određenje stava pokušaji definicije stava
TRANSCRIPT
![Page 1: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/1.jpg)
Socijalni stavovi
Određenje stava
Pokušaji definicije stava
Teorijski pristupi stavovima
![Page 2: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/2.jpg)
Stav
predmet psihološke i sociološke analize
Pogodan za objašnjavanje čovekovog socijalnog ponašanja iz sledećih razloga:
Složenost: predstavlja integraciju saznajne,emocionalne i voljne psihičke funkcije
Povezuje društvo i pojedinca: prevazilazi jednostranost “sociologizma” i “psihologizma” u proučavanju socijalnog ponašanja čoveka
Relativno trajna predispozicija: omogućava predviđanje, usmeravanje i kontrolu ponašanja
![Page 3: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/3.jpg)
Pokušaji definisanja “Stanje svesti” (Tomas i Znaniecki, 1921)
“Tendencija da se bilo pozitivno ili negativno reaguje na određene objekte, osobe ili situacije”(Morgan, 1956)
“Trajno stečena dispozicija da se na dosledan način ponaša prema nekoj grupi objekata” (Ingliš i Ingliš, 1958)
“Mentalno ili neuralno stanje spremnosti, formirano na osnovu iskustva, koje vrši direktivni ili dinamički uticaj na reagovanje pojedinca na objekte i situacije sa kojima dolazi u dodir” (Olport, 1935)
![Page 4: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/4.jpg)
Uticaj bihejviorizma:
• Suštinska osobina stava jeste da se on ne može direktno posmatrati već se smatra “stanjem spremnosti” da se reaguje na neki stimulus o kome se može samo zaključivati na osnovu spoljašnjeg ponašanja.
• Stav je hipotetički konstrukt koji objašnjava zašto različiti ljudi različito reaguju na iste stimuluse.
![Page 5: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/5.jpg)
Potpunije definicije
Kreč, Kračfild, Balaki (Krech, Crutchfield, Ballachey,
1962):
“Trajni sistemi pozitivnog ili negativnog ocenjivanja,
osećanja i tendencije da se preduzme akcija za ili
protiv – a u odnosu na različite objekte” (u prvi plan
stavlja složenost stava: ističe tri osnovne komponente
stava).
![Page 6: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/6.jpg)
Njukombova definicija (Newcomb,
1950):
“Naučena predispozicija da se na konzistentan
način, pozitivno ili negativno, reaguje na dati
objekat”.
![Page 7: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/7.jpg)
Njukombova definicija izražava bazične
elemente pojma stava
Ističu se karakteristike:
naučen – stečen socijalnim učenjem, kroz iskustvo
predisponira ljude za određeno ponašanje
pozitivno ili negativno reagovanje prema nekom objektu (ističe se evaluativna priroda stava)
stavovi i ponašanje slede princip konzistentnosti (usklađenosti)
![Page 8: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/8.jpg)
Teorijski pristupi
A. Strukturalni (bavi se problemom složenosti ili
strukture stavova, tj. pitanjem šta je stav)
B. Funkcionalni (bavi se pitanjem koje funkcije
stavovi imaju za pojedinca).
C. Teorije konzistencije (bave se problemima
menjanja i otpornosti na promenu stava)
![Page 9: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/9.jpg)
Strukturalni pristup
(“Tradicionalni” tro-komponentni model)
Stav je sastavljen od tri komponente:
Saznajna ili kognitivna (informacije i znanja)
Evaluativna ili afektivna (pozitivne ili negativne ocene i osećanja)
Ponašajna (tendencija da se na određen način reaguje)
Informacija (znanje)
Stav Osećanje (vrednovanje)
Namera ponašanja
![Page 10: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/10.jpg)
Tri komponente stava
Kognitivna: percepcije, informacije, stereotipi, shvatanja, znanja – kognitivne reprezentacije - o objektima prema kojima postoji stav;
Emocionalna: osećanja koja pojedinac ima prema objektu prema kome postoji stav (volimo ga, ne volimo ga, sviđa nam se ili ne, prijatan nam je ili neprijatan, privlačan ili odbojan i sl.). prema Rotu (1973) ona uključuje i vrednosne sudove (dajemo ocenu vrednosti objekta - da li je nešto dobro ili rđavo i sl.)
Konativna (ponašajna): sastoji se u tendenciji da se učini nešto u odnosu na objekat prema kojem imamo stav, da se pristupi akciji u vezi sa tim (da se pomogne, podrži nešto prema čemu imamo pozitivan ili osujeti nešto prema čemu imamo negativan stav i sl.).
![Page 11: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/11.jpg)
Ove tri komponente stava organizovane su na
konzistentan način (teže da budu usklađene)
pozitivna osećanja o objektu stava
pripisivanje pozitivnih osobina objektu
tendencija da se pozitivno reaguje na objekat
![Page 12: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/12.jpg)
Pokušaji da se promene osećanja ljudi prema
nekom socijalnom objektu ili problemu davanjem
novih informacija o tom problemu zasnovani su
na ideji da su kognitivne i afektivne komponente
stavova međusobno pozitivno povezane.
Konzistentnost tri komponente stava nikada nije
potpuna, ali postoji veliko slaganje
![Page 13: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/13.jpg)
Drugi autori (Shaw, Wright, 1967)
Naglasak stavljaju na afektivnu komponentu stava
Saznajni procesi su osnova za formiranje stava, ali oni nisu
komponenta stava; stav je osnova za ponašanje, ali nije samo
ponašanje
“Stav je afektivna reakcija zasnovana na evaluativnim
koncepcijama, koja prethodi ponašanju”.
Objekat Saznanje Vrednovanje Ponašanje
![Page 14: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/14.jpg)
Pojedini postupci merenja stavova
naglašavaju samo pojedine komponente
Skale stavova - Terston (Thurston), Likert (Likert)
Sastoje se od većeg broja tvrdnji (mišljenja) o objektu stava koje ispitanik treba da oceni prema stepenu slaganja, odnosno neslaganja sa navedenom tvrdnjom.
Na osnovu ukupne mere isppitanikovog slaganja ili neslaganja sa tvrdnjom utvrđuje se (“meri”) smer i intenzitet njegovog pozitivnog ili negativnog stava prema objektu.
![Page 15: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/15.jpg)
Primer: Stav prema religiji Tvrdnje Potpuno se
slažem
Uglavnom se
slažem
Uglavnom
se ne
slažem
Uopšte se
ne slažem
Vera je potrebna čoveku kao
gladnome hleb
Religija je obmanjivanje i
iskrivljavanje stvarnosti
Vera u Boga teši čoveka
Vera u Boga daje životu smisao
Verovanje u Boga je bekstvo
čoveka od samoga sebe
Samo čovek oslobođen religioznih
zabluda može slobodno da
odlučuje o svojoj sudbini
Problemi morala su nezavisni od
vere u Boga
Ideju o Bogu treba primiti kao
apsolutnu istinu
![Page 16: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/16.jpg)
Semantički diferencijal (Osgood)
Za razliku od Likertove skale koja sadrži
eksplicitna mišljenja, semantički diferencijal
polazi od pretpostavke da pojedini, međusobno
suprotstavljeni, pojmovi sadrže različit stepen
pozitivnog, odnosno negativnog emocionalnog
zasićenja.
![Page 17: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/17.jpg)
Semantički diferencijal miroljubiv 1 2 3 4 5 6 7 ratoboran
hrabar 1 2 3 4 5 6 7
kukavica
pošten 1 2 3 4 5 6 7
nepošten
jak 1 2 3 4 5 6 7
slab
kulturan 1 2 3 4 5 6 7
nekulturan
iskren 1 2 3 4 5 6 7
neiskren
marljiv 1 2 3 4 5 6 7
lenj
blag 1 2 3 4 5 6 7
grub
![Page 18: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/18.jpg)
Funkcionalna teorija stavova (Katz)
Koje funkcije stavovi imaju za pojedinca?
Zašto neki ljudi usvajaju određene stavove?
![Page 19: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/19.jpg)
Funkcionalni pristup
Kac (Katz, 1960)
• Instrumentalna ili utilitaristička funkcija- korist za pojedinca
• Ego-odbrambena funkcija – odbrana pojedinca od unutrašnjih konflikata ili loše slike o sebi
• Funkcija izražavanja ličnih vrednosti - stavovi kao ekspresija stanja i ciljeva koje pojedinac smatra poželjnim
• Funkcija saznavanja i osmišljavanja – pomoć u organizovanju i razumevanju složenog spoljašnjeg sveta
![Page 20: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/20.jpg)
Instrumentalna ili adaptivna funkcija
Ljudi formiraju pozitivne stavove u odnosu na objekte ili pojave koje dovode do zadovoljstva, a negativne prema onima koje dovode do neugodnosti.
Prošlo i sadašnje opažanje korisnosti koju objekat ima za pojedinca.
Da bi se prilagodio, bio prihvaćen i poštovan
(“Socijalna ulaznica” za određene društvene krugove)
![Page 21: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/21.jpg)
Odbrambena funkcija
Mehanizam kojim se čovek brani od spoznaje
nekih istina o sebi i drugima koje bi mogle
povrediti njegovu ličnost.
Stavovi imaju selektivnu ulogu – filtriraju
neugodne činjenice
Osećaj inferiornosti – negativni stavovi prema
manjinama
![Page 22: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/22.jpg)
Vrednosno-izražajna funkcija
Pojedinac stiče zadovoljstvo izražavanjem stavova koji su u skladu sa njegovim vrednostima i predstavom koju ima o sebi
Integrisan sistem stavova koji su stečeni u detinjstvu (identifikacijom) i postali sastavni deo ličnosti
Na pr. religiozni stavovi, patriotizam, ideološke orijentacije
Za pojedinca stav ima vrednost samo-izražavanja
![Page 23: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/23.jpg)
Funkcija osmišljavanja
Zasnovana na potrebi da se organizuje, razume i da smisao spoljašnjoj sredini; da se svet doživi celovito i predvidivo, da znanje i iskustvo budu stabilni i integrisani u sistem.
Stavovi mogu i pojednostavljivati objektivne činjenice posredstvom ličnih želja (stereotipi)
Osmišljenost i stabilnost slike o svetu velikim delom određuju norme date kulture.
![Page 24: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/24.jpg)
Formiranje socijalnih stavova
Tri velike kategorije faktora koji utiču na učenje stavova
1. Opšti, univerzalni faktori koji (posredno) utiču na celokupno društveno zbivanje – razvitak proizvodnih snaga i odnosa, istorijski razvitak, kultura i sl.
2. Pripadnost određenoj zajednici ili grupi (kulturne zajednice, velike društvene grupe kao što su nacija i klasa i male, primarne grupe, kao što su porodica, prijatelji)
3. Specifični mehanizmi formiranja stavova (svi mehanizmi učenja)
![Page 25: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/25.jpg)
Vrste stavova: podela
Lični i socijalni
Prema tome na koje pojave se odnose:
politički, ekonomski, estetski i dr.
S obzirom na logičku zasnovanost: izdvajaju
se predrasudni stavovi (logički nezasnovani).
![Page 26: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/26.jpg)
Dimenzije stavova
Direkcija
Složenost
Ekstremnost
Usklađenost
Doslednost
Snaga
Otvorenost ili izrazitost stava
![Page 27: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/27.jpg)
Srodni pojmovi
• Uverenja – izražena kognitivna komponenta
• Verovanja - uverenost bez dovoljno informacija
• Praznoverice – čvrsto verovanje bez ikakvih informacija
• Mnenja ili mišljenja - specifična i prolazna
• Vrednosti – opštije, centralnije, trajnije, normativne
![Page 28: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/28.jpg)
Ajzenkova piramida društvene svesti
Konzervativizam
Nivo ideologije
Nivo stava Nivo mnenja Nivo mišljenja
Etnocentrizam Strogost u vaspitivanju dece
Religioznost
![Page 29: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/29.jpg)
Struktura stavova (primer)
Konzervativizam
Stavovi
Ideologije
Etnocentrizam Strogost u vaspitanju dece Religioznost
Mnenja
Mišljenja
Srbi narod
najstariji Batina je iz raja izašla Veronauku
treba uvesti
u škole
Tadić bi trebalo
da bira samo
Srbe za
savetnike
Kafiće treba
zatvarati u 20
časova
Država treba da
finansira izgradnju
hrama Svetog
Save
![Page 30: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/30.jpg)
Socijalne vrednosti
Opšte zamisli ili duboko usađene pretpostavke
koje postoje u društvu o tome šta je to što bi
trebalo da bude i na koji način bi to trebalo
da bude postignuto
koji društveni ciljevi su poželjni?
na koji način ih treba ostvariti?
30
![Page 31: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/31.jpg)
Definicija vrednosti (Pantić, 1977)
“Vrednosti su relativno stabilne, opšte i hijerarhijski organizovane karakteristike pojedinca (dispozicije) i grupe (elementi društvene (svesti) formirane međusobnim delovanjem istorijskih, aktuelno-socijalnih i individualnih činilaca, koje zbog tako pripisane poželjnosti usmeravaju ponašanje svojih nosilaca ka određenim ciljevima”.
31
![Page 32: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/32.jpg)
Značaj i osnovne karakteristike
socijalnih vrednosti
Relativna stabilnost, opštost i centralnost u odnosu na druge dispozicije ponašanja
Karakteristike pojedinca (osobine) i grupe (elementi društvene svesti)« = istovremeno su i subjektivne i objektivne
Nastaju delovanjem istorijskih, aktuelno-socijalnih i individualnih faktora«
Poseduju elemenat »poželjnosti« - šta bi trebalo da bude, koje društvene i lični ciljeve je poželjno ostvariti ili im težiti
Usmeravaju ponašanje
Značajne su za razumevanje socijalnog ponašanja ljudi
32
![Page 33: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/33.jpg)
Vrste vrednosti:
Terminalne (poželjnost društvenih ciljeva)
jednakost, lepota, mudrost, nacionalna sigurnost, sloboda, svet bez
sukoba, društveno blagostanje...
Instrumentalne (poželjnost određenih sredstava
za postizanje važnih društvenih ciljeva) hrabrost, kreativnost, radikalizam, nezavisnost, otvorenost za
promene...
33
![Page 34: Određenje stava Pokušaji definicije stava](https://reader036.vdocuments.site/reader036/viewer/2022071612/615705f8a097e25c76503956/html5/thumbnails/34.jpg)
Odnos između vrednosti i političkih stavova
Stavova je više
Između stavova i vrednosti postoji hijerarhijski odnos u organizaciji
Kulture se razlikuju po određenim vrednostima, ali ne i po stavovima
Veća stabilnost vrednosti
Vrednosti dugoročno usmeravaju ponašanje ka nekim ciljevima, a ne ka nekim drugim – relacione su prirode.
Vrednosti su manje podložne uticaju i promenama situacije
Vrednosti centralniji pojam, a stavovi dinamičniji
Neka vrednost može da vodi različitim stavovima
34