novi hnk rka frljic i blazevic

8/10/2019 NOVI HNK RKA Frljic i Blazevic

1/27


2/27

2

I. IDEJE VODILJE

Ieje voilje oraavat de se u cjelokupnoj kulturi rada i djelovanja naeg kazalitao organizacijskog menamenta i kreativne proukcije, preko modela su-djelovanja gleatelja u razvoju kazalita, o programskih smjernica i konkretnih

umjetnikih, eukacijskih i rutveno ogovornih onosno aktivistikih projekata.

Prvo pitanje: o konceptu i radu nacionalnog kazalita

Mogu li i moraju li ideja, naslijeena iz 19. stoljeda, te produkcijski protokoli iorganizacijska struktura nacionalnog kazlitaopstati u kulturnim, rutvenim,tehnolokim, ekonomskim i politikim okolnostima naeg vremena? Odgovoredemo traiti u komunikaciji s lokalnom zajednicom, u partnerstvu s rijekimkulturnim institucijama i nezavisnom scenom, u dijalogu (i polemici) s drugim

nacionalnim i srodnim kazalitimau Hrvatskoj i inozemstvu, organiziranjemkonferencije, te predstavama, projektima, akcijama koje de implicirati i to naeprvopitanje.

Narono kazalitekao prostor razlika

Nacionalno kazalite, kako ga mi shvadamo, prvi de izazov svoje buudnosti pronadiu zastupanju prava na razliitost i otporu svakom obliku dominacije odnosnoiskljuivosti. Kulturi i politici suvremene nacionalne, pa tako i kazaline zajednice,

upravo raznolikost otvara perspektivu razvoja, nasuprot opresivnom oravanjujenolinosti. HNK Ivana pl. Zajca ved u startu biljei bitnu razliku u onosu nasrodne kazaline institucije u Hrvatskoj i Europi jer kao jenu o etiri ravnopravneustrojbene jedinice sari Talijansku dramu, a njezin rad "potie i unapreujeoravanje, razvoj i iskazivanje kulture i traicije talijanske nacionalne manjine".Na tome demo tragu kazalite otvoriti i jelovanju drugih manjinskih zajednica, nesamo nacionalnih, koje u tom prostoru nisu bile uopde ili aekvatnozastupljene.Neka rijeki HNK atribut "narodno" iz svoga naziva potvruje kao mjestookupljanja svih graana, bez obzira na rutveni status, nacionalnu pripadnost,obrazovanje, dob, vjeru, rodne i seksualne identitetekao Peoples Theatre.

Hrvatsko inter-nacionalno kazalite

Sustavnom suradnjom mlaih i ved etabliranih umjetnika iz Hrvatske i inozemstvau svim segmentima i razliitim formatima programa, koprodukcijskim projektima seuropskim i izvaneuropskim kazalitima, umjetnikim skupinama i organizacijama,te gostovanjem naih prestava na meunaronim festivalima, rijeko kazalitenamjeravamo transformirati iz lokalnog u prvo Hrvatsko inter-nacionalno kazalite.


3/27

3

Vjebanje Rijeke za novo kazalite, vjebanje kazalita za novu Rijeku

Ne zanima nas kazalite koje se odnosi pasivno spram svojeg okruenja, nitikazalite koje se ogluuje na suvremene tehnoloke, etikei estetike izazove tenaprosto parazitira na materijalnom siromatvu zajenice. Kazalite koje svoje

razloge prepoznaje u svome rutvenom okoliu, njime proeto i njemu kritikisupostavljeno; kazalite koje se uporno preispituje kao ishoite i stjeciteideja istrasti; kazalite koje pro-izvodi odgovorno i odgovara izravno; kazalite kaoprostor slobode, razlike i emancipacije; kazalite koje obija ustuknuti i ne boji sepogrijeiti, ako de i tako uspjeti zakoiti mehanizme oravanja institucionalne irepertoarne rutiniranostitakvo kazalite prelaemo liberalnoj i pluralnoj Rijeci,regijama koje ju okruuju, ravi ijem se konzervativizmu uporno oupire imeunaronoj kulturnoj sceni kojoj mora ponovo pripasti.Rijeko, narono imeunarono kazalite Ivana pl. Zajca viimo kao kazalite koje Gra uguje svojojbuudnosti, akle svojoj mladosti. Zato mu je vjebanje i opis koji najavljuje razliku.

Drugo i trede pitanje: o iluziji i oFaustu

Iluzija uspostavlja klasino kazalite, a mnogi de redi i nae ivote, u rasponu osvakodnevne komunikacije i dokolice do religije i politike. Je li iluzija potpunookupirala nau realnost? Moemo li izvrnuti postupak pa upravo kazalite uinitimjestom revizije naih iluzija, poem o one iluzije koju kazalite grai samo o sebikao jo uvijek relevantnoj kulturnoj praksi (onkraj industrije?), pa sve do iluzija oientitetima i ieologijama, reimima i revolucijama?

Pitanje odgovornosti umjetnika-pojedinca kljuno jepitanje rutveno ogovornogkazalita. Stoga demo kroz etverogoinji program provesti temu Fausta,raspraviti problem onosa umjetnika i razliitih konfiguracija modite odgovornostispram vlastita umjetnikog, ljuskog i etikogintegriteta. Gavellin diktum: Bit depotrebno taj pojam odgovornosti centralizirati jednom na onom mjestu, gdje je onzaista motor kazalinog jelovanja, a to je umjetnika ogovornost glumca, ukazalitu koje prelaemo Rijeci vrijeit de za sve njegove umjetnike.


4/27

4

II. STRATEGIJE REALIZACIJE IDEJA

Suraniko upravljanje

Umjesto postojedeg hijerarhiziranog i centraliziranog moela upravljanja ioluivanja, u narene etiri goine osmislili bismo i testirali fleksibilniji, efikasniji ipropulzivniji model. Iskoraci prema decentralizaciji i suranikom autorstvuodvijali bi se u razliitim sferama i na nekoliko razina organizacije raa u novomrijekom kazalitu:

- Po uzoru na mnoga europska, a napose njemaka kazalita, preloit demoKazalinom vijedu te GrauRijeci, osnivau i vlasniku kazalita, da uvedu uloguGlavnog ramaturga kao ruge kljune osobe u kreativnom upravljanju kazalitemi prvog zamjenika intendanta u segmentu umjetnike realizacije programa. Do

uvoenja u Statut kazalita i regulacije statusa Glavnog ramaturga, previeniposao modi de se obavljati putem vanjske suranje ili s pozicije voitelja neke oustrojbenih jedinica.

- Jedna od zona neophodne suranje bit de kreiranja opernog programa iupravljanja najbrojnijim ijelom kazalinog kolektivaorkestrom i zborom.Smatramo a operno ravnateljstvo ne moe biti preputeno samo glazbeniku(irigentu ili pjevau) onosno kazalinom reatelju, kako je u nas uobiajeno.Takoer, smatramo nefunkcionalnim i neloginim a se orkestar kao najbrojnijiansambl u kazalitu svrstava primarno u nalenost ravnateljstva opere, ime se

baletni ansambl i ravnateljstvo stavljaju u sekundarnu poziciju korisnika. Stogademo razmotriti mogudnost uvoenja uloge Muzikogravnatelja kazalita koji biupravljao orkestrom i zborom te u suradnji s Ravnateljem opere odnosno baletapredlagao operni i baletni program, a usto i programirao koncertnu sezonu.Procijenimo li da bi takva reorganizacija mogla biti neracionalna, slijedomstrategije suranikog upravljanja kazalitem i kreiranja programa inzistirat demona suradnji Ravnatelja opere, ovisno o njegovim/njezinim primarnimkompetencijama, s glazbenim onosno kazalinim savjetnikom (primjerice glavnimdirigentom odnosno dramaturgom kazalita).

- Saanja situacija, u kojoj razliiti ansambli ijele isti krov, ali vrlo rijetkosurauju, mijenjala bi se iniciranjem i realizacijom suranikih projekata koji biujedinili njihove kreativne potencijale, omogudili anrovske iskoraketepredstavljali repertoarno osvjeenje za svaki ansambl.

- Osnovna je pretpostavka suranikog voenja kazalita respektiranje raznolikostiumjetnikog raa te ukljuivanje kazalinih ranika u komunikacijske modele kojiomoguduju razmjenu miljenja, iskustva i ideja o programu, kao i evaluacijurealiziranih projekata. Osmislit demo naine integriranja umjetnika, prestavnikasvih ansambala, u procese razmatranja aktualnosti i buudnosti naeg kazalita.


5/27

5

- Umjetnost i kreativnost ne mogu opstati u okruenju kojim ominirajuporemedeni meuljuski onosi, simptomi one bolesti rutva o kojoj govoriGavella. Takvo kazalite ne moe preuzeti funkciju rutvene ogovornosti na kojuga obvezuje zajednica koju i kojoj predstavlja.

Kreativna i partnerska produkcija

Kazalite na poetku 21. stoljeda mora biti svjesno izmijenjenih okolnostiposlovanja, financijskih ogranienja proraunskih srestava i stvarnosti kojanamede teatrima rugaije moele funkcioniranja i produkcije programa.

Na je primarni cilj jasnim repertoarnim zaokretom i stratekiosmiljenimpromotivnim akcijama znaajno povedati broj izvedenih predstava u sezoni, kao i

broj gledatelja, pa vedtime povedati i prihod ostvaren na blagajni i sklapanjemnovih sponzorskih ugovora. Ponuit demo posebne pakete za generalnogpokrovitelja kazalita, pokrovitelje ramskog, opernog i baletnog programa, kao isvake pojedninane prestave. Pore zaravanjapostojede pretplate iosmiljavanja ponueobiteljskih paketa, paketa za mlade ili pak umirovljenike,pokuat demo, uz avanje posebnih pogonosti za najbolje stuente i uenike,povedati broj stalno prisutnih gleatelja i uspostaviti konkretniju suranju s njima.

HNK Ivan pl. Zajca u narenom de periou postani nezaobilazna injenicausvakonevnom ivotu graa Rijeke, upanije i Hrvatske. Kombinirajudi umjetniki

kvalitetu, atraktivnost i provokativnost saraja, namjeravamo osiguratikontinuiranu prisutnost u tiskanim i elektronskim medijima, ekskluzivno medijskopokroviteljstvo izabranih raijskih i televizijskih postaja, kao i pokrovitelja naeinternetske prezentacije. Nova internetska stranica te pojaana aktivnost narutvenim mreama (Facebook, Twitter it.) postat de svakonevni animatornovih gleatelja za na teatar.

Rijekome kazalitu namjeravamo znaajno proiriti radijus djelovanja, najprije uuoj pairoj regiji. Naem primarnom okruenju, Primorsko-goranskoj i Istarskojupaniji, ponuit demo prestave manjih formata i vede mobilnosti. Pokuat demo

ati kazaline ogovore na kulturne specifinosti viju regija te otvarati prilike zaproaktivan ijalog s lokalnim zajenicama. Uz gostovanja prestava, osmislit demoraionice koje de glumci i ramaturzi voiti u razliitim mjestima izvan Rijeke sciljem popularizacije kazalita, u rasponu o pukih o suvremenih formi.

Posebnu pozornost posvetit demo suranji Talijanske drame s teatrima iz najbliegokruenja, u namjeri a zajenikim prouciranjem prestava s kazalitima izKopra, Trsta, Nove Gorice i drugih talijanskih gradova HNK Ivana pl. Zajca postanenezaobilazan kulturni imbenik na talijanskom govornom poruju.


6/27

6

S Istarskim naronim kazalitem u Puli namjeravamo ved s danom stupanja naunost zapoeti pregovore o sustavnoj suranji i partnerstvu, ne samo udramskom nego i opernom, baletnom i koncertnom programu.

U narene etiri goine stvarat de se uvjeti a HNK Ivan pl. Zajcpostane intenzivnoprisutan na jugoistonoj regionalnoj kazalinoj sceni, te u tom kontekstu pone

postavljati stanare, kako estetike i izvebene, tako i kulturno-menaerske.Pozicioniranje u regiji ukljuivat de i projektnu suranju s kazalitima sronihprogramskih politika i bliskih izvedbenih standarda, kao i povezivanje snajznaajnijim regionalnim festivalima. Inicirat demo koproducentske projekte steatrima iz Ljubljane, Maribora, Beograda, Novog Sada, Subotice, Sarajeva, Skopja,Podgorice, kao i s festivalima poput BITEF-a, Festivala igre, Sterijinog pozorja,MESS-a, Budva grad-teatar, Bortnikovih sreanja, Ohriskog leta it. Ujeinjenjemproraunskih srestava i pronalaenjem zajenikih tema koje privlae publikuirom regije, kao i angairanjem glumaca, redatelja i ostalih suradnika koji svojomkvalitetom i popularnodugarantiraju uspjenost zajenikih proukcija, omogudit

demo znaajno povedanje premijernih naslova i otvoriti novo kulturno trite zanae prestave.

Namjera nam je takoer uspostaviti partnerske onose s voedim kazalinimkudama u Europi, prije svega u Njemakoj, Italiji i Austriji, kako bismo zajenikimprodukcijma, razmjenom tekstova i suradnika te inoviranjem produkcijskihmoela, pozicionirali na teatar kao moernu kazalinu kompanijui pouzdanogpartnera. U tu svrhu osmisliti demo projekte koji de, zajedno s inozemnimpartnerima, konkurirati za sredstva iz projekta "Kreativna Europa", za koje jeEuropska unija izvojila ak miljardu i osamsto milijuna eura u periodu od 2014. do

2020. godine. Ovaj projekt kulturu smatra "pokretaem ekonomskog rasta izapoljavanja, koji oprinosi orivom i inkluzivnom razvoju". Ambicije novog timaHNK Ivana pl. Zajca pouaraju se s osnovnim naelima programa "KreativnaEuropa" koji "eli naidipoijeljenost kulturnog prostora i trita, kao i pruitiporku plasmanu umjetnika, kulturnih djelatnika i njihovih djela u druge zemlje".Vjerujemo a demo znaajno oprinijeti predstavljanju grada Rijeke, Primorsko-goranske upanije i itave Hrvatske u irem europskom kontekstu.

Gledateljisuradnici

Novi HNK Ivana pl. Zajca publiku nedesvoditi na pasivnog konzumenta gotovogkazalinog proizvoa, nego de raiti na njezinomintegriranju u ivot kazalita,proirivanju pa i euciranju.

Tijekom jeseni 2015. goine pokrenut demo program Diplomirani gleateljzapolaznike-gleatelje svih generacija (uenike, stuente, radnike, umirovljenike)koji ele nauiti vie o naem i kazalitu uopde. Serijom predavanja o povijestikazalitate aktualnim produkcijama i tendencijama u izvedbenim umjetnostima,


7/27

7

prezentacijom reateljskih, glumakih, pjevakih, plesakih, ramaturkih,kostimografskih i scenografskih priprema za realizaciju predstave, kao i uvidom usam proces rada (posjete probama, obilazak raionica) gleatelji de, tijekomtromjesenog programa, stedi zvanje "diplomiranog gledatelja" te postatiugoroni gledatelji-suradnici i promotori rijekog kazalita.

Organizirat demo tematske okrugle stolove povoom pojeinih prestava, kao iprezentacije repertoara u kolama, urugama, na fakultetima i drugdje, ne samo sciljem proirivanja baze gleatelja,nego i s namjerom da se putem izravnekomunikacije upoznamo sa sferama interesa, temama i problemima koje bi naapublika voljela vidjeti na sceni. Na internetskoj stranici gleatelji de modikomentirati nae prestave, kritiki se osvrtati na na ra i davati sugestije.

Osmislit demo volonterske akcije koje bi u proces raa ukljuileznatan broj prijesvega mladih ljudi. Bilo da se radi o pomodi tijekom Rijekih ljetnih nodi, ili o praksiu kazalinim raionicama, primjerice putem suranju s tehnikim kolama i

fakultetima, pokuat demo u proces nastanka i promocije naih prestava ukljuitito iri krug mlaih.

Iznimnu panju posvetit demo ukljuivanju osoba s invaliditetom i posebnimpotrebama u krug posjetitelja naeg kazalita.

Intenantska loa bit de otvorena nezaposlenim graanima Rijeke koji nisu umogudnosti kupiti ulaznicu za nae prestave.

Obnavljanje ansambala

Kako bismo povedali kvalitetu proukcija ramskog programa, planiramo natrenutno slobona rana mjesta, te na ona koja de uskoro biti osloboenaodlascima u redovitu mirovinu, zaposliti najmanje troje novih glumaca naoreeno vrijeme. Ved smo proveli analizu i dijagnosticirali koji tip i generacijaglumaca su potrebni da bi ansambl optimalno funkcionirao te mogao preuzetirealizaciju kompleksnijih dramskih projekata. K tome, cilj nam je i ravnomjernijaopteredenost unutar ansambla, to de zasigurno rezultirati kvalitetnijim i

fokusiranijim raom. Uz program "Gostujudi umjetnici sezone", novi lanoviansambla prestavljat de obrooao kreativan impuls glumcima koji ved jesu uangamanu.

Procjena je aktualnog i buudeg Ravnateljabaleta, Ronala Savkovida, a de usljeedoj etapi obnove baletnog ansambla nuno biti angairati jo troje plesaa(ugovorom na jednu ili dvije godine) kako da bi se iznimno popularan baletni iplesni program mogao ovijati u previenom ritmu.


8/27

8

U opernom ansamblu nalazimo nekoliko vrijenih lanova, kao i operne umjetnicekoje su obiljeile rijeku opernu scenu proteklih esetljeda (Nacionalne prvakinjeOlga ober i Mirella Toid). Iznenauje nas, meutim, potpuno osustvo novihgeneracija pjevaica i pjevaa (s izuzetkom izvrsneKristine Kolar), kao ineshvatljivo ignoriranje opernih doajena (Giorgio Surianodsutan gotovo desetgoina s rijeke pozornice) ili, primjerice, mlae operne umjetnice u impresivnom

uzletu, rijeanke Diane Haller. Te i sline neprihvatljive propuste namjeravamoispravljati ved o prvog ana manata, svjesni pritom a su prilike za trajnijiangaman, u nekim sluajevima, nepovratno proputene. Rijekoj publici nastojatdemo prestaviti ili vratiti neke o opernih emigranata putem programaGostujudi umjetnici sezone. Usto, nastojat demo ugovoriti trajniju suranju naoreeno vrijeme (2-3 goine) s troje ili etvero mlaih pjevaa spremnih preuzetiznaajnu ulogu u realizaciji opernog programa. Meunarono natjecanje mlaihopernih pjevaa (najavljeno u poglavlju Nove incijative) pruit de nam izvanrenupriliku da odaberemo najbolje u novoj generaciji opernih umjetnika. Kako bismoobnavljanju ansambla i oabiru izvoaa za pojeine projekte pristupili stuiozno i

sustavno, suraivat demo s Vlatkom Oranid, proelnicom Osjeka za pjevanje naMuzikoj akaemiji u Zagrebu, kao ravnateljicom natjecanja i casting savjetnicomu novom glazbenom i opernom timu HNK Ivana pl. Zajca.

Jean o prvih zaataka nakon preuzimanja unosti upravljanja rijekimkazalitem bit de u suradnji s Muzikimsavjetnikom odnosno ravnateljempregle karovskog stanja orkestra i zbora te procjena potrebe novih angamanaonosno zapoljavanja u pojeinim segmentima. Rije je o najbrojnijim skupovimazaposlenika kazalita pa je izrada razvojnog plana nemoguda prije izravnog uvida usituaciju.

Obnavljanje ansamabla ne namjeravamo provoiti samo angairanjem novihizvoaa u pojeinim umjetnikim ojeljenjima. Tijekom svake sezone organiziratdemo barem jenu raionicu i jean seminar u suranji s voedim peagozima,metoiarima, reateljima, koreografima, trenerima i ramaturzima iz svijeta, a sciljem usavravanja izvebeno-tehnikih i izraajnih kompetencija naih glumaca,pjevaa i plesaa. Raionice i seminari u pravilu debiti namijenjeni izvoaima svihansambala pa demo i tako motivirati njihovu suradnju.


9/27

9

III. NOVE INICIJATIVE

HNK na sceni HKD

Deficit prostora s kojim se HNK Ivana pl. Zajca trenutno suoava zbog injenice aak etiri ansambla ijele isti krov (Hrvatska rama, Talijanska rama, Opera iBalet) rijeio bi se otvaranjem nove scene u HKD-u, gdje bi se mogle pripremati iizvoditi dramske predstave koje nisu toliko ovisne o prostorno-akustikimspecifinostima "Zajeve" barokne kutije. U narene etiri goine pokuat de sekroz razliite europske fonove naravno u suradnji s Gradompronadi srestvakojima bi se i tehniki osuvremenila pozornica u HKD-u, tako a u buudnosti moezadovoljiti vie proukcijsko-izvedbene standarde.

Gostujudi umjetnici sezone

U sklopu programa "Gostujudi umjetnici sezone" svake bismo sezone pozvali nasuradnjuovisno o planiranim projektimapo jednu renomiranu glumicu i/iliglumca, opernu pjevaicu i/ili pjevaa, irigenticu ili irigenta, balerinu i/ilibaletana, ramsku spisateljicu ili pisca. Program bismo nastojali u najvedojmogudoj mjeri realizirati kroz razliite oblike sponzorstva, onacija, meijskihpokroviteljstva ili koprodukcija s drugim kazalitima. Meu umjetnicama iumjetnicima koje planiramo pozvati su i Mira Furlan, Rae erbeija, MirjanaKaranovid, Rako Poli, Milena Dravid, Milena Zupanid, Mira Banjac, Miki

Manojlovid, Ivo Gregurevid, Ljubia Samarid, Slavko timac, Kreimir Mikid,Marko Manid, Nina Violid, Vili Matula, Zoja Oak, Ivana Sajko, Biljana Srbljanovid,Dunja Vejzovid, Diana Haller, Giorgio Surian, Goran Jurid, Ana Pavlovid, JovanVeselinovid i rugi.

Rijeko kazalite mlaih "Janko Polid Kamov"

Kazalina inicijacija mlaih i njihova transformacija u kompetentne gleatelje jeanje o imperativa naeg programa. Ne samo naslovima koji se irektno obradaju

ovoj populaciji i artikuliraju njezine interese, ved i nizom rugih aktivnosti, mlai debiti punopravno zastupljeni u naem programu. Kamovfest viimo kao mogudnostda HNK Ivana pl. Zajca direktnije komunicira upravo s mladima te ih putemproukcija i kazalinih raionica intenzivnije involvira u kazalini ivot Rijeke. Usto,planiramo u okviru Dramskog stuija za mlae poticati ne samo peagoki ra smlaima, nego i njihovo autentino stvaralatvo. Pokuali bismo ostvariti suranjusa slinim ramskim stuijima pri rugim kazalitima. Takoer bismo omogudilimladima se putem otvorenih proba upoznaju s radom na profesionalnimprodukcijama. Sve aktivnost za mlade odvijale bi se u sklopu programa koji bismonazvali Rjeko kazalite mlaih "Janko Polid Kamov".


10/27

10

Meunarono natjecanje mlaih opernihpjevaa "Zinka Milanov"

U suranji s meunarodno proslavljenom hrvatskom sopranisticom VlatkomOranid, anas i proelnicom Osjeka za pjevanje na Muzikoj akaemiji Sveuilita

u Zagrebu, pokrenut demo Meunarono natjecanje mlaih opernih pjevaa. Ciljprojekta je promocija mlaih opernih pjevaa, prepoznavanju njihovih potencijalate poticanje napreovanja u pjevakim karijerama. Usto, natjecanje de otvoritimogudnost upoznavanja i angairanja izvrsnih mlaih pjevaa u opernimprojektima rijekog kazalita i koncertnom programu. Natjecanje bi se ovijalo u 3etape: prvi krug, polufinale i finale u vremenskom razdoblju od 4-5 dana. Sve etapebile bi javne, a u ocjenjivanju mlaih pjevaa sujelovao bi meunaroniocjenjivaki su sastavljen o eminentnih pjevakih peagoga, opernih pjevaa,irigenata, irektora opernih kazalita i opernih agenata. Iealno vrijemeoravanja bila bi ruga polovica srpnja, a finalnu veer mogli bismo integrirati u

program Rijekih ljetnih nodi te orati na Ljetnoj pozornici u Opatiji.

U spomen na jenu o najvedih ramskih sopranistica vaesetog stoljeda,ugogoinju primaonu njujorke opere Metropolitan, natjecanje de nositi imeZinke Kunc Milanov.

DancePort RijekaMeunarona natjecanja za baletne plesae i koreografe

HNK Ivana pl. Zajca pokuat demo uiniti europskim centrom novih narataja

baletnih plesaa i mlaih koreografa. Direktor baleta Ronal Savkovidinicirat debijenalno natjecanje mladih baletnih plesaa, a jena o nagraa bio bi i angamanu baletnom ansamblu na oabranim projektima. Takoer bijenalno, organiziratdemo i natjecanje mlaih koreografa.

Jadranski simfonijski orkestar

Tijekom prve vije sezone razmatrat demo zajeno s rijekim glazbenicima mogudnost osnivanja Jaranskog simfonijskog orkestra kao zasebnog umjetnikog

odjela HNK Ivana pl. Zajca te izraiti elaborat u suranji s Muzikim ravnateljemkazalita, Graom, Ministarstvom kulture i inozemnim partnerima. Namjera namje o ruge ili najkasnije trede sezone upravljanja kazalitem uvesti i reovitikoncertni program s najmanje va pretplatnika koncerta mjeseno. Kao jeini uiroj regiji, Jaranski simfonijskiorkestar tijekom prvih sezona mogao bi gostovatiu svim vedim jaranskim graovima, a u perspektivi postati i umjetniki ansamblkoji promovira Rijeku u meunaronim okvirima. Osnivanje Jaranskogsimfonijskog orkestra moglo bi se integrirati i u program projekta RijekaKulturnaprijestolnica Europe.


11/27

11

HNK za RijekuEuropsku prijestolnicu kulture 2020.

HNK Ivana pl. Zajca propitivat de svoj ientitet, funkcije i perspektive u kulturno-politikom kontekstu nanacionalne zajenice europskih rava koje je Hrvatskapostala lanicom 2013. goine. U procesu kaniature Graa Rijeke za Europsku

prijestolnicu kulture 2020. vana uloga pripast de i izvebenim umjetnostima tenjihovoj sreinoj instituciji u Rijeci. Uz promoviranje Rijeke u sklopu europskihgostovanja svojih proukcija, HNK de postavljati pitanje europskog ientiteta narazliite naine i u razliitim formatima. Takoer, konzultirat demo kazalita ugraovima koji su ved bili Europske prijestolnice kulture te napraviti analizunjihove uloge u procesu kandidature, kao i nakon dobijanja statusa i tituleEuropska prijestolnica kulture. Pojeine projekte i programske cjeline HNK devrsto povezati s konceptom Rijeke kao Europske prijestolnice kulture. Tijekomnarene etiri goine "Zajc" bi morao postati snaan promotor europskogientiteta Graa u poruju izvebenih umjetnosti.


12/27

12

IV. PROGRAMSKE SMJERNICE I REPERTOARNI NASLOVI

Projekti svih ojela HNK Ivana pl. Zajca slijeit de, u nekom segmentu ili smislu,ieje voilje preloenog programa i strategije razvoja rijekog kazalita. Posebnu

panju posvetit demo projektima koji suraniki povezuju etiri ansambla, mlaimautorima i izvoaima te mlaoj publici i njezinu viljivijem ukljuivanju u kazaliniivot Rijeke.

Hrvatska drama

1. sezona ili godinaMiroslav Krlea: Kristofor Kolumbo(mala scena, u suradnji s Talijanskom dramom)

Nedjeljko Fabrio: Vjebanje ivotarekonstrukcija (velika scena, svi ansambli)Sloboan najer: Hrvatski Faust(VS)Autorski projekt ili Daa Drnid: Leica format(MS)Sue Townsend: Tajni dnevnik Adriana Moleaili Jules Verne: 20000 milja podmorem(VS)

2. sezona ili godinaRae erbeija(autorski projekt) ili Rajko Grlid: Samo jednom se ljubi(MS)Sofoklo:Antigona(VS)Henrik Ibsen: Neprijatelj narodaili William Shakespeare:Julije Cezar(VS)

Vjetice iz Ria(autorski projekt) ili Ivana Sajko:ena bomba (MS)Leonard Bernstein: West Side Story(VS, svi ansambli)

3. sezona ili godinaGeorge Orwell:ivotinjska farma(VS)Mihail Bulgakov: Majstor i Margarita(VS)Danilo Ki: Grobnica za Borisa Daviovia(MS)Janko Polid Kamov: Isuena kaljuaili Autorski projekt (MS)Antoine de Saint Exupery: Mali princ (VS)

4. sezona ili godinaMiroslav Krlea: Baraka Pet Beili Hrvatska rapsodija(VS)Thomas Mann: Doktor Faustus(VS)Georg Buchner: Woyzeck(VS)Bekim Serjanovid: Nigdje, niotukudili Autorski projekt (MS)Bob Fosse: Sav taj jazz(VS, svi ansambli)


13/27

13

Talijanska drama

1. sezona ili godinaMiroslav Krlea: Kristofor Kolumbo (MS, u suranji s Hrvatskom ramom)Nedjeljko Fabrio: Vjebanje ivota(rekonstrukcija) (VS)

Luigi Pirandello: Henrik IV (VS)

2. sezona ili godinaSilvio Berlusconi (autorski projekt) (VS)Mladi talijanski dramski pisac (MS)Marin Drid: Urotnika pisma (VS)

3. sezona ili godinaFederico Fellini: Amarcord (VS)Dario Fo: Sluajna smrt jenog anarhiste (VS)

Boccaccio (autorski projekt) (MS)

4. sezona ili godinaItalo Calvino: Ako jene zimske nodi neki putnik ili Nai preci (VS)Mladi talijanski dramski pisac (MS)William Shakespeare: Mletaki trgovac (VS)

Opera

Operu HNK Ivana pl. Zajca trebat de obnoviti u svakome smislu:

- organizacijskom: uvoenjem funkcije Muzikog ravnatelja ovojene o Ravnateljaopere te, u perspektivi, mogudim izvajanjem orkestra iz opernog ojeljenja (u sluajuformiranja Jaranskog simfonijskog orkestra kao izvoaa koncertnog programa);

- izvedbeno-pjevakom: angairanjem suranice najvie strune spreme u ulozi savjetniceza casting, suranjom s muzikim akaemijama u Hrvatskoj i inozemstvu, pokretanjemmeunaronog natjecanja za mlae pjevae, otvorenim auicijama za pojeine operne

projekte i uloge, suranjom s naim pjevaima koji su ved osvojili, ili upravo osvajajuoperne pozornice u svijetu, povedanjem ansambla opernih solista;

- repertoarnom: prestavljanjem opernih jela koje rijeka publika goinama ili nikaanije mogla vijeti i uti na svojoj pozornici;

- redateljskom: neprihvatljiva je, blago reeno, gotovo potpuna privatizacija i unifikacijaredateljskog posla tijekom posljednjih sedam godina ravnanja operom, i to bez pokrida naraunu relevantne autorske poetike;


14/27

14

- kazalino-estetikom i proukcijsko-etikom: rijeku operu uvest demo na scenukazaline suvremenosti, pritom se oupirudi granomaniji ekora i ispraznojspektakularizaciji koje opernu umjetnost reuciraju na rutveno neogovornu, upravobahatu kulturno-politiku ekonomiju.

Program nove rijeke opera svake demo sezone kreirati oabirom jenog o naslova iz

etiri skupine, ovisno o ostupnim suranjama s irigentima i pjevaima, ali ikoprodukcijskim prilikama u Hrvatskoj i inozemstvu.

Naslovi iz prve skupine predstavljaju operni mainstreami ispunit de oekivanja najirepublikeoivjeti vokalni i vizualni spektakl. Inventivnim i provokativnim reijama,meutim, pokazat demo a i u spektaklu mora biti smisla, a se i onje moe postavitiproblem koji poziva na kritiko miljenje, kao i a spektakl ne mora nuno biti usaveznitvu s kapitalom.

U rugoj su skupini naslovi koje rijeka publika tek treba otkriti i vjerujemoprihvatiti.

Rije je o operama iz baroknog razoblja ili kljunim jelima opernog moernizma.

Tredu programsku skupinu ine najpopularnija jela iz opernog kanona, aliinterpretacijski (glumako-pjevaki) reviirana u procesu raa istraivakog opernogstuija. Naziv i inicijalni ramaturki izazov Drama u operiparafraza je i samonaizgledna inverzija Wagnerova traktata Oper und Drama. Izvedbeno-scenski prostoropernog stuija izajnirat de rijeki arhitekt Iis Turato.

Djela iz etvrte skupine operni de ansambl realizirati u suranji s rugim sastavnicamaHNK Ivana pl. Zajca.

1. Opera kao spektakl- Mozart: Don Giovanniili Le Nozze di Figaro- Rossini: Il viaggio a Reims ili La Cenerentola- Bellini: La Sonambula- Verdi: Don Carloili Un ballo in mascheraili Otello- Bizet: Carmen(moguda obnova)- Saint-Sans: Samson et Dalila- Giordano:Andrea Chnier

2. Neka druga opera- Purcell: Dido and AeneasSchoenberg: Erwartung(u istoj veeri)- Monteverdi: LOrfeo- Handel: Giulio Cesare in Egitto- Strauss: ElektrailiAriadne auf Naxos- Manuel de Falla: La vida breve- Bartok: Dvorac Modrobradog- Berg: Wozzeck- Stravinsky: Oedipus Rex- Janek:Zapisi is mrtvog doma


15/27

15

3. Drama u operi (Operni studio)- Donizetti: Lucia di Lammermoor- Verdi: Rigoletto, La Traviata,Aida, Otello- Wagner: Der fliegende Hollnder- Bizet: Carmen

- Massenet: Werther

4. Zajeniki projekti s rugim ansamblima- Donizetti: Le convenienze ed inconvenienze teatrali- Grieg: Peer Gynt- Weil & Brecht: Uspon i pad grada Mahagonija- Bernstein: West Side Story

Naslove u koncertnom program oabrat demo naknano. Razmiljamo o tematski

osmiljenim koncertnim sezonama:

Sezona slavenskih autora

Sezona beke klasike

Sezona barokne glazbe

Sezona glazbe Mediterana

Balet

Balet HNK Ivana pl. Zajca Ronal Savkovid namjerava razvijati prema izvebenim ikoreografskim stanarima koji de ga uiniti respektabilnim ansamblom u okvirueuropske proukcije klasinog i suvremenog baleta onosno plesa. Nastavljamodakle s programom naznaenim tijekom prethone vije sezone, ali znatnoambicioznije, na to upuduju ved i oabrani naslovi iz baletne literature, kao i novaincijativa pokretanja baletnog i koreografskog natjecanja. Rijeki baletni ansambl

njegovat de ljepotu klasinog baleta, ali ne bez interesa za nove ideje i estetskepomake, kao i za suvremenu plesnu scenu.

Program baleta slijedi tri osnovne smjernice:

1. Klasici bijelog baletaP. I. ajkovski: TrnoruicaA. Adam:izela(Giselle)S. Prokofjev: Romeo i Julija ili L. Delibes: Kopelija (Coppelia)P. I. ajkovski: Labue Jezero


16/27

16

2. Eukacijski projekti (za plesae, publiku i baletne kole Rijeke)Balazs Baranay: F.O.N.O For one night onlyA. Vivaldi: etiri Goinja oba/ R. erin: Carmen

3. Preskoena povijestG. Gershwin: Rapsodija u PlavomiAmerikanac u Parizu

I. Stravinski: Posvedenje proljedaiar pticaHommage a Ballet Russe:

C. Debussy: Poslijepodne jednog fauna (Vaslav Nijinsky)C. M. Weber: Duh rue (Michel Fokine)R. Korsakov: eherezaa (Michel Fokine)

Rijeke ljetne nodi

Rijeke ljetnje nodii narenih de se goina oigravati kao festival ambijentalnih i

site-specificizvedbeno-umjetnikih projekata i ogaanja. Cilj nam je ne samonastaviti istraivati nove izvebene prostore u Rijeci i okolici, nego i rijeki ljetnifestival ucrtati na mapu sronih festivala u Europi, napose na Meiteranu. Traitdemo o Ministarstvakulture RH darazmjerno opsegu programauravnoteifinancijsku porku Rijekim ljetnim nodima s onom koju traicionalno osiguravaDubrovniku, Splitu, pa i Brijunima, a promijenit demo i moel umjetnikog voenjafestivala. Svaki naredni festival donijet de novu i tematski povezanu programskustrukturu te predstaviti ideje rugog umjetnikog voitelja:Mani Gotovac, KokanaMlaenovida, Urulu Cetinski, Davora Mikovida.

Zajevi ani

Premda, naravno, smatramo znaajnim i namjeravamo nastaviti poticati ipromovirati hrvatsko glazbeno a napose operno stvaralatvo, preloit demoKazalinome vijedu reviziju i proirenje koncepta ved traicionalnih Zajevih anate njihovu transformaciju u festival nove opere, bilo novih opernih djela ilieksperimentalnih opernih inscenacija.

KamovFest

KamovFest, inspiriran ivotom i jelom Janka Polida Kamova, postat de inkubatornovih kazalinih tenencija, prostor koji okuplja populaciju mlaih, artikulira njihovnekonformizam i konfrontaciju s ortodoksnim graanskim vrijenostima.KamovFest nede samo proizvoiti saraaje za mlae, nego i postati ogaanje usklopu kojega mladi mogu razvijati svoj autentian glas. U tom smislu, Kamovfestnede biti samo bijenalno ogaanje na kojem se prikazuju prestave nastale pojelima Janka Polida Kamova, nego prostor u kojem mlai mogu imaginirati irealizirati kazalite rugaije o onoga kojenui stanarni repertoar kazalita zamlade. Mlai de ne samo biti ukljueni u produkciju programa za Kamovfest, negopostupno preuzimati i u njegovo voenje.


17/27

17

V. FINANCIJSKI PLAN

Jasno je a gore obrazloene i naveene ieje i programe nede biti moguderealizirati ukoliko se znaajno ne promijeni nain poslovanja kazalita. Suprotno

uvrijeenim politikama tenjekoje rjeenje uglavnom nalaze u reduciranjuzaposlenika kulturnih institucija (onekle neizbjenom), smatramo da izlazprimarno valja traiti u njihovojrekonceptualizaciji, temeljitoj reorganizaciji,inventivnim produkcijskim strategijama, a usto i u sustavnom rau na umjetnikojvrijednosti, inovativnosti i rutvenoj ogovornosti programakao preduvjetimapovedanja interesa publike za kulturne, ovje kazaline, programe.

Jasno je, takoer, a se o osnivaa i vlasnikakazalita, Grada Rijeke, kao igraskih, upanijskih i ravnih fonova ne mogu oekivati nego minimalnapovedanja srestava potpore programa, kao to je Gra naznaio Financijskim

okvirom za nareno etverogoinje razoblje.

Oskuna okumentacija koju kazalite daje na uvid kandidatima za Intendanta (bezuvia u plade i ugovorene statuse zaposlenika, autorske ugovore i trokovnikepojedinih predstava), raspoloive k tome u neozbiljno kratkome vremenu, neomoguduje porobnu reviziju aktualnog poslovanja i detaljnu izradu financijskogplana aekvatnog novom programu. Ne preostaje stoga rugo nego izjaviti a dese u narene etiri goine nastojati orati uvrijeeni moel te zarati postojedeizvore financiranja (u segmentu plada i reija te programa), a usto intenzivno ikreativno raditi na postepenom povedanju prihoa, samofinanciranju vedine novih

inicijativa te reistribuciji srestava unutar postojedeg bueta, e a bi se mogliprovesti neki od reformskih zahvata u unutranjoj organizaciji, proukcijskimprotokolima, rutvenoj funkciji i umjetnikom ientitetu kazalita.

Rekapitulirajmo:

- Povedanje vlastitih prihoa kao preuvjeta vieg stupnja samoorivostikazalinog pogona u programskom segmentu jean je od osnovnih ciljeva goreopisanih raznolikih, sloenih i ulananih strategija u omeni kreativne proukcije, akoje ukljuuju: povedanje broja izvebi, razgranatu i intenzivnu promotivnu

kampanju, nove programe i inicijative te medijska pokroviteljstva kao preduvjetepovedanja broja gledatelja, pa samim time i vedeg interesa sponzora i donatora.Planiramo progresivno povedanje prihoe o proaje kazalinih programa tesponzorstava u iznosu od najmanje 500.000,00 kuna goinje.

- Umjetnike ieje, njihova rutvena i kulturna relevantnost i inventivnost temeunarona umreenost preuvjeti su uspjenih aplikacija za grantoveeuropskih i drugih fondova za kulturnu djelatnost.


18/27

18

- O Ministarstva kulture ipak demo oekivati znaajno povedanje potporeprogramu Rijekih ljetnih nodi i Zajevih ana, a oekujemo i a de irenje raijusadjelovanja HNK Ivana pl. Zajca u regiji biti prepoznato u Primorsko-goranskoj iIstarskoj upaniji.

- Angairanje mlaih i jo uvijek neovoljno afirmiranih, a izvrsnih umjetnika nede

samo revitalizirati ansamble nego i smanjiti trokove u segementu honorara.Iznosje u ovom trenutku, meutim, nemogude previjeti.

- Koprodukcijski projekti i partnerstva (opisana ranije) takoer de utjecati nasmanjenje rashodovne strane bueta, ali i povedanje prihoovne.

- Unutarnju reorganizaciju raa i nalenosti (Glavni ramaturg, Muziki ravnatelj,vanjski suranici u umjetnikom timu) provest demo bez znaajnog ukupnogpovedanja rashoa, onosno uteama u rugim segmentima bueta ili pakrazmjerno povedanjima prihoa.

- Meunarona natjecanja mlaih opernih pjevaa, baletnih plesaa i koreografauvelike de se financirati prihoima o kotizacije te proajom ulaznica za razliiteetape natjecanja, a naroito finalni galakoncert.

- Za realizaciju umjetnikih programa koji prestavljaju kulturu i umjetnost stranihzemalja, uspostavit demo partnerstva s veleposlanstvima i konzulatima te rugimmeunaronim prestavnitvima i fonacijama.


19/27

19

VI. TIM ZA NOVO RIJEKO KAZALITE

Oliver Frljid (Intendant)

Marin Blaevid (Glavni dramaturg kazalita i/ili Ravnatelj opere)

Ronal Savkovid (Ravnatelj baleta)

Magdalena Lupi Alvir (Ravnateljica Hrvatske drame)

Ravnateljica/ravnatelj Talijanske drameoreit de se naknano, mogude iputem javnog natjeaja (u procesu oluivanja vane de biti i konzultacije spredstavnicima talijanske zajednice u Rijeci, ali i Primorksko-goranskoj upaniji,Istri te Slovenskom primorju)

Poslovna ravnateljica ili poslovni ravnateljoreit de se naknano, mogude iputem javnog natjeaja (preliminarni pregovori s nekoliko kaniata su u tijeku)

Vanjski suranici u umjetnikom timu(preliminarni dogovori):

- muziki savjetnik i glavni gost irigent u sezoni 2014/2015: Ville Matvejeff(http://matvejeff.com)

- casting savjetnica za operne projekte i ravnateljica Meunaronog natjecanja

mlaih opernih pjevaa Zinka Milanov: Vlatka Oranid

- arhitekt-scenograf univerzalne pozornice odnosno izvedbenog prostora Opernogstudija Drama u operi: Idis Turato

- umjetniki voitelji Rijekih ljetnih nodi:Mani Gotovac (2015),KokanMlaenovid(2016), Urula Cetinski(2017), Davor Mikovid(2018)


20/27

20

VII. PROFESIONALNE BIOGRAFIJE:

Oliver Frljid, kazalini reatelj, dramaturg i performer

Diplomirao je filozofiju i religijsku kulturu, te kazalinu reiju i raiofoniju. Ved

tijekom stuija na zagrebakoj Akaemiji ramskih umjetnosti profesionalnoreira, a nakon stuija poinje njegova regionalna i meunarona afirmacija.Proukcije su mu prestavljene na najznaajnijim omadim (Splitsko ljeto,Gavelline veeri, Dubrovake ljetne igre, Marulidevi ani, Festival malih scena,Rjeke ljetne nodi, Tjean suvremenog plesa, Zlatni lav, Osjeko ljeto kulture...),regionalnim (Bortnikova sreanja, Bitef, Sterijino pozorje, MESS, Kotor-art, MOT,Ex Ponto, Tean slovenske rame, Desire Festiva...) i meunaronim festivalima(Wiener Festwochen Be, Kunstenfestivaldesarts Bruxelles, Dialog FestivalWroclaw, Lessingtage Hamburg, Neue Stcke aus Europa Wiesbaden, FestivalDivadeln Nitra...).

Njegov "Preklet naj bo izdajalec svoje domovine" iz Slovenskog mladinskogglealia prestava je s najvedim brojem meunarodnih gostovanja u povijestitog kazalita. "Mrzim istinu", koju je realizirao u teatru ITD, najuspjenija jeprestava tog kazalita po broju gostovanja i osvojenih nagraa (meu njima inagrae Hrvatskog glumita za najbolju prestavu). "Otac na slubenomputu",koju je reirao u Ateljeu 212, najnagraivanija je prestava tog teatra (obitnica,izmeu ostalih nagraa, i Srebrenog lovorovog vijenca za najbolju prestavu nasarajevskom MESS-u.).

Frljid je o saa raio u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori,Austriji, Njemakoj, Poljskoj i Belgiji. Proukcije su mu prestavljene na festivalimai u kazalinim kudama u Europi, Sjevernoj i Junoj Americi, Aziji, a prestava"Mrzim istinu" pozvana je na sljeede izanje The Syney Festival.

Uz reiju, Frljid je bio i lan ureivakog obora asopisa za izvebene umjetnosti"Frakcija", te presjenik Centra za ramsku umjetnost. Takoer je raio i kaovanjski suranik emisije "Kazalitarije" Tredeg programa Hrvatskog raija.Objavljivaoje u novosaskoj "Sceni", "Hrvatkom glumitu", "Kazalitu", Frakciji idrugdje. 2012. bio je lan irija Nagrae za ramsko jelo "Marin Drid".

Uz ra u institucijama, Frljid je suraivao i s vedinom skupina sa zagrebakenezavisne scene (Montastroj, BADco, OOUR, Sodaberg...).

Nagrade:

1.Nagrada ASSITEJ-a (Susret profesionalnih kazalita za jecu i mlae HC Assitej)za reiju prestave "Blizanke" (2007.)2.Zlatna ar ptica (Naj, naj, naj festival) za reiju prestave "Blizanke" (2008.)3.Nagrada za najbolju reiju (Djeji kazalini festival Pozorite Zvezarite,


21/27

21

Beogra) za reiju prestave "Blizanke" (2008.)4.Nagraa za najbolju reiju (Meunaroni festival komornog teatra Zlatni lav) zareiju prestave "Turbo-folk" (2008.)5.Mali Marulid (Festival hrvatskerame za jecu) za reiju prestave "Strah u Ulicilipa" (2009.)6.Zlatna ar ptica (Naj, naj, naj festival) za reiju prestave "Strah u Ulici lipa"

(2009.)7.Nagrada ASSITEJ-a (Susret profesionalnih kazalita za jecu i mlae HC Assitej)za reiju prestave"Strah u Ulici lipa" (2009.)8.Nagraa Anelko timac (Meunaroni festival malih scena) za reiju prestavaTurbo-folk i Bahke. (2009.)9.Nagraa za najbolju reiju (10. Festival bosanskohercegovake rame, Zenica)za reiju prestave "Kukaviluk" (2011.)10. Sterijina nagraa (Sterijino pozorje, Novi Sa) za reiju prestave "Kukaviluk"(2011.)11. Zlatni lovorov vijenac (MESS, Sarajevo) za reiju prestave Otac na slubenom

putu (2011.)12. Nagrada ASSITEJ-a (Susret profesionalnih kazalita za jecu i mlae HC Assitej)za reiju prestava "Matila" i "Druba Pere Kvrice" (2011.)13. Aralion (Jugoslavenski kazalini festival Bez prevoa, Uice) za reijuprestave "Otac na slubenom putu" (2011.)14.Nagraa za najbolju reiju (Susreti profesionalnih pozorita, Brko) za reijupredstave Pismo iz 1920. (2011.)15. Nagraa za najbolju reiju (11. Festival bosanskohercegovake rame, Zenica)za reiju prestave "Mrzim istinu" (2012.)16. Nagraa za najbolji tekst izvebe (15. Teatar Fest Petar Koid, Banja Luka) za

tekst predstave "Mrzim istinu" (2012.)17. Nagraa " Biljana Kovaevid-Vuo" za zatitu i unaprjeenje ljuskih prava,Beograd (2012.)18. Orlano (Dubrovake ljetne igre) za reiju prestave "Dantonova smrt" (2012.)19.Borislav Mihajlovid Mihiz (Fon "Borislav Mihajlovid Mihiz", Srbija) zaramatiarska i ramaturka ostignuda u projektima "Proklet bio izajica svojeomovine", "Kukaviluk", "Zoran inid" i "Mrzim istinu" (2012.)20. Gran Prix Bitefa za prestavu "Zoran inid" (2013.)

Dr. sc. Marin Blaevid, teatrolog, dramaturg, urednik

Izvanredni profesor na Odsjeku za dramaturgiju Akademije dramske umjetnostiSveuilita u Zagrebu; prestojnik Osjeka ramaturgije; preaje teoriju i povijestkazalita i rame, stuije izvedbe, te postdramsku dramaturgiju na ADU, dramaturgijuopere na Muzikoj akaemiji u Zagrebu, te izborne kolegije u poruju ramaturgije iteorije izvedbe na Doktorskom stuiju knjievnosti, izvebenih umjetnosti, filma ikultureFilozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.


22/27

22

Sujelovao je na mnogobrojnim meunaronim teatrolokim i izvebeno-studijskimkonferencijama (i kao plenarni izlaga), orao preavanja i seminare na brojnimvoedim sveuilitima u svijetu (Roehampton, Kingston, Wisconsin-Madison, Utrecht,Aberystwyth, Buffalo, Columbia, Yale, Northwestern, Copenhagen, De La Salle, Universityof Philippines, Stanford,Operahgskolan Stockholm), te objavio preko pedesetznanstvenih i strunih lanaka na slovenskom, talijanskom, hrvatskom, francuskom i

engleskom jeziku, u voedim svjetskim i regionalnim asopisima (Performance Research,The Drama Review, Frakcija, Maska) te kljunim knjigama u poruju izvebenih stuija,ramaturgije i postramskog kazalita (The Routledge Companion to Dramaturgy;Contesting Performance: Emerging Sites of Research (Performance Interventions),uredniciJon McKenzie,Heike Roms,C. J. Wan-Ling Wee;Contemporary Theatres inEurope: A critical companion, urednici Joe Kelleher i Nicholas Ridout). Istraivaki interesiukljuuju stuije izvebe, teoriju glume, napose Branka Gavelle, zatim ramaturgijuizvebe, politiki spektakl, avangarno i postramsko kazalite, te opernu i sportskuizvebu. U veljai 2013. bio je gostujudi profesor na Sveuilitu Columbia (School of theArts - Theater / Dramaturgy) gje de ponovo preavati u jesen 2014. Meunaroni je

suranik projekta New Meia Dramaturgy pri Sveuilitu Novi Juni Wales, Syney.

S Matthewom Goulishem (Goat Island, Every House Has a Door) uredio je posebnoenglesko izdanje Frakcije: Reflections on the Process / Performance: A ReadingCompanion to Goat Islan's When will the September roses bloom?(2004/2005). SLaom ale Felman ureio je tematski broj Frakcije Actor as/and Author (2001), teMIS-performance za Performance Research(ukljuujudi DVDPSi#15 Shifts, u suradnji sUnom Bauer).

Do anas je objavio, kao autor ili urenik, pet knjiga. Kritiko izanje knjige Branko

Gavella: Teorija glume o materijala o linosti(2005) plo je etverogoinjegsuranikog istraivakog projekta po vostvom profesora emeritusa i akademikaNikole Batuida. Zbirku eseja Ne, o slovenskoj izvedbenoj skupini Via negativa uredio je2010. za slovenskog izavaa Maska. Sa Sibilom Petlevski i Borisom Senkerom uredio jeantologiju Trajnost ina. U ast Nikoli Batuidu (2011). Objavio je i autorske knjigeRazgovori o novom kazalitu (2007) te Izboren poraz(2012) o teoriji novog ilipostramskog kazalita i njegovoj specifinoj povijesti u Hrvatskoj.

Od 1997. do 1999. radi kao kazalini kritiar i novinar u reakciji kulture Novog listaipriloga za kulturu Mediteran gdje objavljuje stotinjak kazalinih kritika, komentara,

prikaza i intervjua. Od 1998. do 2004. redovito objavljuje kazaline kritike, eseje ikomentare u emisiji Kazalitarije tredeg programa Hrvatskoga raija. Goine 2002.(do2004.) zajedno s Agatom Juniku preuzima mjesto urednika emisije Kazalitarije. Od 1998.bio je lan urenikog obora, a potom, o 2006. do 2008. i glavni urednikmeunaronog asopisa za izvebene umjetnosti Frakcija. Godine 2002. u svojstvuurednika pokrenuo je biblioteku AKCIJA (izava: Centar za ramsku umjetnost) kojaobjavljuje knjige iz poruja teatrologije, teorije i povijesti izvebenih umjetnosti.
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&sqi=2&ved=0CCYQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.operahogskolan.se%2F&ei=hfA6U8aLNof-ygOKkYLgCA&usg=AFQjCNHksgg29eRBLR5dzNfCN-7O1dFXEw&sig2=2snp0WiJvufGRrnPDvsYzg&bvm=bv.63934634,d.bGQhttp://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_1?%5Fencoding=UTF8&sort=relevancerank&search-type=ss&index=books&field-author=Jon%20McKenziehttp://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_2?%5Fencoding=UTF8&sort=relevancerank&search-type=ss&index=books&field-author=Heike%20Romshttp://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_3?%5Fencoding=UTF8&sort=relevancerank&search-type=ss&index=books&field-author=C.%20J.%20Wan-Ling%20Weehttp://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_3?%5Fencoding=UTF8&sort=relevancerank&search-type=ss&index=books&field-author=C.%20J.%20Wan-Ling%20Weehttp://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_2?%5Fencoding=UTF8&sort=relevancerank&search-type=ss&index=books&field-author=Heike%20Romshttp://www.amazon.com/exec/obidos/search-handle-url/ref=ntt_athr_dp_sr_1?%5Fencoding=UTF8&sort=relevancerank&search-type=ss&index=books&field-author=Jon%20McKenziehttp://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&sqi=2&ved=0CCYQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.operahogskolan.se%2F&ei=hfA6U8aLNof-ygOKkYLgCA&usg=AFQjCNHksgg29eRBLR5dzNfCN-7O1dFXEw&sig2=2snp0WiJvufGRrnPDvsYzg&bvm=bv.63934634,d.bGQ


23/27

23

Kao ramaturg suraivao je s Oliverom Frljidem na projektima Gospoica Julija, Bakhe,Aleksandra Zec; s Bojanom Jablanovcem na projektu What the Fuck is Marko Mandic?;nedavno i s Ameliom Jones- The Implicit Body in Performance: Rupturing Habit in the Live

Act.

Fulbrightovu postdoktorsku stipendiju dobio je 2011. te proveo istraivanje Dramaturgy:

Shifting Concept and Practicena Sveuilitima Columbia (Ojel za kazalinu umjetnost dramaturgija) i New York (Odsjek za studije izvedbe).

U svojstvu ravnatelja, 2009. goine organizirao je u Zagrebu 15. goinju konferencijuPerformance Studies international. Konferencija je okupila vie o 500 znanstvenikaiumjetnika iz cijeloga svijeta oko teme MISperformance: Misfiring, Misfitting,Misreaing. Goinu potom, iznova u suranji s Laom ale Felman, bio je i ko-direktorPSi#15follow upregionalnog istraivakog skupa u Rijeci na sronu temu:MISperformancean inverted approach to doing Performance Studies.

lan Upravnog obora Performance Stuies international postaje 2007, a 2010. izabranje za presjenika Meunaronog obora te svjetske organizacije. U suradnji s PeteromEckersallom (Sveuiliteu Melbournu) nedavno je osnovao novu radnu grupu PSiDramaturgy & Performance Studies.

Trenutno rai na sljeedim projektima: zbirci eseja MISperforming: invert, err or shift, usuranji s Laom ale Felman, izlazi 2014; engleskom izanju knjige Gavella: Acting: aTheory, u suranji s Laom ale Felman, izlazi 2014; autorskoj knjizi Dramaturgy:Shifting Concept and Practice, izlazi 2015. Dramaturg je i ko-autor predstave reCallas(suradnici i ko-autori: koreografkinja sa Unander-Scharin i skladatelj Carl Unander-

Scharin) u sklopu projekta Opera Mecatronica.

Ravnatelj je i ramaturg meunaronog konferencijskog projekta PSi 2015, koji de setijekom dvanaest mjeseci orati na petnaest lokacija diljem svijeta pod naslovom FluidStates: Performances of unKnowing. S Davorom Mikovidem i Drugim morem organizirafestival Zooming Fluid States u Rijeci, u rujnu 2014.

Ronal Savkovid, baletni umjetnik

Roen 1975. u Rijeci

Obrazovanje:

Baletni studio HNK "Ivana pl. Zajca "

Hungarian Ballet acaemy / Maarska Baletna Akaemija u Buimpeti

1992-1996:


24/27

24

Prvak baleta Slovenskog naronog glealida u Mariboru

Plesne i Dramske predstve: Romeo i Julija, Carmen, La Divina Commedia, Babylon, DonKihot, Labue Jezero, Faust.

1996-1998:

Prvak balet Hrvatskog Naronog Kazalita u Zagrebu

Uloge: Princ Siegfrie u Labuem Jezeru, Franz u Kopeliji, Espaa u Don Kihotu, PrincDesire u Trnoruici, Albreht u izeli, Solor u Bajaeri, Balade koje donosi vjetar, Ne hodipo travi - Paaju aneli, Triumf Afroite

1998-2010:

Prvak Baleta Staatsoper Unter den Linden Berlin / Staatsballet Berlin

Uloge:

Princ Siegfrie u Labuem jezeru (koreo. Patrice Bart)

Princ Desire u Trnoruici (koreo. R. Nurejev)

Grof Albrecht u izeli (koreo. Patrice Bart)

Basil u Don Kihotu (koreo. Patrice Bart)

Solor u Bajaderi (koreo. V.Malakhov)

Jean de Brien u Rajmondi (koreo. R.Nurejev)

Princ u Oraaru (koreo. Patrice Bart)

Romeo u Romeo i Juliji (koreo Patrice Bart)

Suvremni koereografi: William Forsythe, Nacho Duato, George Balanchine, MauriseBejart, Twyla Tharp, Mats Ek, Jiri Kylian, Patrice Bart, Vladimir Malakhov, MargeuriteDonlon, Boris Eifman, Leo Mujid, Uwe Scholz

Nagrade:

Nagrada Vladimira Vasilieva na baletnom natjecanju u Permu

Nagraa Hrvatskog glumita za ulogu Espae u Don Kihotu koreogrija Dinko Boganid

Nagraa Oskar Harmo za ulogu u baletu Ne Hoi po Travi Paaju Anjeli Ivan Faviera

Nagraa Hrvatskog glumita za ulogu Grofa Albrechta u izeli

2006 i 2007 Nagraa Ballet Superstar baletnih kritiara u Lincoln Centru, New York


25/27

25

Koreografije: TransparenteStaatsballet Berlin, Shut up and DanceStaatsballet Berlin,Kaligula,Medea, Hamlet, Sumrak bogova(reatelj Toma Panur), Sypmhony ofsorrowfol songsStaatsballett Berlin,Romeo i Julija Narono pozorite Sarajevo,

AntigonaFestival Merida,AlexanderNarono Pozorite Beogra, Yma

Friedrichstadtpalast Berlin,Aleksandar MakedonskiMakeonska Opera i Balet, OraarHrvatsko Narono kazalite " Ivana pl. Zajca " Rijeka

Magdalena Lupi Alvir, dramaturginja

Roena je 1968.u Rijeci. Diplomirala je dramaturgiju na Akademiji za gledalie,radio, film in televizijo u Ljubljani 1993. godine. Za vrijeme studija postajestipendisticom HNK Ivana pl. Zajca. Dramaturgiju je diplomirala na.

Od 1993. godine zaposlena je kao dramaturginja Hrvatske drame Hrvatskognaronog kazalita Ivana pl. Zajca u Rijeci gje je suraivala u preko 30prestava koje ukljuuju naslove o ramskih klasika o suvremene ramaturgije.U HNK Ivana pl. Zajca radila je s brojnim hrvatskim i inozemnim redateljima (MarinCarid, Zlatko Sviben, Nenni Delmestre, Ivica Buljan, Tomi Janei, Matja Latin,Mateja Kolenik, Diego e Brea, Vito Taufer, Mojca Horvat, Janusz Kica, AleksanarPopovski, Robert Alfli, Kokan Mlaenovid...).

Kao dramaturginja, autorica ramatizacija i autorica suraivala je s kazalinim ifilmskim institucijama kao i izvaninstitucionalnim kazalitima: DK Gavella, ZeKaeM,

Llinkt!, Zagreb Film, Teatar Exit - Zagreb, Scena Gorica, kuc Glealie, GlealieGlej i Cankarjev dom, Festival suvremenih umjetnosti Mesto ensk - Ljubljana,Slovensko Stalno Glealie - Trst, KUD BorzaMaribor, Graskim kazalitemlutaka Rijeka i Split, Djejim kazalitem u Osijeku, Prostorom +, Kazalinomradionicom Malik, Rijeka itd.

Suosnivaica je te, o 1998. o 2008. goine, umjetnika voiteljica nagraivanerijeke nezavisne kazaline grupe TRAFIK (Tranzicijsko-fikcijsko kazalite) koja sebavi istraivanjem rubova izvebenih formi. U Trafiku ostvaruje brojne autorskepredstave u kojima propituje teme vezane za pitanja identiteta pojedinca

izgubljenog na margini vremena i prostora, te neistraene rijeke teme, zanimljive iu irem europskome kontekstu (Hoa-hommage avangarnome knjievnikuJanku Polidu Kamovu, Europa plee-inspiriranu romanima i ivotom bezdomnogknjievnika na von Horvtha, Beaufortova ljestvica-o jadranskim vjetrovima imetaforikom prostoru vjetrometine, Gramatika-inspiriranu ivotom rijekihsestara, kazalinih i filmskih glumica Irme i Emme Grammatice, Destinacija TRAFIK:Divlja-posvetu izbrisanim lukim ientitetima graa Rijeke,Jalova-o problemu

jalovosti kroz niz tema, o pitanja majinstva i roiteljstva o potpomognuteoplonje, ali i u svjetlu ireg rutveno-politikog konteksta.)U Trafikovimpredstavama sudjeluje i kao dramaturginja (Kino predstava, Pozdrav s Jadrana,


26/27

26

Utjelovljenje, Armada), te ostvaruje brojna gostovanja na hrvatskim i inozemnimfestivalima.

Posebnu panju priaje rau u lutkarstvu kojemu se posveduje jo za vrijemestudija.

Njezin prvi rad u mediju lutkarstva bila je dramaturgija predstave De rerum natura(reatelj i mentor Ei Majaron) u Graskome kazalitu lutaka u Rijeci, koja jegostovala na meunaronom festivalu lutkarskih kola u Charleville Mzieresu uFrancuskoj 1990. godine. Kao dramaturginja, autorica dramatizacija i asistenticaredatelja u GKL Rijeka ostvarila je nekoliko lutkarskih predstava od kojih su sveobile oline ocjene strukovne kritike, a vedina je o njih na hrvatskim festivalimanagraivana u glumakim kategorijama te kategorijama najbolje predstave.

Objavljivala je kazaline eseje i stuije u kazalinim i knjievnim asopisima(Frakcija, Kazalite, Knjievna Rijeka, Glasje, Kretanja). Suraivala je i u raustrukovnih tijela hrvatskih i meunaronih kazalinih festivala, kao lanicafestivalskih komisija, izbornica ili lanica strukovnih irija.Osim u kazalitu, kratko

je jelovala i na poruju filma, gje u suranji saZagrebfilmomkao dramaturgostvaruje animirani film Kamov(2003).

NAGRADE:1. Posebna pohvala za mlaenaki i skupni angaman u tumaenju zahtjevnogateksta suvremene dramaturgije, na 1. Festivalu malih scena, Rijeka, 1994. zapredstavu B. BrechtaPir malograana, dramaturginja M. Lupi, redateljica VedranaVrhovnik, produkcija Akademska scena Arka.2. Nagraa za najbolju prestavu u cjelini meunaronog 25. salona mlaih,

Zagreb 1998., za predstavu Hoa, autorica M. Lupi, koautori I.N.Gattin, .Valenta,E.Liverid, A.akovid3. Nagrada za dramaturgiju za predstavu Hoana Festivalu hrvatske drameMarulidevi ani, Split 1999.4. Nagrada za dramaturgiju za predstavu Hoana Meunaronom festivalu malihscena, Rijeka, 2000.5. Nagrada za najbolju dramatizaciju i najbolju predstavu u cijelini za predstavuBistri vitez Don Quijote od Manchena Susretu lutkarskih kazalita Hrvatske, Osijek,1999., redatelj Z. Sviben6. Povelja za promicanje hrvatske knjievne batine na kazalinoj scenina Susretu

lutkarskih kazalita Hrvatske, Osijek, 2001.za predstavuAlbus kralj,autoricadramatizacije i redateljica M. Lupi7. Nagrada za najbolju predstavu u cjelini za predstavu Ptica i brodna Susretulutkarskih kazalita Hrvatske, Osijek, 2001., ramatizacija M. Lupi, reatelj .Orekovid8. Nagraa Zlatna ar Ptica Graskom kazalitu lutaka Rijeka za promicanjeneverbalnog izraza u kazalitu za jecu i mlae u prestavi Moje tijelo, autora akaValente i Magalene Lupi i reatelja aka Valente. Naj, naj festival, Zagreb, 2009.


27/27

27

novi hnk rka frljic i blazevic

Documents