nova uloga medijatora - rickalisara-ric.ba/dokumenti/rmissa/modul 2_bos.pdf3. prepoznavanje...
TRANSCRIPT
MODUL 2
NOVA ULOGA
MEDIJATORA
NACRT
© UNICEF/MCConnico
SADRŽAJ
I. UVOD ....................................................................................................................................... 4
KLJUČNE PORUKE - Zašto je ova tema za vas važna? ......................................................................................... 4
REZULTATI UČENJA ............................................................................................................................................. 5
II. POZADINA: ULOGA I VAŠE PROFESIONALNE TEŽNJE ................................................................. 6
III. DIO 1 ....................................................................................................................................... 8
1. Profesionalni cilj ................................................................................................................................................ 8
2. Gdje i kako se pruža podrška? ........................................................................................................................ 12
3. Okvir za praksu – univerzalni progresivni model .............................................................................................. 13
4. Profesionalnost ............................................................................................................................................... 16
5. Interakcija s drugima ....................................................................................................................................... 18
6. Sažetak Dijela 1 i šta ste dosad razmotrili ....................................................................................................... 21
IV. DIO 2 ..................................................................................................................................... 22
1. Ranjivost i otpornost ........................................................................................................................................ 22
2. Djelovanje i ponašanje .................................................................................................................................... 24
3. Imati dijete na umu .......................................................................................................................................... 25
4. Zalaganje za porodicu i preporuke ................................................................................................................... 30
5. Stalni profesionalni razvoj ................................................................................................................................ 31
6. Sažetak Dijela 2 .............................................................................................................................................. 31
V. ZAVRŠNI TEST ZA SAMOPROCJENU ......................................................................................... 32
VI. DODATAK ............................................................................................................................... 34
Informacijska kartica 1: Obrazac za osvrt – profesionalna uloga medijatora .......................................................... 34
Informacijska kartica 2: Profesionalni cilj ............................................................................................................... 35
Informacijska kartica 3: Izgradnja mreža u zajednici .............................................................................................. 36
Informacijska kartica 4: Vrijednosti u praksi ........................................................................................................... 37
Informacijska kartica 5: Promotivni razgovor prije poroda ...................................................................................... 38
Informacijska kartica 6: Promotivni razgovor nakon poroda ................................................................................... 39
Informacijska kartica 7: Kućna posjeta iz perspektive roditelja ............................................................................... 40
Informacijska kartica 8: Procijenite svoje razmišljanje ........................................................................................... 41
Informacijska kartica 9: Vraćanje interakcijama i učenje iz posmatranja kolega ..................................................... 42
Informacijska kartica 10: Ključni elementi kućne posjete ....................................................................................... 43
VII. REFERENCE ............................................................................................................................. 44
VIII. DODATNI MATERIJAL ............................................................................................................. 47
4
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
UVOD
U
KLJUČNE PORUKE - Zašto je ova tema za vas važna?
Osnažene zajednice ne trebaju da ljudi samo prežive i žive duže, nego i da žive dobro. Rane godine
života predstavljaju divnu mogućnost za ulaganje u pravilan rast i razvoj djece.
• Obilazak porodica u njihovim okruženjima i domovima pruža vam priliku da zaista razumijete i
prepoznate resurse oko djeteta i priliku za stvaranje sigurnog obogaćujućeg okruženja za učenje, razvoj
i pozitivno ispunjenje.
• Tokom posjeta domovima možete ponuditi mnogo znanja i niz vještina o zdravlju i razvoju djeteta na
način lišen stigmatizacije, kako biste uključili one koji oklijevaju ili se plaše da se obrate drugim vladinim
službama (npr. socijalnoj službi). Posjećujući ih kod kuće, vi svoje usluge donosite direktno porodicama
kojima će pomoć biti od koristi.
• Koristeći svoje profesionalno razumijevanje i veze s drugim službama u zajednici, kroz zalaganje i
preporuke možete predstavljati važnu vezu između ugroženih porodica i šire infrastrukture podrške.
• Pružajući podršku ranom razvoju djeteta na osnovu univerzalnog modela prevencije, možete zadovoljiti
svoje profesionalne težnje da napravite promjenu u životima djece i porodica i da vas vode vrijednosti
koje se temelje na vrednovanju svakog života, radu na zdravlju i cijenjenu različitih okolnosti koje utiču
na porodični život.
• Profesionalan rad i ulaganje u pozitivan profesionalni imidž službe od ključnog su značaja za razvoj
odnosa s porodicama temeljenih na povjerenju. Ovo stvara važnu osnovu za poticanje porodica da se
uključe u rad službi i pristupe programima zajednice poput programa vakcinacije koji za cilj ima
poboljšanje zdravstvenog stanja opšte populacije.
• Vaša uloga uključuje rad s djecom, fokusiranost na djecu i činjenje njihovih potreba vidljivim u kontekstu
šire porodice i zajednice. Zajedno sa članovima porodice radit ćete na identifikaciji snaga i ljudskih
resursa. Oni se nalaze unutar zajednica i vaše poznavanje porodica koje žive u blizini pomoći će rast novih
mreža podrške u zajednici.
• I na kraju, kao stručno lice, radit ćete u skladu s pravilima i propisima organizacija kako biste osigurali
pružanje sigurne usluge i rad unutar dostupnih resursa.
5
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
REZULTATI UČENJA
Ovaj modul će vam pomoći da shvatite važnost svoje uloge i odgovornost za profesionalnost pri provedbi
programa kućnih posjeta i rada s pojedincima, porodicama, zajednicama i organizacijama.
Slika 1. Dimenzije profesionalne uloge
Nakon ovog modula, moći ćete:
• Reflektirati o i objasniti važnu ulogu stručnih lica poput vas u poboljšanju života djece i porodica
• Detaljno opisati ključne elemente kućnih posjeta neophodne za uspješno pružanje usluga
• Identifikovati principe koji podupiru učinkovit rad i vezu između stručnjaka iz zdravstvenog i
drugih sektora
• Objasniti pristupe za upozoravanje i djelovanje s ciljem zaštite interesa male djece.
Važne napomene
Kao medijator, s porodicama ćete ići na razna putovanja. To je fantastična i privilegovana
uloga koja vam omogućava jedinstven uvid u živote drugih i stvarnu priliku da doprinesete
smanjenju patnje i promičete mogućnosti koje bi u protivnom mogle biti propuštene.
Hvala vam za sve što radite za malu djecu, njihove porodice i zajednice!
6
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
POZADINA: ULOGA I VAŠE PROFESIONALNE TEŽNJE
„Postignut je značajan napredak u poboljšanju stope preživljavanja djece. Međutim, kako bi dijete doseglo
svoj puni potencijal za razvoj, kako bi se izbjegla kasnija hronična oboljenja i išlo dalje ka održivom razvoju
i socijalnoj jednakosti, planovi za postizanje preživljavanja djeteta i oni za njegov razvoj moraju biti
isprepleteni. (Svjetska zdravstvena organizacija, 2013, str. 13).
Kućne posjete tokom trudnoće i ranih godina važna je strategija za smanjenje nejednakosti, poboljšanje
zdravlja i pomaganje djeci da dostignu svoj potencijal. Kroz kućne posjete, stvarate mogućnost da:
• pružite obrazovanje & vodstvo,
• poboljšate brigu za novorođenče u svim porodicama i promičete otpornost,
• identifikujete velike potrebe i poduzmete nešto s ciljem smanjenja rizika i ranjivosti i
• nevidljivo učinite vidljivim.
Ovo, međutim, zahtijeva vješte i profesionalne socijalne radnike/medijatore (Engle et al. 2011).
Moderni medijatori djeluju širom svijeta nudeći usluge koje za cilj imaju promovisanje zdravlja i ljudskog
razvoja u porodicama s malom djecom. Međutim, obrazovanje, precizan opis rada i titule koje se koriste
variraju od zemlje do zemlje. Na primjer, javni zdravstveni radnici čiji je fokus na djeci nazivaju se:
• Zdravstveni socijalni radnici u Velikoj Britaniji, Danskoj (Kronborg et al, 2007) i Norveškoj (Ellefsen et al, 2001)
• Javni zdravstveni tehničari u zemljama Sjeverne Amerike, Irskoj (Cawley et al, 2011) i Japanu
(Saeki et al, 2007)
• Zdravstveni tehničari za zdravlja djeteta u Australiji (Kemp et al, 2006) i Švedskoj
• Socijalni zdravstveni tehničari u Belgiji (Grietens et al, 2004)
• Patronažne sestre u nekim zemljama bivše Jugoslavije (Kisman & Donev, 2007).
Slično ovome je i porodični zdravstveni tehničar u Evropi koji se bavi mijenjajućim potrebama stanovništva
(Svjetska zdravstvena organizacija u Evropi, 2006). Iako je bavi svim generacijama (svim starosnim
grupama), važi mišljenje da porodični zdravstveni tehničari ipak više rade na promociji zdravlja u ranom
djetinjstvu.
Ove varijacije u nazivima i ulogama osoba koje vrše kućne posjete ispred neke organizacije znači da će
neizbježno biti razlika i u polaznim tačkama za svaku zemlju. Kao rezultat toga, razlike između postojećih
uloga socijalnih radnika/medijatora i nove uloge koja je predstavljena u ovom modulu također će varirati.
Ipak, zajednička razlika će se uočiti u proaktivnosti i profesionalnom donošenju odluka novog socijalnog
radnika/medijatora. Vrlo je vjerovatno da će u svojoj novoj ulozi medijatori trebati veću autonomiju u
planiranju prioriteta, dnevnih rasporeda i donošenju odluka o tome kada i s kim se povezuju kako bi pružili
relevantnu i neophodnu podršku porodicama. U nastavku je opis ove uloge i prilika da razmislite o tome koja
su trenutno vaša očekivanja od ove nove uloge socijalnog radnika/medijatora.
Sveobuhvatna uloga socijalnih radnika/medijatora
Sveobuhvatna uloga može biti veoma široka, jer uključuje promišljanja o svim faktorima koji utiču na život
djeteta, kao i o uticajima na samog socijalnog radnika/medijatora. Ukratko, korisno je ovu ulogu sagledati u
kontekstu četiri dimenzije – pojedinac, porodica, zajednica i organizacija, što je sažeto prikazano na slici u
nastavku (Slika 2).
7
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Slika 2. Djelovanje po dimenzijama
• Procjena, nadzor i upozoravanje na
potrebe
• Pružanje informacija o zdravlju
• Ispoljavanje poštovanja, brige i empatije
• Savjetovanje
• Podrška vezama
• Uočavanje zajedničkih potreba
• Naglašavanje resursa
• Stimulacija svijesti
• Razumijevanje odnosa
• Identifikacija snaga, resursa
• Komunikacija sa skrbnicima
• Primjer korisne interakcije
• Podržavanje realnih očekivanja
• Ponuda zalaganja
• Dijeljenje i ukazivanje na informacije
• Dokumentovanje i vođenje evidencije
• Predstavljanje i upućivanje
• Ulaganje prigovora
• Pojašnjavanje vlastitog djelovanja
Osvrt i diskusija
Potrebno je da tokom rada na ovom modulu vodite dnevnik u koji ćete unositi svoje misli o onom što
ste uradili, naučili ili vidjeli. Pišite o svojim mislima i iskustvima, stvarima u kojima ste uživali,
onom što ste uradili dobro i onom što ste mogli uraditi bolje.
• Razmislite o svojim očekivanjima od profesionalne uloge socijalnog radnika/medijatora.
Video klipovi
Pogledajte video o patronažnim sestrama u Srbiji na: http://bit.ly/1BLUwbw ili
https://www.youtube.com/watch?v=uCN06LF-x8A&feature=youtu.be
• Sada razmislite o vještinama koje morate posjedovati da biste radili s pojedincima i
porodicama koje su dio cijelih zajednica i koje koriste usluge raznih organizacija.
Informacijske kartice
Upotrijebite Informacijsku karticu 1 s obrascem za promišljanje kako biste počeli dnevnik svojih promišljanja.
8
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
DIO 1
1. PROFESIONALNI CILJ
Posjete domovima su karakteristične. Omogućavaju fokusiranje na porodicu i pojedinca tokom trudnoće i
nakon poroda. Nevidljivo čine vidljivim.
Kada upoznate ljude u njihovom domu, možete razviti uvid u njihovu situaciju, što pruža dobru osnovu za:
• Realnu procjenu
• Uočavanje snaga/sredstava
• Rad s pojedincima
• Rad na zajedničkim poteškoćama
• Postizanje adekvatne uključenosti roditelja u službe (Astuto & Allen, 2009)
Vješt medijator će intervencije uskladiti s potrebama pojedinca (Turner et al, 2010), ali će istovremeno
stvoriti vezu, spajajući porodice s resursima u njihovom okruženju i radeći po ekološkim principima.
Vi kao medijator koji posjećuje porodice u njihovim domovima radit ćete u više slojeva, kako je prikazano na
Slici 2, imajući na umu da na iskustva djeteta utiče situacija u porodici na koju, pak, utiču susjedstvo i šire
okruženje. Ovo znači da radite u skladu s ekološkim principima koji su predstavljeni na Informacijskoj kartici
2.
Slika 3. Ekološki slojevi uticaja i resursa
Medijator u srcu službe
Vaš rad u svim slojevima zajednice s ciljem pomaganja da se dijete poveže s važnim resursima i pomoći
stavlja vas, socijalnog radnika/medijatora koji odlazi u kućne posjete, u srce službe. To je prikazano na
Slici 3, gdje će medijator zajedno sa svojim timom raditi na:
• Povezivanju sa svakom porodicom posebno i svakom službom, kao što je prikazano plavim linijama
• Povezivanju porodica s drugim službama i resursima u zajednici, prikazano narandžastim linijama i
• Pomaganju porodicama da koriste jedne druge kao izvor pomoći, prikazano zelenom linijom.
Porodica
Dijete
9
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Slika 4. Medijator u srcu službe
Potičući uspostavu novih odnosa među porodicama, pomažete stvaranje jačih zajednica. Ovo se nekad
opisuje kao izgradnja socijalne kohezije u zajednici, što je čini spremnijom za brigu o svojim članovima
(Univerzitet South Bank, 2006).
Vrijednosti za praksu
Pregled objavljene literature (Cowley et al, 2014) pokazao je da medijatori moraju imati bazu
vrijednosti koje promiču kvalitetnu njegu i pozitivno iskustvo klijenta. To je prikazano u
Informacijskoj kartici 3.
Te se vrijednosti pokazuju tokom kućnih posjeta kroz vaše ponašanje i interakciju u radu s porodicama koji
se zasnivaju na tri principa.
1. Salutogeni su (kreiraju zdravlje) – uočavanje snaga za traženje rješenja i proaktivnost.
2. Pozitivan odnos prema drugima (vrednovanje ljudi) kroz fokusiranost na osobu i usklađivanje
djelovanja s potrebama osobe, te neodustajanje.
3. Prepoznavanje situacije u kojoj se osoba nalazi (humana ekologija) – kada procjenjuje potrebe, uvijek
u obzir uzima pojedinačne okolnosti i radi preko svih nivoa prikazanih na Slici 4.
Zašto osobe poput vas postaju medijatori koji odlaze u kućne posjete? Studija Star and Stay provedena u
Velikoj Britaniji (Whittaker et al, 2013) istraživala je zašto medicinski radnici biraju ovu ulogu. Rezultati su
pokazali da mnogi smatraju da je ta uloga vrlo skromna i da je privilegija raditi s porodicama.
Student medijator je rekao:
Ovo naglašava snagu ljudi u nevolji.
Kvalifikovani medijator (britanski zdravstveni socijalni radnik) komentariše:
Ni jedna porodica nije ista i svaki rodni list i dolazak bebe na svijet predstavlja uzbudljiv izazov. Kada prvi
put pokucate na nečija vrata, krećete na novo i uzbudljivo putovanje.
Porodica
Porodica
Medijator
Centar za
djecu
Grupa za
roditelje i
djecu
Porodica
10
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
© UNICEF/Whittaker
Poput otvorenih vrata koja vidite na ovoj slici, ova uloga pruža otvor
(mogućnost ulaska) ka životima ljudi. Trudnoća i rođenje su novi početak,
a medicinski radnik koji dolazi u kućne posjete pridružuje se porodici
kako bi je vodio zdravijim putem u budućnost. Iako kraj puta ne vidite,
ova neizvjesnost predstavljaj uzbudljiv izazov. Dijelovi staze na ovoj slici
su u sjenci, a dijelovi na suncu. Slijediti stazu moglo bi značiti kretanje iz
tame i nesigurnosti ka svjetlosti i potpunoj jasnoći. Uloga radnika u
kućnoj posjeti je pomogne porodici da hoda ovom stazom i prevaziđe
izazove dok raste i podržava razvoj svoje nove bebe.
Odlazak na putovanje s porodicom
Vi ćete kao medijator neko vrijeme (od poroda kroz rano djetinjstvo) raditi s porodicom (Slika 5). Bit ćete
dostupni za pomoć roditeljima pri podučavanju djece i pružanju podrške djeci u dostizanju razvojnih pragova.
Slika 5. Putovanje porodice u slikama
Fotografije: Whittaker 2008, 2009, 2009, 2010, 2010, 2012
11
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Traženje snaga porodice i nuđenje pristupa fokusiranog na resurse
Studije slučaja – Studija slučaja 1
Razmislite o sljedećem primjeru!
Porodica živi u trosobnom unajmljenom stanu sa četvero djece mlađe od 10 godina, uključujući
novorođenče. Sljedeće najmlađe dijete, koje je staro 2,5 godine, ima ekcem na leđima i nogama koji roditelji
tretiraju kremom kupljenom u apoteci. Ipak, ekcem ga i dalje svrbi i ometa mu spavanje. Majka obično radi
honorarno, ali je trenutno na porodiljskom odsustvu. Otac je nedavno uzeo pet sedmica bolovanja radi
operacije, ali je uspijevao pomagati po kući. Majka je bila veoma zahvalna na tome, jer joj je teško stići sve
sad kad je nova beba tu i kad dječak s ekcemom slabo spava. Imati četvero djece znači „da stalno trčite
tamo-ovamo...“ kako biste djecu odveli u školu u koju često kasne.
Patronažna sestra (socijalna radnika/medijator) je obavila sve uobičajene preglede bebe i pružila vrijednu
emocionalnu podršku. Najstarije dijete je bilo kod porodičnog ljekara, a roditelji kod advokata da se
posavjetuju u vezi s jednom nezgodom u školi. U tom su periodu roditelji imali nekoliko neugodnih razgovora
s nastavnicima pri čemu su izgubili takt. Porodica je nedavno doselila u ovo naselje i nema podršku rodbine.
Majka je stekla nekoliko prijatelja koji tu i tamo preuzmu neko dijete ukoliko i ona preuzima njihovo.
Na posljednjoj posjeti patronažne sestre, majka je sa suzama u očima rekla da se osjeća loše, jer uslijed
svega svojoj bebi nije onakva majka kakva bi trebalo da bude. Kad beba plače, nije sigurna kako da ga smiri
i smatra da nema strpljenja da se adekvatno brine o njemu.
Ovaj scenarij prikazuje porodicu koja živi u teškim uslovima i majku s mnogo obaveza. Kada se medijator
susretne s roditeljima koji imaju probleme, postoji mogućnost da će se razgovor fokusirati na probleme i
poteškoće, a ne na postignuća i snage porodice. To je pristup koji se fokusira na manjkavosti i potiče
razgovore koji se koncentrišu na probleme. Alternativa, tj. pristup koji se fokusira na snage, koncentrisao bi
se na snažne tačke i resurse porodice i potom ih koristio u iznalaženju rješenja za probleme. U jednoj
detaljnoj analizi značenja snaga i resursa u kontekstu zdravstva, Rotegård et al (2010, str. 522) navode da
su to „pacijentova iskustva, preference i znanje“. Oni navode da, kada medijator razumije snage u svakoj
situaciji, može osigurati da podrška koju pruža odgovara potrebama pojedinca i porodice. Ovo omogućava
uočavanje i korištenje snaga ljudi (Rotegård et al, 2010).
Kako bi se fokusirao na snage, medijator treba da pokrene razgovor koji pokazuje razumijevanje i cijenjenje
onog što roditelji imaju da ponude, onog što cijene i vjeruju da je važno za njihovu porodicu. Kao medijator,
vi ćete pomoći roditeljima da prepoznaju svoje snage i da ih koriste u pronalasku rješenja i osmišljavanju
planova djelovanja za ono što predstavlja izazov u njihovim životima. Whiting et al (2012) navode da će to
pomoći roditeljima da:
• razmišljaju pozitivno o svojoj situaciji,
• budu realni kada razmišljaju o onom što postoji,
• jednako razumiju svoju situaciju i
• otkriju više o sebi i svom vlastitom potencijalu.
Samoprocjena
Na osnovu gore opisanog scenarij, identifikujte snage i postupke medijatora (šta biste mogli
reći ili uraditi).
12
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Mogući odgovori
Snage i resursi Šta medijator može reći i uraditi
Želja majke da bude dobar roditelj
Spremnost oce da pomaže u kućnim poslovima
Prijatelji s kojima mogu dijeliti brigu oko
djece
Odluka roditelja da djeluju u ime svog
djeteta kada je imao nezgodu,
Volja da se problem rješava,
Volja da vjeruju medijatori i da mu se
povjere, samosvjesnost, zaposlenost i,
stoga, prihodi.
„Odlično sve stižete i to sada, u periodu kada vam fali sna.“
„Veoma ste svjesni potreba svoje djece.”
„Divno je to što ste se sprijateljili s drugim majkama i
što možete podijeliti brigu o djeci. To i vašoj djeci daje
priliku da se igraju s drugom djecom u drugom
okruženju.”
„Koji su vaši snovi za budućnost?”
Pitajte šta je bilo korisno kod pružanja pomoći
drugim majkama.
Medijator bi mogao zajedno s roditeljima napraviti eko-
mapu kako bi se lakše shvatilo šta roditelji vide kao
resurse – da li znaju za druge resurse ili izvore pomoći u
zajednici, npr. neku dobrotvornu organizaciju koja pomaže
sa smještajem.
2. GDJE I KAKO SE PRUŽA PODRŠKA?
Okruženja
Kako biste radili na svim nivoima s kojih se vrši uticaj na dijete, bit ćete povezani sa širom zajednicom. To znači da vas
porodice vide u različitim okruženjima i morate razmisliti o tome kako se u svakoj situaciji predstavljate. Okruženja mogu
biti poslovna, javna i privatna:
• Bolnica ili neko drugo poslovno okruženje
Klinika ili neki centar zajednice je mjesto gdje se porodica mora osjećati dobrodošlo kako bi se potaklo
njihovo korištenje usluga. Istraživanja pokazuju da samo poziv nije dovoljan da se osigura dobro
korištenje usluga. Porodice se moraju osjećati dobrodošle i usluga mora odgovarati njihovim potrebama
(Whittaker & Cowley, 2012).
• Zajednica – javno okruženje
Park, školsko dvorište i sl. mogu biti mjesta na kojima možete slučajno „naletjeti“ na porodicu s kojom
radite. Kako ovo nije privatno okruženje, nemojte pričati o osjetljivim ili povjerljivim temama. Ipak, ako se
sretnete, možete iskoristiti priliku da pozovete porodicu u bolnicu, u grupe roditelja ili da planirate kućnu
posjetu. Sretanje porodica u javnom okruženju može također dati mogućnost da predstavite roditelje
jedne drugima, iako je pritom poštovanje želja roditelja važno.
• Dom porodice – privatno okruženje
Kućna posjeta pruža osnovu za univerzalnu progresivnu uslugu. Susretanje s porodicama u njihovim
domovima je ključni aspekt vaše uloge i pruža vam priliku da upoznate svaku porodicu i s njom gradite
odnos (pogledajte Informacijsku karticu 4). Dom je važno mjesto na kojem se zdravstvene i socijalne
potrebe mogu procijeniti, koje nudi privatnost potrebnu za postavljanje teških pitanja i priliku da se vidi
kojim resursima porodica raspolaže za zaštitu i brigu o rastu i razvoju djeteta. Ipak, vi kao gost morate
poštovati kulturne preference i običaje porodice.
13
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Osvrt i diskusija - Izgradnja mreža u zajednici
Važna uloga medijatora je poboljšanje života djece i porodica. Ovo se djelimično može postići
kroz pomaganje porodicama da se povezu jedne s drugima. Za narednu vježbu idite na
Informacijsku karticu 3: Izgradnja mreža u zajednici.
3. OKVIR ZA PRAKSU – UNIVERZALNI PROGRESIVNI MODEL
Način na koji medijatori nude svoje usluge razlikuje se u zavisnosti od okolnosti svake porodice i njenih
potreba. Svim porodicama s djecom mlađom od tri godine nudi se niz univerzalnih usluga koje im pomažu
u području roditeljstva, razvoja djeteta, roditeljskih postignuća, održavanja sigurnog porodičnog okruženja i
pristupa drugim službama u zajednici.
Slika 6. UNICEF Šema univerzalnog progresivnog modela kućnih posjeta
Nekad prijetnju blagostanju porodice predstavljaju faktori koji su individualni, potiču od roditelja ili su
uzrokovani porodičnim okolnostima. Takve prijetnje nazivamo ranjivim tačkama i one ukazuju na to da nešto
u vezi s djetetom, roditeljem ili porodicom stvara rizik od lošeg fizičkog, mentalnog ili razvojnog zdravlja ili
kapaciteta da se porodica brine o sebi. Ove ranjive tačke, ukoliko se ne radi na njihovom eliminisanju, mogu
značiti da su djeca izložena riziku da se ne razviju u punom potencijalu. U takvim se slučajevima nudi
poboljšana usluga. Kada se identifikuju kompleksne poteškoće, medijator će uključiti i druge stručnjake, te
će cijeli tim raditi s porodicom kako bi se unaprijedio pristup specijalističkoj pomoći.
Medijator i dalje održava kontakt kako bi osigurao stalni pristup univerzalnim uslugama čak i kada je porodica
za dalju podršku upućena stručnjaku. Ovo znači da vi ostajete u postojećem i centralnom odnosu s
porodicom čak i kada porodica koristi usluge drugih agencija.
Upozoravanje
Analiza
Nadgledanje
Podrška
Savjetovanje
Predlaganje
Informisanje
INTENZIVNE
POBOLJŠANE
•
•
•
UNIVERZALNE •
•
•
•
KO
MPLEKSN
OST U
SLU
GA
14
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Dodatni resursi
Kako biste se upoznali s regionalnim preporukama za kućne posjete, pročitajte UNICEF-ove
Preporučene standarde za posjete domovima u centralnoj i istočnoj Evropi i Zajednici
nezavisnih država.
Ključne aktivnosti
Postoje ključne aktivnosti koje će medijator pokrenuti u okviru pružanja univerzalne progresivne usluge. Ove
aktivnosti mogu biti različitog intenziteta zavisno od potreba djeteta i/ili porodice. Ove aktivnosti su prikazane
na Slici 5 i počinju od univerzalnog nivoa informisanjem i predlaganjem, preko uočavanja poteškoća, pa do
poduzimanja akcije kroz uključivanje drugih službi kada se utvrde kompleksne potrebe.
Studije slučaja – Studija slučaja 2
Patronažna sestra je pozvala novu majku kako bi zakazala posjetu kad beba bude stara dvije sedmice. Dok
su razgovarale, objasnila je da je, pored toga što nudi posjetu, dostupna u centru zajednice tri puta sedmično,
gdje pruža savjete o njezi beba, te da roditeljima može prestaviti druge službe u zajednici koje su dostupne
kroz centar u kojem radi. Majka je rekla da im posjeta ne treba, jer se „dobro snalaze i imaju mnogo prijatelja
koji mogu pomoći“. Naredne sedmice majka dolazi u centar i traži patronažnu sestru, jer porodici treba savjet
o tome kako da beba „prestane plakati i spava“. Patronažna sestra pita majku kako se osjeća i majka počinje
plakati. Patronažna sestra sjeda s majkom i nježno joj govori kako se čini da njena beba voli da je mama
drži i da mora da je iscrpljena zbog konstantnog dojenja. Potom je ponudila do posjeti porodicu kod kuće,
gdje će imati više privatnosti i vremena da posmatraju dojenje. Majka je prihvatila ponudu i dogovorile su se
da se kućna posjeta održi naredni dan.
Samoprocjena
Koje još ključne aktivnosti uočavate?
Za svaku od ovih aktivnosti navedite zašto je važna u radu stručnog lica koje odlazi u kućne posjete!
Primjeri ključnih aktivnosti mogu uključivati:
Predstavljanje: = ukoliko razlog za kontaktiranje nije sasvim jasan, roditelj bi mogao postati
sumnjičav i odbiti ponudu.
Dostupnost: = prisutnost u naselju povećava šanse da vas roditelji upoznaju i prihvate. Ova
prisutnost vam također pomaže da upoznate zajednicu i resurse koji su roditeljima na
raspolaganju.
Miran, nježan govor: = prvi utisci su važni! Obraćanje pažnje na ono što govorite i kako to
govorite, na ton i brzinu govora, kao i neverbalne signale koje šalje izraz vašeg lica veoma je
važno u angažovanju roditelja i pokazivanju iskrene zainteresovanosti.
15
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Samoprocjena – Ključne aktivnosti
Kako biste napravili ovu samoprocjenu, pomislite na tri porodice koje ste identifikovali u
aktivnosti o izgradnji mreže u zajednici. Na spisku aktivnosti koje su dio univerzalnog
progresivnog modela kućnih posjeta navedite zašto je određena aktivnost važna ključna
aktivnost, također navodeći zašto bi se neke aktivnosti mogle povezati ili preklapati:
Ključna aktivnost Zašto je važna Za koju od gore
opisanih porodice je
ova aktivnost važna i
zašto?
Služba zajednice s
kojom biste mogli
raditi ili resurs koji
biste mogli koristiti
u ovoj aktivnosti
PRIMJER
Informisanje
PRIMJER
Kako bi porodica imala
izbor i donosila odluke
na temelju tačnih
informacija
PRIMJER
Porodica 2, jer je nova u
naselju i nema porodicu i
prijatelje koji žive u blizini,
te ne poznaje naselje i
usluge
PRIMJER
Grupa za igranje za
roditelje i djecu
Predlaganje
Savjetovanje
Podrška
Nadgledanje
Analiza
Identifikacija
Povezivanje/upućivanje
Upozoravanje
16
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
4. PROFESIONALNOST
Šta to znači?
Profesionalnost se ispoljava kroz ono što medijator govori i čini. Ponašanje i postupci medijatora kad
komunicira s drugima imat će snažan uticaj na njegovu reputaciju i na to kako ga drugi vide. Obilježja i
ponašanja potrebna za profesionalnost mogu se razviti rano u životu osobe, ali se također mogu razviti kroz
stalnu obuku i trening u radnom okruženju. Igranje uloga je veoma važno za razvoj svijesti o tome kakva su
ponašanja prikladna u različitim poslovnim situacijama.
U studiji koja je uključivala cijeli niz zdravstvenih radnika, britanski Odbor za zdravstvenu njegu i zanimanja
(HCPC, 2014) profesionalnost opisuje kao
„...holistički koncept i multidimenzionalni, višestrani konstrukt koji se sastoji od profesionalnog identiteta,
profesionalnih stavova i profesionalnog ponašanja“.
Rad u skladu s dogovorenim standardima
Standardi za profesionalni rad pružaju smjernice za ulogu medijatora, što pomaže medijatoru i drugima da
razviju zajedničko shvatanje i razumna očekivanja. Ovi standardi se mogu shvatiti i kao set pravila prema
kojima se radi.
„Pravila pružaju osnove smjernice i signale o tome šta je prikladno, a šta neprihvatljivo, ali služe kao osnova
za ponašanje, a ne specifikacija. Prava profesionalnost ne leži toliko u tome da znate šta da radite koliko u
tome da znate kada da to radite.“ (HCPC, 2014)
Profesionalni standardi su važni jer pomažu medijatorima da se oblikuju tako da su u stanju ispunjavati svoju
profesionalnu ulogu, rade pouzdano i sigurno i kreiraju prikladnu sliku o službi.
Kao neko ko radi prema standardima, morat ćete:
• poštivati pravila, ali postavljati pitanja kod svake nesigurnosti,
• shvatiti opseg zaduženja,
• dokumentovati akcije kako se dešavaju,
• uvezati se s drugima kako biste zajedno kreirali planove djelovanja, i
• biti u stanju opravdati vlastite postupke.
Sve gore pobrojano predstavlja obilježja profesionalnog rada.
Rad s drugim stručnim licima
Kako bi ponudili najbolje usluge i postigli najbolje rezultate s porodicama, medijatori će također morati usko
sarađivati s drugim stručnjacima, razvijajući partnerstva kako bi osigurali da je njega koordinisana i
sveobuhvatna. Ovdje se može naići na izazove, posebno kada stručna lica ne rade za istog poslodavca,
kada ne dijele isti primarni fokus ili svrhu ni grupni identitet. U takvim okolnostima komunikacija može biti
spora i može je biti teško uspostaviti. Zna se da su greške u komunikaciji glavni uzrok neželjenih događaja
u uslugama i brizi za klijente (Leonard et al 2004), tako da je učinkovita komunikacija među stručnim licima
veoma važna u zaštiti interesa porodica. Uspostava dobre komunikacije će zahtijevati dogovaranje
mehanizama za razmjenu informacija, poput e-maila, telefona ili sastanaka. Strategije koje preporučuje
Owens (2009) za podršku dobroj komunikaciji uključuju:
17
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
• Ostvarivanje kontakta putem telefona
• Korištenje komunikacijskih knjiga ili dnevnika
• Pozivanje drugog stručnog lica da planirate zajednička viđanja s porodicom
• Prisustvovanje obukama ili info sesijama koje organizuju vanjski stručnjaci
• Prisustvo na sastanku ili redovnim sastancima.
Morat ćete posvetiti vrijeme komunikaciji i iskoristiti priliku da razumijete uloge drugih stručnih lica i sektora.
Istraživanja o interprofesionalnom (koje uključuje više zanimanja) obrazovanju (Darlow et al., 2015) pokazuje
kako zajedničko učenje može pomoći svakom stručnjaku da shvati uloge onog drugog, što pomaže u
uspostavi dobrih odnosa i jakih poslovnih partnerstava.
Rad u partnerstvu s drugim stručnjacima i porodicama je svačija odgovornost. Kao medijator, vi treba a
razmišljate o tome kako možete inicirati partnerstvo s drugim sektorom ako to može dovesti do poboljšanih
usluga i pomoći porodici. Razmjena informacija je važan dio rada u partnerstvu, jer može potaći bolje
razumijevanje potreba, pomoći u procjeni i time ojačati sistem upućivanja u druge službe.
Vidite Modul 15 „Saradnja s drugim sektorima“!
Važne napomene
Kako biste ocijenili vlastiti doprinos razvoju partnerstava, razmislite o sljedećem:
© UNICEF/Whittaker
Profesionalni imidž
Direktni kontakt koji vi kao medijator imate s drugima
(roditeljima, članovima zajednice i dugim kolegama)
stvorit će imidž službe. Ovo se odnosi na kontaktiranje
telefonom, pisanje e-mailova ili pisama i susret uživo.
Ove različite vrste kontakata omogućavaju drugima da
stvore sliku o službi. Ova je slika važna, jer utiče na to
koliko ljudi cijene službu, koliko joj vjeruju i koliko koriste
ono što ona nudi. Slabo korištena služba ili služba koja
ne sarađuje s drugima ili sarađuje samo s određenim
Kako promovišete aktivnu razmjenu informacija
sa svojim kolegama iz drugih disciplina ili
sektora?
S kojim kolegama radite u partnerstvu i
kako mjerite rezultate svog partnerstva?
18
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
grupama stanovništva neće biti učinkovita. Neće biti uspješna u doprinosu smanjenju ranjivosti i poboljšanja
zdravlja i blagostanja male djece i njihovih porodica. Dobar profesionalni imidž može ohrabriti roditelje da
zatraže pomoć kada je najviše trebaju, npr. kada beba previše plače. Pravovremeno traženje pomoći može
spriječiti da roditelji djeluju nepromišljeno, te da ljutito protresu dijete ili ga isfrustrirani udare. Ovo opasno
ponašanje se može spriječiti ukoliko roditelji imaju stručno lice kojem vjeruju i koje mogu pozvati da zatraže
savjet.
Važne napomene
Razmišljanje o našim interakcijama s drugima pomaže nam da razumijemo profesionalnu
sliku koju šaljemo i dovodi do toga da li će neko sarađivati s nama ili ne. Zapamtite, to kako
izgledamo i zvučimo čini najveći dio prvog utiska i može uticati na to kako će naše riječi biti
interpretirane.
(Vidite i Modul 10 „Briga i osnaživanje – poboljšanje komunikacijskih vještina medijatora“).
Imajte na umu sljedeće:
• Kontakt očima
• Opušteni izrazi lica
• Ton i brzina govora
• Urednost odjeće i lična higijena (ruke, kosa i maramice)
• Vrste pitanja – otvorena ili zatvorena?
• Korištene riječi
• Ispunjavaju li se obećanja
• Da li su riječi koje se koriste u skladu s govorom tijela – vjerodostojnost
• Iskrenost i razumnost
• Poštivanje drugih (kolega i klijenata)
• Korištenje društvenih medija (Facebook profili)
5. INTERAKCIJA S DRUGIMA
Istraživanja naglašavaju važnost komunikacije medijatora s roditeljima (Donetto et al, 2013).
Model za savjetovanje roditelja koji su razvili Davis et al (2002, str. 112) objašnjava interakcije koristeći
teoriju ličnih konstrukata (vidite u nastavku). Odgovori medijatora mogu biti od pomoći ako oni pažljivo
posmatraju i slušaju kako bi shvatili ponašanje roditelja.
Ovo podrazumijeva provjeravanje vlastitih stavova i pretpostavki kako bi se izbjeglo nametanje vlastitog
mišljenja i toga da vidimo samo ono što očekujemo da vidimo, a ne ono što zaista jeste u odgovoru roditelja
(Chalmers, 2012). Vjerovatnije je da će koristan, prijateljski i učtiv odgovor medijatora potaći roditelje da se
uključe, jer oni primijete ovakve odgovore i tumače ih kao pokazatelj da je medijator iskren i da će interakcija
biti vrijedna. Istraživanje koje su proveli Whittaker et al (2014) navodi da će ovo stvoriti priliku da se uspostavi
dublji odnos između medijatora i porodice.
Ponašajući se na ovaj način prema roditeljima i drugim članovima porodice, medijator predstavlja pozitivan
primjer vještina društvene interakcije u porodičnom domu.
19
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Slika 7. Interakcije po teoriji ličnog konstrukta
Komunikacija i savjetovanje – korištenje promotivnih vodiča
Važna svrha komunikacije s roditeljima je pomaganje roditeljima da se fokusiraju na svoje bebe i djecu.
Istraživač roditelja i djece Crispin Day i njegove kolege razvili su „promotivne vodiče“ koji se mogu koristiti u
predporođajnom i ranom postporođajnom periodu i koji pomažu medijatorima da razviju partnerski pristup u radu
s roditeljima. Ovi vodiči mogu pomoći roditeljima i medijatorima da zajedno istražuju iskustva roditelja, da
identifikuju, procjenjuju i prioritizuju snage porodice, te da razviju planove rada usmjerene na uspostavu
brižnih odnosa i razvoja djeteta (Day et al, 2014).
Vidite Informacijske kartice 5 i 6 za primjere o primjeni promotivnih intervjua u radu sa
svojim porodicama.
Kada koristite promotivne vodiče, preporučuje se da su oba roditelja ili partnera prisutna. Ako majka nije
udata i nema partnera, potaknite je da u posjetu uključi dobrog prijatelja ili člana porodice. Vodiči su
najkorisniji kada se integrišu u razgovor s roditeljima i treba da izbjegavate da tačke predstavljate kao spisak
pitanja kao da je razgovor zapravo intervju s roditeljima. Kako biste ovo postigli, morate biti dobro upoznati
s temama iz vodiča i znati prepoznati kada da pređete s jedne teme na drugu, zavisno od odgovora roditelja.
Korištenje vodiča na ovaj način pomoći će vama i roditeljima da zajedno istražite važna pitanja. Uz nešto
iskustva i prakse, bit ćete u stanju pomiješati teme iz vodiča s drugim rutinskim područjima koje treba da
pokrijete tokom kućne posjete. Pokrivanje svih tema iz svakog vodiča trebalo bi da traje približno 60 minuta.
Roditelj
20
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
© UNICEF/Whittaker
© UNICEF/Whittaker
Posjete iz perspektive roditelja
Chalmers (2012) nas potiče da na posjetu i interakciju
gledamo i iz perspektive klijenta. Planirane posjete bilo
koga našem domu može izazvati iščekivanje i, kod
nekih, želju da sredimo dom, sebe i/ili svoju djecu. Važno
je naglasiti da brige koje proizilaze iz pozivanja
medijatora u dom može dovesti do toga da (kao u studiji
slučaja 1) neki roditelji odbiju ili odgode posjetu.
Posjeta medijatora domu razlikuje se od posjete
prijatelja ili porodice. Medijator je taj koji inicira kontakt,
određuje svrhu i, često, dužinu trajanja posjete. Ovo
utiče na iskustvo roditelja koji će tokom posjete
ocjenjivati stav, pouzdanost, prijateljski stav, znanje i
izgled medijatora.
Ove ocjene će uticati na razvoj odnosa i na percepciju
posjete. Odnos i stalno nuđenje kontakta ključni su
faktori za uspješno pružanje usluge (Russell, 2008).
Tokom kućnih posjeta, roditelji se pozivaju da se
skoncentrišu i slušaju. Medijator ih potiče da razmišljaju
o svojim osjećajima i razgovaraju o emocionalnim
problemima. Ovo za roditelje može biti zamorno
iskustvo, posebno ako se još i brinu za djecu ili se
suočavaju s drugim problemima (npr., nezaposlenost,
loši životni uslovi, itd).
Iz perspektive roditelja, kućne posjete i razgovori treba da učine da imaju osjećaj da ih je neko saslušao i
zaista čuo. Day et al (2014) su dodali da, ukoliko su oni učinkovito predstavljeni, roditelji treba da budu u
stanju napraviti sažetak ključnih stavki i prioriteta. Moraju osjetiti da medijator s njima dijeli razumijevanje
njihovih snaga, resursa i briga, te da je spreman s njima raditi na osmišljavanju planova djelovanja. Ovo,
pak, zahtijeva trud i medijatora i porodice.
Kućna posjeta iz perspektive roditelja
Uzmite Informacijsku karticu 7, pročitajte izjave i razmislite o pratećim pitanjima! Zapišite
svoje misli!
Uzmite Informacijsku karticu 8 i izvršite procjenu vlastitih gledišta o tome u kojoj mjeri
medijatori mogu promijeniti živote djece i porodica.
21
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
6. SAŽETAK DIJELA 1 I ŠTA STE DOSAD RAZMOTRILI
Finalni sažetak
Vaša uloga medijatora je važna, jer je u srcu usluge – nudi kontinuitet i povezanost s
porodicom.
Rad u zajednici i kontakt s porodicama i pojedincima, posebno onima koji u protivnom ne bi
pristupili uslugama ima jasan profesionalni cilj.
Postoje ključne aktivnosti u pružanju usluga.
Kako se predstavljate je veoma važno za rad s porodicama i kolegama.
Kroz refleksiju možete razmisliti o tome šta porodice već znaju i koje im novo znanje i
vještine trebaju da nastave da se razvijaju.
UNICEF/Pirozzi
22
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
DIO 2
1. RANJIVOST I OTPORNOST
Period života kada su ljudi najranjiviji je od začeća do 24 mjeseca starosti. Među rizicima u ovom periodu su
nepravilna ishrana, infekcije (HIV, seksualno prenosive bolesti), korištenje opijata i loše mentalno zdravlje
skrbnika (Lundberg & Wuermli, 2012).
Varijable koje uvećavaju ove nedostatke i čine neke porodice i djecu ranjivijim, što znači da im je pomoć više
potrebna, uključuju: siromaštvo, neobrazovanost, lošu pismenost, loše smještaj i izloženost nasilju. Ove se
varijable mogu opisati na nivou pojedinca, porodice i zajednice. Medijator treba da posjeduje znanje i vještine
da pruži podršku porodicama u uočenim situacijama i tokom ovih kritičnih ranih dana.
Nivo zajednice je kada okolišni, socijalni i ekonomski faktori poput
nezaposlenosti, lošeg smještaja i loših obrazovnih postignuća utiču na
šanse pojedinca da dostigne dobrobit. Ovi faktori mogu biti privremeni ili
dugotrajniji i ozbiljni.
Zajednica
Dijete
Porodica
Nivo porodice je kada jedan
ili više članova porodice pati
od fizičkih ili mentalnih
problema ili dugotrajnog
invaliditeta.
Individualni nivo je kad neko nije u stanju da se
brine za sebe ili da se brani od značajne štete ili
eksploatacije.
Preživljavanje rizika i nedaća u životu naziva se otpornošću. U slučaju djece, njihova otpornost ili „kapacitet
za pozitivno prilagođavanje u vremenu nedaća“ (Lundberg & Wuermli, 2012, str. 248) do nekog nivoa zavisi
od prirode njihovog odnosa sa skrbnikom, od otpornosti skrbnika i šire zajednice (Masten 2010).
Upravljanje rizicima
Kako biste postigli primarnu svrhu kućnih posjeta, tj. podrška zdravlju, blagostanju i razvoju, morat ćete
upravljati rizicima.
Rizici od povreda, lošeg zdravlja ili razvoja pojavljuju se na tri nivoa:
• Individualni nivo, npr. alkoholiziranje u trudnoći dovodi do fetalnog alkoholnog sindroma ili pušenje do
male porođajne težine,
23
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
• Nivo društva, gdje slaba vakcinacija dovodi do epidemije bolesti poput ospica,
• Nivo okruženja, gdje porodice koje žive u gradskim područjima ili u blizini prometnih autoputeva mogu
patiti od posljedica zagađenosti zraka ili teško nalaziti mjesta na koja mogu odvesti djecu da se
bezbjedno igraju i gdje oni tokom igre djece mogu vježbati.
Sprečavanje povreda, lošeg zdravlja i razvoja zahtijeva različit pristup na svakom nivou. Neki od ovih
pristupa uključuju obrazovanje, kampanje za podizanje svijesti javnosti, zakonodavstvo i primjena zakona,
inžinjerstvo i izmjenu okruženja.
(Vidite Modul 9 „Okruženje i sigurnost u domu“ i Modul 7 „Dobrobit roditelja“.) Mnogi se rizici moraju
rješavati na više nivoa, nekad čak i na sva tri.
Važne napomene
Ukoliko je rizik po zdravlje, dobrobit i sigurnost velik i trenutačan, morate djelovati bez
odlaganja, slijedeći protokole daljeg upućivanja i/ili tražeći hitnu intervenciju zdravstvenih ili
socijalnih službi.
Dodatni resursi
U Škotskoj je osmišljen Državni okvir za rizik i sva stručna lica, uključujući ona koja obavljaju
kućne posjete, dužna su raditi unutar ovog okvira. Dostupno na: http://bit.ly/1CZLEnM
Ključni zadatak u svim situacijama je evidencija svih poduzetih koraka (uz potpis, datum i
vrijeme). Ovo se treba unijeti odmah nakon događaja kako bi se osigurala tačnost. Ove
informacije su veoma važne porodici i svim uključenim stručnim licima, jer mogu uticati na
buduće zahtjeve za njegom i uslugama.
O zaštiti interesa djece i ranjivih možete više saznati u Modulu 14 „Zaštita djece od zlostavljanja“.
Pružanje podrške otpornosti
Jedan od načina na koje u svojim kućnim posjetama možete poboljšati zdravlje djeteta i majke je da
pomognete razvoj njihove otpornosti. Djelovanje može uključivati:
1) Smanjenje izloženosti riziku – na primjer, pružanje informacija o zdravstvenom obrazovanju ili
pružanje podrške roditelju u prestanku pušenja, što će smanjiti rizik od izloženosti fetusa ili novorođenčeta
toksinima. Roditelju koju je izložen porodičnom nasilju dajte informacije koje će povećati znanje o opcijama
za odlazak na sigurno mjesto i dalje od opasnosti i okruženja koje je izvor velikog stresa. Ukoliko se parovi
svađaju i ne slažu, dajte im informacije o programima podrške parovima i upoznajte ih sa strategijama
kontrole bijesa i učenja učinkovitijeg komuniciranja.
2) Povećanje resursa i sredstava – predstavite roditeljima druge službe u zajednici. Ovo može
uključivati službe koje:
• podržavaju obrazovni razvoj i zaposlenje,
• pomažu roditeljima da se uključe u grupe za roditelje i djecu,
• osiguravaju pristup finansijskoj pomoći na koju porodica ima pravo,
• pomažu u dobijanju smještaja koji je pogodan za porodicu s malom djecom.
24
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Porodicama se može pomoći i tako što ćete ih povezati s drugim mrežama ili ljudima u zajednici koji zajedno,
ukoliko dijele ideje i vrijeme, mogu biti velika snaga zajednice.
Kako smo spomenuli u prethodnom dijelu, vi ste kao medijator zaduženi razvijati partnerstva s drugim
stručnim licima i roditeljima. Kroz ova partnerstva se s drugim stručnim licima mogu podijeliti relevantne
informacije o potrebama porodice i strategijama. Nekoliko nezavisnih analiza ranjivih grupa u Velikoj Britaniji
(Munro analiza iz 2011. i Francis istraživanje iz 2013) uvidjelo je koliko je razmjena informacija važna u
sprečavanju da potrebe porodica postanu nevidljive i zanemarene. Uključivanje porodica u proces razmjene
informacija može potaći otvorenost i stvoriti put ka osnaživanju porodica koje bi u suprotnom bile ignorisanje.
Pogledajte i Modul 15 „Saradnja s drugim sektorima“!
3) Mobilizacija & omogućavanje moćnih zaštitnih sistema – procijenite odnos roditelja i djeteta
i pomozite da se ojača sigurna povezanost i korisne roditeljske prakse koje pomažu djeci u samoregulaciji
svog ponašanja i osjećaja (vidite i Modul 4 „Zaljubljivanje – poboljšavanje veze između roditelja i djeteta). Vi
također imate ulogu u pomaganju porodici da shvati vlastita sredstva i snage. Ovo može početi tako što ćete s
porodicom razgovarati o njenim težnjama i analizirati šta već postoji u njihovim trenutnim odnosima. Eko-
mapiranje može biti od koristi za razvoj razumijevanja važnih odnosa i zaštitnih sistema. Ovo je alat o kojem
ćemo govoriti kasnije u ovom dijelu.
2. DJELOVANJE I PONAŠANJE
Vi kao medijator možda imate malo direktnog ličnog iskustva u nekim od stvari kojima svjedočite, npr. ekstremno
siromaštvo, odlazak partnera, zlostavljanje i nasilje u porodici, ovisnost, depresija, nepismenost, ozbiljni
stres majke i drugo. Zbog toga je važno da vi i vaše kolege često analizirate kućne posjete u kojima ste bili
i da iskreno govorite o svojim osjećajima i mislima. Potom svoja osjećanja odvojite od činjenica. Ovo je važno
za održavanje profesionalnosti, jer na ovaj način izbjegavate donošenje nepravednih zaključaka koji mogu
voditi ka diskriminaciji i povećati ranjivost vaših porodica.
Osvrt i diskusija – Analiza nedavne kućne posjete
Vrijeme je da se vratite svom dnevniku.
Sjetite se neke novije posjete porodici i svoje
odgovore na sljedeća pitanja zabilježite u svoj
dnevnik!
• Šta mislite i osjećate o uslovima u kojima porodica
živi i njihovom načinu odgoja?
• Koje su „činjenice“ o životu ove porodice?
• Smatrate li da je ova interakcija bila dobra?
• Recite zašto je bila dobra ili nije bila dobra!
• Da li biste tokom svoje sljedeće posjete ovoj
porodici nešto uradili drugačije?
Važne napomene - Profesionalnost tokom kućne posjete
Kućna posjeta treba da traje 30-60 minuta, da ima strukturu i konzistentnost u kontekstu
ciljeva i svrhe, ali da vama kao medijatoru dozvoli da odgovorite na sve potrebe koje su
iznesene ili koje je porodica uočila (pogledajte standarde za kućne posjete).
Kada posjećujete porodicu, sve ćete vrijeme biti ljubazni i treba da:
Medijator mora biti u stanju praviti prioritete u poslu, pravilno upravljati potrebama i organizovati pružanje usluge.
.
25
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
• posjedujete ažurirane informacije.
• imate jasnu svrhu i ciljeve posjete.
• budete spremni i imate sve informacije i resurse relevantne za posjetu.
• se po dolasku predstavite navodeći: ime, mjesto rada, ulogu i svrhu posjete.
• utvrdite ko živi na adresi i dobijete informacije o ljudima važnim za porodicu,
npr. svekrva, prijatelji. Ovo doprinosi razumijevanju dinamike porodice.
• dok uspostavljate kontakt, ne zaboravite imati dijete na umu. U nastavku ćemo vidjeti šta to
podrazumijeva. A prvo razmislimo ponovo o svojim interakcijama s drugima!
Razmišljanje o našim interakcijama s drugima pomaže nam da razumijemo profesionalnu
sliku koju dajemo i da li će drugi raditi s nama.
Upotrijebite Informacijsku karticu 9 da se vratite na interakcije i učite iz posmatranja kolega.
3. IMATI DIJETE 'NA UMU'
O potrebi da se beba ima na umu govorila je istraživačica Arietta Slade (2002) u svom radu o perinatalnom
mentalnom zdravlju – vodiču za pomoć porodicama u nevolji. Kako bi ovaj koncept bio uvršten u rad,
Rhodes (2007) piše o radu s porodicama u nevolji i objašnjava šta znači imati bebu na umu i kako to raditi.
ŠTA TO ZNAČI?
Razmišljati o potrebama djeteta dok radite direktno s odraslima.
ZAŠTO TO RADITI?
Kako se razlog našeg rada s porodicom i svrha rada ne bi izgubili.
Kako bi se izbjeglo zanemarivanje potreba i iskustava djeteta dok se radi s odraslima u porodici.
KAKO TO RADITI?
Održavajte redovne analize sesija odmah nakon kontakta s porodicom!
Razvijte naviku postavljanja internih pitanja – „šta to znači za dijete?“ – tokom kontakta s porodicama!
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Aktivnost za razumijevanje situacije djeteta u središtu porodice
Eko-mapa je vizuelni prikaz veza između ljudi i njihovog šireg okruženja. Predstavila ju je socijalna radnika
Ann Hartman 1978. godina i od tada se koristi kao sredstvo prikaza detalja o porodici i onima koji su s njom
povezani. Za medijatore eko-mape mogu biti korisne u identifikaciji odnosa unutar porodice, veza između
djece i odraslih i izvora pomoći. Mapa se može nacrtati zajedno s porodicom i slika ili dijagram se mogu
koristiti u razgovorima o ključnim odnosima, izvorima uticaja i snagama porodice.
Dodatni resursi
Postoji niz pomoćnih dokumenata na internetu, poput onih koji je proizveo National Early
Transition Centre pri Univerzitetu u Kentuckyju, dostupnih na: http://bit.ly/19IUla8
Postoje i korisni dokumenti za proces eko-mapiranja, a primjeri uključuju one koje su proizveli
Fakultet za socijalni rad pri Michigan State Univerzitetu, dostupno na: http:// bit.ly/1IlYEE7 i
vlada Škotske, dostupno na: http://bit.ly/1IPGVWv
Osvrt i diskusija – Crtanje eko-mapa
Na osnovu uputa u nastavku napravite svoju eko-mapu. Ona će ponuditi kratki pregled
vaših odnosa s porodicom i prijateljima.
Kreirajte vlastitu eko-mapu
1. Uzmite prazan list papira
2. U sredini nacrtajte krug i upišite svoje ime
3. Nacrtajte krugove izvan sebe kako biste predstavili druge ljude u svom životu, npr.
svog partnera, djecu, roditelje, braću i sestre, prijatelje i radne kolege
4. Pored svakog imena navedite svoju vezu s tom osobom, navodeći sljedeće:
O= vaš odnos, npr. majka, prijatelj ili partner
P= podrška koju ova osoba pruža, npr. emocionalna, finansijska, praktična
pomoć
U= učestalost pomoći, npr. svaki dan, svake sedmice, svakih nekoliko dana
5. Povucite strijelice između ovih manjih krugova i svog kako biste pokazali da li od
odnosa obje strani imaju koristi
Pokušajte nacrtati eko-mapu za jedno od djece koju posjećujete, navodeći njihov odnos s
roditeljima, skrbnicima i stručnim licima koja rade u zajednici!
Crtanje eko-mape porodice
Kako biste koristili vježbu s eko-mapom
da razumijete porodicu i odnose u njoj,
porodicu postavite u veliki krug na
sredini papira s pojedinačnim ženama i
muškarcima prikazanim kao kvadrati i
krugovi. Vanjski krugovi prikazuju širu
zajednicu, npr. crkvu, školu, zdravstveni
dom i dr. Linije kojima ste krugove
povezali izgledat će ovako:
26
27
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
• Jak = čvrsta ravna linija
• Stresan = talasasta linija
• Isprekidan, slab = linija od crtica
• Prekinut = linija s crticama preko
Samoprocjena
Na primjer, otac i majka, 36 i 33 godine starosti, imaju 6-godišnjeg sina i dvije kćerke – jednu
od 4 godine, drugu od 6 mjeseci. Sinu je škola stresna i prestao je trenirati fudbal. 4-godišnja
djevojčica, pak, veoma voli školu i ima dobar odnos s učiteljicom. 6-mjesečna djevojčica je
izložena riziku da će biti zaboravljena, jer roditelji nemaju dobar odnos sa zdravstvenim
službama. Otac radi u fabrici i čini se da mu je posao siguran, dok majka radi samo
povremeno, te je njen odnos s fabrikom slab. Iako majka ima dobre veze s crkvom i nekim
prijateljima, nema braće i sestara i nema roditelje. Njen muž se uvijek svađa sa svojom
sestrom, tako da taj odnos stvara stres za porodicu.
Pokušajte nacrtati ove odnose na osnovu uputa
koje smo gore dali prije nego što pogledate
odgovor! Takvu sliku možete potom koristiti
tokom svoje posjete porodici kako biste
razumjeli kako da nastavite raditi na
uključivanju roditelja i osiguranju pristupa djece
adekvatnoj zdravstvenoj zaštiti. Ukoliko vam je
teško nacrtati sliku, pogledajte našu na lijevoj
strani!
Sada nacrtajte eko-mapu za jednu od porodica
s kojima radite, prikazujući njihove veze s
ustanovama u široj zajednici!
Elementi posjete
Dok na umu imate dijete, razmislite o tome kako kućna posjeta treba biti organizovana i koje elemente
treba da uključuje. Koristite Informacijsku karticu 10 i uradite zadatak o planiranju posjete.
Uz elemente posjete u nastavku navedite brojeve koji označavaju gdje je na listi prioriteta određeni
element? Zašto ste tako odabrali?
Elementi posjete Redoslijed
Dogovoriti područja koja će se pokriti i ciljeve sljedeće posjete 9
Pitati kako je majka 5
Razgovarati o aktivnosti koju roditelj/skrbnik treba da poduzme kako bi pomogao razvoj djeteta
2
Analizirati planiranu aktivnost i teme koje su obrađene/planirane tokom prethodne posjete
7
Razgovarati o ciljevima ove posjete, npr. pregled 1
Posmatrati ponašanje roditelja prema bebi/djetetu 4
Ostaviti relevantne obrazovne i informativne materijale, npr. letke 11
Pitati kako su drugi članovi porodice 8
Dogovoriti sljedeće korake, npr. upućivanje drugom stručnjaku/službi 10
Pitati kako je novorođenče/dijete 3
Dogovoriti sljedeću posjetu u skladu s predloženom strukturom posjeta
(vidite standarde za kućne posjete)
12
Pitati o stvarima poput ishrane. 6
Dokumentovati rad u zdravstvenoj i porodičnoj evidenciji 13
Drugo
28
Na koje rizike iz Monikine priče treba obratiti pažnju?
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Samoprocjena
Kako biste provjerili svoje razumijevanje, pročitajte sljedeće studije slučaja!
Studije slučaja – Studija slučaja 3.
Monikina priča
Tek ste počeli raditi u ovom području i ovo vam je prva posjeta jednoj porodici. Monika ima 28 godina, u
braku je s Paulom koji ima 32 godine i imaju dvoje djece – 4-godišnju Kristinu i Rachael koja ima 10 mjeseci.
U evidenciji koju je vodio prethodni medijator ne spominju se nikakvi postojeći razlozi za zabrinutost. Tokom
posjete, Monika komentariše kako je Rachaelina glava premala. I vi primjećujete da nije proporcionalna s
ostatkom tijela. Mjerite obim glave djeteta i zaključujete da rast iznosi samo 10% normalne stope. Posljednja
dokumentovana visina djeteta bila je na 45%, a težina na 60%. Monika ne spominje druge probleme i vaša
procjena pokazuje da nema značajnog kašnjenja u razvoju. Međutim, njen govor je ograničen. Monika vam
govori da njen muž ima rođaka s malom glavom. Monika još dodaje da ne izlazi puno, da ne voli što živi u
gradu i da nije stekla ni jednog prijatelja.
Na osnovu elemenata posjete s prethodne stranice planirajte prioritete za razgovor tokom
ove posjete i objasnite svoj odabir!
Vođenje evidencije
Kako bi se o potrebama djece i porodica vodila precizna evidencija, neophodno je da se kontakti koje imate s njima, kao
i poduzete radnje, dokumentuju u evidenciji klijenta ili porodice. Ista se može voditi u pismenom ili elektronskom
formatu. Ažuriranje dokumentacije je ključna profesionalna odgovornost i zahvaljujući njoj vi i osobe s
pristupom predmetnoj dokumentaciji ste informisani o potrebama djece i njihovih primarnih skrbnika. Zbog
toga evidencije predstavljaju resurs neophodan za pružanje usluge, ali i važnu zakonsku dokumentaciju čiji
je pregled moguće izvršiti kako bi se utvrdilo kakva je vrsta usluge ponuđena i pružena.
Kao medijator možete, poduzimajući sljedeće radnje, primijeniti pozitivnu profesionalnu praksu kod vođenja
evidencije:
• Obavijestiti porodicu da ćete voditi evidenciju o kućnim posjetama i kontaktima, dokumentujući svaku od
njih.
29
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
• Objasniti da je dokumentacija u evidenciji povjerljiva i šta to znači.
• Pobrinuti se da dokumentacija sadrži činjenice; unesite jasne podatke na osnovu onog što ste uradili, čuli, vidjeli i
osjetili.
• Ne koristite žargon, beznačajne fraze (poput „fina beba“), irelevantna nagađanja, subjektivne izjave ili
uvredljive komentare.
• Kad je to moguće, evidenciju unesite u prisustvu porodice - pobrinite se da su svjesni šta unosite.
• Dokumentaciju popunite čim prije nakon predmetnog događaja (u nekim zemljama zakonska je
obaveza evidenciju popuniti u roku 24 sata).
• Kod evidentiranja donesene odluke, navedite objašnjenje (razloge) zbog kojih je odluka donesena.
• Kod svakog unosa navedite datum, vrijeme i potpis, te vaše ime i prezime štampanim slovima (ne
inicijale, a u slučaju dodatne evidencije, pobrinite se da su datum i potpis navedeni i na njima).
• U slučaju dokumentovanja akcionog plana, kao smjernicu koristite koristite SMART model kako bi plan
bio: Specific-konkretan, Measureable-mjerljiv, Achievable-ostvariv, Realistic-realističan i Time-based-
zasnovan na datim vremenskim okvirima.
• Provjerite da li je vaš poslodavac ili nadležni organ kod kojeg ste registrovani objavio pismene „standarde
za vođenje evidencije“, i pobrinite se da ste upoznati s njima i da ih se možete pridržavati prilikom vođenja
evidencije.
• U slučaju da dođe do promjene u vašoj sposobnosti vođenja jasne i precizne evidencije (ako, na primjer,
vaš kompjuterski sistem ne dozvoljava pristup elektronskoj evidenciji) obavijestite poslodavca o tome i
zatražite pomoć u rješavanju problema.
Studije slučaja – Studija slučaja 4
Porodica Izzardi
Porodica Izzardi je nedavno doselila i živi s još jednom porodicom u četverosobnom stanu. Nalazite se s
majkom, Mariom. U porodici je dvoje djece: trogodišnji Marco i 14-mjesečna Paola. Uglavnom govore
italijanski. Ovo vam je prva posjeta ovoj porodici. Tokom razgovora saznajete da, zbog čestog seljenja, djeca
nisu redovno vakcinisana, mada su primila većinu vakcina. Maria vam objašnjava da Marco ima
uznapredovao oblik ekcema koji je potrebno liječiti, ali ona nema lijekova za to. (Primjećujete da mu je koža
na rukama i nogama oboljela, kao i da češe ruke). Objašnjava vam da je joj je teško ići na ljekarske preglede
dogovorene s ciljem liječenja ekcema, jer se porodična situacija konstantno mijenja, te nije lako voditi
evidenciju. Kaže da, što se ostalog tiče, nema zamjerki na njegov razvoj.
U posljednjih 10 mjeseci selili su se tri puta, jer je njen muž uvijek u potrazi za poslom. Za njega kaže da je
dobar otac, ali da često više na djecu zbog isfrustriranosti. Ni otac ni majka ne spavaju dobro; pod stresom
su jer se konstantno brinu zbog finansijske situacije.
Maria se žali i da je Paola zahtjevna, jer više ne jede kao prije, i misli da mrša. Posmatrate Paolu, koja
izgleda zainteresovana za vas, radoznala i aktivna, zadovoljno se igra na podu, žvaće ruku svoje lutke i
smješka vam se. Maria vam govori da nema rođaka u ovom dijelu zemlje, i da u kupovinu ide samo s
prijateljicom.
30
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Koje faktore smatrate važnima kod zadovoljavanja potreba ove porodice? Šta biste
tretirali kao prioritete?
Nacrtajte eko-mapu za ovu porodicu kao da žive u zajednici u kojoj radite.
4. ZALAGANJE ZA PORODICU I UPUĆIVANJE
Učinkovitije je poduzeti aktivnosti kojima se porodicama pruža podrška da same nađu rješenja za svoje
probleme i postignu rezultate nego da im odgovore na njih pružaju stručna lica. Međutim, u nekim situacijama
to nije moguće.
Bit će i situacija kad identifikovana potreba ne može biti zadovoljena samo putem usluge kućne posjete.
U tim situacijama, vi kao medijator predstavljate ključnu vezu između pojedinca, porodice i druge
agencije/službe u zajednici koja može zadovoljiti specifične potrebne (vidi i Modul 15 o Saradnji s drugim
sektorima). U tim slučajevima, vaša uloga je zalaganje za porodicu pred drugom agencijom, upoznavanje
porodice i podjela važnih informacija s njom. Po potrebi, možete ponuditi i mogućnost upućivanja drugim
službama.
Tokom sastanka sa stručnim licima, vi kao medijator probleme morate predstaviti na profesionalan način,
pridržavajući se činjenica relevantnih za predmetni slučaj i izbjegavajući iznošenje ličnog mišljenja ili
pristranosti. Medijator je, kao zastupnik, u dobroj poziciji za postavljanje pitanja drugim zdravstvenim
stručnjacima, razumijevanja njihovih savjeta i preporuka i prenošenja tih savjeta porodici.
Vi ste, kao medijator, veza koju porodica ima s mnoštvom drugih službi koje svoje usluge pružaju na lokalnom nivou i
djelujete kao most koji povezuje službe i porodicu, upućuje porodicu na službe i stara se da su interesi porodice
predstavljeni i da ona ostvaruje svoja prava.
Nakon ispitivanja porodične situacije ili problema s drugim stručnim licima, znat ćete kamo uputiti porodicu i
kako pomoći porodici da prihvati ponuđene savjete, intervencije ili usluge. Stoga je uloga zastupnika još
jedan aspekt načina na koji medijator omogućava pristup uslugama, od identifikacije problema do njegovog
rješavanja.
Idealno bi bilo da se upućivanje vrši uz znanje i pristanak porodice. Ta procedura može varirati u zavisnosti
od lokalnog protokola, ali kod nje je općenito potrebna veza s drugim stručnim licem kao i popunjavanje
dokumentacije (evidencija o kućnim posjetama i popunjen obrazac o upućivanju). Upućivanje se izvršava
što prije, a porodica se informiše o načinu na koji se situacija odvija. Ako se ispostavi da je nemoguće
razgovarati o problemu s porodicom i dobiti njihov pristanak, upućivanje se ipak izvršava ako postoji rizik po
sigurnost djeteta. To je moguće u slučajevima zanemarivanja u kojima je ugrožena dobrobit djeteta.
Samoprocjena: Zalaganje i upućivanje
• Korištenje porodice Izzadi kao primjer: kako biste zastupali ovu porodicu?
• Da li biste porodicu Izzadi uputili na druge službe i zašto?
• Koji bi mogao biti očekivani ishod upućivanja?
• Koje biste korake mogli poduzeti kako biste bili sigurni da će upućivanje i pristup tradicionalnim vidovima podrške proći kako treba?
31
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
5. STALNI PROFESIONALNI RAZVOJ
Kompletiranjem ovog modula i pratećih vježbi, poduzimate mjere neophodne za ispunjavanje potrebe za
stalnim profesionalnim razvojem. Ključna komponenta toga je promišljanje o prošlim aktivnostima i
iskustvima, te razmišljanje o onome što možete naučiti. Drugi oblik promišljanja zahtijeva od vas da
razmislite o sadašnjosti, tj. o onome u čemu ste trenutno angažovani i da prilagodite svoje misli, ponašanje
i aktivnosti kako biste poboljšali svoju postojeću praksu.
Kroz neke od vježbi ste podsticani da tražite povratne informacije od drugih ili da razmislite o tome kakvo bi
predmetno iskustvo moglo biti iz perspektive porodice. Razmišljanje o stajalištima drugih osoba vam može
pomoći da razvijete korektnije i šire razumijevanje neke situacije. Korisno je nastaviti promišljati o svom radu
i ubuduće, postavljajući sebi pitanje kako bi se on mogao uklopiti s:
• porodicom s kojom radite
• vašim kolegama ili rukovodiocima
• vama i vašim ličnim razmišljanjima i ambicijama
• postojećom teorijom ili primjenom predmetne prakse u vašoj profesiji
Neke od drugih metoda koje možete upotrijebiti kako biste podržali stalni proces učenja su i bliska saradnja
s kolegama i posmatranje alternativnih pristupa i praksi. Koristan instrument kod učenja je i korištenje prilike
da drugima pokažete šta radite i date objašnjenje za to. Ovo omogućava da se s problemima u koštac
uhvatite na kognitivnom i praktičnom nivou. Isto tako, posmatranje drugih i razgovaranje o aspektima
predmetne prakse, uključujući razmatranje razloga na osnovu kojih se odluke donose, može biti od koristi
za kulturu međusobnog učenja. U nekim organizacijama, medijatori se redovno sastaju kako bi analizirali
postojeće predmete i izazove u grupama s ciljem učenja i supervizije. U toj situaciji, članovi grupa imaju
koristi od podrške kao i od perspektive koju imaju druge kolege. Ovi razgovori medijatorima omogućavaju
da analiziraju ideje i probleme i steknu novi uvid u predmete na kojima rade.
6. SAŽETAK DIJELA 2
Finalni sažetak
U sklopu vaše uloge medijatora koji promovira zdravlje, razvoj u ranom djetinjstvu i opštu
dobrobit, imate odgovornost da budete osjećajni u kontaktu s porodicama, da pažljivim
vještinama komunikacije procijenite potrebe i pružite uslugu kojom se u obzir uzimaju
konkretne okolnosti.
Kod ove uloge je važno da dobro iskoristite resurse zajednice i povežete se s drugim
agencijama čije usluge imaju uticaja na zdravlje i razvoj djeteta. Odgovorni ste za:
• upravljanje svojim radnim obavezama
• povezivanje s kolegama i drugim stručnim licima
• vođenje dokumentacije
• preuzimanje odgovornosti za djela, i
• brinete se o vlastitom stalnom profesionalnom razvoju i dobrobiti kako biste se pobrinuli da
je praksa koju primjenjujete sigurna i prikladna predmetnoj svrsi.
U sklopu vaše uloge medijatora također je od presudnog značaja da djelujete s integritetom i ponosno
predstavljate jednu širu zdravstvenu uslugu u koju porodice mogu imati povjerenja.
32
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
ZAVRŠNI TEST SAMOPROCJENE
Samoprocjena
Na kraju ovog modula izvršite samoprocjenu!
Ponovo pogledajte Rezultate učenja!
1. Razmislite o i objasnite značaj uloge koju medijatori imaju u unapređenju života djece i
porodica!
A. Koje vrijednosti su vam važne u ovoj ulozi?
B. Šta možete uraditi kako biste ‘imali dijete na umu’?
C. Opišite kakav biste odnos željeli razviti s porodicom!
2. Opišite ključne elemente prakse kućnih posjeta koje su neophodne za uspješno pružanje usluge!
A. Na šta treba da obratite pažnju prilikom kontakta s porodicama?
B. Zašto morate biti upoznati sa širom zajednicom u kojoj porodica živi?
C. Koji faktori doprinose uspješnoj usluzi kućne posjete?
D. Zašto je važno ponašati se profesionalno u kontaktu s porodicom?
3. Identifikujte principe koji podržavaju učinkovit rad i veze između stručnih lica iz zdravstvenog i drugih
sektora!
A. Zašto bi se medijator povezivao s drugom agencijom? Navedite tri primjera!
B. Koje to instrumente medijatori mogu koristiti kako bi održali dobre veze s drugim stručnim licima?
C. Koje informacije bi moglo biti potrebno podijeliti s drugim stručnim licima?
4. Pojasnite pristupe kod iznošenja problema i poduzimanja radnji s ciljem zaštite djece i ranjivih osoba!
A. Šta bi medijator mogao uraditi kako bi provjerio vlastita razmišljanja i pristupe prilikom rada s porodicama?
B. Koje su radnje potrebne za uspješno upućivanje?
C. Šta bi medijator trebao uzeti u razmatranje prilikom ocjene rizika po zdravlje porodice i potrebe djece?
33
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
ODGOVORI
1.
A. Kreiranje zdravlja, vrednovanje ljudskog života, prepoznavanje ličnih i različitih okolnosti.
B. Redovno promišljanje, prilikom planiranja radnji s roditeljima, postavljanje pitanja: „Kakve će posljedice
ovo imati po dijete?“
C. Pruža podršku, profesionalan, pun razumijevanja koji može pokazati poštovanje, a istovremeno
odlučan u vezi s tim šta je neprihvatljivo ukoliko postoji rizik da će dijete ili ranjiva osoba biti oštećeni.
2.
A. Kako se predstavljate, vaš govor tijela, izbor riječi, prijateljski nastup i stalna profesionalnost.
B. Potom možete djelovati kao zastupnik porodice i pomoći joj da bolje iskoristi resurse u zajednici. Ovo porodici
može mnogo značiti i može joj pomoći da vlastite potrebe bolje zadovolji, a djeci da razviju korisne društvene
veze s drugima.
C. Povjerenje, poštovanje, dostupnost za porodicu i postavljanje profesionalnih granica, pružanje
nediskriminirajuće usluge, rad po propisanim standardima
D. Kako bi se osiguralo povjerenje i poštovanje. Kako bi se osiguralo da se porodice osjećaju sigurno da podijele
informacije i da će se s informacijama postupati povjerljivo. Ovo potiče kontinuirano korištenje usluge i
znači da je vjerovatnije da će porodice zatražiti pomoć kada im je potrebna, čine se sprječavaju krizne
intervencije. Primjer bi bio slučaj kad beba previše plače i roditelj ne zna kako da upravlja situacijom.
Traženje pomoći na vrijeme može spriječiti da roditelj izgubi takt i protrese ili udari bebu.
3.
A. Medijator slučaj može uputiti na službu koja se bavi smještajem kako bi se bolje zadovoljile potrebe djece.
Medijator može biti zabrinut zbog rizika od nasilja u porodici i povezati se s drugim službama u zajednici kako
bi se utvrdilo da li osoba izložena riziku ispunjava kriterije za dalje upućivanje. Dijete može imati neki
invaliditet i trebati detaljniju procjenu kako bi se osiguralo da ima pristup ranoj intervenciji – npr. razvoj jezika
ili mobilnosti.
B. Medijator bi mogao dobiti odobrenje porodice da podijeli eko-mapu koju je s porodicom kreirao kako bi
ilustrovao potrebe djeteta. Jasno dokumentovana evidencija je važan alat koji medijatori koriste kad dijele
informacije unutar tima. Odobrenje za upućivanje i papirologija u vezi s procjenom također mogu biti
vrijedni alati u povezivanju.
C. Ko su članovi porodice, njihova starost i priroda porodičnih odnosa. Ukoliko tvrdite da dijete treba dodatnu
pomoć i usluge, možda ćete morati podijeliti pojedinosti o rastu i razvoju djeteta, navodeći da li dijete
doseže razvojne pragove.
4.
A. Može napraviti eko-mapu, treba da analizira vlastito ponašanje i osigura da je evidentirao stvarne
informacije, a ne puke sumnje. Slučajeve koji stvaraju zabrinutost može predočiti kolegama na povjerljivoj
grupnoj sesiji kako bi dobio objektivne povratne informacije o odlukama i aktivnostima.
B. Otvorenost prema porodici i razgovor o upućivanju prije nego što do njega dođe, objašnjenje svrhe i
procesa. Dalja provjera razvoja situacije kako bi se provjerilo da li je porodica dobila termin u drugoj
službi. Provjerite da li potrebna zajednička posjeta kako biste pružili podršku porodici. Jasna
dokumentacija, informacije koje se temelje na činjenicama.
C. Fizičko okruženje, sposobnosti onih koji se brinu za djecu, postojanje bolesti ili invaliditeta, rizici koji
proizilaze iz postojećih odnosa ili situacije sa zaposlenjem. Razumijevanje mogućnosti da je neki član
porodice rizik po sebe, kao i onog što porodica vidi kao opasnosti i rizike po svoje članove.
34
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
VI. DODATAK
INFORMACIJSKA KARTICA 1: OBRAZAC ZA OSVRT PROFESIONALNA ULOGA MEDIJATORA
1. Dovršite sljedeće izjave!
2. Popunite obrazac kako biste naveli ključne vještine koje mislite da profesionalni medijator treba da ima,
a potom navedite vlastite vještine!
Ključne vještine koje
mora posjedovati
profesionalni
medijator
Navedite pet, iako ih
može biti više!
Koje bi vještine mogle
poboljšati vaš rad?
Poredajte ih po
važnosti (1 je
najvažnija)!
Aktivnosti koje bih
mogao/mogla poduzeti
kako bih stekao/stekla
novo znanje
1
2
3
4
5
Moje nade kao profesionalnog medijatora su...
35
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
INFORMACIJSKA KARTICA 2: PROFESIONALNI CILJ
Kućne posjete su učinkovit način da se trudnicama i roditeljima novorođenčadi i male djece ponude usluge
osmišljene za porodice, jer one podrazumijevaju dolazak medicinskog radnika/medijatora u dom porodice.
Ovo pomaže da svako dijete u naselju postane vidljivo.
Ulazak u dom olakšava razumijevanje okruženja i situacije u kojoj su dijete i porodica. Ovo stvara dobru
osnovu za rad na čestim problemima, poput prevencije ozljede djeteta i majke (Astuto & Allen, 2009).
Kada je u domu porodice, medijator može procijeniti njene potrebe. Ovo je važno za rane intervencije koje
podržavaju zdravlje i dobrobit djece i njihovih roditelja/skrbnika.
Vješti medijatori će prilagoditi intervenciju potrebama djeteta i porodice (Turner et al 2010), uviđajući rizik od
mentalnih oboljenja ili zanemarivanja i zlostavljanja djeteta. Oni će ponuditi korisnu vezu sa službama
dostupnim u naselju i, kada je to potrebno, uputiti porodicu u službe koje će im pružiti dodatne usluge.
Medijator radi po ekološkim principima koje je razvio Bronfenbrenner (1979), a koji pojedinca vidi kao dio
njegovog okruženja. Ovo znači da su potrebe djece dio porodične situacije. Resursi koji su porodici dostupni
povezani su s interakcijom koju porodica ima sa širom zajednicom. Zbog toga medijator uvijek razmišlja o
široj slici.
Porodica
Dijete
36
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
INFORMACIJSKA KARTICA 3:
IZGRADNJA MREŽA U ZAJEDNICI
Važna uloga medijatora je poboljšanje života djece i porodica. Ovo se jednim dijelom može postići pružanjem
pomoći porodicama da se povežu jedna s drugom. Za ovu vježbu koristite radni list Izgradnja mreža u
zajednici ili nađite kolegu s kojim ćete uraditi vježbu i razgovarati o svojim zaključcima.
1. Identifikujte tri porodice s kojima radite i koje dijele slične potrebe i okolnosti. Navedite potrebu svake
porodice, ali da biste zaštitili njihov identitet, nemojte koristiti pravo prezime.
Porodica (1)
Porodica (2)
Porodica (3)
2. Koje bi još usluge ili sredstva u zajednici porodice mogle koristiti? Navedite tako što ćete povući svoje linije!
3. Koje biste još veze/odnose mogli pomoći porodici da uspostavi?
Porodica
Porodica
Dječiji
centar
Grupa za
roditelje i
djecu
Porodica
37
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
INFORMACIJSKA KARTICA 4: VRIJEDNOSTI ZA PRAKSU
Pregled objavljene literature (Cowley et al, 2014) pokazao je da medijatori moraju imati bazu vrijednosti koje
promiču kvalitetnu njegu i pozitivno iskustvo klijenta. Medijatori ovo pokazuju kroz pružanje prikladnih i
odličnih usluga u radu s porodicama. Ove su usluge:
1. salutogene (stvaraju zdravlje), što uključuje proaktivnost, identifikovanje i gradnju snaga i resursa
(onih koje posjeduje klijent i snaga i resursa zajednice), te su fokusirane na rješenje.
2. izražavaju pozitivan odnos prema drugima (cijenjenje ljudi) imajući uvijek dijete na umu i mijenjajući svoj
fokus kako bi ga uskladili s potrebama djeteta i porodice, prepoznavanje potencijalno neispunjenih
potreba, aktivno traženje potencijalnih snaga i održavanje nade. Razmišljanje na ovaj način znači da
medijator ne odustaje od porodice, čak i kad ona oklijeva da prihvati usluge.
3. Prepoznavanje situacije u kojoj se osoba nalazi (humana ekologija), stalno procjenjujući i djelujući
uzimajući u obzir dijete i porodicu i njihove lične i situacione okolnosti, bilo da to rade u domu porodice,
zajednici ili na radnom mjestu.
Cowley et al. (2014) su također zaključili da, radeći na pružanju usluge koja za cilj ima stvaranje dobrog
zdravlja, vrednovanja drugih (prepoznavanje njihovih snaga) i koja uzima u obzir razlike i okolnosti
pojedinaca, medijator je uključen u tri isprepletene ključne aktivnosti:
• Univerzalna kućna posjeta
Pružanje usluge u domu porodice, prikupljanje informacija koje omogućavaju realnu procjenu potreba
i snaga porodice, te pružanje usluge prilagođene potrebama porodice
• Procjena
Razumijevanje razlika među pojedincima i nuđenje usluge koja je prilagođena porodičnoj situaciji.
Prepoznavanje postojećih rizika i potrebnih koraka, te potrebe za poboljšanjem usluge.
• Uspostava odnosa
Stvaranje povjerenja u usluge stručnjaka i olakšavanje korištenja univerzalnih usluga. Ovo je važno
kako bi se osiguralo da djeca i njihove porodice dobiju pristup uslugama na koje imaju pravo.
Medijator kroz odnos koji se zasniva na povjerenju može ponuditi korisne intervencije i dalja
upućivanja.
Ove ključne aktivnosti zajedno jačaju ponudu usluga dostupnih različitim porodicama, što je neophodno u
eliminisanju nejednakosti u području zdravstva. One omogućavaju univerzalne progresivne usluge, gdje sve
porodice imaju pristup univerzalnom paketu usluga koje promovišu i potiču dobro zdravlje. Porodice i djeca
s uočenim dodatnim potrebama, bilo da su kratkoročne, sporadične ili trajne, dobit će poboljšane ili
intenzivne usluge.
38
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
INFORMACIJSKA KARTICA 5: PREDPOROĐAJNI PROMOTIVNI RAZGOVOR
Predporođajni promotivni razgovor s roditeljima/skrbnicima treba da pokrije sljedeće teme
(ispod svake teme nalazi se primjer pitanja):
1. Osjećaji zbog trudnoće
Kako ste se osjećali kada ste saznali da ste trudni?
2. Vaša porodica & prijatelji
Kako su vaša porodica i prijatelji reagovali kad su saznali da ste trudni?
3. Promjene u porodičnom životu & odnosima
Kako će, prema vašem mišljenju, dolazak bebe promijeniti vaš odnos s partnerom?
4. Briga za sebe & bebu
Kako se sada osjećate u svojoj koži?
5. Vaša nerođena beba
Kako se osjećate kad razmišljate o svojoj bebi? U čemu uživate, a šta vas brine ili uznemirava? Šta
mislite, kako će vaša beba izgledati?
6. Vaš porod & rođenje vaše bebe
Kako se pripremate za porod? Kakva vam pomoć treba?
7. Postajanje majkom/ocem i roditeljima
Šta za vas lično znači postati majka/otac?
8. Briga za bebu
Kakvo je vaše dosadašnje iskustva s brigom o bebama?
9. Vaše okolnosti & zajednica
Znate li šta se u vašoj zajednici nudi mamama i tatama?
10. Noviji & prošli životni događaji
Kako ste generalno u posljednje vrijeme? Šta vam trenutno ide dobro?
11. Vaši prioriteti, planovi & podrška
Postoji li nešto što biste voljeli promijeniti ili popraviti prije rođenja bebe?
(Dr Crispin Day, South London & Maudsley NHS Foundation Trust, King’s College, London, UNICEF UK,
Inicijativa prilagođena bebama (Baby Friendly Initiative, godišnja konferencija, Glasgow, 28. novembar
2013)
39
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
INFORMACIJSKA KARTICA 6: POSTPOROĐAJNI PROMOTIVNI INTERVJU
Postporođajni promotivni intervju s roditeljima/skrbnicima treba da pokrije sljedeće teme
(ispod tema ćete vidjeti primjere pitanja):
1. Vaš porod, rađanje & oporavak
Kako se osjećate? Osjećate li se jakim i zdravim?
2. Vaše emotivno blagostanje
Kako ste osjećate? Jeste li sretni i zadovoljni? Postoji li nešto što vas brine?
3. Postajenje majkom, ocem & porodicom
Kako se osjećate kao majka/otac?
4. Vaša porodica & prijatelji
Koje su glavne reakcije članova vaše porodice na rođenje vašeg djeteta?
5. Razvoj vaše bebe
Kako je vaša beba? Kako se promijenila i razvila otkad je rođena? Šta ste dosad naučili o
svojoj bebi? Kakva je kao osoba?
6. Briga za vašu bebu
Kako ide hranjenje? Kako vaša beba spava? Kako se nosite s isprekidanim noćima? Šta
radite kada vaša beba puno plače i teško je smiriti?
7. Znakovi koje beba šalje, upoznavanje bebe
Šta ste dosad naučili o svojoj bebi? Kakva je osoba?
8. Vaše okolnosti & zajednica
Koristite li usluge dostupne u vašoj zajednici?
9. Noviji & prošli životni događaji
Kako ste generalno u posljednje vrijeme? Šta vam trenutno ide dobro?
10. Vaši prioriteti, planovi & podrška
Ko vam pomaže? Treba li vam dodatna pomoć?
(Dr Crispin Day, South London & Maudsley NHS Foundation Trust, King’s College, London, UNICEF UK,
Inicijativa prilagođena bebama (Baby Friendly Initiative, godišnja konferencija, Glasgow, 28. novembar
2013.)
40
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
INFORMACIJSKA KARTICA 7: KUĆNA POSJETA IZ PERSPEKTIVE RODITELJA
Pročitajte sljedeće izjave i razmislite o pitanjima o njima! Zapišite svoje misli!
Situacija 1. Zamislite da očekujete posjetu dvoje bivših radnih kolega! Svratit će kod vas na jedan
sat na putu za obližnji grad gdje idu na odmor.
• Kako se pripremate za posjetu?
• Opišite bilo šta što bi moglo učiniti da se prije posjete osjećate pomalo nervozno!
Kada stignu, žale se kako je bilo teško naći vašu kuću i primjećuju da sve kuće s prednje strane
izgledaju isto. Tokom razgovora konentarišu koliko se može otkriti o nekom području i n jegovim
stanovnicima na osnovu vrtova i čistoće prilaza.
• Kako se osjećate nakon ove posjete?
Situacija 2. Subota je ujutro i primate telefonski poziv dragog kolege koji je slučajno u vašem
naselju i koji je htio poznati da vidi kako ste i da malo popričate.
• Šta biste pomislili i rekli?
• Opišite bilo šta što bi moglo učiniti da se osjećate pomalo nervozno!
S obzirom na vaša vlastita iskustva primanja posjetilaca u vaš dom…
• Šta mislite, o čemu bi roditelji mogli razmišljati tokom vaše posjete njihovom domu?
• Kako ovo može uticati na posjetu?
Razmislite o svom cilju kada planirate i obavljate kućnu posjetu i razmislite o onome što se nadate
da ćete postići!
• Napišite spisak stvari koje očekujete od roditelja da bi posjeta bila uspješna!
41
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
INFORMACIJSKA KARTICA 8: PROCIJENITE SVOJE RAZMIŠLJANJE
Razmislite o onom o čemu smo razgovarali u Dijelu 1 ovog Modula!
Kompletirajte procjenu svojih stajališta o tome kako medijatori mogu nešto promijeniti u
životima djece i porodica. Koristite SIPB okvir kako biste pobrojali
• Snage
• Izazove
• Prilike
• Barijere
Izazovi
Snage Prilike
Barijere
42
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
INFORMACIJSKA KARTICA 9: VRAĆANJE NA INTERAKCIJE I UČENJE KROZ POSMATRANJE KOLEGA
Razmišljanje o našim interakcijama s drugima pomaže nam da razumijemo profesionalnu
sliku koju pokazujemo i činjenicu da od nje zavisi da li će neko raditi s nama ili ne.
Prvo razmislite o vlastitom radu! Sjetite se nekog svog nedavnog predstavljanja novom
klijentu, kao i predstavljanja kolegi. Potom radite s kolegom u paru i pregledajte šta je ko
napisao. Dogovorite se s kolegom da posmatrate jedno drugo!
Jeste li bili samouvjereni ili nervozni? Zašto ste se tako osjećali?
Na listi u nastavku navedite kako ste se predstavili!
Postoje li aspekti vašeg ponašanja kojima niste posebno zadovoljni?
Neka vas lista u nastavku vodi u posmatranju!
Podijelite zapažanja s drugima i diskutujte!
Vaše djelovanje
Razmislite o sebi kada se predstavljate
Vaša zapažanja
razgovora kolege
s klijentom
1. Korištene riječi
2. Ton i brzina govora
3. Kontakt očima
4. Opušten govor tijela i izraz lica
5. Vrste pitanja – otvorena ili zatvorena?
6. Lična higijena – odjeća/kosa
7. Da li se obećanja ispunjavaju
8. Da li su riječi koje se koriste u skladu s
govorom tijela – vjerodostojnost
9. Iskrenost i razumnost
10. Poštivanje drugih (kolega & klijenata)
43
Additional items of activity Order
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
INFORMACIJSKA KARTICA 10: KLJUČNI ELEMENTI KUĆNE POSJETE
Zamislite da planirate posjetu porodici s 12-dnevnim djetetom! Kojim biste redoslijedom
uvrstili tačke u nastavku? Da li biste još nešto dodali svojoj posjeti?
Elementi posjete Redoslijed
Dogovoriti sadržaj i ciljeve sljedeće posjete
Pitati kako je majka
Razgovarati o aktivnosti koju roditelj/skrbnik treba da poduzme
kako bi pomogao razvoj djeteta
Izvršiti kontrolu planirane aktivnost ili teme o kojoj se razgovaralo na prošloj posjeti/koju je trebalo implementirati od prošle posjete
Razgovarati o ciljevima ove posjete, npr. pregled
Posmatrati ponašanje roditelja prema bebi
Ostaviti relevantne obrazovne i informativne materijale, npr. letke
Pitati kako su drugi članovi porodice
Dogovoriti sljedeće korake, npr. upućivanje drugom stručnjaku/službi
Pitati kako je novorođenče/dijete
Dogovoriti sljedeću posjetu u skladu s predloženom strukturom posjeta
(vidite standarde za kućne posjete)
Dokumentovati rad u zdravstvenoj evidenciji
Pitati o stvarima poput ishrane.
Zapamtite, nema apsolutno ispravnih odgovora, ali morate imati objašnjenje za odabrani redoslijed i stavke.
Objašnjenje/razlozi za odabrani redoslijed...
Razlozi za dodatne tačke…
44
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
REFERENCE
Astuto J & Allen L. (2009). Kućne posjete i mala djeca: Pristup u koji vrijedi ulagati? Izvještaj o socijalnoj
politici 23 (4). Dostupno na: http://eric.ed.gov/?id=ED509749
Bronfenbrenner U. (1979). Ekologija ljudskog razvoja: Eksperimenti prirode i dizajna. Cambridge, MA:
Harvard University Press. (ISBN 0-674-22457-4)
Cawley T & Mannix-McNamara P. (2011). Percepcije javnih medicinskih sestara o osnaživanju i
posredovanju u nadzoru zdravlja djece u zapadnoj Irskoj. Public Health Nursing, 28, 150-158.
Chalmers K. (2012). Approaches to Supporting Families. Str. 120-160. In: Luker KA, Orr J, McHugh GA.
(Izdavači). Health Visiting. A Rediscovery. Wiley-Blackwell, Chichester.
Cowley S, Whittaker K, Malone, M, Donetto S, Grigulis A, & Maben J. (2014). Zašto posjete zdravstvenih
radnika? Istraživanje potencijalnih koristi za zdravlje populacije koje donose kućne posjete u okviru
univerzalnih usluga: Narativni pregled literature. International Journal of Nursing Studies, 52 (1), 465-480.
Darlow B, Coleman K, McKinlay E, Donovan S, Beckingsale L, Gray B, Pullon S. (2015). Pozitivan uticaj
interprofesionalnog obrazovanja: kontrolisani pokus za procjenu programa za studente zdravstvenih škola.
BMC Medical Education, 15, 98. http://doi.org/10.1186/s12909-015-0385-3
Davis H, Day C, Bidmead C. (2002). Working in Partnership with Parents: The Parent Adviser Model. The
Psychological Corporation, London.
Day C, Morton C, Ibbeson A, Maddison S, Pease R, Smith K. (2014). Vodič za predporođajnu i postporođajnu
podršku: intervencije temeljene na činjenicama. Journal of Health Visiting. 2(12):658-669.
Donetto S, Malone M, Hughes J, Morrow E, Cowley S & Maben J. (2013). Posjete zdravstvenih radnika:
Glas korisnika usluga. Učenje iz iskustava korisnika usluga u svrhu izvještavanja o razvoju prakse kućnih
posjeta u Velikoj Britaniji. Program istraživanja zdravstvene politike, King’s College, London: National Nursing
Research Unit. Dostupno na: http://www.kcl.ac.uk/nursing/research/nnru/publications/index.aspx
Ellefsen B. (2001). Kućne dravstvene posjete u Škotskoj i Norveškoj: Sličnosti i razlike. Public Health
Nursing, 18, 318-326.
Engle PL, Fernald LC, Alderman H, Behrman J, O’Gara C, Yousafsai A. et al. (2011). Strategije za smanjenje
nejednakosti i poboljšanje razvoja male djece u zemljama niskih i srednjih prihoda. The Lancet, 378, 1339-
1353.
Grietens H, Geeraert L, & Hellinckx, W. (2004). Skala za patronažne sestre za uočavanje rizika od fizičkog
zlostavljanja i zanemarivanja novorođenčadi od strane majke. Child Abuse & Neglect, 28, 321-337.
HCPC (2014) Profesionalnost zdravstvenih radnika. Istraživanje. www.hcpc-uk.org
Kemp L, Eisbacher L, McIntyre L, O’Sullivan, K., Taylor J, Clark T., & Harris E. (2006). Partnerski rad u
predporođajnom periodu: Šta je zadatak patronažnih i medicinskih sestara? Contemporary Nurse: A Journal
for the Australian Nursing Profession, 23, 312-320.
Kisman M & Donev D. (2007). Patronage Nurses: The Outreach Nursing System - a Milestone of Health
Promotion. Stability Pact for South Eastern Europe. In Donev D, Pavlekovic G, & Kraglj LZ, (Eds.), HEALTH
PROMOTION AND DISEASE PREVENTION. A Handbook for Teachers, Researchers, Health Professionals
and Decision Makers (str. 362-372). JUGOREKLAM, Skopje: Hans Jacobs Publishing Company.
45
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Kronborg H, Veath M, Olsen J, Iversen L, & Harder I. (2007). Rezultati rane postnatalne podrške u dojenju:
Analiza nasumičnih grupa u zajednici. Acta Pædiatrica/Acta Pædiatrica, 96, 1064-1070.
Leonard M, Graham S & Bonacum D. (2004). Ljudski faktor: Ključna važnost učinkovitog timskog rada i
komunikacije u pružanju sigurne njege. Quality and Safety in Health Care, 13(suppl 1), i85-i90.
Lundberg M & Wuermli A, Eds. (2012). Djeca i mladi u krizi: Zaštita i promocija razvoja čovjeka u periodima
ekonomskih šokova. Washington, DC: World Bank. DOI: 10.1596/978-0-8213-9547-
9. License: Creative Commons Attribution CC BY 3.0
Masten AS. (2010). Obična čarolija: Lekcije iz istraživanja otpornosti u razvoju čovjeka. Education Canada
49: 28–32.
Owens, P. (2009). Rad s drugim stručnjacima. Putting Children First, the magazine of the National Childcare
Accreditation Council (NCAC) 29, Mart, 26-27.
Rhodes, H. (2007). Kako pomoći porodicama u nevolji: kratki vodič. Family & Parenting Institute, London.
Dostupno na: http://bit.ly/19Dym4P Pristupljeno 1. aprila 2015.
Rotegård AK, Moore SM, Fagermoen MS, & Ruland CM. (2010). Zdravstvena sredstva: Analiza koncepta.
International Journal of Nursing Studies, 47(4), 513-525.
Russell S (2008). Ostavljene da se same branimo: izvještaj o kućnim posjetama zdravstvenih radnika kroz
iskustva mama. Watford: NetMums.
Saeki K, Izumi H, Uza M, & Murashima S. (2007). Faktori povezani s profesionalnim vještinama medicinskih
sestara uposlenih u državnim agencijama u Japanu. Public Health Nursing, 24, 449- 457.
Slade A. (2002). Keeping The Baby in Mind: A Critical Factor in Perinatal Mental Health. Zero to Three 22(6),
10-16.
South Bank University, ESRC. (2006) Porodice & društveni kapital, ESRC Research Group. Dostupno na:
http:// www.lsbu.ac.uk/families/
Turner KM, Chew-Graham C, Folkes L, & Sharp D. (2010). Iskustva žena s kućnim posjetama zdravstvenih
radnika u okviru tretiranja postporođajne depresije: Kvalitativna studija. Patient education and counseling, 78,
234-239.
UNICEF-ov regionalni ured za centralnu i istočnu Evropu i Zajednicu nezavisnih zemalja. (2014). Preporuke
za sadržaj kućnih posjeta i standarde rada zdravstvenih radnika u kućnim posjetama za centralnu i istočnu
Evropu i Zajednicu nezavisnih zemalja. Interni dokument.
Whiting L, Kendall S, Wills W. (2012). Pristup temeljen na snagama: Alternativna strategija za promociju
zdravlja? Community Practitioner, 85(1), 25-28.
Whittaker KA & Cowley S. (2012). Učinkovit program nije dovoljan: pregled faktora koji se povezuju sa slabim
prisustvom i uključenošću u programe podrške roditeljima. Children & Society, 26, 138-149.
Whittaker KA, Grigulis A, Hughes J, Cowley S, Morrow E, Nicholson C, Malone M, Maben J. (2013). Počni i
ostani: regrutovanje i zadržavanje medicinskih medijatora. (Program istraživanja zdravstvene politike, ref.
016 0058). King’s College, London: National Nursing Research Unit. http://www.kcl.ac.uk/
nursing/research/nnru/publications/index.aspx
46
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
Whittaker K, Cox P, Thomas N, Cocker K. (2014). Kvalitativna studija o iskustvima roditelja koji koriste usluge
podrške porodicama: primjena koncepta površine i dubine. Health and Social Care in the Community. 22(5),
479-487 Objavljeno online doi: 10.1111/hsc.12101
Svjetska zdravstvena organizacija (2013). Briga o ljudskom kapitalu tokom cijelog života: Ulaganje u
razvoj u ranom djetinjstvu. Svjetska zdravstvena organizacija Ženeva.
www.who.int/maternal_child_adolescent/documents/investing_ecd/en/
Svjetska zdravstvena organizacija za Evropu (2006). Izvještaj o procjeni multinacionalne pilot studije
Svjetske zdravstvene organizacije o medicinskim sestrama i tehničarima. Kopenhagen: Svjetska
zdravstvena organizacija za Europu.
47
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
DODATNI MATERIJAL:
Centar za razvoj djeteta: Univerzitet Harvard: http://developingchild.harvard.edu/
Irwin LQ, Siddiqi A, & Hertzman C. (2007). Rani razvoj djeteta – moćan ekvalizator. Završni izvještaj za
Odbor Svjetske zdravstvene organizacije za socijalne determinante zdravlja.
http://www.who.int/social_determinants/themes/earlychilddevelopment/en
Internet stranica organizacije Nurse Family Partnership: http://www.nursefamilypartnership.org/
Internet stranica Instituta za zdravlje: http://www.ihv.org.uk/
Internet stranica Međunarodnog odbora medicinskih sestara i tehničara: http://www.icn.ch/
48
MODUL 2 NOVA ULOGA MEDIJATORA
© UNICEF/Pirozzi
Prijevod na bosanski/hrvatski/srpski jezik i printanje prevedene knjige, podržao je Caritas Švicarske u sklopu projekta “Predškolsko obrazovanje za svu djecu” – PEACH
GOVERNMENT
PRINCIPALITY OF LIECHTENSTEIN