nikola vitez o vjeri starih slovjena

8/3/2019 Nikola Vitez o Vjeri Starih Slovjena

1/100


2/100

Predgovor.


3/100

Niloola vuee dr. Grleli(; Oa.!illlCeuogranke arijs ke ujere najednu, svoju staru maticu, ia koje su proizasli svinjeziniogranci.

Kao etc imade sviet svoje geclogijske dobe u svojem razvitku iZivotinjesvoju palaertrologijsku. i poviest svoju prehistorijsku; tako imadu i jexici ivjeresvojepravjeenematice,ukojesesticusvijeziciivjere

Nekoji naucnjacl tvrde istinabcg, da eu Semiti i Arijci dva sasmarazncvrstna ljudska pokolienja, te da pctjece svakocd svoje matice; nu tatvrdnja nema prave podloge. Po iztraiivanju na glasu jezikoslOUllCll ianthropologa lasno nam se je uvjemi. da prciatjecu jedni i drugi od"Dravidske matice', koja se bila razgranila jos za pradavnih vremena pocitavojlndiji.

Od ove su postali i Prasemiti i Praarijci a iMongolska plemena u Aziji:Uralci, A1tajci i arkl iCka plemena na visokom ejeveru i sjeveroamerikanska:svi potjecu odjedn.e malice, koja je imala svoj izvor u "Lemurskoj kolievct-nu lndijskom oceanu, cd koje potjeeu i Malajei i Australci i Crnci u juznojAfrici.

Tamo je bio "semaljski raj", gdje je bog stvorio covjeka u svojoj goloe; utoplom podneblju u tropskoj umlji. Tamo sa je majka priroda odgojila iodhranila bez truda njegova i bezskrbi ea svakidasnju hranu

U Australiji i na Malajskima otoeima ima i danas bajaka. koje pripoviedaju,dajebiosvietodiakonaobtocenmorskompucinom,adasutekarvremenom poeeli nicati i ostrva iz morske dubljine, a na ovima, da au seudomile redom i~ivotinje u vodi i iivotinje na kopnu.

Odovogamorskogasvetapotjecu daklesvaljudskapokolienja, a tak o i"Dravidska", "Prasemitska"i "Praari jska"

Sada nastaje pitanje, kako je stvoric bog covjeka? Na to mose sameprirodoslovna:onanostodgovoriti,a ova predpostavlja,daje bog daoodiskonaprirodisvojevjecnezakone?lpokojimaseravnaiprirodaisvemiruvieke viekova ito istim stlama, koje postoje i na nasem svietu i na drugimasvjetovima savcatoga svemira. Tu ne ima nikakve loncarske ni kiparskeradnje,veetustupajusvegradjesvih ustrojnih (organskih) Tjelesa postupnoprema uvjetima zivota, i okoliSa u kome zivu sad budi laj veda iii zrakPrematimuvjetimagradedaklesvaorgansloo.bicasvojaTjelesaitoistimprirodnim silama l aakonima, atako pOStaju i gotovo isti nutamji oblicitiela: !I 0cupiodu>lsrovni G. Sohroderp, III7 i 8~'T. HommelCor Bit.d_d. Ge.. llo, rO


4/100

Nikola Vitezdr . Grt .e ticGapieeuOd Prasloujena proizadjose Slovjeni (~uobenij, Lotysi, start Prus~,

velesi (Veleti, ~alti) i Vendi; od velesa LINam;. od Venda Pomora~ll, Po ljani,t.uzieani ILygllj, Obodn~, Polabljani, Sorb.', Cesi, Moravam,. Slovaci:Slovenci; od istocnih stanh Slovjena [Suobeni) RusI, Rusini, ruski Hrvau ISrbiijumistariSlovjeni(sadaBugari).

Nekoji naucnjaci pro~ode na podlozi elymologijskoga. iztraiivanja"Arijsko pokoljenje" od Pamlrskihp/amna; nu to ne moae ~naCitl, da je ta~oono niklo sarno od sebe, vee, da ie tamo bilo etymologJ.Jsko sredlste svihilldoevropskihjezika.Mi smo vee napomenuli, ee ie prvobitni sin pri~e u svojoj goloti sam~u cnom podneblju mogao se stvorm, u kojem mu ue t,:balo ~i odiela prot,mrazu, ni truda za hranu. Prvobitna hrana mu je bIla prirodno voCe iplodivotropskoga.podneblja:aziviojeilovomiribarst:'0m.Selit?omprernasjeveru u hladniJe podneblje, nevolJom se. nauem .Stltiti se odielom prouzimi. Dokje on pako nauelo praviti sebi svoje odielo I priugctavljati umjetnuhranu vatrom i bee vatre, proelc je nebrojenih viekova. ?n se je postupn~mogac siriti na sjever, I to prema tome kako se Je znao okonsuupastirstvom,ribarstvomiratarslVom,adokjeontosvepronaSaopresloJeopetnebrojenihviekova.

Na Pamirskima planinama trebao je !Sovjek svega toga. S toga valja namproizvesti i Anjce od "Dravidskoga panja' koji je imao svoie kore.nje uLemurskojkolievciu."'rajuzemaljskomu. l.zovoga raja.protJeraoJe bogcovjeka", tvrdi seza prvogeovjeka,.a to je bIlo "'potop?m', a ~koJe bicprisiljenselitisepremasJeveru"gdjeJeosjetiopotrebuodlelaprO!IZlml

Najprvo odielo bile je ljudima od k?i~morsk,h vclikth nba, kojih jecovjek bio odavna nau~lo loviti kac rodjem ribar , T omu u pnlog govon_ bejkao Oanesu, u koga se etc bog VIShnu pretvono. a rmao JC na sebi haljinu odgrdnemorskeribe

Kadjecovjekupitomio bionekojeiiv~tinje(ovcu,bika:.ja,re it.d.),_tad_jcpravio od krma njihova koeuhe, a s togaJe koiuh najstanje I naJraslremJeodielcljudsko.U mnogo kasnijoj dobi svoga razvitka pronasao je covjek i vlaknatOodie lo od z ivot inja \) i rast! ina.~1Dok je eovjek bez muke i truda iivio, malo je mario ea nevidljiva bica;nu kad [e cue gruhanje. gromova na ne~u ivulkanske prorove na. zemlji,kad ga [e zima stisn,:,la 1 ~ad .stao mo~u.; onda je poCeo obceavati 1 sunc~(lndral kao darovatelJa .tophne I svjetlosu I gromovmka na n~bu (Parganya) \vulkansku vatru (Agm) po d zemljom. Prema tomu nalazimo i boianskonazivljezajedniekimgotovosvimnarodima.

Eno je bog nebeski sskt. Moo iDydtis, znd. Daevas, gre. ALii!; (Z t :Gst.iOS), kelt. Dia, lat. Dc,:,s: litv. Dievas, prasL Div,(Dlevs, Deevs), germ. Tiu,stgn. Zio, kin. Thian"u, Jap. Ten, stameric. (Maj\) Teotl,ll stpeman. TtcI,')

Ov'eristarihSlov'enamisir. Thot Sve te rieci p~tjceuod.pr~koricna div- sjati, sjajiti. Covjek nebl mogao mkako in~e.e razJa~mlI taj zajednicki naz,v vrhovnoga bcsanstva uAzijl, Afri~l, Europi I AmencI, da nije ta nee blla nekada zajednieka upradomoviniljudskoj

Da eu to .istu rie~ imali i Amerikanci prije otkrica njezina, svjedoci namto, da su \ om potekli O ? amenck_ih sJev~mjaka (ArukaJ,11 a ovi od azijskihAltnjsklh plemena, kOjl su presli Benngski 11esnuc pred nedoglednimvremenimaDoeim sc je ljud~ki rod sino u Americi od sjevera. pre~a jugu;razmnaiao seje u Azi)i od juga prama sjeveru, a u Bvropi o c t istoka nazapad .. U Evropi potjeeu svi narOOi osim cudaa (Finaca) o c t Arijaca apolazih su prema zapadu redam svaki u svoje vrieme upravo onako, kak~ ihna.lazi~o danas ''. svojim .postojb!nama. _Iberc i su se od Arija~~ pon~jpn jeodlelih., a s toga Ih nal~~mo najzapadnjje. Z a OVlm su sliedili Keitl, pakThrakl(Pelazgi,Grcl,Lanm),GermaniiSlovjeni

Prema istom podrietlu svih Arijaca nalazimo im i bozanatva budjcdnoglasna bud srodna.

.Gromovnika PerunanazivalisuArijciParkana, lndijani Parganya,stariPruSI Perkunos, Lotysl Pehrkons, stan SlovJeni Perun, Poljaci Pjorun,"apadni Vendi Peren i Prone, bug. Slovjeni Perin, Hrvati Perin, GermaniFjor&iun, Arbanasi Pe:utia, Ghegi Perinthia (Toskil_ Santali u Indiji ZOI'U seodnJega"Parganas"t.J.Perunovcl

Tako se pretvara sskt. Bhaga, bog u starih Slovjena u Bogu, Bug, Buh,Buk, Bek, Bok. A mjestnih imcna ;ma od njega i u Aziji i u Evropi. Od njegajc \mc.gradu.Bagalpuru?1 Bagodharu, Bagdadu itd: U Kus itskih Kolchajebile mjestnc rme Bonga, a Santah baju i denas 0 "Carna-bongl''u u lndjji ivaclsi o Cerncbogu u EnglezkoJ.

Sto jc starije kojc bofansrvo. tojeiprosirenijemjcstnimimeni ma,astojepokojc mladjc. tojciomedjasenije

Od bnaansrva Dewa, Bhaga, Parganya, i prasemitskih, Osera, rse,BaalanaCijetopografskihimenanaCitavomstaromsvietu

A tako nalazimo u "indoevropekim krajevima" silu bozju mjestnihimena od plemenskoga bozanstva 'Vithi.~aga (Viti brama), Cperua Vithija iSv~t~-v!ta. U zemljama Praslovjena Istanh SlovJena ausretamo ih na prostood Vital Venda.

Opostankusvemiraisvieta,ljudi,zivotinjairastlinaimadusvinarodisvojebajke

Kosmogonija ima avoje podrietlo u najstarijcmu ljudskomu pokolienjuMi joj nalazimo traga eak u Misiraca. Eno stvara "Thot" "slovom" sve stc je ina ncbesima i na zemlji, "Brugsch" cuao je na sjevemom zidu hramaDendere ovo: "11wt obsroji od iskona ipo6ua u istini; sro mu srce zai.e/je, tobiua mahom, a sto on izrekne srcecm - io ce trajat i na ui eke!"An;.;"Il;".r~a.;. "C"~; T~ud;" Tudji locil. Ij ud l) su Mongol,.e k",;:lJBas.lpur" Wj; ~rad."Carnobongo-Cornebo&


5/100

Nikol(l v n e a dr. Grieoc Ga.spi~euNa drugima .. nadpisima nazivlje se.'hot" poeel1tiJrom nerodjenim,

jedin~:k~m;:~f;!::rl~7c=;;:stv~~ ~~~nri~. Ovi s~ tvrdili,da ee je iz najvisega boga (!lu) izli


6/100

Nilmlo Vitez dr. Gdet ic GaSDiCe! lkapna. Tapretvaranjavidiojecovjeksvojimaoeima,astogaipripovjedkeopotopu.

Najstarije prieanje a potopu popisano je u Co!apa!,hobrahmano. I, 8. 1,1, gdjc so veli,_ da je riba (bog Vlshn~ u .podobl ribe)ll eavjetovalapravednomu covjeku. Manu,21 da napravr ladju ,(koYceg, korablJu) radipotopa: "Kad seje pllma dlZaia, tad]e on (Manu) u ljegoo u lodJU. Rlba je noInpripliualo k rqemu, 0 onje privezoo ute sPlO~eladje.zajednu plitllU njezinu italco je preplomD prelco onogu sjCvemoga bnega (Hlmalaya).31 Odtale silaaiManu svoji.rn polnmcima opct u lndiju. O~a predanja prelazila su ? ? usta .dousta u Indljl kruz v iekove i vlekove, dok lh msu Bramani popisali Idoveli usustav citavu ondasnju vjeru, a nekoje svete knjige [Vede) su im stare visetlsuca godina pr. Kr

Koncem prosloga vieka upozorio je nas veleum Vewin'l naucni sviet,koliku srodnost imadu svi anjski jestci sa svojcm starom maticomsanskrtskogajezika i to ne same u jezikos~ovnom pogledu vee i u lIjerskom~teje l o tom napisao vrlo znamenitu knjigu.u za kOjom su se poveli SV!naucnjaeitogazanimanja.

Kolikojemoraopregorjetikaosvecenik,dakaiebotjuistinu!Say naucni sviet razumio ga je, nu sarno domovina njegova nije ga

razumjela, jerbo je canula u tmini neznanstva i nemamostiPonjemususepakopoveliinjemaCkinauenjaciifrancuzkiienglezkii

ruski. Carica Katharina II. ustanovila je nagradu onomu, koji bi napisao"ace nas" u stojezika, da se vidi i da se sazna srcdnost medjujezicima,lako,dajemoglajezikoslovnaznano~tliepoprocvasti

Tako je napredovala i uporedna enanost svih vjera. Tko da scustrucava uporediti svoju vjeru sa inim vjerarria? Siabe vjere bi onaj bio,koji bi so uetruceveo to dopustiti, veli M~ Muller, a s to~ je i postalaosobita znanost imenom "Apologetika", kOja nam predccuje i uporegjujesvekolike poganske vjere. To se _ie mOglo_ samo time postici, etc su soponajprije proncavale redom sv~ vjere. Indlj~ku vJeru. motemo. proucavati uVedoma, Eranslru u Zend Aves!l, a Budhisl!cku u Tripltakt Misirsku su namodkrili Champollionovi ucenlci i njemacki Egyptolozi take, da imademocvrstu podlogu uporednomu iztragivanjuMithologiju smatrali su Ijudi neuki a priv!dno '"inleligentni"' skupin~mmalo vriednih bajaka i prolZVodom Ijudskemaste;nuuistinujconaodsleviogledalo narcdne cuse, u .kojem se odrazuje c~el~ narcdni zivot i du.sevnirazvoj naroda, kao sto su I narodne popievke Ialievom narodnoga Ztvota,narodnogaznaeajainarodnecudi

Ov'eristarihSlov-ena xvNar()(j bogat, s~etan i zivah~ imade i v~sole popievke, a narod

snuadcn l potlsten !ma ih turobmh (aka, da ce u raznim narodima inarodncpjesmeimatiraznovrstnikarakter

Tako eudimc ipo razvoju naradne glasbeskladbei harmonijeduSevne.Takocesopazitiusurovidivljineskladupopievkamaiuglasbi

upo~;;:~j:~gl:~!;,S~~::~!lu~eU;~~~:a':~~~~j:" ~po~~j~; r=~~:~~starih naroda .uz dusevni razvoj njlhov,. n~ temelju prirodnih pojavapodncblja.sobzlromnauvje~iivota.~dJelujusllnonaduScvnirazvoj,{eblvaJU poticalom Ipovodom Ujf!rslmga U!ljf!renJrl.

.U ovom smislu je uporedna mithologija p.rava ananost, koja pripomaie idrugim anencsnme, kad razriesuju po kOJe.zagonetke u topografskomnazivlju, st~ potJcc,e od razmh bozanslava,T!me daje ona i znanstvenupodlogupovjestlsehtabanarodaipodrietlunjlhovu

Kaostoceuporedna.philologiarazjasnitis~odnostnekojihjezikamedjusobom, tako co razjasnitl iuporedna "'mllhologifa" srodnos! i raznovrstnosrraznih vjera i raznih naroda po koljenima i po plemenima.

O~ kolikeje vriednosti.uporcdjivan_ie narcdne nase glasbe u puCkimmelooljoma ~ monarodmml, do~azao J~ Fr. S. Kuhac u svojoj razpravi"Poneklo iumjecehrvatskihpueklh pjevacaig lasbarav.n

F~. S. Kuhac_dosao je time do uvjere~ja, "'do nikoja glasbo nema u sebitoliko Is/oujetmh I za]ednicklh nOL'ela , Iml!kostarogrcko ihruatsk( l'",31 Pisactumadi ova] pojav sa selitbom slarih Slovjena u Grcku i preselitbom istih iz aporazaod "'Bizantinskih"vladarau Hrvatske zemlje

Ja drsim, da ova srodnosr u puckcj glasbi sa Grckom Apollorwuomhi~nam Pdan potjece od. mnogo,starije_dobe. Istovrstnost nasega kola sagrckim horo~m" _ (Xopos), bofice EnjuSk~') sa grckom bcdicom Enjo,morske. nemem Kilo sa "Ketos"om, smrtmh zloduha "K'lpoi~) sa Kerovi[Morum], narodmh tambura,61 gusala, dvojnica, kula (


7/100


8/100

tlVesnaodsskL"OOm;,nah",ud,;mbil;,poS"ojprij;ciienaV;dov.{Vetsn.)


9/100

"Essayslvjerozakonsk. zn.nost) von MaxMulter I.. Leipoigl879 .. pg_XVt"Clem. Al~x.Strom. lib. I.cap. V.28. 10"0200 goo. po KI


10/100

U Zagrebu,koncem svibnja 1900Spisateij.

UVOD.


11/100

NikolC! Vi!ez dr. Grtel i~ Gapitevizjednacbu danainoCinaeastsuncanoga bOZanstva Prvine, II prielaz suncau znak nebeskoga ovna nil. cast Sirinu (Sirinezus), u znaku bika na castvolosu iliVlasini21(Veles), uznaku nebeskihdvojaka u cast Ladi (Vesna) naGjurgjev-dan, 0 ljetnom suncovratu na cast bogu serve Vidull (Sutvid,Svantevit), u znaku "nebeske beteoke", na Ilijin-dan na cast bogu vrsitbeTrebunu (Potrimpos'I) , 0 jesenskom ravnodsnju bogu grmijavine i munjebogu Perunu(Pehrhkons, Pjorun, Parom, Porin,Porim, Peren, Pren].

U staro doba su sjevemi stari Slovjeni sarno sedam doba u ljetusvetkovali,atonampotvrdjujuarapskipumiciitrgovciV tjednu su brojili sedam dana, a glavni im je bio Peren-den (Penmov-

dan), Perun bojimjebioglavnimboianstvomCetiri tjedna au bila posveceea bozicl Mjesetini, koja se je aa ovo

vriemeuviekpreporadjala,atojeonatrinaestputanagodinuponavljalaitakoeielugodinuutrinaestmjeseeiizmjenjivala. S toga nalazimou LjuucaRatara boga "mjerata vremena" imenom Zislbog (Casbogj. Uobrazivali eu gapunim licem a prvim eetvrtom (mladjem) ns prsima, a zadnjim na ledjima

U starih Slovjena racunalo se o c t pamtivieka po rnjesecini, s togajeimala ciela godina 13 mjeseei a broj 12 proizlazi od asIronomskoga racunaposuncll.nojgodini,kojujeikrSCanSIVOJXlprimil0

U Ceskoj j u zapadnih Slovjena baje sc 0 dvanaestero mjeseci godineovako,51 Navrhu viscke gcre, gorjelaje vclika vatra. Okovatre biloje do 12kamena, a na svakorn kamenu sjedjaSe pojedan brat. Tri su bila siedebrade,trisubilamladja,trisubilajo':'mladja,anajmladjisubilinajljepsi

Uviek su muealii mirnogledali u oganj. Siecanj (Leden) mjesecsjedioje najgorea bioje biele kozc i breda kano u snieg. a u ruci muje bio stapNa to ce so dignuti Siecanj mjesec i pristupiti k mladjemu bratu te mupodati stap i reci: Brate, sad se ti popni ponajgore. On se taka i uzpne testane mahati stapom nad vatrom. Umah ti se oganj u vis uzplamtio, a sniegstane kopnid, stabla se opupe e pod bukvamapozelcni trava. U travi niknuruaiceibiproljece!

Takovidimokakonarod svakiprirodnipojavuobraiava, temuulieva udusu i misli i govor ma bilo to bilinama iii iivotinjama. S toga nalazimo u

1IU SUlropnlsa,SamogiCana. Utvua, Lo,ysa i Rusina biojo ,0Ptr~ubr ieodlitv . pergubtpovratiri..,tTh.R.v.Grionbcrge"DieBaI'itR.rt. kg. 8S.XVllp.g. 125. N.dIcoNodilo,Rel;gijaSrbaiH,,ata 1887


12/100

Niko/a vaez o r . OneticOaspiwlJbrezi boginju Brezulju [Beraulis. od litv. bcreas briezal, od nje bo sudobivalipice. ,. .. .A tako su svetim stabll drialt lipu , Jasen I borove, a u Polabjananalazimo i Svetibora IZutibor), Poljaka Boruta, u Pomorana Svjatibora. Takose evac jedan knez Pomorjana na B.altickom mont. lunas imade jos tragatim starim svetinjama, To nam posvjedocuje Vukova pjesma.n

Boga moli mlado rnomce:"Dajmi,boic,zlatnerogel srebrne paroac lce.Oa probodem boru koru.Oajavidju, iitoj"u borur.nBogmu dade zlatnerogel srebrne parozc ice,'Ie prcbode boru koru:Al'uborumladamoma,Pakzasija,kanosunee,Njcj govori mlado momce:''OJ cujes li,mladamoma!Prosiob'te,nedadute;Mamiob'tc,pocineees;Otim'ob'te,samnemogu'Al'govorimladamoma'O J bogatimlad'junac~,Ne prosime, ne dadu me;Ncotimlji, poginut ces:U men' ima devet brace,l tohko bratueeda,Grijotajepoginuti,A eramota pobjegnutfVee me mami, ja cu poti"

TU vidimo personifikanu sunea,nu boginju Ladu, "koja zasja ka~osunce". A njene dev,et brace "mjesecm ~govi" i sinovi im "dani" n~ dadu jena udaju. Ona silaZl_s neba s,amo u prol!ece (Gjur~ev-dant na planmu, te setupreobraziujelulhbor,teJe"tanka,vltka,kanoJela"!

SlienupjesmucujeiinaotokuKrkuRosna, roena kcsuuce.aKadisiseto'zrosila?Tamodolivadumbravill

o vieri starih Slo 'enaKadirastuzlatneiiee211 srebrne podvezice.~1Odtrgnimo jednu HcuTer pcsljimo ka zlataru.Da nam kuje kljuCe graduU tom graduu devet braceMedju njimijedna sestra.erPoCmubratispominjati,Kcrnu cerno sestru dati,CemoSuncual'Misecu?BoljeSuncuner' Misecu,Sunce ce ju prosvit li ti (prosjat i)Misec ce joj diver bitiA nantcau svekrvrca,AVlasici8ldiverciCi;Azveadice sve sestricel

Stari Prusii Litvani su imali idrugieh sumskih duhova iboginja, takoboginju Meletete. Ova je polucivala, da iz smrznute zemlje u prolje~u svakemiomirisne trave i rueice nicu , te jim je cviece modrilom91 nasarivala. Ovuau prizivali i zrtvejoj prikazivali, kad su u sumu dolazili, da trase modrilcza bojadisanje vune. Tako su postivali i majku zelenila (Srutis91) irnahovnjaka Krpicu (Kicrpiczus), kad su isli traiiti mahovinu, da njomobra.ne kucc proti zimi. lmali su idrugieh sumskih duhova kao Rogaticu(RagainaJ i Miedienu,IOI a s toga nije eeoc, sto eu jim svi krajevi i sumepunevila,U LitvanaiSamogicananalazimotolikovilinakih bor evetadeimev a zemlja vil ama zaokuplj ena_ Eno Vil.na iVile jka a , ri ec i Vi liji , Vilkon:ir .naSventi (sveta riekal, koja opet utice u Vlliju a ova u Niernen.iu I na ovoj neciima ponovno vu a i Vileni. Takovieh, srocista vil~ ima ?,nogo .' u jujnih Sl_o~~jena. ~no u Bosni kod Travnika vilenicu planinu, VtlOSI, Vllusl,. VlloSe~ICIitd., alma ih svake vrsti i u narodim pjesmama: kao sto nebeskih, planin-skih, sumskih, vodenih itd. Rusi su nazirali u topoli Rusalkuu Topolju.

IIDumbrav".dubfilYR~ZIo~""',unCanimocipokojima8UpYl"..,duSeun.beoa.,.lozil.k"""",u"""'rcu.>J$rebmepod ... ic.rnje..c.";lraci"Unebeal


13/100

Nikola Vitezdr,GrieIi6Ga..~pi6evIz navedcnih sumskih duhova i boginja Jako cemo pojmiti, zastc su

svim staTim Slovjenima a i nasim praocima sume i najviSa. bma bilanajmilijim otejstvenim boravistima i najvelieajnijim hramovi bogova,_ koji sunarodu svojim otejnlm ~aS?m nagoviestavali veneenewo bozje! Sums~osustanje, zubor potoe!ca! puca, eve je to imalc svoje ctajnc znaeenJe, kOJesusmatralibo:lanskimglasomigovorom

StariSlovjenisuoboZavaJinebo,sunceiprirodu,tcsuimseiklanjaliiartve zahvelnice pnkaaivali. To nam poavjedocuju i stari spisatelji i nasloYistarih boianstava kao stc: SvarOgD (Sva,ru'b), Svarozisti. (Svaroiic) iIiSyastislb,~1 Svaistixl, S'blnbce, Ch-srs's, (Kries, Ognji31 Svetovitb,'1 Perurrs,Triglavb, Jutrbogi. Ccrncbogs itd. U bugarskih Slovjena nalazimo"Koledu",5l mladoga suncanoga boga, paetirskoga Sirina, govedarskogaVlasu, Vlasina iii vetesa iVolosa, pekarskoga Masu,61 ratarskoga Dravina,momarskoga Kurabu.n :retelackoga Vitina, boginju ljubavi Ladu, boginjuzeiravlja Zivu vilu, boginju ljekarstva Enjo (Janja), boga trgatbe (berbe) Ruja,svcvisnjega Visinu i ognjenoga boga Sivu i ?gnjija, a napominj.e se i "jas,noSlmce" i 'jasna Mesecma I "jasne Zvezdi"81 1 "svjata. Zal]a"91 I Vile SamovlleOvc su dvorile bogove, te su silazile kadkad s neba u obliku zvieedakresatica k ljudima na zemlju, te su boravile na planinamalOl po sumama.!po izvcrima i po drugim vodama.121lsto su tako s neba silazili k ljudima Bogvisnu, Siva, uranam (h.Zdna, Snegni, Zimna i Koleda, Lelna, Ruj. Koncemgodine umire na "Badnjak" staro sunce, te ce Svarunova kcerka Kolendasaci s neba i roditi mlado sunce, malo diete, "Koledu.' Kadsejeradjalo, tad~~i:"v~!.ij~op'~~~~~o~isTaaj~i'"p~:j~~u~o:r~~~~ '~~i:~~~;~:: ~~r;~~~~~I~I~~~opravom, a na glavi I na haljinama joj sjale jasne xvlezde, te bl isla na

~s ... ,i"" sv ... it~~~~.;~i,:;~~:o~:=~;'~~.:,; ; ; : . " f A "'~f:~-,-~~tilite> od li~. i'~""i."c,, , . . nd, cptn,o. !a,.... "",uo. CO' vinth. Sudet.po.~ .koj rec.".,,,Tri


14/100

1.0 KOLEDI.

nogosusiglavutrlijezikoslovcidasaznadupraviznacajiizvcr rieei "Koleda". Miklosic vellu cia stslov. Koljada,hrvsrb. KoJeda. bug. Kolada, alb. Colandra irum. Colindaproiilazi od lat. Calendae. 1810ga mnienja su Tomacek,21Grbnm.aschuler.oCeesetaidr

Latinski pisci tvrde: Ca1endae a caleruio, quod primamen.sis die calentur a pontificibus nonae quintanaeue an seplirrw.ne sinlforume ... Rimljani su dakle tvrdili, da Calendae proizviru o c t calare zvati,jerboje posnato. daje u njih "Pontifex minor" svakoga mladjka pozivaanarad na Kapitol, cia mu proglesi koliko se ima dana svakomu mjesecudodati,daliSili 7, pukbojeracunaovriemepomjesecu.Tojegovorilouprllog mnienju, da Co/endaeproizlaze od calore; nu od ave rieci ne mozesnikada osnovati ricci "Calcndee", a to odgovara i prasta roj Mythologij iArijca, u kojoj nalazimo Kalendu joste mnogo prije, nego li su Rimljani onajobicaj proglasivanja ustanovili. Kalenda je bila i u Indjana kcerkaprastaroga suncanoga bozanstva ' ]n.dre, koja je godimice preporadjalamlado sunce, a bila je ujcdno i Vishnu.-ua miljenica. S toga mi tvrdimo, dasu Kol~nde.i Calendac postale od euncenoga bogostovlja arijskogapokolenja,koJcsuobdr'layahpocetkomnovegodine

a. BoileD; oblcajl u thrackih Slovjena.Kad_je'BabaZimna~ponoynosunceoalabila, tad mu sejetrebaloopet

pomladlU I na novo roditl, a to ae je sgadjalo jutrom iza Badnja" iii izahudne nocijzirnekisuncovran

Ponajprije bi ljudi u predveeer bogu Sivi sveti oganj svetirn drvljemborovicom palili i ognju velila panj6! prlmetnuli. Tu au irtvovali tri ernekckcsi Bogu Sivi,lesugaieljnocekali,driecdaonnajradijesjednenaonajklijajuCi panj na ognjistu, a dobro je valjalo chavu nee paziti, da se ne bi

11Miklc.ic: Dio.""EI.im.nt.imRomaniochen.Wi.n 1860p.25.~Tomaschok:Bl1Jm.li tRo.. I". Wi." 1869 p. 366 i 367.31Gr imm: DeutochoMythologie4. Auf.Bo'hn 181S.Bandlp.522et.oeq"s.-hulllrassel:Weihnach,on.U,"pnlnge.BrJuch.und,o,ben.a'rlin 1857_p_269u_266"l'anjilituta~hu8.,"kjklu,~ponjegdj.""""pnarodbu"'~ibatak.k.o.toibadniak

Ov'eristarihSlov'enautrnu_osvetioganj,dasenebiSivarazljutioisliedecegodineZitonapoljupopaho.

Kad je Bo~ Siva silazio ~ n~~a, ponajprije bi zasao u planinu, da potrasitr~glavoga ameja Suru Lamiju tit "Cmoga Boga", a ked bi ga naSao, tad bl snjtme zapodjenuo sestoku borbu, dok ga ne bi na tie srusic zlatnomloljag~m: ,Siva bi dolaz,io 0 zomici, te su se Bogu razne molitve motile.M,omCI bl Idjevo~k.c hrlil t od kuce do kuce, od sela do sela pjevajuc pohvalnePJcs~e '~~gu, StY! 1 Koledi" (Koleda zvac se u Kievljana "Koliada" to je bioBogz,melhZ'mna).

Bogu Koledi pjevaju ljudi svakojake pohvalne pjesme "Koledye," amla?omu Bogu Su~eu raz~e pjesme ju~ji~e izomice (sv jetilem,). Noeu seljudltakou:wrpoleluz.nemtre,dasvevlVI,pjevairadujesesvetkovini

U bugarskl~ SlovJcna,osoblto ~ rodop~kim planinama nalazimo i dandanas ~tare obtc,aje Slovjena, kOJe oni 1 danas ovrsavaju. a uz to ihvalospjevebogovlJ~a pjevaJuiritualnokolo{horu)ple,su

,Jedan dan _prije dana Kolcde, a to blvanaBadnJak, podje kuce glavarsa S!llovima u ,sumu, da posieku hras t,ovo stable i da od njega naprave'"Badnjak" ili ti'Gutak"' (bug. kjU,teCb ,kJutuhl. a ujedno uhvate idrobnihpnca u sumi, da ih Koled, zrtvuju. Nuza tozakolju i po najpreUjega ovna,pievca '. kokos: svc s,u ,Ie domace zivotinje mile suncenomu bogu Koledi, apa osobito odojce, kOJeJeuCehapoznatonaslovom'"zlatnogapraseta'"

~vcca.nost pocimlje time, s t o ce jedna ugledna una sakupiti devetdjevojukalpodahsvakojpoJednuzapaljenuluciliborac(bornaJ'I,a ev e cegradomiliselomovupjesmupjevati:21

Ialaeite starc.jnlado,Izlazite svi na vrataSutra namjelicnidanakLicnidanak,danKoledovSlarikmetejurvepali,Jurvepalisvetioganj,Jasnioganjiblistavi,.Jer veceru badnju variZlartrpezu jur je slea'A nanjojzijurveceraAlijoste nije sio.Njje aio da vecera,TcKoleducekaboga.Jur zapal i svetiborac,Sveriborac, sveu oganj,Tcmudadesvewdrvo,Damugori,damusvietiAtkooganjjurnalozi,

"To.un""ivali"Ble"'"1oogonp."1lSI.J,Vetkovie.VedoS""'na,ll.pag,10


15/100

io Nikola Vitez dr. Grietit GaSpiteuTaj da pazi, da neutrneVecdapirisvetioganj.Da gotovibadnju vecer'Alda oganj ne pogasne,Fa da sjedne na ognjiste, "Datam'sjednestaridjedoI poticezlatnitutak(badnja.kjDa potice, dan'ulrneJer mi sjedi bog Koleda,Bog Koleda na trpezi.'re vecera badnju vecer''Nudaoganjsepogubi,Naljutio hi s' bog Koleda,Naljutio,razgnjevio,ToljagesezlatnenebiManirukomdotaknuo.tjkucu bicme vileMahomk'njemuprisrupile,Panidobranikad'unjoj,Nikadu njoj ne bibilc,Poljabimuopustjela,Ravna potja, krasne njive.Nit' psemca rodile bi,A hambariizpraznili,Sitnadjecazapla.kalaZaplakalazavikala,Daimneimanitihljeba,Nitihljcba, niti piteJesii' eula mala moma,Akonics; maiacula,Sade, mala, da poslusas:Poalarisi sveti borac,Pasipalisvetioganj,Te'zgotovibadnjuveeer';PrispjelajebadnjavecerZaslo rnije suncejasno.TesejUlVezamracilo.Bassesadacmmrakhvata,TesespustamrkauninaPa,li,malasadavelimAkol'niesismomkomposla,Ugorazdunaplaninu,Datilovidrobnalova,Drobna lova, bieleptice,Psdajul\sknenosiih,DagOtuv,s,daihkoljes,

OyjeristarihSlovjena

Niti bora zapalila.Niti ognja nalceila,Datidodje bog Koleda.Pa da sjedne na trpezul da vidiru veceru,AdaniesizgatovilaBiele ptice. badnju vecer:Ljutobi8erazljutio,Veceru bicstavic;Zlatnu casu izvadio,Te bi kucu poprsnuo-Poprenuo grdomuvodom,Au kuelcrne JudluNetom bise eakctileTe bi kuta opustjela!

Ovu su pjesmu pjevale putem, te su isle od kuce do kuce, a drugedjevojke i21azile su iz kuca te su zapaljivale svaka svoju borovu luf itako surazsvjetljivalecieloselo

Seljanisuposjedalizatrpezeiblsgovaliodb()zjezrtve,avaljaloibudnim biti cielu nee uz svetu vatru, dok god nije cavanuloNccu su gatali, kako ce kamu cielom novom godinom sreCa poslufiti, teje vjestak iz lopatice inve cielu buducnost n~ve godine pro: icao, a hoce Iilko od druzin.: ~mrielL, t~ je postavljao 8vakl clan po jedan hst '". povrslfl~iive vode. C1JI Iisr je nocu utcnuo u vodu, ta ee je nadao smrtl U novojgodini

Ovaj obicaj nalazimo i danas u potom~ka D~~oslovjena. uSedmogradskoj, aims tomu t~aga 1 u. Banatu, u SrbiJl' B08nt I Hercegovlfllo Boeicu ces vidjeti na glavnl:n vrabma svake pravoslavne ..kuce,. gdJe VIS;kitica iii grozdac brslJanov. To je drvo bilo najmilije i najsvet1je BoiICU, jerbomu plod sawrivabasutodoba

Evo jostc nekoliko starih pjesama koledicau iz kojih ces razabratipoboijestareobicajeistarenazoreoporodu rnladoga suncancga tceanstve,aujednoiobredemladomu Bogu:

Sjutra nam jelicnldanak,Lienidanak, dan Koledov.-Jur Kcleda sadje s neba.Cimpaeine,paserodi,gro sece bog Koleda,Sveodgrada,padograda.j'e od sela pa dc seia,


16/100

NikDla Vitez a r . GrietiC GMpire"Iod kuce, pado kuce.Tkomioganjsjajnipali.Sjajni oganj na ognjlstuveceru mitkc zgotovl,Veceruod bielihptica;Tomu sjedne Bogza sofruu e vecera veceru mu.Pjesmu, momo, zapjevajmoJur su mome vec izasle.Sveti boric pozlatile.Tegamajciizrucile;Majka gaje zapal iJaSjajniuoganj ianietila,K njemu cutaka primetnulaZlatan eutak pozlaceni,Padagorisvedorana.SvedoranaidozoreHajde, mala, sjednimalkoSjednimalkonatrpezUCekaj, mala, na veceruJurdadodjebog KoledaJurdadodjenatrpezu.Pa da sjednev da vecera!

Tuj nalazimo, daje i u juanih Slovjena bio obieaj "pozlatiti sveti boric"uvjjek aelenc i svjeZe "stabln Hvota" avjeSalo se je i djeci na "bozje drvce'ersvakojake darove i igraljke, akucni staresinaje prilagao na cast "Bozica" itrojnoga Boga bud jedan, bud tri "hrastica badnjaka: da ogrije novimZaromsvojudruiinuod"cicezime"idajuuzrlriibudnu l veseluu sve dozore!

Mi eve navodimc jcs jednu pjesmu koledvicu iz rodopskih planina, ukojoj razabiremo narodno misljcnjc 0 uzrocima, zaetc Koleda godimice silazina zernlju, te boravi medju svojlm narodom. Ujedno cerno upoznati i trojnobOZanslvojuinih starih Slovjcna. Mi smou pnevcdu upotriebili gotovo oneislC ricci izvorne pjesme, da se vidi kako prosti narod s malo neci iskazujesvoj e jez grovite mi sli.

U pjesmi se tuii Koleda svojoj "Zlatnoj majd:>J kako ga nared na zem!jimalo svetkuje ida je griesan. te ju moli, ne hi Ii isla Visnji bogu i da mu sveredom razlozi, Visnji bog se na to razljuti, te zagrmi Cmombogu, nek mu

OvjeristarihSloyjena

s?",ota gromkih .gromova i Zarkih munja te stane zernlju ljutim etrielamablti, te biju bic 1 posvema smlavio, da ne csvanu Belbog.

Na tutanj gromova i prasak munja te lel.ek naroda csvane i Belbo&, davidi stotude biva. Na to stane svoga bra ta Vlsnjiboga tJesiti imiriti. Koledapristaje ~a mir same s tim uvjetom, da ga "Zlatna majka=n godimicepreporadjanazemJjI,damoZetamopoucavatlnarodnadobro,atirnedacegaiboljesvetkovatiiunjegapovjerovati

Visnjibog prizove "Zlatnu majku" te ju posalje na sviet, da preporodiKoledu.

Akadsadje"ziamamajka", [s nebe]Nalicujoj sjajna zora,AUfUcidrZiknjigu,AnaJmjiziinaruhuBliescu sjajne elatne zviezde!

Kad se spusti na planinu, kukajadna u samini kano kukavica. TezkipOf?d, teika muka, a u gra~ ne smije pclaziti, jer se boji tamOS!1jega kraJja,da joj nebismkapogublO,Jerjeznala, da je vec bio obaviesten oporoduBoziea.21

DajojvilaolakSapored,poletiugoru tejoj dcnese "rodnu biljku".Odlornak iz pjesme glasi ovako:

Sama sjedilzpod stabla.aTekju Ziva vila dvoriHladnom vodom zivotvornomt. ..Kad se majka namucila.Namucila.matrudila ...EtosumskevileJude,PriletjelausaminuDajusluii,dajudvori ...Porod trajejoste malo.Joste malo-tri nedjel ]e !Na to prhnc vila ugoru,Dapotrazirodnubi/jku,DajudadnezlatnojrnajciCim ju zlatnim ustim dade,Te okusi rodnu biljku;Tim porodi malo diete.Malodiete,mJadaBogaCudno,diete,eudnovatoNa Jicu mu sunce sarkoAu rucizviezclneknjige41


17/100

Niko/a Vitez dr. GrZeti6 Ga~DiteuZviezdneknjigepoziaeene,Pamipjevazlatnuknjigu.

Sada valja nam zaviriti u stare jugoslovjenska necesa, da smotrimo,src tamo biva, da se preporodi bog Koleda i da shvaumo razlog ponarodnomu misljenju, zastc on silazi godimice na svie.t u svo~ nar~d: tamomu obilazi gradove i sela, dapacc unilazl u svaki dom I st~n ljudski, I siedeea za trpezu uz domace ognJlste, te vecera kao kucanm sa svcjomdruiinom.11

MiccmotDsvenajboljerazabratiiznarodnepjcsme,kojascjosidanaspjevakolcdvomoBozicuu'rodopskijchPomaka"'.

Hajde b o s e , hajd' r c o r e o o ,Hajd ' Koledo kucanineSadji,boie,knamnazemljuKad ti svane licnidanak,Licnidanak.dan Koledcv,Da se seces medju pukom,Sveodgrada,padograda,r oo seta.pe do seiaI od kuee, pado kuccSetnjudamiSiromsccesPadasjedaszatrpezu,Da veceras veceru mi,vcccru od biellh ptica.8iclih ptica, rudihovan',Proculo sc nasom eemllcm,u a jer seces mcdju namaNaii Licarezrtvu kolje,Znvu kolje, blele pucc.Biele puce. rude ovnc.Smotriosi,boie,smOirio,Mlade momke, mlade mome,Na bunaru, na hladencu,Na hladencu , naDunajuNa Ounaju nabi jelom,Odjc no toce hladnu vodu.Hladnu vcdu majcicama.Gdjc sc glumc, gdjesc smjju,pa se.jxee oe reetiun,Ne razljuti ne razjarivec st Irknuo na nebesa.joste ni je nirisio,Ter s! ,,?ajcigorko place

Mila majko,zlatna majko,Jucerbjeselicnidanak,Licnidanak,danKoledov,ZemljomsamtiproSetao,Sveodgradapadograda,lodscla,padoselaIad kucc. pado kucePakt ivid jeh milamajko,Mlade mcmkeidjevojke,Odjeseglume,gdjesesmiju ...Paksc,majko,basnaljuLihHajde, majko, nanebesa,Hajde, majko, kaziBoguSvi me,majko, proslavise,Svimi,majko,zrtveklali,Svagdjemajo,staramajkaveceru mlzgctovilaTrpczu mipcstrla jeTejasjedohza njumajko,v e c e r u samvecerao,PaknizDunavhodiosam,Nista niesam nividio!gasjala se alatna mejka,Zasjala sc, promieniia,Promienila.maredila,j pred Boga pristupilaBogju pltaiskusava'"Mala majko, zlatna majko,Je l'midoso brat KoledaJel'mistig6jurodzemlje?Stotiveli,stogovori?$Loti.majko,spominjase,

Jesulimuzrtvuklali,Zrtvuklalibielihptica,Bielih ptica, bielihovan?Kakoj'sctnjuprosetao,Zasjede liza trpezu,Badnju vecer jelvecerc?'Majkaveli,odgovara' 'OJ ti BOZe,mili Bose,Koledajezemljompros6Setao je gradovima ...Pakotide na bielDunavTamo smotri mlade momke,Mlade momke i djevojke,Mlade morne vcdu tccecHladnu vodu majcicama,Sajunaciglumilese,Glumileseismijale,Nit koledu svetkovale,PakjeBogsenaljutio-'re me evo tebi alje,Da te pitarn, da te skusam,Stodapravi,SLodaCini,Kakvda uci mlade momke,Mlademomkeidjevojke,Daihucii nauCi,DaneCinevisegrieha,Nitda hode na Dunavc,Kada mome vodu toce,Nitdaglumesdjevojkama.Nit"das'smijusdjevojkama".Bog to cue, fazumio,Ljumuose,zlosrdnuo,Crnomsluzizaviknuo,Zaviknuo doviknuoCrnomsluziCrnomboguTemuveliigovori'"DermismotajljulihgromaLjutihgroma,ljutihstriela,Vrzajgrometam na zernlju,Dasesatretak'vazemljaMa ni momka da n' oetane,Dosta su mi sagriesilt.Jurmitojedodijalo,Trpiosammnogaljeta,Mnogaljeta,tristaljeta,PakneLrpimtogavise,

o v eri stanh Sjo 'ena 15JermizemljadozlogrdiGorki cuies plac sa zeml]e,Ana mjesec skacu vile,Pa ce dignut ei lni le lekStoKoledunesvetkujuMladimomcinidjevojke..Jos misluga nije sasc,DOlse 'Beta bog"pokau,Pa ce mejka mu se molit:'Boze Bclc, oose aero,Visnjibogsenaljutio,Naljutiorazjedio,.Jer su momcisagriesill.Pe je cvrsto odlucio,DacezemljupogubitiManimomkadan'ostane.Molitvutisadamolim,Dase, bose. sad' ne ljutisKako mise visnu Ijuti.Vee da zovnes KoledbogaPak pod stablo da sjcdnete.Da sjednere sva tfi boga,Sva tri na tc prtstanetc,Dasezemljane,..atarcJurces'dozvatmomciuma,Neeehodit' na biel Dunav,Kad djevojke tcee vodu,Hladnuvodu majCicama,Pa se ne ce s njima glumitNiti s njima sale abijat".Bela bogo, ne IjuL; se.Teprozbori Visnu bogu:Zlosrdansi, boZe, brate,Pak sicvrstc cdlucio,Da zatares grjesnu ecmlju!Crnomslugiviknuosi,Temu, brate, nalozio,Da tipraviljutih groma,Ljutih grcmaljutih striela.Pakdaprasnuljutestriele,IzatarugrjesnuzemljuNe oklievej, bose.vue,Vec pcsajjislugu smjesta,DOlpnzove Koled-boga,Pak,da sjedne tam pod stablo.DotriBogasmonanebu,


18/100

Nikola Vitez dr_ Grietit Ga.pitevPadasvatrigovorimo,PadasvatrisavjetdamoDa Koledu popitamo,Da pitamo i' skusamo,Kakje proao tam na zemlji,Kakc au mu mladi momciLien; danak proslavili,.Jesu Jimu artve klali.Jesul'momcilovloviliDrobnalova biellh ptica,Bielihpticarudihovan'?Jcliveeeruveeero,Ter posio za trpezu,Koju majka etoaila je"Takmu zbcriBela bogo.Srce rnu se rastuziloRaatuziie razalilc,PakpoSaljediljposlugu.Dapriwvebog KoleduSadsesjednusva"trojica.Sva trojiea izpod stabla,lzpcd atablalapod visnje.Te su mislipromisljeliPromisljaliagovorall,Koledu supropitali,Kako Iije zemljom prose.Onimvelecodgovara:Svi slavjahu lieai danak,Lienidanak,danKoledov.Svimiklahudrobnezrtve,Orobnezrtvebjelih ptica,Biellh ptica rudih ovan',Momcisumilovlovili,Tegamajkamprinosili,Majka od sveggotovila,Liepu Badnju veceru miNatrpezunamjestilaPaksamsjeozatrpezu,Badnju vecer vecerao>Jurmigranusjajnosunce,Minuomilicnidanak,Licnidanak, dan Koledov,Pakotidjoh na biel Dunav,Gdje zamjerih male morne,

3tosuvoduzahvacale,Hladnu vodu me jci cama .Mladi momci s djevojkamargre vode t smiju se,Mene n'jesu svetkoval i.Nitivodomponudili,Oas'napijcmod testijellZlatuglavuprignuhdolje,Oas'napijcmhladnevode.Hla dne vode iz te riekeEle prhneZiva vita,ZivavilaSamovila,Paknatocihladnevode,Temeliepopodvorila,Pak se brate nist' neljutih!visnu bogoodgovara:"Kakc, brate, neljutnu se?Oasam,brate,janaumlji,Oajemenilicnidanak,Licnidanak, Visindanak,Oamemomcineslavljahu,Nistanebicudiose,Vee bitresnuoljutom strielomTebizemljura7.orioljunakepogubioNa vjeru li ako bdosli,Temeliepopozdravili;Tadabiih postedio."Bela bogoodgovara:"BrateVisnu, brate boZe'3tose,bratetakoljutis,Stosi,bralc,odlucio,Danam~emlju tiaatarcs,Da pogubis mladc mcmke,Mlademomkeidjevojke?Nit'suonisagriesili,NitigriehapoeiniliNirpristajem.Ha se zemlja,Dasczemljajostersatre".Bog Koledaodgovori:Hoeu,da me "Zlatna majka"Tamna zemljida rnerodi ,Da me rodi malo diete.MalodielemladaBoga

"Tutij.,pooudi""od.en>ljemkovina!i~n.tikvkQdugat~'",.ratom.

o vjeristarih Sloyjena

PadaraSlemiporastem,Padaueimmlademomke,Mlademomkeijunake,Oaih ucim "Zlatnuknjigu".Da scopetvratevjeri,l da u me povjeruju.Kako rece bog Koleda,Tako prista bogo VisnuTe pozove slatnu majku"."Tijos niesi, zlatna mala,Na aemiju nam silazila,Da se eeces tam po aemlji,Pak da vidis mlede rnomkeMlademornkeidjevojkc,Kako hcde na Dunavo,Kako noseitestjje,Da natoce hladne vodo,Hladnevodemajcicama,Oagotoveveceruti,Kada rnije hcni' tlanak,Lieni danak 'Visin danak" (sic.)"Nit'eam slnko eilazila,Niti sinkocu silazit,Jer mis' Juda naljutila.Naljutilarazjedila,Ziva Juda SamocitanPak mivretan aakl jucala ,Da ne udjem u saraje"'Nista nijtiucinila,Samo cekaj do godme,uDokle svancl icni danak,Licnidanak,dan xoledov.KoledacesnebasaCi,'re ce sjesu na planinu.Naplaninuizpodstabla,lspod etablaispod visnjc.l rimala da sifaais,Pa da zacmes mlada Boga,Trudnajesizatrudnjela,Zatrudnjela bog Koledorn,Pa ces sacine to polje,

Uarapskuravnuzemlju,Paces rodn malo diete,Malodiete, mladaBoga,Paeesuzacnanebesa,Te mi ejednee u dvoroveOanam budes boginjlcaNazemljicetesvetkovat'Na nebu ce tise klanjat'Sjajne zvtezde poklon davat".Kakjoj zbor i visnj ibogo,Tako prista "Zlatna Majka",Da sllaaina zemljicu.Pak da rodi Kolcd' boga.Majka ceka do godine,Dok osvanelienidanak,Licnidanak, dan KoledovSadasjediudvorovimTemisjedimalovriemeMaJovriemedcvetmjesec'.lzaslojesjajnosunce,Teizcealaljuta zima,Ljutazimasnjegovita,Sjajnosuncerodilose,Isasuncernsjajnazora,Sjajnazora,sjajnazviezda,A sazoromlicnidanakLicntdanakdan gctedov.SadjeJudaSamovila.PakcereCiizareCiCare, care i vesire . !Hajde cere na cardake,Padamotrissjajno$unce,Sjajno eunce, sjajnu Zoru",.Iur osvanelieni danak,Licnidanak,danKoledov,Pak' da Bogu zrtvu koljes,Pa da Saljesvojevodu,Da tilovi drobnalova.Drobnalova bjele ptice.Oaih nosistaroj mejci,


19/100


20/100


21/100

Nikola Vilez dr . Griel it . Gaspl t.eukoCia vakaras". Tako su i Siovenei pekli svoj "kuc-kruh u koga eupri:'_liesivali raz~e trave.u Hrv!lti i Srbi ima~~ svoju cic-vam",. eesnicu. ikolJlvo, u Rusa rrna "Jrutja, kutija, Jrutbja, kucija". Lotyska kUki" Iii "mel jehila kuhana smiesa od CiCka, pSenice i ii jeemena, a u Ruea, Hrvata i Srba jeto izvarena pseruca zaeinjena rnedom. U posljednjih se ovo jelo rove"koljivo"

Odakleona riec kuki. kuCi, kuc,kucija,Cicizvire, tesko je raeaznati. a itime au se mnogi pisci glavu razbijali; nu bee koristi; mi pako ne mozcrnosrcu odoljeti, a da ne spomenemc sskr. korien kuc i kua i g\agolj kusjllmipoljubiti, zagrliti ono sto stn. kussju, goth. kukja, tc neka 0 tomurazmislja]u nasi etymoloai. Mi drfimo, da su Arijci otu veceru i jelo s togatakoprozvali,stojezbiljanabadnjuvecerbioobieajizmirenjaidasesviredomjedan druglm ialjubi. S togaje vjerojatno: da seje badnja. vccer uAri j!lca nazival .a u smislu pomirbe i pcljubca sheno LotyskoJ I .Lltvan~kojkukju vakar ilL koclos vakaras a u Poljaka ima i glagolj kochac u smisluIjubiti a u primorskom je naJjecju kusnuti ~ poljubiti, a ialov. kusuati nijegennanskoga vee u obee arijskoga poriekla. U nas zovemo taj obieajizmirenja0 Boziscu"miroboianje"

Kao stc su Rimljani 0 eimskcrn sunovratu pekli svoje panes calendarii iGermani svcje Kl6!zen iHuselbro!e, take peku i dan danas i Jugoslovjenisvoje "Koledine pcgace" iii kolace. avo peeivo nazivlju "cesnicom" jerbo senjom na Bozic, t.j. na prvi dan mlade godineeestita\o

Po staroj mjeri godine bio je "porodjaj gunca' iIi Ii Bozic prvi danmladoga ljeta, a danasnje mlada ljeto. eovu u Hcrcegovini i u Banatu"malimBoZicem

Koledinapogaeailibolje"cesnieaima.svoj nazivod togastosenjomna Bozic (staro "mlario ljeto"] gostovi prn3ascuju i mlado ljeto cestita,cestieom otog pee iva. Cesnica je obieno omasna te ima do 50 em. upromjeru. U Mostaru ima na njoj karikad simbolickih snakova. Tako jevidjeti u srediniod tiestadjeteSce, aokonjegazrakasti okrugsunca. Okoovoga gori sedam vatara, a ave je zaokrusenc zenskom kosom upletenom utri struka. U 10j pogaci moZes nazirati mlado boianstvo Sunca (Bozic) sasedmero nebeskih mjeseca upletenih vjecnim (prstenl trojslvom.21U pogaeu zamiesh c e novaea, komadic sira, klasova Hta konjskihcavala,o kakoce tkona,;; sto u svojem komadu pogace: tako ce mu bitisudjenodabude:jal bogatac,ja\pastir,jalratar,ja\ konjanik.

Narod ima idrugih obicaja: nu sve ide na to, da svi saznadu svojunovu srecu idasesviredomjedansdrugicmizmire,adjcvojkecenavoduromariti.davideunjojsvogamiljenca

"Dav. Tr~\enjllku II. Jan";


22/100


23/100

Nilrola V itez dr. GrietiC GaspiteuPjesmupjevapjesmomsekikaZeSeko KOSOll gdje sijulIos bila?Odje sibilavjesili vidjela,Kad zaigra na istcku Suncevila vilijasno progovaraSeko,Janjo,2Inadomusambila,.Jajuce sam veseljevidjela ..Kako kolju zaoblice ovce,Adjevojkebjelemetudvore,Ajutrosjejosveccveselje,Danaske je (Boiicu)Jl radjenje,Dcmacinu svakom krsno ime

NaBozic.l.I Boaica tr i kite cvijecaDo tri kite tri zlatna barjaka,JednakitasaZoromiz!azi,Zlatan barjak Danica zvjjezda.Kadsawromnaislokizidje,I prikaZenaistoku lice,Zvijexcle jojigra ju predlicem;Drugicvijet i barjakpozlacen,Zlatan barjakzarkovitoSunceKad ogrijeibarjak resvije,Zlatan barjakpo svcmu svijetu.Zarko sunce! svak Ii se raduje,lstvojijemlicemobraduje'rreci barjak sjajna MjeseCina,KadaSutonna:remljicudodjeSuncczadjea Mjesccizadje,Teobasjadrumc isokakc.Nckscvidiputovati,KadaSrbinasijelopodju

Popievkauzkolo.Oranu sunceIza brda.

Veselo, Veselo!NijcSuncenegoBoZo

OvjeristarihSloyjenaKoledo,Koledol

Nosiigruzapojasomveselo.veselct

Manuigromnajunake,Koledo, KoledoI.runacse raeigraseveselo.vesetor

Manu igromna nevjesteKoledo, Koledo!

NevjestescrazigraSe,veselo, VeselolManuigrunadjevojkc

Koledo, KoledolDjevojkeserazigraiie,

Veselo, Veselo!Manu igrcm na djeeicu

Koleda, Koledo!DjeticascrazigraSe,

VescIo. VescIo!Sviukaluvcselo,veselo!Hajdukolu Koledo, Koledo!


24/100

II. 0 svetkovinama starih Slovjena euneanomubozanstvu prema dobi ljeta.Irahim ben Vasif arabski spisate!j u XI. vleku veli 0 starimSl'.v~e.".'ma (Sklab).iP'. SVOJ. prlhc~ 0 s .Jeverm,m. e ], d.a sve tk. ujut eca Jem godme sedarn b!agdana I da ih nazivlju onako, kakosen!IZlv!jU nebeski mjcseclli [znakovi svora e zodjjakaly a da__ drze lJet; najvecu svecanost bogu Suncu. TOje svakako bivalo

o setvi,Primietis Ii, de su i zbilja pastirski bog Sinn u obliku 'ovna", govedarskibog Vlasina [Volos) i!i Veles u obliku "bika', bozica !jubavi Lade u . obliku

'mladoZenja" (dvojaka),jaki bog Vidu zviezdovlju "lava", 7'rebull u zvieidju'zctc!ke"itd.uzodijaCkomkrugu na nebu ponamieSccni - to ]e bio arabskispisatelj dobro ooavescen 0 znamenovanju narodnih staroslovjcnskihsvecanostih.

To nam potvrdjujedonekleinarodnonazivljezviezdovlja. Pastirski bogSinn21biojeobretnikpastirstvaanajmilijainajsposobnijazivolinja bin muje "evan". Atakoje i govedarski bog Vlasinuobreo ratarstvc i poljodelstvoanajprikladnijom stokom su mu se svidjala goveda a s togaje Vlasina nanebesih predstojnikom zviezdovlju 'bika', A eno su i scdam zviczdica'Vlasic;" ad boga Vlasina (Volosoiari) prozvani; bo lcbde u zvicidju 'bika"(Vlasina - Volosa). Oni mu prk upravo pred glavom ; su mu predhodnici akad ce se u jeseni u veeernaistoenomohwrju pomoliti-ctotinaviescujuizlazak govedarskoga boga Vlasina te omacuju ljudem zgodno vrieme naoranje i obradjivanje zemlje. Za Vlasinom stupa Lada [dvojci, mladoienjel zanjom sliedi bog actvc $uwidjunaCina u znaku lava. Napokon stupa i bogvre hbe Trebic uz viez dovJju "aerel icc ".

Valja primietiti, da ce sunce jutrom u proljecu i ljeti bas u onomnavedenom zviezdovlju prolaaiti, tc ga moZeS pred zorom same dlomlcevidjeti. Promatrasliono;stozvieZdjezimiu 'Ieee, to ces ponajprije smctriu

o yjenstarih Slovjena 29naistcku boga Sirlnauobliku "ovna", za njim stupaju Vla.siCisgovedarskimbogom Vlasmom (Volosom, velesem] iIi ti 'bikom'. Za Vlasmom bliescemaIko. sa str~nc prema jugu, dragim kamenjem posuta Ladina preslieo[babini -Iadini stapl - nord, Freya-Rocker - Orion, II

.S~nce . p~i,va u n.ave?cn;h znakovih u najkrasnijih dobah ljeta(prolJecem 1.ljeu) u kOJ1~ ce se pri~a suneanom snagom (toplinom is~Jetlosu) bujnc razpupoljlU, razplodiri I sve,svoje. carobne divote pckazati.elm ee eunce jesem ccstecenc stupau s,vaklm mjeseccm u ostale nebeskeznako~c, tim ee I pnroda to vise venuu. dok ce napckon zimi zamr;eti iukociti se.

Za cu~o pada i zodijac~o zviezdov~e iii ti nebeski mjeseci bas u oned~~a, 0 kojem s.u s~ri Slovjeni po kojega wdijackoga boga slavili. BoguSinnu su obdrzavah svoje svecanosti, oiujka mjeseca [Siropustja uznamenu ovna, bogu Vl~mu, mjeseea travnja. u znamenu bika, (danaspada vasilf 3/IV.), bozic~ Ladl, mjeseca slllbnft: (S/V. Gjurgjev dan)zvlezdov~ju mladoienja(dvojaka), bogu zetve V,dumJeseca lipnjaosuncanojsuvranm (danas pada, vid l~/VI.), bogu vrSltbe 7'rebunu mjeseca I rolouoza uzvlc.-:ct0vlju "?etehcc. OSlm suneanoga boaanstva u najkrasnijemzo.dljaCkom zvlczd~vlju, svetkovali su stan Slo~jeni kao SID i Srbi i HrvatiIzjednacbr:- d(~lla t noC i (ravnod~nje) i to prohetnu i jesensku. Proljetnoravn,odanJe bile ie poeetak. proljeca a ~ 0'10 doba slavic se je II starih~lovJena Pergubn;e u Srba I Hrvara Pribma, Proic iIi ti Pruin t- prvi bog). Ujesenskcm ravnodanJ~ svetkovaji eu suneenoga boga Visnjlj"a iii ViSina a toJe bilo poeetkornjesenl. Napokon su slavili suncanoga boga Video Ijctnom iKoledu 0 zlmskom sunovratu (Solislltlum aestwum et hiemale)

I tako su StarosJovjeni zbilja ~vetkovali u. ono, doba sedam glavruhsv~anos~prekoeiclegod,?eatavJeralob,,:a.J prolZYlretjakizosriednjeAZIJe. OlLlm,dau tomulezionastarodavnavjeraiznedog!edihdavninaioboiavanja sedmero nebesnih planeta, od kojih nam i sedmera nebesapoticu, i sedmerodana,.tjedna, po kojih =' pojcd in i dan i prozvase .3 IJu~niSlcvjeni su kasnjje I VIse s~ecanosll cbdreavali, kao sto Perunu oko llijindana, bogu RUJu u rujnu rruesccu. bogu Mltn (Mltrovdan) U mltrovskomurnjcsecu" (hslopad),. mornarskomu bogu Kurab; (korablja-ladja) u'stu?enom" I.t.d, Pn avakoj od l?OmenUllh svetkcvina, obavljali su stariSlovjeni a kasnje i Srbo-Hrvati jos ,~agani u stanovito doba godine svojeOSObllC obicaje iobrede a najsvecanije eu ih drzali Iien svcmu miJencu boguhranitelju Vldu, Tekom eve razprave vise krat cemo napomenuu obicaje icinove koje proizviru ad najvece svctkovine ljeta bogu vtdu. Vid iii Sutvidje


25/100

Nlkola Vitez dr. Grtetic Ga~piCeuonoisto,stoi"Svantevit"tekaostosu mu 5ieverozapadnistariSlovjenipalili kriesove i zro:e u svojoj pradomovrni, tak~ su mu je ~lili i sviJugoslovjeni a od omh doba pa s~e do danas nalazis u Dalmaciji !u Bosni iHercegovini mnogo obicaja, kcji proizviru od ondjasnjih obreda boguSvanteuitu. Eno ima i dan danas u Duvnu i Rlznu starinski obieaj, da cesvecar aekriu ee izagromade peciva, kojeje priugctovfjeno za goste, te cenasloviti goste. da Ii se pomalja iza peciva. Kaiu li, da se malko pomalja .tad ce kucegezda reci: do godine ne pomaljao se nimalol A takoje pitaonarod i "Kreva' Svantevitcv zaklonlv se iza ogromne psenicne cesnice. arake je i odgovarao: Suanteuitje bio suncanc boianstvo a hram mu je bio naotoku Rujani u Arkoni tako udesen, da si u njemu mogac izlazak suncamotriti.

Polabjani nazivali su ga SuaroiiCem, bo sskr, svar i svarga istl. svaranaci suneanu svietlost a stc su mu se jutrom klanjali ' sub culUJ aurorael lprozvali su ga i "Ju!ro-bogom". Seljaci ce se.u Mokro~ poJju a po_svoj priliciu svoj okolini Knina i dan danas okrenuu prema isroku, kad CO ! se bogupomoliti, a u pravoslavnim crkvama vidjamo uvtek crkveni zrtvenikpostavljen prema istoku. U svih starih Slovjena nalazimo Sunce, gdje gaobozavaju pod raznim naslovima te ga drte najmogucnijim bogom. S toga inalazimo u nekojim narodnim obicajima prave staroslovjenske obrede bogus,,~. U Hercegovini ima obitaj pri svatbin da ce djever iza prstenovanjapristupiti k djevojci i. rasplestijoj kosu, pa ce ju "tri p~ta ..kao stoide sunce"okrenuti. Kad djevojka u svekrvin dvor nil. konju pnspue. tad joj podadureseto puno iita (simbol plodnosti), koga c e na tlo prosuti i time boficiZemijanisvojdarakvrci.lzatogadadujojdjetesceu ruke, a onaga poljubi,"a okrenuvsl ga tri put od istoka k zapadu, kac jitc sunce ide", preda gaopel svojoj majci. "Cim djevojka sjase s konja, odmah jedan od djeverovauzjase nil. istoga konja iobtjera tri put oko kuce (ovo cine radi toga, dadjevojcinebimoglinauditiCinij".ll

Suanleui!je dakle bio u pravom znamenovanju naslova 'sjajni bog',41 anjemu su 0 zetvi nil. najdivnijim mjestima desetine ploda izgarali i zrtvedcprinasali. Od toga je narod takov~ mjesta boZanskim mu naslovomokrstio kao sto BogO!Ja planma na sjeveru ad 1'rebinJa, Bogoue bukue,Bugojno, Bogozouci zapadno od "Varde planine". ~~godol, sievero"zapadnood Mostara, Bcqavac kod Ervenika, Bogdan, kod Stnja na Cetini, BogdaS na"Staretini planini" a od toga je i mjestu Boga6nu nil. humcu ua Krku51 svojeime; jer su se i tuj bogu Su!vidu dolicni Cinovi uz veselje i rarnu igru "kolo'

LoCluv.r. Q.erm.Anoquitates I. I.>I Iznaroda ionaroduodOrdji


26/100


27/100


28/100

IV. Povjestne crtice 0oboeavanju "Sunca".


29/100

40 Nikola Vil.ezdr. GrZeticGaSpi6e1l OvjeristarihSlovjena


30/100

Takosu iSivu nazivali"Ishvar-om" "Ishana"suprugom boginje "lshani"iii "Bhavani"; "Mahadeva" velikim bogom; "Ouirisha" gaspodar briega "Meru"(Hima!a, Hemaloe, Himalaya), jeT je on lama sievao igrrnio: "Bhudesha,glavar zloduha "Mardha" (Mars) vojnikom iratoborc em, "Tri loce na" (trooki),"Sarvagna" (sveznanac) itd.

Najstariji Indi su pako [utili Bunce ob dan lnd-ra (sunce Indije) iii$Momma ad sunca ob nee ili ti Sive (Shiwa). Ova je stanovalo ob noe uOceanu na otoku Ceylonu. Tamo je bio i, Rauann, $ivin brat, koji mu jepomagao tamosnje zloduhe pokoriti. Siva je bio tamo strogi sudac dusarn,kaostoimrtviOsirisuMisiraca

Zloduhesulndinazivali"Bhudangucl" (hudiangjcli).Posta Btl se stari Misirci, lndi i Kaldejei prema svcjim vjerskim

duinostima zvjeroarstvom baviJi, to su oni ievoje bogove ivjerozakon uneki suatav dovell. Svim tim narodirna bijaSe 'Sunee" glavno boZanstvo, a stoga eu mu i svakc prividno kretanje vrlo pomno motrili i svaki odncsejdrugih nebeskih tjelesa prema suneu pazili i vrlo marfjivo biljesili. Uzvjeroarnicama Dendare, Memphisa, Heliopola i Thenu popisaJi au sveokomvidljivezviezdeitocnozabiljeziliimizhodizahod

I starr Indi su sezvjeroarstvom bavili i svoju vjeru a astronomskimpaznjama u sklad doveli. Iza nevidljivoga 'Parabrame" bila im je sunce"Surya" iii "Indra" glavno bozansrvc. Nuz sunce su uveli u vjeru jos sestnebeskih tjelesa, kao sto mjesec "Soma" rCiandra" iii "Tsim"], Marsa'Cicva", Merkura "Bu dha", Jupitera "Vrijasha", Venera "wely" i Saturna'crenr.

Svakoodovihboianstvaimalojenancbesimasvojuvisinu.Stogasusi smisljali Indi nebesa porazdijeljena u sedam viaina poput ogromnepiramide, a na svakoj visini vladao je po svoj bozanstveni planeta, navrhuneu nada svima sijaloje sunce blago (Indra) u obliku bozjega oka itrokuta: 'vjecna svjetlostsvihviekova". Na najgornjem vrsku bioje "Suncevstan" (Surya iSevarloka), a tako eu imali "Mjesecnu visinu" (Maarloka iSomaloka): Martovu (Janaloka): Merkurovu (8udha)(8arloka); Jupitcrovu(Vryaspati)(1"apaloka): vcnerinu (Shukra i Dewata] (Buvarloka) i Sarurnovu{Sati)ll (Satya iIi Bramaloka). Kao SIO su imali sedam visina neba, take eu ivrstali sedamdubljina podzemnoga bezdna{Patalas), u kojem au se klatilisvakojaki zlodusi 'Bhuder" (Hudobe). Ovi su nccu izla:!ili odtale i Jjudesvakojakonapastovali,stogasuimljudiorireijeJapredsvojavralametali

Peste eu take lndi-sedam nebeskih tjelesa u svoju vjeru poprimili ineuesa u sedam visina podieEli, to au i svaki mjeeec prema mienamamjeseca na cetlri sedrnice porazdielili, a svakomu danu po svoga bogapridodali

Suryavara, Ra-vi-dina iIi Ravi-vara bic je dan sunca : Dies solis ..Sonntag: Nedjelja

Somavaram bio je dan mjeseea .. Lunae dies ~ Lunedi ~ Mondtag _Ponedjeljak ~ Ponedjeli" Prvi dan

Bh.a.umadina iii Ciovavara ~ dan Martov ~ Martis dies ~ Martedi ..Nerthaili Irtha-Tag > Utorak (Vtori j dan) = Drugi dan

Budhadina iii Budhavaram - dan Merkurov '" Dies Mercurii '" Mercordi-Srieda-Srednjidan.

Brihasvaram .. dan Jupitera - Jovis dies - Giovedi '" Donnerstag "Cetvnak ~ Cetvrti dan. U Venda: Perenj den, t. j. Perunov dan

Sukradina iii Wellyvaram : Vitin dan '" Veneris dies - Venerdi _Freytag - Petak = ?eti dan, Prijin den.

Sanidina iii Sanivaran, Pangu, Gauri, Kala .. Saturnov dan ..Sunnabend =Sat ter tag eKrodov den


31/100

Nikola Vitezdr.GrieticGaspieu o vjeristarih Sloyjena 45


32/100

Kaa sto smo vidjeli, da se u Misirica Osiris bije na svojem putu sasvakojakim zlodusima i sa aZdajom Apep-om: tako se bori i u Indjanasuneano boZanstvo dana Indra sa a2dajom AhidaJwm. (Vritra). Ova sipljeneprestance iz mala i nczdrva vatru u svojem gnjevu; nu napokon nadbijasuncanc bozanstvc eve alorvore tmina iime. Ta vjera bila je poznata svimaArijcima. Eno pobjedjuje u Germana 'Siegfried" "Tafnera", a u starihSlovjena Svantevit Cemeboga, a u Krseana tamanl aZdaju junak sv. Ojuro

Oko Knina i Zadra pripovieda narod, da je zmaj za halouilailnevremena do tri sunca izjio, a da bi bio i cewno, da ga nije bila lastavicapodsvojekriloprikrila,astogadajelastavicanebeskaptica

Naroddrzi,dajeima!osvakodobaposvojesunce.Proljece ima svoje blago "sunce jarkor.at a !jeto svoje "sunce zarkc".

Tako ima ijesen svoje 'jesensko" i zima svoje "zimsko'. Sunce bcri se danjuinoeusazlodusimaizmajem,teeepremadobiljetabudojacatiikriepitise, bud malaksati. Napokon ee ga zlodusi posvema oslabiti, dok mU sekonacnc ne valja preporcditiSunce ee preporadja svakim pocetkom godine, II to bijaSe po staroj(mjeri) diobi godine na "Badnjak". Ovaj je bio zadnji dan "s taroga l jet a" , a'BoZiC" i ii ti Koledin-dan bioje prvi dan "mladoga [leta". S toga se pjeva 0starombadnjaku"io'mladombozicu":

Slavnosunceoponoei,PorodiseugoloCi!iii

Granusunceizabrdavese lc vese lo!

Njje ono sunce nego BozoKoledoKoledo!

Kcledo je bilo "auncanc diete", te se je radjalo 0 zimskoj sunovratini(solst it ium hie male) , s toga veli nebeski bog u pjesmi "Jarko sunce mojecede drago". Tu vjeru nalazimo i dan danas u narodnim poslovicama: "Pitalikurjaka kadje najveea zima, a on odgovorio: Kad se sunce radja".31

Svima starim Slovjenima bilo je sunce pravo boZanstvo, a tomunalazimo traga i u nas U poslovici: Sunce na iztoku i j aki Bog na nebu. Urnnogimstranamanarodavidis,daceseseljakokrenutipremaiztoku,kadee,dasebogu pomoli . Ujugozapadnih Rusacedjevojkausta tipri jeizhodasunca, te ce mu se pcmoliti ovako: Dobri dan Sl.lIlC sjajno, Ti Suelo, tisjajno, prekrasno; Ii Cisto, u.zuiSeno i siovllo! Tiprosvjetljujes gore, doline Ihum.ce, prasvieli i mene sll.lzbenicu bozju pred suim svietom: pred gospodom,pred sueeenicimo, pred ccnmc, pred suim suietom krseanskim.: dobrotmll,krasolom, ljubezljivosli imilinom, da ne bi bila ni ljubezllije ni milije nadbozjom slutbenicom rodjenom, pokrstenom i blagos/ov/jenom N. N. Kako si Ii

"Halovitovriem~jOVUkpoelov.24S

s jajno, uzuiSeno, prekrasna, !!lito d.a bi ija bila sjajna, uzviSena, prekTasnapred s!llm sraetcm krSfunskim na vteke uieko(.I(J. Amen".I)

Kad je pako. suncano. boaanetvo u svojem ljeenom okre~ (Solstitiumaestivum)najreSce,tadselffienovaJousjevero-zapadnihSlovJena"Vent",uDakoslovjena i bugarskih Slovjena "vitin" i"'Viena", a u Srba i Hrvata "'Vid",a svetkovali su mu na "Vidov dan"

Zavremenavrsitbenazivalisusjevero-iztoeniStaroslovjeni(Staroprusi)suncanoga boga. Patrimpe21 (Patrimpos ~ Potrimpos, Potrimba, Potriba), aSrbi i Hrvati "Trebic iii "Trcbunj", a ima mu traga i u Srba i u Hrvata. EnoTrebijee .u, Crnoj gori, l'rebioje i Treblnjstica, l'rebinje i Trebojevi uHercegovini , Trebevic u Bosni, Tribuj kod Slbenika. A taka je Trebizat,potok u Hercegovini, Tribal] na otoku Pagu, Trebic kod Trata, Trivic naRaduci gori, Tribuje na otoku Krku, a i Kotoranima i juz. Dalrnaciji sveear"Trifun"sjecaojenarodnalikom imenananjihovadrevnoga "Trebuna",kaostojeisvetac,pastirVasilijeiVlahonapastirskogaboga VoJosa

Traga bogostovju "Sunca" irna na cielorne svietu. Mjestnih pako imena,koja proizvim od svakoga suncancga boga, ma kojega naroda, nseije uizobilju, a poimence od Baata iii Belaiod praslovjenekoga suncancga boga"Vida".

Miva!jadaseoba.2femonastaroslovjenskosuneanobogoStovje.Suncejederninutivod Suno, kao sto je goth. sunnanisannondvn. Sonne. PremanaSernu sunce imadu i Rusi sclnce, ces. slunce. "Gothi" imadu i sauil,Litvani saule, grc, octo te cd toga "Sirius"), lat. sol, cambro heul: sveodsskr~~u~~~:~smj:s~~eSt~o:a, s~an~ie;~~~~n~~~~Oji (~it~?ds::.~~Uj~" i ! ~ ' ~ ~ : n JJugosloojena zvalo ee je eunce i Flanaili Plana. Kraeovani u banatskomKrasu (Krsu) po svoj prilici potomci od starih Dakoslovjena, nazivlju i dandanas sunceTtanav.aa " o c t plani" imje od podne.

Prerna. tomu maci brieg na mom kod Slanoga 'Planjak" uno stcblieskavaciliti"Suncevbrieg". Planika nalezimo ina Uckoj uist ri ji

Takovib suncevih bnegova naiazimo i u Sedmogradskoj i iatocnojMadjarskoj, gdje su Dakoslovjeni stanovali. Tamo se zovu najvis; vrhunci nasedmogradskim A!pama imenom "Suml" kod Sibinja, a maiko na zapadu"Surian". BriegSurajeikod Belenje:iau Bihar-skoj Zupaniji, a SuriajekodMehadijeukrasoseverinskoj(Krasso-Szoreny)Zupaniji.

Suroproizticeod sskr. sumB sunce. Suryoje bi lonaeno tamno suncet.j. zloduh "Crnibog' .. Ccrnebog, Sura je bio grdobna neman u podobiasdaje (Hala). Narodjuje umisljac kad kad sa tri,akad kad sa devet glava.Sure izlazi nocu izzemaljskih bezdana i izrnorskib dubina.1 "Kad u vece,Bore, duva vetnna, krse se drva, mislis, sveceizkorena izvuliti, aleto tiAla

',eub.],93"Pa,";mpeodlit.trunph"slo . trytile,.",,.ati"triebi,.aod'oga.TrebiC,Trebin.-stra,,,,"Karnli"",boje"',"atiic;."';.a'~bin..udu'"pokojnik",uodgri


33/100


34/100

50 Nikola vaee ar. GrietitGaspieeu OvjeristarihSlovjena 51


35/100

Netom uo ih mine pvgibelj, irtuoooti ce onaka, kako SI.l se Boguw.ujerovali i arze, da ih je ona spasila ... nu ipak ~ituj~ rieke,11 vile(vU).lq>Usl idru ge du hove (0011-16 sunce isura(mjestosvaraJod korjenasur, a suaratijeZariti. Premdasuobakorjenavrlosrodna, ipaknamvaljalu,;;ti boga svjetlosti Svarurul ad boga toplote &moo iii Svarofica

Arijsko sura mjesto soara preslo je na sve Arijce. Eno undo je hrKJIe,grc. D:'"(pmjesto Dpl1p\,JI sts!. sslnce, corw. heul,'j ags. sol, an. sol, rum. sore

U starih Slovjena bilo je suncepoboi.anskojgenalogiji Sverogovo diete,a s toga au go, sjeverni stari Slovjeni nazivali Svasti6em5 1 ajuzni SuorozlCem

Svarozieemga slavljahu sjeveroiztocni stari Slovjeni. a osobito Rusi, aSvas!icem ejeverozapadni. Svarog, sveronc i Svastic pmizviru od sskt.svarga=svjetlost.

SvarozieiSvastiebilisudaklejedanteistisuncanibog. t.j. sinSvarogailitisvjetlosti,atajsenazivaoobienimimenomS!ino,kaostosugai Goth;" 'lazivali Sunon, dvn. Sonne. Sunce je drazcatni naslov suncanogabozansrva .$una, a prema tomu ga nazivlju Rusi i Slovene! "Solnce", ees"Slunce", a Bugari "Stance". Litvanl ga nazivlju "Saule", Latini "Sol", Cimbri"Heu!, Skandinavci "Hiul", Grci 'HJ.II;,!;, a to irna svoj izvnr u sskr. korjenusauarilisuramjestosvaraodsskr. siu,su= sjati,odklesvar,sts!. svar,stees. svor, nebesko sjajilo (zodijak), a ad toga je i suncano boianstvoSvarog,ved. VarunaiSavitar,rum.SuruliSurian ibug.Surosveroec je bio bog dana i gospodar neba. eim hi jutrom osvanuo,valjalo je zviezdama. izceznutl e neba. Danju je sj~o etatnim 7,ra~ama, anocu o~avao se t.sjejern od zVlcula . I sjevemom luci. Svarosic je bio d(:'bnsun cam bog, koji Je pred sobom gomo tmine 1 zloduhe tjerao, zemlju gnJao,

"OdSv.rogalicnoim.Svarun.aUlkosejozvaolustinijanovvodjaproliP.r,ijAncem.556 .Staro",.jenavetbijaSeulodobaubaan,in.kojvoi""i

lIR;mljanigana.ivahuC6\u.iUranu.lI!;q>oipa;sphiiraj.lop\a.Of:O


36/100

N i ko la V it ez d r _ G r ie ti C G a SD i6 ?v Ov'eristarihSlo lena 55


37/100

Asuraca slave Bela i supruga mu tstar-u pridjevom Bilit-e, i kac etc auFenicani slavili Boala i Baalotu [Baaltts] tako su iBabilonjani ldanjali seBelu i BiIiti Ovu je Herodot,u prvi naavao MiMlno, odatle je i nasa Milica aBe/uje namao - BtiAos-om_ Stari Slovjeni okrstise ga Bel-bogcm.

Babilonski Beli Bili ta bili su semitski bogovi razblude, kao ate su biliBoaiiAstarte2lu Fenicana

U Babilonjana bio je Belu suparnikom zloduh Anu, a ovaj je bio i"gospodar noci" u obliku goropadne ribe (Ribabog), ka.o sto je bio indijskimorskialoduh Oannes.Doeim su ee u semitskih naroda Fcnicana, Punaca i Babilonjanaeunzana boZanstva razvrgla u pravc zloduhe razblude i grdobne krvnike,vidimo u Arijskih naroda dobra bozanstva svjetlosti i pravde, u vjecnojopomosti prcti zlodusima tmine i opaCine

3 _ Ulndijanaca.U ovih smatramo najstarijim nebeskim boianstvom Vamau i tnaru

Ovaj potjeee po znaeenju rieci lnd-ra po avoj prilici iz Misira te znaci"lndljskoSunce". Drugipridjevmuje bio Milrd lJ t.j. prijazno blagosu neeobden. Ob nee pako odrazivac se je Vomno nebeskim sjajilom, re je svakimjutrom 0 wri easjedec s Mitrom zlatna kola, na kojima su se prevasan prekosvodanebeskoga,aveceromjeodsjedaonasvojamjedenauzpratnjuraznihpolubogova, kao etc s Agni-jem, s Mamli gospodarima vjetrova, sa 3om-om'li Zorom (Vslla) i sa sedam polubogova (Adytia)

U hvalospjevu "C;anru;epha" nazivlj~ se Varuna najprv_o sam, a kasnijc is lndrom, pridjevom gospodara neba I zemlje. Sva ota tmena suncanogaboganijesuuindijanacaizpocetkainobila,vanpridjevijedineatoganebeskoga boga, a touvidjamo iz jednoga bvalospjevasrgqje pjesnikveli:

"Oni ga naziuaju Indrom, Mitrom, Varunom, Agni-jem iobilato lenlal;mnebeskim Gnrulmal-om; nu OflO sto je jed-no, - naziva mudrac raznimnaCinom, te go ZOIlU ; Agni-jem, Jamom, Malarisuan-nom". U jednomhva~ospjevu naslcvlo je kraJj V~sista lndru gromovnikom: ti keji driis gromsuoJOm n:~icom - a malo ka.sOlje naslovio ga jC i 'zmajodricem" (urlrahanl.T,me uvidjamo, da se je suncano bozanstvc i u Inda bonlo sa nccnimzmajem i nocnim alodusima Sivom, Ravanom i pristaeama njihovim.

Siuaje bio izvorno nocno Sunce, kojeje stanovalo sa svojim bratomRavanom i svojim slugom Jamom ne otoku Ceyion-u. Tu je on biogospodarom podzemnoga carstva (Pala/a-Hades), te je sudio dusam. Jamaje tame u ogledalu motrio, te bielim i crnim zmjem brojio griehe iii kreposti

"Herodoll.181in ' .val


38/100


39/100

60 Nikola Vilez dr. Grietit Gapitev 6i


40/100

A. 0 bczanstvu svjetlostiAhuramazda je bio gospod sviju dobrih polubogova, a medju D'lima

navadjaju se suncani bog "Mithras", plemenski bog "Vithija baga"l) iAnahita_2J

Tielo mu je bile od najsjajnije svjetlosti,JI a imao je idusu ( fravashi)Po klinovitom pismu je Ahuramazda "stvcritelj svemira, svjetiosti,

zemljeisvegadohra"istolujeu najgomjemnebu (garo-nemana).Po lend-Aves!i') je stvorlc ponajprije neOO,za tim redam vodu, zemlju,bilje,Zivotinje,anapokonicovjeka

.&!nd-Auesta5i tvrdi da Ahuramazlia poljere od bezkrajne klicevjeenosti, on je pruorodjenoc svih bita, sjojna slika ipriliko bezkrajrwsti ineshua ll ji llOsti ; rodjen je od ujeCTJesvjetlosfi , koju l ljelmma Ie sebi prilliaCi61 istanuje od iskona uprasvietlosti napriestolju ujeCncsti_Sa.svimje dobar, ostiizior sookoga dobra. Onje pruak i veleumnik znanjem i mudrosti, a tako utuorbi CistOCe idobrale, s toga je u mudros t i velikan. Budan je danju inoeu iuelesudija suieta, kmlj suih biea u najCif;(;oj prauici, dobrali isvjetlosti: Tielomu je iopraua najsjajnija sujellost. Ahuramazda je sau I':;sl i sui et suojimmogu6m "s/ouom" sluorio je i ID nebesa isue sID je u njima: Svje/ost, oganj,uodu,zviezde,sunce".,.

. On ljubi samoga sebe u svojem narodu. I Ijudsko pokolje,ye je ad njegaproizaslo, te mu je milo i os/aje rnu uvjeke dobrim i mudrirn kraljem_ Onoiiujujesva o c o . hrani in i kriepi, uzdriavaiuli euaim duSevnioga,yziuolo.,koj im iivu itro.j u' ... , On uojuje danju inoeu sa svojimi pos/uinici prot; svakojopaCini, sue do konacne, pobjede naa zlobom"

U Eranece srvara Ahurarnazda nebo i zemlju u eest razdobje, kako toobavlje "Jo.hue' u lzraclicana. U sed mom razdobju je pocinuo i razrnatrasvoje stvorove_ On ih jc svojim veleumom samo zarnieljao i slovom tvorio. Nazemlji oponavlja on godimice stvaranje svakcjakih zivucih tjclesa, tobiJinskih, to zivotinjskih, teimdejei godimice nov zivotsvojom sqeucsu itoplinom. a tako osvjezuje on ie ielu prirodu,dokgagodernest eneprecit iutom srvaranju zloduh tmina i zime Angromainjus

Ahwamazdo. je stvorio ponejprije sest bozjih duhova "svetihbezsmrtnika" [Amesha-cpental i to "dobroga duha'u cuvara dobrih ljudi,cuvereognjaiiivota,8lcuvara novcai kovova.sr bozicu znanosti,' or toga

"Klinovitonapi.ull.md.vith . pl.melIUldinovitomnapisuArtakoeruUilll.~Ja~n. 37. I i ""otV"Zend Av... Riga 1776Ip,6>tLc_p_6,nastv.. Ahuramaula uli",:8 .vim b;t ima, du,",nu, i~l tru i i,ota. ~ toga pnviaei on natrag ipo smrtito\'jekaonuiOlu,al:ru'leCnogaognj


41/100

1 2. Z em ia d, gospodar zemlje, ana etc je bio Zemonik iZemjana u starihSlovjena iZiemieniek u Poljaka.

13. Haoma, gospodar zdravlja ineumrlosti, ana It o Soma u lndijana.[stirn imenom bijak mu posvecena rastiina,ll od kaje su pravili pice zdravljaineumrlcsti, a raslaje oosred raja. Eranci su imali joste kraljevskiheriplemenskihpolubogova(Withija-baga).

B. 0 boaanetvu tmina.Angromoinjus}'!a stuori ujeeni bog iza Ahuramazde, te je bio poeetkom

dobar ipoznavao je dobra; rnz nenouidnosCu proti Ahuramazdi postoo jeopaklm Divom (Dew), i zvowm'l:/obe, uzrokom i klicom svake neeist; iopatine.Sujet/ast mu se je preokrenula It tminu; a u sjajno) kraijevini sll/cranja postaoje sjerwm. Prelvoru narasi njegoue od sjaje u Imine, nije bio krill vjetn; bog,ueC on sam. Od njega su proizaS/e Imine, !zoor slIoke z lobe, opaCine ismrti.Cimjepodill/jao,f' sru.ioseje od uisine teg~ bezdan tminaprogutao.

U beui(U1Skim tminama {Duzakhs} sloj i mu priesrol, te dok god Iminedopiru., Siri mu se Ikraljellslvo njegollO, u ktJjemje on praui kroolok.

On snuje tama same opaCine izlobe te lruje sa sllOjim pomoenicima svuprirodu, raslline, t il lOlinje I (iudsll lO sa suaktJjakim boles lima, kugama imu-kama, te ulieua u ljudsko srce suakojake neCisIe misli, erne pceuae, snmo doje njemu ipomoCnicima njegouim kraljellstllO sr c prostranije. On mcae sva/rudse klatili, to u nebesa te ce suu/rud siriti eabtudnje, opati.nu ismrt. Upril it iosejeuzm~a,tegajevjeenigospodstvononaviek.eviekova,nutakavneeeuuiekostatineprijateljsvjet/ostiikraljtminaiborilisesam.ozaopaCinu; veece Ahuramazda no sudnji dan (p o uskrsnuCu mrtuih) njega ikraljevstllOnjegollO srusi!i, u ognjenom polo/ru koui pregorjeti, a lake c e mu promienili iCud i srce; postali ee sue tim nebeskim, Ie c e u suojem kraljeusluu uuestiAhurama.a:dov zakon Iiee, kojom su sui s tl lOroui postali , postali ce prijanomnjegouim, te ce oba pjevat i hualospjeue islallOspjeue no uieke ujekoua"

Ovo navedosmo iz . Zend Aveste jer cemc avo opacno bite naci u starihSlovjena imenorn Cemoboha, a u Bogomila nazivom Sataniela

C. 0 prvom covjeku.

t > S o m a i H a o m . - A s c l e p i a ' 8 c i d a .lIPiUlan:h.D< t oni\ud. A1ox.I. 2_velida.u I'


42/100

radilisvakojakezlobeprotiprirodnomuzakonuiprotibotanstvuporedkaiavjetlosti. lpak au Kaldejskill svecenici rvrdili, da je Be J "stvorcem ialovom"a Anu(Oannesl,daje"drevniO(aCbogova, gcepod dolnjega svieta,gospodaremma i skrovitoga blaga" a Nuah {Nisrokj'21 pridjevom So/mann (spasitelj) bioje "umni cuvar i gospod vidljivoga svieta, gospodar ananja, slave izivota"Predstavljali au ga kao"Cherubima"JIsa cctiri razsirena krila

Anu je imao na epcmenicima pooobu covjeka a orljim repom. Prckoglave Slrsi mu u vis glavurma riblje nakaze, nil. pleca i bedra spustajoj sctieloirep.

Be/jebiokrsljemnspriestoljui"gospodsrduhova".Nuah (Nisrok) je bio neman sa cetiri krils kako rekosmo. Ovo je bilo

babilonskc Irojstvo stvsranjs; teje imala svaka osoba iavojerenako biceAnu je imao " Allal-u, Bel BeiliU [Mylitta], Nuah T'ihaotu. Sva ova trirenakabicasuobotavaliujednombicuBeliU!

Semitski Babilonjani imali su dva trojstva. Jedno je bilo trojSlvOstvaranja, a drugo uzdrzavanja. U trojstvouzdrZavanja prirodnoga poredkaspada: Suneani bog Samas, mjesecni Sino (Mjese-cina) i nebeski Bino.Semiti u cbce vise cienjahu mjcsecno botanstvo nego suncano porsdiubojitauplivaovoga u tropakimzemljama, a tako su BabilonjanioboiavaliSinuisuprugumu bozicu Nanu.'1

Sinaimje bio"glavar, mozni , bljes tavi",ai 'gospodartridesetdana'Somas pako im je bio "veliki pokretac, vladar. sudija nebu i zemlj;Binjebio"gospodarnebaizemljedabisabogatstva,glavaroluje, vihraipoplava".Osim ova dva trcjstva

Marduk(Merodah eclupitcr],

IIdar_ je bio 'stra$ni gospod junoJw., gospodar snage, pobjediteljnepryateljo, kazmtelj nepokomika, tamanilelj upomika, gospodar kouina".Adar je asirski Herakle, koji davi u narucaju zmaja (Maspcro).

latar, Anat i setus su po svoj prillci sarno pridjevi iste boaice Ijubavi;nu Kaldejci suje upriliCivalijunakinjorn "kraljicom pobjede", te juri na bikukao i "Aphrodita" uresena zaogrtacem posutim zvjezdarna, naoruZanastrjelama,lukornitobokern

Izakakosejeasirskocunjsstopismodalooogonetnuti,saznalismo,da su Babilonjani vee 2000 godina prije nase dobe svortzodijak] poznavali,a to su oni od Misiraca doznali; nu i oni su se zvjezdaretvom bavili, te suzodijaknatristosestdeselstupanjaporazdielili,asvakipakostupanjusestdeset minuta

Babilonjani su s Misircima morskim putem obci li, dok je perzijskizaliev daleko u Eufratsku nizinu dopirao, te au lake iz Misira i znanoat itrgovinu vodili. Oni au dakle i zodijak od Misiraca upoznali; nu same su gaprema svojem geografskom polo~ju i podneblju preinacili. Docim su Misircisvoja zodijacka botanstva u veeer na iztoku promatraJi i klanjali im se: tosu Babilonjani jutrom 0 rori radili. Oni su pako misirska zodijackabozansrva svojim imenima prekrstili, a uza 10 predstavili su svakoj rpi svorapo svoje boaansrvc i tako nalazimo na babilonskom zodijaku bogove Ru, Bel,Nuah, Anti, Bina, Samas, Sin, Nerga/, Nabu, Marduk, [Slar iAdar

Najstariji Kaldejski Turanci umisjali au zemlju ozdo izdubenom kane tiogromnc korito, kojeje poklopljeno bile i tamosnji bezdan cbuhvatilc. Naovom korituje bi o uporen ncbeskikrov. Na~emljisuzivili Ijudi, a ovaje bilaoctocene sve naokolo "Oceanom" (zuabJ, a u izdubini njezinoj je biloprebivalistezloduhatminaismrti

Na istoku im je bila Khursakkurra t . ] . istccna gora koja je spajala neboizemlju.

Nebo (anna) sc je upiralo svojim dolnjim okrajcima na zemlju onkrajrieke"Oceana".

Nebo, "koje je nad zemljom kanoti sator razvitn" okrece se kao navretenu oka brda "lstoka", a svojom vjecitom kremjom povlaei sa sobomzviezde nekremice, koje su po svodu njegovu prosute. Mcdju nebom izemljomkolalojenajprijesedamplaneta,nekavrstvelikihzivihbiea,zatimoblaci.vjetrovi.jnunjai kisa.

Na nebu je stolovao bog Anna, na zemlji Ell. [Hea-Oaea), na dnu bezdnaMulge

Mulge i rena njegova Ninge primaju covjerje duse na razstanku saiivotom. Prenesene onkraj vjecne rieke, prispiju duse do podnoda vehkogabrda "Zapada", iza kojega sunce liega i prodiru u "nepromjenljivi kraj" uzemlju, odkuda se nitko ne vraca, obitavalistc, kamo se bez izlaza elasi,stsniste, gdje sesvaki dan dalje ulazi, tamnica, mjesto, gdje imae ea gladsamoprah,agrezMhranu, gdje nisvjetlaviknevidisigdjetumaraspotamama,gdjesjenePOpUIpticasvodnapunjuju"_11

I)MasperoprievodG.M.noj~.Zagrebl883_p_l08-109.

Nikola Vite:>:dr. GrietiC Ga.sriteuOd vidljivih bogova BU imalt Bun~ano bo~stvo, Ud i boZanstvo Ognja

o vjeristarihSlovjenaPrema enacenju rieCi valja nam auditi, da Je ZEUS bio izvomo suntani


43/100

I2bar iIi Bilgi. Ovaj im je bic "vrhovni svecenik ria cielome svieru" b~d d~iagara srwe, bud d!! I?la.mti ,na domacem OgnJIstU. "Ja sam zlatni vel]1plamen, plamen kOJllzv:re IZ .su~e trstlke, uzvliie~o ~namenJe bogova,mjedeni plameT!' zastltmk" kOJI sika svojrm gorutJm ieectrce, vJes[r1lksam, ... onaj, kcji razporedjuje dobra za ljude. Posrcdnikom je medju svoJlmboianstvenimotcemibiednimljudstvom.11

Mu.lge, gcspodar zloduha, sjedi na dnu bezdna, a alodusi muce d~se.Drug; izlaze iz pakla te napastuju dobre duhove 1 lju,d~. Om se.prctvaraJ.u.uraene oblike same da naskcde prije sVOJlm suparmclma, Treci se rmesajumedju ljude prcdiruc od kuce do kuce te se .uvlaee medj~ vrata poput ~.ijaCetvrti usuljaju se u covjeeje ueic. te = u njem svakcjaki bole,Btl pobuditi.

Kuga i groznica, utvare, sablasu. vukodlaci, more I Vjestlce bile susvakozasebica,kojasupripadalaonomustrasnomuleglu

1 tako su muCilizlodusi covjcka sa svake strane, s toga muje valjalo,da potraii svecenike, daih molitvama t carolljom odvrateod bolest,:ika Stoga su Kaldejski svecenicl bill pravt carobnJ~cl. Dlehli su Be na tn vrste:earobnjaci, vracan i_ ~goslo~ei, te su _gle~ali, da ~e "21o o~vratl a dobr?navrati". To su relJeh postlel bilo cIseenJem, bllo. carobJama._ Obred_l.Caranja, klerve iprizivanje bogova diomice su eacuvani u velikom dJelu, kOJesenalaziu Bri tanskommuzeju.21

To je djelo bilo razdicljeno,u tri knjige. ,U knjizi "'Zlih duhovawnavedjaiu se kletvc proll Zioduslma. u _ drugoJ, nalazlmo carobije protiboleeuma, u trccoj su tajinetvenl hvalospjovi, kcjim se pnzlvlju bogovi. Uzcaralacke kletve,podjelivali bi "'tai,ismanc"' razlicite vrsu-vrpce prikopcane


44/100

't Mal~_o > d lOgaMelkart'IOdbo;;icep'oizvirc kcstnoimoHclena,Jelena-Jd.iJeli".it,d

B. 0 bczanstvu tmina


45/100


46/100


47/100

Niko./a Vit ez dr. Grietit Go.~pi~uo njo.j bajaju, da jasi 0 "Badnjaku" preko polja i njiva, te da tjera

o vjeristarihSlo.yjenaIz toga razabiremc, da je germanska mitologija sa praslovjenakom wID


48/100

zloduhepozrakuidaoplodjujepolja,nebilinadarilanarodnagod;nuobilatijimplodom.

Skandinavski povjestnicar Snorro Sturleson napominje "Huldr"earobnicom, a islandska bajka iz XlV. vieka veli, daje Huldo.ljubimicaOdino . .

Norve~ke i danske bajke pricaju, da ju je zimom vidjeti na brjegovima ;u eumema, re da ju susreteju kadkad ljepoticom, a kadkad grdncmbabetinom, kano stoj e bilaJaga-babailiJezibaba, Baba, Burai t.d. TDnassjeca na "babjedane" u Hercegovinii nastarDslovjcnsku bcginju Vidu, kojatjera zimske zloduhe sa svojim suprugom bogom vidcm

U Erdelju i Banatu, tamo gdje su nekDc DakoslDvjeni bill, prica ju josteidanasonjoj, tenazivlju o.nedane lead se vee zima slegne Tiitele babelDr~babjidani"

Ovdje valja nam primietiti, da su i Skandinavci imali bagapobjedonDscazimeVidar-aisjajnDga boga "Balder" kao sto su Staroslovjeniimali svoga gorcstasa Kraka.u Kroda i Kurenta.

Nordska boaansrva Odina, Baldera ; Priju (Freya) iliti 2im (Sieva)nalazimc za eudo i u Ljutickom hramu Ratare. Men; se vidi, da je i zimskaboginja Hulda (Huldr), koja svoju postelju rastire u sniegu one srcKoleda.u

Hulda ili Kulda voaila se je u Germana 0. zimskcm eunovratu s mlomOvu uporedjuje Tacitus sa Izom Misiraca, te se ia tDga raeabire, daje bilaHulda kci suncanoga bosanstva, kao SIO su bila ua i Osera djecasuneanoga boga "Ra"

Iza smrti suncanoga Osera radja IZa Horusa (Har. ~ehruti HarpDkrataJHar je misr. sm t.j. sunceni sm. lZa Je dakle prva bosica, koja preporadja"Sunce" kao sto Kolenda u starih SIDvjena i Kalenda u Indijanaca. Raznagermanska plemena eovu ju svakD po svoju: juena plemena "Perachta"(sja jna), Franei isvace Hilda-Berta, Anglosasi Hreda it.d. Skandinavci suju nazivali Fri~, a bila je supruga "Odhinncva". Longobardi Frea3] te su ju,kako Edda vell, od vena preuzeh, a to je hila s tslv . Pr ij e.

(Vodna'lje praslovjenski bog, a po svoj prilicijoste je bio arijski bagArijska riec "vande" anamenuje vodu, a Vodna je bio svim mornarskimplcmenima ok~ baltiekoga mo.~ najglavnijim bogorn, sad bili Dnigerman~kDga 1~1slovjenskoga pod~etla. Tako je i bog.ati gavan Njord (Njur)otec PTlJe. 1 PnJara. bi o stare slovJ~n~ko bozansrvo I Vara (Vjera) bDginjapravdc I istine cini mi se sloYJenkmJDm. Njur i (Neuri) su nam poznali izHerDdDta

~"';~~i~.~. KrokI Kuru" od kr. ",r uniititi. ubi.i od loga lopograficka imena KrkonoSe.~ K ol ed a K ol in da .C . l< nd a. K ol ia da~ .. k.pri.SOIh frijen Sign. Irion ijubiti

y . . .. : : : : :: " 'w ~ u ; e ,\ : :" : a l" voda. Vaelill .. nd je i


49/100

"rune'w presle od Asa i na Gote, dok su joSte na Baltiekom moru stanovali ina Norrnanske Markomane. C im su se ovi posljednji iz svoje postojbinepremaltalijikrenuli;timsuupoznaliijuznisvietsasvojimirunama.Stogase nazivlju rune "Markomanskim pismom".

Gcldaatiu veli da: "slova naime, kojirni se Markomani sruse, koje miNormanl nazivljemo i koji niemaekim jezikom govore, da potjecu od njih, adaih prozvase imenom runa

Kaludjer Hrabaru tvrdi 0 su se runama trsili svojepjesme, caranja i gatanja koja sc kriju do sadapoganskimobredima.

ToistovcliioStaroslovjenima,okojimcekasnijebitigovoraI gatanjeje.bilo u Germana nalicno ~tanju starih Slovjena. I stari

Slovjeni su gatali konjima k a 0 etc Germani. Dok s~ dliall.blele.ko.nJe uhramovima, kojim su srecu ,Ii nesreeu proricah, pash su stan Stovjeni ernekonje (vrance) kao u hramu u Ratari Radegostu, u hramu ArkoneSvantevitu, u Korjenici, Rugievit-u u Stetinu, Triglavu itd.

Takova gatalista su vee Misirci i Grci imali, a u Rimljana im je to bilagotovo sva sluiba bcgovima. I E~reji su imali svoje aetecce i earobnjake, .0kojim veil sv. pismo, da ih je pOljera.o halj Saullz svcje ~mlje, a kad mu!edoslc pred njegovom zadnjom ocajncm bltkom do velike nevolje, tad jepozvaoksebivjesticuizEndora,damu prorice srecu!I Germani i start Slovjeni su proricali sreekami, a to im je bilo glavnobogosluije. Po Tacitu bi Germani skinuliod stabla po neko!iko grana, te biih u stapice zatesali isvojim crtama obiljezili. Stapiee bi bacali na bieloplatnoilihaljinutebiondagatalacpogledaouneboiizmolionekolikorieci,promatrao biljege na etapovima i prorivao buducnost. Bas take su gata]i iRadogostovi svjecenici (Svjatoni) u hramu Ratare na Dolenskom jezeru uRatarskojzemljiu grrelicama.u

U Germana su se bavile bajarstvom narccito sene "Alraune",4j koje subivale bud na osamnima mjestima, kao na planinam, bud da su se k1atilepo surname. i zemljama. Tako je to bivalo i u Kelta, a i nee Druda, koju su iGermani na to upotrebljavali, potvrdjuje nam to mnienje, jerbo Druidi subilisveeeniciuKelta,kojimjebilogatanjeglavniposao.

Germani su ime.li svoje svecenike kao i stari Slovjeni. Oni su ih nazivali"Blodgodarili Blodmenn' a cvi Kreva-ma

Snorro pripovieda. da su Asi imali u svojem Asgardu zrtvovaliiite(Blotstadr - Blutstattc) a bozjim sluibenicima dvanaest Oiar iii Drottar-a.

~ Run. " o(Ojnopi.mo'IColda.ti: Ooinventionelinguar.ap. Gotda.ti'S Sudjll aSnorToveli, da je to prcizaelo od Vana, daje Freyja (Prija) prva bila, kcja jetoAsenauCila.

Tojebiouvarak raznih travaljekovitih,a kadkadotrovnih, a s toga eebaja 0 kralju "Odhinnu", da je time cudovista tvorio: ljude umarao,unesrecivao i u bolesti vraec, a tako gaje narod pravim bogom dtzao

Nu Prija je uvela u Asaidrugihbo-.i.anstvatakoboginjuZivu{Sif,SiviaiZivia) . Ova seje po drugi put udala za nordijskog "ThoIT

Bajka baje 0 Z iu i ( S ij ia ) , da joj je L ok e (L og e Lahe ~ Oganj, plamenljednomkrasnukosuizgorio;nudagajeThon'"sgrabioibiobigasmlavio,da mu neobeCa, da ce joj pribaviti zlatnu kosu. Tu se vidi da je ela tokosaZiuia boiica Zemjana , kojoj ce zlatne vlasi svake godine narasti, madajojkadkadaiopriisuncanaugakosu

Ziva iIi Diiva i Diuicn je bila u Venda zlatokosa boginja prirode iIjubavi. U svojoj desnicije drialajabuku, a u lj evic i grozdjagoda. Kosajojjevisjela sve do podkoljena. Svoj hram je imala u ra~nim gajevima, anajslavnijije bio na Razi b r i e gu (Ra!Zebu rg }. 2 1U Venda i Poljaka bila udata za boga Ziju (Z ilbog ~ Zijbog) , a tad su junazivali Dzieoana i Dzidzilja; nu ona je bila i Mo ran a (Mar i en a ), jerbo su jojirtvovalizarobljenike, a tad suju naaivali Kro do l lOm i c nom . U zimije bilaKro do va zena i Morana, a ljeti Ziva, eupruga Zi j eboga , a nije ina vandvclicna boaica zcmlje Zemjana iii Zemina znd. Zemjad

Boginja proljeca je bilau Germana Os!ara31t.j. proljetnaMjescCina

IIs"idodsiedenvreti.. .; 2~ lZ ! 'Id~~$ :~ :n~~~ o ; :~~ ;~ :': : ': ~ j~~G ; ;~~~ ~ : : : '8~~"d" $"fl!i(l$l; stnlr


50/100

82 Nikola Vilezdr_ Gri.elitGaSQlCeUprozdrieti, tad biee aamraclvalt. Od toga au kazali istari Slovjeni pomrcnj!Sunea "Vukadlad', kac etc to i danas kazu Rumunji "Vrkolad'. I Germani

o 'eristarihSlov'enaPonajprije su se klanjali nebesima i svjetlosti, a to je bio Svarun,

stvorac svemira i svieta; nu kao da ljudska narav tra;;i vise nego jedno


51/100

au imali "vukodlaka", te au ga naaivali Wahrwoif-om;'1 nu to nije ino vanpaklenski Fenrirkoji, kad razvali male, da ce nebo izemlju ticati, te cenavaliti u druztvu svoje scatre, zmijc Midgard isinova Surtura na samebogove, od kojih ce ga svladatimoeisamoneheskiotacAI/!iIldur(svevisnjiatae).

Toga paklenskoga sloduha au Stari Slovjeni nazivali S i t iu ra tom .9. UStarihSlovjcna.

A.OboZanstvusvjetiostiKao etc nalazimo u svih naroda borba bozanstva svjetlosti i tmina;

tako to vidjamo iu starih Slovjena. U ovih vidimo najvisim boZanstvomSuaroga, kac etc i u ostaJih naroda arijskih. EnD vidjesmo u EranacaZuruana, u Indijana Varuna, a u Grka i Rimljana Urana i t.d

Nebeski bog Svarog radja svoga sina Syaroiica, a ovaj je suncanobozansrvo kao u Misiraca


52/100

B, 0 boasnstvima tmina

C. 0 biesovima

Ovjeri star ih Slovjena 87

~~I~::~:"~lse~I~~n~zi~.eroje "Bika" i tako je vladala lia danju i


53/100

VI. 0 postanku nebeskih bceenstave u Ijudskoj dusi.

smo se uvjerili, da se je covjek u svojoj djetinjoj dobiponajprije klanjao vidljivom euncenomu boaansrva, i to uMisiraca bogu Ra, u Fenlcana Adonu-Ra, u Babilonjana nu(B,; lu, Bel ), u indijanaca Indri, u Eranaca Mithri, u GrkaApollonu, u Rimljana Jani ,11 u Keha Bealu, Germana Baldurn,

ustarih SlovjenaBelbaguit.dTime vidimo, da se je covjek klanjao same jednomu bozansrvu i to

bogu svjetlosti, bogu dana i Ucta; nu do mala izkusioje oprjeku svjetlosti itmina, dana i noel, ljeta i eime, a osim boga"Sunca"opaiaojei MjeseCinu,kojoj je podiclio sluzbu zenskinje i supruge suncanoga bozanstva, a takoposta u Misiraca bozanstvc "Mjcscc inc" lia (lsis~Asel), u Fenicena Astoret(Astarte), u 8abilonjana Is/ar, u Indijanaca Soma, u Eranaca Maonh, u GrkaArtemis Hecate21 u Rimljana Diolla luc ifera, u Kelta Belesamis, u GermanaNanas,ustar ih SlovjenaBiozuna.

Sva ova gcnska bica oplakuju svoje muzeve u bejkama, kad imstradajuodnoenihizimskihzloduha

Time opaiamo, kako se je covjek ponajprije klanjao jedinomu bogunebeskomu,a maloizatogaklanjaseidvjemadvoboianstvima, a post c ce izlodusitminasvoju snagu pokazivati,ctotisekJanjai trecemu bozanstvuDoCim je izvcrnc Osor (Osiris Hesirf] u Misiraca danje suncanc bozanstvo, ananocnc: postaje smrcu: Osor notnim boianstvom, a rza danjim.

Netom je Osorov brat i takmac mu Typfwn (Set) bio Osera usmrtio,mienja o~ ulogu sa svojom Zonoin lZorn. ad sada vlada ova danom te gaoplakuje ] iali za njim, a on postaje sudijom duSa u podzemlju (Hesiri-Tllm).JI

Prema tomu po.dielili su misirski svecemci zvjezdari inebesa na dvoje isvakoj polovici dah po svcje bozansrvo. Oscra metnuli au na zvjeroje

nJ.anu"je b;oirvomo .Yn~ano botan.,..", dvoobr""n;JanYsje p",.IBvljaogodinu d , u l i k i mlkemZlme!l.l"lB,


54/100

na ovom je od sada poCivaJo i suncano botanstvo Horus. Ovaj umara sada iosvecuje krvnika svoga otca "Typhona".

Kako su misirski svecenici bili najprvi i najostroumniji zvjezdari, a natoihnukalaivjeraivedromisirskopodneblje;takosuonibrzoopaziIi, dalezi na nebesima izmedju zvjeZdja "Bika i Gundevalja", i to profjecem upravotjemenu ncce . zvjezdovlje "Lava". Ovo ce u Misiru !jeti sjajiti u vece, ajutrom ce u svojem krilu osvanuti opet sa naj7.escim i najzarCirn suncem.

Misirski svccenici poznavall su ljetno zvjezdovlje "Lava" vee od sinjihdavnina;jerjenanjemodnepoznatihvremena Neithstolovala,staramajkasuncanoga bozanstva 'Ra'. Ovu su uprilicivaliponejpnje kravcm, koja radja"Sunce"; nu posto ce sunce u Misiru u zvjezdovlju 'Lava" najvecu : r e g uprouzrokovati, to cc i majku suncevu, koja sa svojim sinom na istomzvjezciovlju stolujc, ulicivati "Lavern". S toga su ju uobraiavali IOllOmdjellOjackim l icem, a to u je bila misir ska Sfingo (Sphinx).

Od kada se je rodilo novo suncano bozansrvo Horus, od tada su paCelirnisirski svecemct i kral jevill smatrati priliku S[lnge uobrajavanjemHorovim, dccirn su stare bozanslvo Ra zametnuli a Osora usvojili, a mjestostare bosanske majke Neith poprimili su mladu majku Horovu iiu. i tako suod staroga trojstva uprilicena u Sfingl(Ra, Neith i Lav) stvonli novo trojstvo(Osera, lsi~, Horus). _Ook su Misirci pocitcvali ono prvc bozanskouprilieavanjc. dotle su I Sfingu oboiavali, a kad su poceli u njoj razabiratinckavu ncman i kad su vidjeli da za nju puk malo mari, odtada su ju isvecenicizabaciliinovotrojstvostvorili

lstim nacinom su i Babilonjani svoje stare trojstvo Samas-a21 Sinell iBine"lpretvoriliu.asurskedobeu novo Bilu, Anui Nisroka(Nuah)

Nisro~je .gotovo ona. ista nernan, kao ~to i misirska Sfinga. sarno sto sujcj Babilcnjant pndodahlsuneanakriiaib!volskerogove!

J J evrcji au imali slicnu utvaru, kako rekosmo, a toje bila Cherub.er"Cherub" [c .bio u Jevreja simbolic~ pojam bozanskog cuvara u obliku

lava, orljima krihma, Ijudskom glavom I bikovim rogovima koji prenasa ponebeslma. prjjestolje -ianie-ooo. U njemu su nazirali bozansku snagu.mudrostlsvukudnuprisutnost.

Kac sto su Misirci urnisljali i utvarali suncano boiantvo "krilatimko~urom": tako, ~u i Indijanci draali, da im ~'Vishnu' hrli zrakom na sjajnojbozanskoj ptici Garuda'61 Tako Jasl I grcki Ocecncs na orolaw i Zeusvijekom milujc svoga Ijubimca orla pticu. Indijsko suncano bosanstvc juri

" Dunk.~ I 74.5, Aun. ~'alj Thelmosi. IV_ie dao u k l e . ,i prod Sjingom u Memfi,u "HornsHa~, : : , : ;~~~. ; u o ; : : . u v o j e m JajuloSin-mjeBO

Zvjezdovlje "Bivoia' nazvaJi su Misirci s toga, Sto ono proljecemprikazujczgodnodobazaoranje.

Ova zivotinja posrala Je vremenorn pravim bozanstvom, cdat

nikola vitez o vjeri starih slovjena

Documents