretorijanci, stari pomalo zaboravljeni zanatlije, baklje u ljetnoj noći, zvuci rimske glazbe i mirisi raznovrsnih specijaliteta, okus domaćeg piva ili vina... Sve to u Omi-šlju može značiti samo jedno- Antičke ve-čeri u arheološkom parku Mirine-Fulfinum! Osme po redu, ove godine dvodnevne, sadržajem i ponudom bogatije nego ikad. Može se reći da su Turistička zajednica i Općina Omišalj uspješno zamislile i posta-vile novi koncept ovog projekta.Posebnosti je u odnosu na prethodne godine bilo nekoliko: Antičke su večeri, osim što im je “produžen rok trajanja”, bile otvorene doslovno svima pa se tije-kom dva dana, odnosno dvije večeri i noći na Mirinama okupio velik broj gostiju, ali, zanimljivo, i neki su se otočani “pohvali-li” kako su ih pohodili prvi put. Potom, za sve posjetitelje iz udaljenijih krčkih naselja bio je osiguran autobusni prijevoz. Osim u starorimskim delicijama njivičkog restora-na “Rivica”, poput prasca i salate, marini-ranih plavica, kozica s butargom, junećeg buta na antički način ili krušaka kuhanih u prošeku, ove se godine moglo uživati i u dodatnoj raznovrsnoj gastro ponudi, a ljubitelji dobrog piva nahrupili su kušati nefiltrirano i nepasterizirano domaće pivo.Članovi karnevalskih udruga Babani i Omiš-janski babani vratili su nas 2000 godina una-zad, uprizorivši život nekadašnjega grada Fulfinuma. Na manifestaciji se moglo družiti

s rimskim vojnicima, gladijatorima, carom i caricom te njihovom svitom. Osim njih, do-gađaj je predstavio tipične rimske zanate poput lončarstva, tesarstva, klesarstva, koša-raštva i mlinarstva, a u nekima od njih gosti su se mogli i okušati te vlastoručno naprav-ljeno i ponijeti kao suvenir. Za one manje vične ručnoj izradi suvenira, bogatu ponudu svojih radova prezentirale su vrijedne članice omišaljske keramičarske udruge. Tijekom večeri posjetitelji su uživali u bor-bi gladijatora, žongliranju vatrom te vožnji brodicom s pogledom na Mirine, a atmos-feru je zaokružila i ispunila rimska melodija.Sve u svemu, očekivanja od ovoljetnih An-tičkih večeri u Omišlju nesumnjivo su ispu-njena, a brojni gosti uživali su u ambijentu vrijednom viđenja i uživanja.

E.M.

ANTIČKE VEČERI

bogatije i sadržajNije Nego ikada18

ronnement iz Besançona koja se istraži-vanjima na Mirinama priključila još kao studentica, dok ih samostalno započinje voditi 2006. godine.-Istraživanja su na forumu trajala od 2006. do 2011. godine i u tom smo razdoblju uspjeli odrediti njegov izgled, dataciju i razvojne faze. Prvi smo puta uspjeli shva-titi faze gradnje: najprije se gradi bazilika za gradsko vijeće (prva polovica 1. st.), a zatim ostatak foruma, uključujući hram. Na prijelazu 2. u 3. stoljeće forumski pro-stor doživljava preinake, između hrama i bazilike ubacuje se mali trg s bazom za statuu ili kakav natpis koji slavi nečije dje-lo, objasnila je Čaušević-Bully i dodala: - Pokušali smo otkriti vezu između Fulfi-numa, grada koji, kako se dotad smatra-lo, zamire početkom 5. stoljeća i crkve na Mirinama što se tada gradi. Najviše nas je zanimalo zamire li grad uopće. Konač-no smo uspjeli dokazati da se u gradu još živi od 5. pa barem sve do sredine 7.

stoljeća. Tamošnje stanovništvo ne živi u rimskom gradu, već u njegovim ostacima te se pretvara u polugradsku, polururalnu sredinu. Stanovništvo, dakle, ne napušta grad, zaključila je Čaušević-Bully. Poslije velikih kampanja 2010. i 2011. godine, kada je, osim antičkoga hrama, otkrive-na i dugačka prostorija do njega te zrcalo foruma (dugačak je 40, a širok 20 me-tara), 2013. i 2014. godine krenulo se s istraživanjima između foruma i crkve, od-nosno na kasnoantičkoj nekropoli, kako bi se dokazala njihova povezanost. – Nismo bili sigurni do kuda se antički grad točno prostire, gdje je njegov za-padni rub, pa smo proširili istraživanje na mjesto gdje je za vrijeme UNESCO-va kampa otkriveno nekoliko grobova. Kon-centrirali smo se na građevinu od koje je bio vidljiv samo jedan mali dio gromače te otkrili da se radi o mauzoleju s debljim zidovima i četiri kontrafora, što znači da je bio nadsvođen i kao takav je unikum na

jadranskoj obali jer takvi još nisu istraženi. Mauzolej je služio kao obiteljska grobni-ca, pronađene su kosti žena i djece, a prvi smo puta pronašli ukope sa svom opre-mom: ženskom narukvicom, nožem... Građen je u dvije faze, što je potvrda da je dugo bio u uporabi, a u prilog tomu idu i analize kostiju iz grobnica koje datiraju i nakon 5. stoljeća, naglasila je Čaušević-Bully. Paralelno sa svim istraživanjima od-vijali su se i konzervatorski radovi, što je doista značajno jer takvi projekti iziskuju podosta financijskih sredstava i malo koji grad se može pohvaliti sačuvanom i pre-zentiranom arheološkom zonom poput one u Omišlju. Istraživanja su financira-li Ministarstvo kulture, Općina Omišalj i Francuska škola u Rimu, a nastavak se planira u okviru budućeg Arheološkog parka Mirine-Fulfinum koji će, uz Općinu Omišalj, raditi pod okriljem Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja.

E. Č.

19

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

Članice ženske klape „Drača“ iz Mostara pjesmama „Jesi majko mlada bila“ i „Deveta Ura“ osvojile su srca stručnog žirija i publi-ke te tako postale apsolutne pobjednice prvog festivala ženskih klapa „Omišljanska rozeta“ što je 4. kolovoza održan u Omišlju, na omišaljskoj Placi. Ideja organizatora bila je da se na speci-fičnoj omišaljskoj Placi, u staroj jezgri Omišlja, uprizori festival što će postati tradicionalan događaj tog primorskog mjesta, a u priču je uključena i kulturno-povijesna baština Omišlja što su je organizatori istakli u samom imenu Festivala, ali i u imenima nagrada što su dodijeljene najboljim klapama. Naime, upečatlji-va rozeta što ju je u 15. stoljeću u pročelje crkve ugradio lokalni umjetnik, meštar Sinoga, nadahnuli su Organizacijski odbor da Festivalu, ali i nagradama koje su dodijelili stručni žiri i publika, odrede ime.

Sve za pet!!!Iako tek prvi, Festival je bio iznimno dobro posjećen. Nakon uvodne riječi predsjednika Stručnog žirija Bojana Pogrmilovića i predsjednika Organizacijskog odbora Nikole Brozića, mnogo-brojnoj publici obratila se i općinska načelnica Mirela Ahmeto-vić koja je i službeno otvorila Festival. Na prepunoj omišaljskoj Placi nastupilo je 14 ženskih klapa iz Hrvatske, ali i iz Bosne i Hercegovine i iz Slovenije koje su, prema riječima predsjedni-ka Stručnog žirija Bojana Pogrmilovića s kojim smo razgovarali nakon Festivala, bile toliko dobre da je pred žirijem, ali i pred publikom, bio zaista težak posao. – Sve klape koje su nam se predstavile na ovom Festivalu bile su toliko sjajne da ih zapravo možemo podijeliti u vrhunske,

PRVI FESTIVAL ŽENSKIH KLAPA „OMIŠLJANSKA ROZETA“

vrlo dobre i dobre. Ipak, klape koje su osvojile prva tri mjesta izdvojile su se po kvaliteti i zasluženo su najbolje, rekao je, do-davši da je apsolutno oduševljen Festivalom i njegovom odlič-nom organizacijom, kao i ambijentom što je zaista jedinstven. A svega toga ne bi bilo bez velikog truda Omišljanina Niko-le Brozića, mladog čovjeka koji je svojem rodnom mjestu htio podariti nešto što će se dugo pamtiti. Još uvijek sabirući svoje dojmove, izrazio je veliko zadovoljstvo cjelokupnim Festivalom. – Vrlo sam zadovoljan i klapama koje su nastupile, ali i mno-gobrojnom publikom koja je prepoznala našu ideju. Nadam se da će ovaj Festival zaživjeti i da ćemo se nalaziti na omišalj-skoj Placi 4. kolovoza još dugi niz godina, poručio je, zahva-

Na prepunoj omišaljskoj Placi tražilo se mjesto više

19DvoStruKA pobjeDA mostarske klaPe „drača“

livši svima koji su mu pomogli u organizaciji ovog događaja i pružili mu potporu, a posebice pokroviteljima i Općini Omišalj na čelu s načelnicom Mirelom Ahmetović. Presretne su bile i pobjednice, mlade članice klape „Drača“, ali i njihov voditelj – župni kapelan – don Dragan Filipović kojemu je bilo iznimno drago da je trud urodio plodom. – Cure su zajedno išle u sred-nju glazbenu školu, a kao klapa su počele djelovati kad su bile maturantice i već su tada na-

Nikola Brozić, predsjednik Organizacijskog odbora Festivala

20

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

KLApA trAmuNtANA pjeSmom obradovala Njivice

građene na prestižnom Omiškom festivalu, na kojem su brilji-rale i prije četiri godine, osvojivši četiri nagrade. Zajedno pje-vaju nepunih sedam godina, a iako su višestruko nagrađivane, ovaj će nam Festival ostati u posebnom sjećanju jer je to prvi puta da su apsolutne pobjednice nekog festi-vala, izjavio je, dodavši da su dvije članice bolesne pa nisu mogle doći s njima, no, unatoč tomu, ostale su članice klape „posao“ odradile upravo onako kako se od njih traži-lo. Zadovoljstvo nisu krile ni njego-ve uzdanice. – Velika nam je čast što smo osvojili i prvu nagradu stručnog žirija, ali i nagradu publike, posebice zato što je na Festivalu nastupao velik broj

domaćih klapa. Došle smo bez velikih očekivanja, na klapsko druženje i odmor te zaista nismo očekivale ovakav uspjeh, obja-snile su.

Osim klape „Drača“, razloga za slavlje imala je i klapa „Teranke“ iz Pule pod vodstvom Danijela Dražića, koja je osvojila drugo mjesto, dok je treće mjesto publike pripalo klapi „Lipa“ iz susjedne nam Slovenije, iz Litije, nedaleko Ljubljane, pod vodstvom Ane Tori. Po završetku Festivala, druženje je nastavljeno uz vino i pjesmu, a zadovoljni organizatori dogovorili su s publikom i klapa-ma novi sastanak, iduće godine na istom mjestu u isto vrijeme.

Kornelija Čakarun

Članovi klape Grobnik pjesmom su uljepšali njivičko ljeto

20

Njivičke ljetne večeri između ostalog je obogatio i nastup klape Grobnik. U organizaciji Turističke zajednice Općine Omišalj na njivičkom se lukobranu okupio znatan broj gle-datelja željan klapskog pjevanja. Osim popularnih klapskih pjesama kao što su Tu je jubav moja, Oči boje lavande i Ne diraj moju ljubav, članovi klape izveli su i nekoliko pjesama s njihovoga novog albuma pod nazivom Busola života pri čemu ih je na klaviru pratio maestro Ivan Bošnjak. Osim klape Grobnik, mnogobrojnu su publiku iznenadile i gošće koncerta, članice domaće ženske klape Mažurana koje su izvele nekoliko pjesama i zaslužile veliki pljesak publike.

K. Č.

Mjesec srpanj u općini Omišalj zaključen je nastupom klape Tramuntana na njivičkom lukobranu. Ta klapa, koja se naziva klapom s Kvarnera s obzirom da njezini članovi dolaze iz Rije-ke, Kraljevice i Novog Vinodolskog, ove godine obilježava deset godina svojeg postojanja. Sredinom srpnja nastupili su na Veče-rima dalmatinske pisme u Kaštelima kao jedna od 26 klapa. Taj nastup bio im je dodatan poticaj da na ovom njivičkom budu još raspjevaniji i nasmijaniji. Večer su počeli pjesmom More ju-bavi Tedija Spalata, nakon čega su uslijedile mnoge poznate klapske pjesme – prvo one „lagane“, a zatim i malo brže. Članovi klape posebno su razveselili i susjede nam Slovence, posvetivši im pjesmu Ružo moja crvena što su je otpjevali u jedinstvenom aranžmanu, a za njih su otpjevali i Dan ljubezni, poznatu slo-vensku eurovizijsku skladbu grupe Pepel In Kri iz 1975. godine. Večer je završena primjerenom pjesmom Vrime za kraj, a čla-novi klape za svoj su nastup nagrađeni frenetičnim pljeskom oduševljene publike.

K. Č.

Uvijek zabavni – klapa Tramuntana zaPjevala i KLApA GrobNIK

Klapa Mažurana

21

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

Edin Karamazov, svjetski priznati glaz-benik zavidne karijere, koji je nastupao s najvažnijim ansamblima i solistima za ranu i baroknu glazbu, gostovao je sre-dinom srpnja na Mirinama. Koncertom na gitari i lutnji, drevnom trzalačkom žičanom instrumentu nježnoga zvuka, očarao je ljubitelje klasične glazbe koji su uživali u Mozartovoj Čarobnoj fruli,

večer jazza u omIšLju

Pzm josiP kaPlaN oDuševIo omIšLjANe

21

E. Karamazov – glazbenik širokog spektra

dojmljiv koncert virtuoza NA LutNjI

sjetnom tangu Zima u Buenos Airesu ar-gentinskog skladatelja Ástora Piazzolle, valcerima Paragvajca Agustina Barriosa i mnogim drugim skladbama s kojima ih je detaljnije upoznao, pričajući zani-mljivosti o njima i njihovim autorima. Karamazov nije krio oduševljenje ambi-jentom: - Ovaj prostor je poseban, čaro-ban. Koliko li je samo glazbenika ovdje sviralo od 5. stoljeća do danas..., dirlji-vo je istaknuo ovaj karizmatičan svirač lutnje i gitare, ne propustivši zahvaliti organizatoru, Općini Omišalj, i gospođi Annamariji Doricich koja ga je pozvala u Omišalj.

E.Č.

Vrhunski glazbenici Prikeštelom

Omišaljski trg Prikešte još je jednom ugostio svjetski priznate glazbenike. Publika je ovoga puta uživala u koncertu jazz trija Petit Standard, u čijem su sastavu, osim Ve-sne Pisarović, poznate hrvatske pjevačice koja se posljednjih godina posvetila jazz pjevanju, glasoviti američki glazbenici John Betsch na bubnjevima i Chris Dahlgen na kontrabasu. Ljubitelji tradicionalnoga jazza svih generacija i nacionalnosti uživali su u dvosatnom koncertu i širokim vokalnim sposobnostima pjevačice koja je poznate balade pjevala na engleskom, francuskom, portugalskom i hrvatskom jeziku te jazz standarde obradila na nekonvencionalan način. Oduševljenje je bilo obostrano jer ni izvođači nisu krili zadovoljstvo domaćinima, Općinom Omišalj, i publikom koja zna uživati u dobroj glazbi.

E.Č.

Prvog dana srpnja na omišaljskom trgu Prikešte nastupili su natjecatelji i pobjednici TV showa „Do posljednjeg zbora“, Pjevački zbor mladih Josip Kaplan. Pod stručnim vodstvom maestre Doris Kovačić, u jednosatnom su koncertu pokazali svu raskoš i ljepotu zborskog izričaja. Zbor se predstavio raznim žanrovima. Između ostalog, izveli su Makedonsku razglednicu, splet različitih makedonskih pjesama, Tararajčicu Putoka-za, čiji je autor Elvis Stanić, May it be, pjesmu iz filma Gospodar prstenova te Baba Yetu Christophera Tina, odnosno molitvu Oče naš na svahili jeziku. Nisu nedostajale ni gos-pel uspješnice poput poznatih This little light of mine i Amazing grace, a zbor je otpje-vao i poznate hitove grupe U2 te skladbu Nek’ živi Nubija iz mjuzikla Aida. Koncert je završen mješavinom hitova riječkog rocka Ri Rock Medley koju je zbor nedavno snimio i objavio na Youtube-u. Oduševljena publika nagradila je Kaplanovce gromoglasnim pljeskom i pozvala ih na čak dva bisa kojima su se zboraši pozdravili s Omišljanima.

K. Č.

Koncert u Omišlju bio je prvi u nizu ljetnih koncerata PZM-a Josip KaplanKoncert u Omišlju bio je prvi u nizu ljetnih koncerata PZM-a Josip Kaplan

2222

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

Ljubitelji bel canta okupili su se 30. srpnja na omišaljskom trgu Prike-šte kako bi prisustvovali koncertu Josa Butorca. Ovaj Novljanin pu-blici je od ranije poznat kao jedan od Tri tenora koji su pobijedili na Melodijama Istre i Kvarnera 2006. godine s pjesmom Prošeći se z manun po Kvarneru u kojoj se, iz-među ostalog, spominje i Omišalj ali i „zlatni“ otok Krk, a na MIK-u je pobijedio i ove godine s pjesmom Tu san rojen što ju je otpjevao s Vo-ljenom Grbcom. Upravo s tom pje-

J. Butorac i M. Žmak

joso butorac

Ljetne večeri u Njivicama obogaćene su i predstavljanjem bo-gate hrvatske kulturne baštine. U organizaciji TZO Omišalj, po-četkom je kolovoza na njivičkom lukobranu ponovo gostovao Folklorni ansambl KUD-a Punat, jedan od tri folklorna društva u Hrvatskoj koja posjeduju certifikat vrsnoće za scensku pre-zentaciju hrvatske folklorne umjetnosti. Pjesmom, plesom, tra-dicionalnim instrumentima te šarenilom i bogatstvom narodnih nošnji, folkloraši su turiste proveli kroz sve dijelove Lijepe Naše, a dvosatnim programom upoznali su ih s narodnim napjevima, instrumentima i plesovima s otoka Krka, Suska, Korčule, iz okoli-ce Zagreba, Bizovca, Dubrovnika... Na pozornici im se pridružila i muška klapa Rašketa, također proizašla iz KUD-a Punat, koja se predstavila klapskim uspješnicama, a oduševljena publika nije prestajala pljeskom hrabriti i nagrađivati izvođače.

E.Č.

U omišaljskoj je galeriji Lapidarij 2. kolovoza, u organizaciji Op-ćine Omišalj, otvorena izložba Posvećenost Omišlju u povodu 100. obljetnice rođenja slikari-ce i kiparice Mile Kumbatović. Mila Kumbatović rođena je u Omišlju 1915. godine, a u nje-mu je i pokopana 2004. godine. Desetljećima se prebacivala iz medija u medij, izmjenjujući se u slikanju i kiparstvu, stvarajući doslovno do posljednjih dana

PosvećeNost omišlju:

raspjevao omišaljsku publiku

HrvAtSKA KuLturNA bAštINA Na Njivičkom lukobraNu

izložba Povodom 100. obljetnice rođenja mile kumbatović

Milino viđenje Omišlja iz 1954. godine jedan je od izloženih radova

Prezentacija hrvatske folklorne umjetnosti

Osim mnogobrojnih večeri klapske pjesme, Turistička za-jednica Općine Omišalj ljetne je večeri začinila i plesom. Tako je na njivičkom lukobranu 14. kolovoza održan nastup folklorne skupine Rožmarin iz Slovenije, točnije, iz Vnanje Gorice. Ta folklorna skupina djeluje već preko 30 godina, a trudi se sačuvati slovensku kulturnu i etnološku baštinu. Njezini članovi publici su predstavili slovenske tradicionalne plesove i nošnje, ali i običaje, igre i brojalice. Njihov nastup posebno je razveselio goste iz Slovenije koji su, stojeći u publici, aktivno pratili program te također zaplesali i zapje-vali.

K. Č.

smom započeo je omišaljski koncert uz pratnju prof. Mladena Žmaka na klaviru, a u nastavku večeri publici je bio predstavljen šaroliki repertoar na kojem je svatko mogao pronaći nešto za sebe. Osim obrada poznatih klapskih pjesama, našle su se tu i druge hrvatske uspješnice poput Ostala si uvijek ista Miše Ko-vača i Nije htjela Kemala Montena. Program je bio obogaćen i opernim arijama poput Nessun dorma iz opere Turandot Giaco-ma Puccinia, a ugodno iznenađenje bio je i sevdah Imam jednu želju Amire Medunjanin. Upravo zbog takvog repertoara, „kvar-nerski slavuj“ Butorac je vrlo lako uspio raspjevati publiku koja se u potpunosti prepustila atmosferi te ga je na kraju koncerta ispratila dugotrajnim pljeskom.

K. Č.

FolklorNa skuPiNa rožmariN zaPlesala u Njivicama

svojeg života. Kako je prilikom otvaranja naglasila nećakinja ove poznate omišaljske umjetnice Irena Bašić, za ovu izložbu ona i nje-zina obitelj potrudili su se iz Milinog opusa izdvojiti motiv Omišlja. Mila i njezin suprug Oton Gliha krenuli su iz istog ishodišta čija je osnova bila otok Krk na kojem su cijeli život provodili svoje pra-znike. Najveći je dio opusa posvetila upravo ovom otoku i svojem Omišlju, a svojim slikama Mila se na određeni način i odužila Omi-šlju, rekla je. Citirajući određene dijelove monografije Mila Kumba-tović i njezino razabiranje svijeta Ivanke Reberski, Bašić se osvrnula na izložene radove te prenijela njihovo značenje svima prisutnima te pojasnila kako je Mila za cijelog života inspirativno ostala ukori-jenjena u kameno tlo otoka Krka.

K.Č.

23

Mirine su ovoga ljeta, pored vrhunskih glazbenika, ugostile i vr-hunske filmove. Od 8. do 12. kolovoza pod vedrim nebom nije se gledala samo kiša meteora, već i pobjednici međunarodno-ga festivala glazbeno-dokumentarnoga filma, Solo Positivo Film Festivala, koji se prethodno održavao u Opatiji i koji je okupio ponajbolje glazbene dokumentarce nastale u proteklih nekoliko produkcijskih godina. Tijekom pet festivalskih večeri probrana je omišaljska publika be-splatno uživala u filmovi-ma koji su dobili poseb-no priznanje žirija („400 years of searching“, re-dateljice Haidy Kancler), nagradu za najbolju kameru („Midsummer Night’s Tango“ redatelji-ce Viviane Blumensche-in), za najbolji scenarij

PobjedNici SoLo poSItIvo FILm FeStIvALA NA mIrINAmA

(„The Man Who Would be a King“ redateljice Jeanie Finley), zatim film nagrađenoga najboljeg redatelja Ognjena Glavonića („Živan makes a Punk festival“) i film koji je bio apsolutni pobjednik Fe-stivala „The Possibilities are Endless“ Edwarda Lovelacea i Jamesa Halla. Reviju pobjednika otvorili su umjetnički direktor Festivala Admir Ćulumarević i načelnica Općine Omišalj Mirela Ahmetović. – Ova spektakularna lokacija jedna je od najljepših na kojima

je Festival održavan te se nadam da će ovo postati tradicija, oduševljeno je izjavio Ćulumarević, dok je načelnica dodala da se, osim kroz glazbene koncerte, Mirine htje-lo popularizirati i kroz specifične filmske pro-jekcije.

E.Č.

15. Festival pučkog teatra čavle – omišalj

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

I ove je godine u organizaciji Općine Čavle i Općine Omišalj održan Festival pučkog teatra Čavle – Omišalj. Festival je, uz suorganizaci-ju Turističkih zajednica Općine Čavle i Općine Omišalj te pod po-kroviteljstvom Primorsko-goranske županije, održan po petnaesti put, a publika je u osam dana, koliko je Festival trajao, imala prilike pogledati osam predstava što su naizmjence igrane na Grobniku i u Omišlju prema odabiru selektora Festivala Stojana Matavulja. Prema riječima organizatora, Festival je odraz kvalitetne suradnje između dvije sredine s bogatom kulturom i tradicijom, a održava-nje ljeti čini ga i značajnim oblikom turističke ponude. Potvrdio je to i Damir Jakovčić, idejni začetnik Festivala. – Ostvarila se prvotna ideja da spojimo dvije općine koje imaju povijesne i kulturne slič-nosti te s godinama poprima sve ozbiljnije konture. Rado nam do-laze glumci iz svih krajeva Hrvatske, ali i publika zahvaljujući kojoj Festival iz godine u godinu i opstaje, zadovoljan je Jakovčić. Za trajanja Festivala predstavila su se razna kazališta, teatri i kum-panije, ali i poznata glumačka imena poput Ane Begić, Jana Kere-keša i Nataše Janjić. Prvoga je dana, grobnička publika imala priliku

pogledati „Sve u tri…“ Scene Gorica – POU Velike Gorice, dok se drugi festivalski dan nastavio u Omišlju predstavom „Ljubaf“ va-raždinskog Teatra Kerekesh. Trećega je dana na Grobniku održana predstava „Mistero Buffo“ Istarskoga narodnog kazališta iz Pule, a četvrtog se omišaljskoj publici predstavio Gradski teatar „Mali Princ“ iz Omiša s predstavom „Stranka ljubavi“. Peti dan na Grob-niku je izvedena predstava „Hetero parada“ riječkog Ri Teatra, a potom su se Omišljani nasmijali uz „Marelicu i preslicu“ Kumpanije „Štorije“ iz Punta. Sedmi festivalski dan Grobničani su pogledali monokomediju „Narodnjaci“ u izvedbi Željka Vukmirice, a posljed-njega je dana predstavom „Ritina škola“ zagrebačkog Kazališta „Planet Art“ u Omišlju završeno ovogodišnje izdanje Festivala puč-kog teatra.Prema glasovima publike, prvo mjesto i nagradu od 10.000 kuna osvojila je predstava „Sve u tri…“, drugo i 5.000 kuna „He-tero parada“ riječkog Ri Teatra, a treće mjesto i 3.000 kuna pri-palo je varaždinskom Teatru Kerekesh i predstavi „Ljubaf“.

K. Č.

24

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

24

Njivički je lukobran 20. srpnja bio sre-dište okupljanja zaljubljenika u ples i plesne ritmove, za što je bila zaslužna plesna skupina Flash Dance Unit iz Ri-jeke. Talentirani mladi plesači njivičku su publiku vratili u vrijeme discomanije i poznatih plesnih hitova, izvevši niz ori-ginalnih koreografija i okupivši oko sebe dvjestotinjak znatiželjnika. Za svoju su pozitivnu energiju i plesnu umješnost nagrađeni velikim pljeskom publike, što je potvrda organizatoru, Turističkoj za-jednici općine Omišalj, da nastavi s ta-kvim vidom ljetne zabave.

E.Č.

Flash Dance Unit

rASpLeSANI Njivički LuKobrAN

U organizaciji Oldtimer kluba Riječka fićo scena, središtem Omišlja je 28. lipnja protut-njalo 76 upečatljivih fićeka, najpopularnijih automobila druge polovice 20. stoljeća. Međunarodni skup Fićom na Krk, što se održava već pet godina, ove je godine imao posebnu posvetu - organi-ziran je u čast nedavno pre-minule legende hrvatskog automobilizma Ivana Đanija Šverka, koji je na prostor Ju-goslavije dovezao prvi Abarth 1000 TCR. Razni modeli ovog legendarnog automobila pri-stigli su u Omišalj iz osam zemalja: Njemačke, Austrije, Švicarske, Srbije, Bosne i Her-cegovine, Slovenije i Hrvatske, a dugačka kolona fića stvorila se već na Grobniku, gdje je u jutarnjim satima otvorena izložba u čast preminulom automobilističkom asu. Svoje su putovanje nastavili prema Vozu, zatim kroz Omišalj do Malinske i natrag na Voz, sre-dište dvodnevnog druženja, a putem su ih razgledavali i zau-stavljali brojni nostalgičari, ali i znatiželjnici. Skup su podu-prle općine Omišalj, Malinska i Čavle te njihove turističke zajednice.

E.Č.

U Omišlju je ove godine prvi put održan Beer Fest ili, „po domaću“, pivska fešta. Na plaži Jadran su se 6. kolovoza okupili mno-gobrojni ljubitelji piva, ali i rock glazbe, a uz glazbenu podlogu koju su im pružili DJ Sanjin i poznati opatijski pjevač Šajeta uz pratnju The Shaionesa, u ponudi su se našle razne vrste tzv. „craft“ piva isključivo domaćih proizvođača. Da posjetitelji Beer Festa ne bi ostali gladni, pobrinuli su se djelatnici konobe Pipo koji su za njih pri-premili pivske kobasice, ličke hamburgere i mnoge druge grill specijalitete. Prvi Craft

prvI omIšALjSKI

Neponovljivi Šajeta publici je predstavio svoje pjesme u

punk rock verziji

craFt beer beach Fest

Beer Beach Fest održan je u organizaciji Općine Omišalj koja se nada da će se ta manifestacija s vremenom razviti te postati tradicional-no, nezaobilazno mjesto za sve ljubitelje piva i rock glazbe. A da bi tako uistinu i moglo biti svjedoči podatak da je i poslije odrađenoga izvrsnog koncerta popular-nog Šajete i pratećeg mu banda mnoštvo mladih ostalo na plaži do dugo u noć, ali i njihove reakcije što se mogu svesti na jed-nu jedinu riječ- izvrsno!!!

K. Č.

omišljem Prozujali Fićeki

Organizatori u društvu Mile Šverko, kćeri poznatog asa

Gužva na kružnom toku – fićeki okupirali centar Omišlja

2525

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

S početkom ljetne sezone počele su i ribarske fešte u Njivicama, turističkoj desti-naciji općine Omišalj što u ljetnim mjesecima vrvi turistima. Turistička zajednica pobrinula se predstaviti Njivice kroz organizaciju nezaboravnih fešti za brojne turiste na njivičkom lukobranu, kojima je, osim dobre svirke, ponudila nešto i za osjetljiva nepca. U pet vikenda nastupili su glazbeni sastavi Point, L’Amour, Lar-go, Fortunal i Insula, a restoran Miramare pobrinuo se za kvalitetnu prezentaciju ribljih i morskih specijaliteta: dagnji na buzaru, orada, brancina, inćuna, srdela i plavica na žaru, sve po prihvatljivim cijenama pa mnogi nisu mogli odoljeti mor-skoj priči na tanjuru, kao ni razigranim glazbenim taktovima za plesnim podijem.

E.Č.

Promenadnim obilaskom ugostiteljskih terasa duž omišaljske šetnice uz more, uvijek dobro raspoloženi Trio Bajsi za-bavljali su goste tijekom tople srpanjske večeri, zahvaljujući pokroviteljstvu TZO Omišalj.

Športsko ribolovno društvo Zubatac i ove je godine 1. kolovoza organiziralo već tradicionalnu Noć Zubaca, ribarsku feštu što se svake godine održava na Rivi pape Ivana Pavla II. Kao uvod u samu feštu, na omišaljskoj su se rivi okupili oni najmlađi koje su članovi ŠRD-a Zubatac zajedno sa svojom predsjednicom Gordanom Na-ranđom upoznali s ribarskim priborom. Večer je nastavljena uz vesele taktove grupe Venus koja je prisutne izmamila na plesni podij, a nije nedostajalo ni pića i ića za što su se pobrinuli djelatnici omi-šaljskoga ugostiteljskog obrta Marijo. Nažalost, zbog loših vremenskih prilika, fešta je ovog puta potrajala nešto kraće nego inače, no sasvim dovoljno da se svi prisutni dobro zabave.

K. Č.

LjetNe rIbArSKe Fešte u Njivicama

promeNADA

NezaobilazNa LjetNA maNiFestacija

trIo bAjSATrio Bajsi

Noć zubaca

Na fešti su se okupili i domaći i turisti

Ribarske fešte u Njivicama – pun pogodak

2626

LJETO U OMIŠLJU I NJIVICAMA

Sredinom lipnja u Omišlju je održana treća Ljetna škola glago-ljice u organizaciji Društva za poljepšavanje Omišlja. Školu je pohađao najveći broj polaznika dosad, njih čak 45, a prema već uhodanom programu, nastava se odvijala tijekom pet dana u ju-tarnjim i poslijepodnevnim terminima pod vodstvom Kornelije Čakarun i Antona Grga Antončića. Polaznici, među kojima je bilo i djece i odraslih, bili su podijeljeni u tri skupine: polaznici prvog stupnja učili su uglatu glagoljicu, polaznici drugog stupnja oblu glagoljicu, a ove se godine po prvi puta formirala i skupina po-laznika trećeg stupnja koji su naučili kurzivnu glagoljicu ili tzv. glagoljički brzopis. Poslije pet dana učenja glagoljičkih slova, popraćenima čita-njem i prepisivanjem glagoljičkih tekstova te mnogim kreativ-nim zadacima, za sve polaznike organiziran je edukativni izlet u grad Krk i na otočić Košljun. U potrazi za glagoljičkim spome-nicima, u gradu Krku za polaznike Ljetne škole bio je upriličen i

Kako ljeto ne bi bilo zabavno samo odraslima, Turistička za-jednica Općine Omišalj pobrinula se da ljetne večeri obogati i sadržajima za one najmlađe. Tako su tijekom srpnja i kolovoza u Omišlju i Njivicama održane ukupno četiri dječje predstave u izvedbi zagrebačkog MAK teatra. Dok su u Omišlju održa-ne dvije interaktivne predstave - Krokić Sportić, pomoću koje su mališani naučili ponešto o važnosti sporta i zdravom načinu života, te Koliko je sati, na kojoj su mališani upoznali sve vrste

dječje Predstave u omišlju i Njivicama

susret s krčkim biskupom mons. Ivicom Petanjkom koji je male i velike glagoljaše proveo krčkom katedralom te im ispričao ne-koliko zanimljivosti vezanih uz ono što ih je najviše zanimalo- glagoljaštvo na otoku Krku. Omišaljski glagoljaši nisu propustili priliku pozvati ga da im se sljedeće godine pridruži u učeničkim klupama te da zajedno s njima nauči to drevno pismo. Nakon obilaska katedrale, Omišljani su u šetnji gradom pronašli i Krč-ki natpis iz 11. stoljeća što je pisan oblom glagoljicom, a po-sjet Krku završili su obilaskom tropskog akvarija u kojem su se upoznali s mnogobrojnim vrstama riba i školjaka. Na otočiću Košljunu nije bilo ništa manje zanimljivo; uz doček i vodstvo fra Klementa Sršena, glagoljaši su obišli crkvu Navještenja Marijina i tamošnje muzeje u kojima su se mogli upoznati sa sakralnom i kulturnom baštinom naših krajeva, a male glagoljaše posebno je razveselilo slobodno vrijeme i igra u košljunskoj šumi.

K. Č.

Tradicionalno ukrašavanje omišaljske Place glagoljskim slovima

održaNa treća ljetNa škola glagoljice

u organizaciji društva za poljepšavanje omišlja

i oblike satova, njivičkoj publici predstavljeni su Magic Show i Čarobni Show u kojima su iluzionist i zabavljač Ivica Krakić – Mak i njegov asistent Leonardo sve prisutne oduševili triko-vima s cvijećem i golubovima, probadanjem ljudi, spajanjem i razdvajanjem metalnog prstenja i još mnogo toga. Repertoar protkan igrom, pjesmom, plesom i čarolijom zabavio je i velike i malene te im olakšao podnošenje vrućih ljetnih večeri.

K. Č.

Mađioničari su raznim trikovima zabavili publiku u Njivicama

27

SPORT

27

Atraktivno igralište na lokaciji Mekotini, iznad omišaljske plaže Pesja, prvoga je vikenda u kolovozu bilo centar rekreacije i dobre zabave. Osmi turnir u odbojci na pijesku privukao je devet mom-čadi koje su pokazale svoju odbojkašku umješnost. Za razliku od prethodnih turnira, kada su se u Omišalj ciljano dolazili nadmetati profesionalni odbojkaši, ove je godine turnir bio amaterski. Kako su naglasili organizatori, Klub mladih Omišalj, namjera je bila pri-vući lokalne zaljubljenike u odbojku na pijesku i pružiti im priliku da se i oni okušaju u natjecanju. Osim lokalaca, bilo je i nekoliko momčadi omišaljskih gostiju, turista koji ljetuju u Omišlju. Igralo se do kasnih večernjih sati u dvije skupine po jedan dobiveni set do 25, dok se u polufinalu i finalu, uz glasno navijanje publike, igralo na dva dobivena seta po 21 poen. Najbolji su bili gosti iz Slovenije – Mornari, druga je bila momčad Internacionale (BiH, Makedonija, Hrvatska), dok su domaćini, ekipa Najbolji u Omišlju, zauzeli treće mjesto, a svih je čekala osvježavajuća nagrada na šanku. U poslijepodnevnim satima na istoj je lokaciji počeo i after beach party, uz DJ-a Looku i hladne koktele.

E.Č.

SportSKo Ljeto KLubA mLADIH omIšALj

Omišaljski Klub mladih nastavio je s organizacijom ljetnih sportskih turnira. Prvi, već utabani, s nestrpljenjem su čekali svi ljubitelji nogometa na kvarnerskom području, dok su se u drugome, onom u odbojci na pijesku, okušali ponajviše do-maći zaljubljenici u taj ljetni sport.

šeSt DANA mALoG NoGometA NA umjetNoj trAvI

Sve atraktivniji i značajniji malonogometni turnir Omišjanska škatu-la, što je svoj naziv dobio po kudikamo poznatijoj Kutiji šibica, ove je godine doživio svoje peto izdanje te na umjetnoj travi, prostrtoj na igralištu ispred omišaljske Osnovne škole, okupio 20 ekipa i dvje-stotinjak igrača s riječkoga područja, otoka Krka i Cresa, iz Zagreba, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Turnir je počeo 22., a neizvjesne završne utakmice igrane su 27. lipnja. U finalu je najbolja bila mom-čad Dinocop, nadvladavši u teškoj utakmici Potpićan, i tako osvojiv-ši prijelazni pehar što im ga je uručila načelnica Mirela Ahmetović. Treća je bila momčad Caffe bar Faul, a četvrta Caffe bar Merag. Uz pehare, prve su četiri momčadi dobile i novčane nagrade od 8.000, 4.000, 2.000 i 1.000 kn, a osim najbolje šestorke, priznanja su dobili i najbolji golman turnira Andrej Akram, najbolji strijelac Ivor Weitzer te najbolji igrač Patrik Ujčić. Napete utakmice dnevno je pratilo tri-stotinjak zaljubljenika u nogomet, a osim u najvažnijoj sporednoj stvari na svijetu mogli su uživati i u živoj glazbi, DJ-u te tomboli s vrijednim nagradama. Novo vodstvo Kluba mladih Omišalj iznimno je zadovoljno i po-nosno na prvi turnir u njihovoj organizaciji, zahvaljuju svim vo-lonterima, sponzorima i ponajviše generalnom pokrovitelju Općini Omišalj te najavljuju još bolju Škatulu dogodine.

oDbojKA NA pIjeSKuOmišjanska škatula svake se

godine s nestrpljenjem očekuje

Atraktivan ljetni sport

Dora Bassi, po majci Omišljanka, vratila se nedavno sa Svjet-skog prvenstva u plivanju jednom, monoperajom, što je odr-žano u dalekoj Kini, ovjenčana odličnim rezultatima.U iznimno jakoj konkurenciji, što su je činile plivačice iz 28 ze-malja, Dora, inače studentica fonetike i pedagogije, otplivala je dva hrvatska rekorda, na 200 i 400 metara. Inače, u discipli-ni 200 metara na cilj je stigla dvadeseta, na dvostruko dužoj dionici zauzela je devetnaesto mjesto, a na 50 metara ciljni je blok dotakla dvadesetprva.

DorA bASSIdržavNa rekorderka u plivanju jednom perajom

- Iznimno sam zadovoljna svojim rezultatima postignutim u strahovitoj konkurenciji. Ustvari i ne znam točan broj natjecateljica, ali znamo li da su ih Rusija i Kina imale po petnaestak, a malo koja zemlja manje od njih tri-četiri moj uspjeh utoliko je veći, rekla je Dora.Plivanje jednom perajom u Hrvatskoj je, ustvari, tek u povojima. Recimo i da peraja teži 2,5 kilograma što predstavlja izuzetan na-

por za zglobove nogu, ali uz kontinuiran i kvalitetan trening te dobrog fizioterapeuta Dora Bassi uspješno svladava i tako teške pothvate.Dora, međutim, do posljednjeg trenutka nije znala hoće li se uopće pojaviti na prvenstvu Kini, a problem je, nije teško pogoditi, bio u novcu. U pomoć je, između ostalih, uskočila i Općina Omišalj te tako mladoj plivačici omogućila ostvarenje vrhunskih rezultata.

E.M.

2828

SPORTSTOMORINA NA SPORTSKIM TERENIMA

Park Dubec ponovo obasjava svjetlost. Poslije godina skri-vanja u mraku, Općina Omišalj odlučila je ponovo postaviti javnu rasvjetu i tako park učiniti atraktivnijim te omogućiti građanima i gostima uživanje u njemu.Krenuvši u investiciju, vrijednu oko 50.000,00 kuna, iz Opći-ne su poručili kako se nadaju da rasvjetna tijela neće opet biti meta vandala koji su ih ranijih godina redovito uništavali.

poStAvLjeNA jAvNA rASvjetA u Parku dubec

Rijedak prizor – agava u cvatu

Povodom Velike Gospe, od 10. do 15. kolovoza na omišaljskom jogu Sv. Mikul održan je tradicionalni boćarski turnir parova. Za organizaciju tog turnira, koji je održan desetu godinu za re-dom, zaslužan je boćarski klub “Trstena” iz Njivica, a na turniru je sudjelovalo 16 parova, odnosno 32 boćara, većinom iz Omi-šlja i Njivica. Nakon petodnevnog odmjeravanja snaga, na sam blagdan Velike Gospe održano je finale po čijem su završetku proglašeni najbolji, a pehare i priznanja dodijelila je općinska načelnica Mirela Ahmetović. Prvo mjesto osvojili su Ivica Spicija-rić i Nikola Žic, drugo mjesto pripalo je Tihomiru Ilijiću i Luki Ba-rešiću, dok su treće mjesto osvojili Nikica Grego - Kokić i Željko Barešić, a četvrto Peko Bigović, Ranko Vortić i Stjepan Vučemilo. Najboljim koštivačem proglašen je Peko Bigović, dok je titula najboljeg izbijača pripala pobjedniku turnira, Nikoli Žicu.

K.Č.

boćarski turNir pArovA za velu gosPu

Na ovogodišnjem turniru sudjelovalo je dvostruko više parova nego lani

28

Iako je omiljena vrtna biljka brojnih Nji-vičara i Omišljana te se koristi i u narod-noj medicini, agavu je rijetko tko vidio da cvjeta. Razlog tomu je što u svom stoljetnom vijeku cvate samo jednom i cvjetanje nagovješta njezino ugibanje. Čitatelji Glasnika, Katarina i Antun Ja-kominić iz Njivica, poslali su nam jedin-stvenu fotografiju procvjetale agave iz njihovoga vrta, stare 40 godina i visoke više od 7 metara.

E.Č.

Procvjetala

AGAvA u Njivicama

Međutim, njihov apel i ovaj put netko nepoznati opet je prečuo pa je u vrlo kratkom razdoblju razbijeno nekoliko svjetiljki na dijelu parka između “Kola” i od-vojka prema Podorišini. Šteta je u međuvremenu sanirana, po-lomljena svijetla zamijenjena, a to je Općinu stajalo dodatne 3,3 tisuće kuna.

E.M.

Prvi u nizu događanja u povodu ovogodišnje Stomorine bio je teniski turnir veterana u parovima što je, u organizaciji njivičkog Boćarskog kluba Trstena, 8. kolovoza održan na teniskim tere-nima Hotela Omišalj. Prema riječima Vjekoslava Jakominića iz BK-a Trstena, zaduženog upravo za tenis, turnir nije bio natjeca-teljski već revijalnog karaktera. – Na turniru je sudjelovalo 16 parova, odnosno 32 sudionika iz Omišlja, Rijeke, Karlovca, Zagreba, Slavonskog Broda pa i iz Slovenije. Riječ je pretežno o ljudima koji ovdje ljetuju te se s nama na ovom turniru druže iz godine u godinu, rekao je. Pa-rovi su turnir igrali u tri kruga te su ukupno odigrana 24 meča, a napomenimo i da je turnir službeno otvorio Josip Đurđević, predsjednik Odbora za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Po završetku turnira najboljima su dodijeljene prigodne nagrade, a druženje i zabava nastavljeni su uz roštilj i pjesmu do kasno u noć.

K. Č.

teNISKI turNIr veterANA u pArovImA

Svi sudionici teniskog turnira

SPORTZANIMLJIVOSTI