NEFORMALNO OBRAZOVANJE, KULTURA, SPORT I RODNA RAVNOPRAVNOSTAUTORICE: NAIDA FERIZOVIĆ I TAMARA VUJINOVIĆ

JAVNA POLITIKA

UVOD

Rodno osviještena politika je uključivanje rodne perspektive u

svaku fazu političkog procesa – planiranje, provedbu, praćenje i

evaluaciju – u svrhu promicanja ravnopravnosti žena i muškaraca.

To znači procjenu utjecaja političkih mjera na život i položaj kako

žena tako i muškaraca – i preuzimanje odgovornosti da ih se po po-

trebi preispita. Ovo je način da se rodna ravnopravnost učini konk-

retnom realnošću u životu žena i muškaraca stvaranjem prostora za

svakoga, kako unutar institucija, tako i u zajednicama – da se dopri-

nese procesu oblikovanja zajedničke vizije održivoga humanoga

razvoja i njegovoga provođenja u stvarnosti. Rodno osviještena

politika dovodi iskustvo, znanje i interese i žena i muškaraca na istu

razinu važnosti. Institucije i organizacije možda će trebati promijen-

iti ciljeve, strategije i aktivnosti kako bi i žene i muškarci sudjelovali

u razvojnim procesima i imali koristi od njih.

Cilj ove javne politike je uključivanje žena, muškaraca, djece i mla-

dih u obrazovanje, kulturno djelovanje i sport. S obzirom da je ovo

rodno osviještena politika, njen cilj je prije svega preobrazba ner-

avnopravnih društvenih i institucionalnih struktura u ravnopravne i

pravedne strukture i za muškarce i za žene, a time i iskorjenjivanje

1

2016. GODINA

diskriminacije na osnovu pripadnosti pojedinom rodu. Fokus ove

javne politike je na neformalnom obrazovanju, kulturi i sportu u lo-

kalnoj zajednici, odnosno na učešću muškaraca i žena, dječaka i

djevojčica u tim aspektima društva i lokalne zajednice.

Uzimajući u obzir što se podrazumijeva pod neformalnim učen-

jem/obrazovanjem, cilj nam je ukazati na važnost promovisanja

neformalnog i cjeloživotnog oblika učenja putem različitih oblika

edukacija, seminara, kurseva, između ostalog, uz podršku društa-

va i organizacija koje nisu nužno vezane za institucije formalnog

obrazovanja. S obzirom da su kultura i sport usko vezani za oblast

obrazovanja, kako formalnog, tako i neformalnog, cilj ove politike je

također upozoriti na važnost kulturnog i sportskog aspekta života,

te njihova razvoja i očuvanja. Osnovne odlike sporta su timski duh,

solidarnost i poštena igra što ga čini pozitivnim faktorom lokalne

zajednice, a osim toga važan je i zbog promicanja tjelesnog i men-

talnog

zdravlja zajednice, što pridonosi rastu i razvoju lokalne zajednice

i spaja ljude. Oblast kulture važna je za društveni i kulturni, ali i za

ekonomski razvoj lokalne zajednice. Ulaganje u kulturu i neprestani

rad na njezinom očuvanju i razvoju, te ravnomjerno uključivanje

svih stanovnika i stanovnica lokalne zajednice u njezin rad, ključni

su za unaprijeđenje kulturne i ekonomske infrastrukture zajednice.

1. Šta je neformalno obrazovanje?

Europska komisija (2001) definira neformalno obrazovanje/učenje

kao:

„Učenje, koje se ne odvija u obrazovnim ustanovama ili srednjim

2

strukovnim školama, i za koje se obično ne dobija certifikat. Is-

tovremeno je sistematično (u pogledu ciljeva, trajanja i sredstava

učenja). Sa stajališta učenika/ice usmjereno je ka izvesnom cilju“1

Neformalno učenje je nezavisno od obrazovnih institucija. Među-

tim, i takvom obliku obrazovanja/učenja je potrebna struktura. St-

jecanje znanja se događa vrlo svjesno, pri čemu učenik/učenica

ostvaruju neki cilj učenja.

Neformalno obrazovanje nudi mnoštvo programa edukacije, koji se

mogu svrstati u dvije široke kategorije:

Obrazovni program (za sticanje različitih znanja i vještina)

Programi koji se tiču vaspitanja (učenje stavova i pozitivnih

životnih vrijednosti)

Ovi programi namijenjeni su najrazličitijim ciljnim grupama:

Za neke osobe ono može biti jedino moguće, i jedino dos-

tupno obrazovanje, jer su im, iz raznih razloga, vrata formal-

nog, institucionalnog obrazovanja zatvorena (npr. imi-

granti, različite marginalizirane i manjinske društvene grupe

i sl.)

Odraslima, pri čemu ga određujemo kao učenje i osposo-

bljavanje odraslih za rad, život, društvene aktivnosti, koje

ne podliježu direktno standardizaciji i strogim postupcima

verifikacije.

Mladima, u omladinskim klubovima, nevladinim organizaci-

jama, u slobodnim aktivnostima poslije škole, na ulicama i sl.1) Europska komisija (2001): Saopštenje komisije: Stvoriti europski prostor za cjeloživotno učenje str.33

3

Roditeljima, radi lakšeg snalaženja u novoj životnoj ulozi.2

2. IDENTIFIKACIJA PROBLEMA

Neformalno obrazovanje

Iako je formalno obrazovanje još uvijek vodeći oblik učenja i st-

jecanja profesionalnih kvalifikacija i životnih vještina, neformalno

i informalno učenje godinama su sve prisutniji na globalnom i lo-

kalnom nivou društva. Da bi naglasili razliku između neformalnog i

informalnog obrazovanja, u nastavku dajemo definiciju informalnog

obrazovanja: „Učenje koje se odvija u svakodnevnom životu,

na radnom mjestu, u obiteljskom krugu, ili u slobodno vrijeme. Ono

nije (u smislu ciljeva učenja,vremena ili poticaja učenja) strukturira-

no, i u pravilu ne vodi ka certificiranju. Informalno učenje može biti

ciljano, ali je u većini slučajeva nenamjerno/nesvjesno.“ 3 Osnovna

razlika između neformalnog i informalnog obrazovanja je u tome

što neformalno obrazovanje, iako se ne odvija u obrazovnim usta-

novama, ima strukturu i cilj učenja, dok se informalno obrazovanje

ili tzv. životno učenje odvija nesvjesno.

Razlog sve češćoj prisutnosti neformalnog i informalnog učenja

u društvu jeste što su građani i građanke prepoznali neophod-

nost usavršavanja kroz cijeli život, odnosno, shvatili su neospor-

nu važnost cjeloživotnog učenja. Konceptom cjeloživotnog učenja

obuhvaćeno je formalno, neformalno i informalno obrazovanje. Iako

se u našem društvu i lokalnim zajednicama sve više budi svijest i

spoznaje važnost cjeloživotnog učenja, uz sport i kulturu, ove kom-

ponente društva suočavaju se s određenim problemima, počevši

2) Marjanović, M. i ostali.; Neformalno obrazovanje: Nevidljiva snaga društva; Beograd, 2003, str 10 i 11.3) Europska komisija, 2001, str 35.

4

od formalnog, institucionalnog obrazovanja.

Jedan od važnijih problema u formalnom obrazovanju jeste posto-

janje nesrazmjera u obrazovanju žena i muškaraca, dječaka i dje-

vojčica. Iako prema zakonskim propisima koji se odnose na oblast

obrazovanja u Bosni i Hercegovini ne postoji diskriminacija na osn-

ovu spola, rezultati u praksi pokazuju drugačije. Prema konstataci-

jama iz Gender akcionog plana za BiH, „generalno, veći broj dječa-

ka završava osnovno i srednje obrazovanje, dok je broj djevojaka

koje diplomiraju na fakultetima veći od broja dječaka. Ipak, broj

muškaraca magistara nauka i specijalista, te doktora nauka veći je

od broja žena s ovim zvanjima.“ 4 Nadalje, postoji razlika u obra-

zovanju žena i muškaraca u odnosu na sredinu u kojoj žive, tako

da postoji jaz u obrazovanju između žena iz urbanih, suburbanih i

ruralnih sredina.

Spolna segregacija u obrazovanju također je prisutna, tako da žene

dominiraju u društvenim i medicinskim, a muškarci u tehničkim

oblastima obrazovanja. Na području Bosne i Hercegovine prisutna

je i diskriminacija romske manjine, odnosno postojanje neadek-

vatne obuhvaćenosti obrazovanjem, što rezultira visokom stopom

nepismenosti i malom stopom obuhvaćenosti ove populacije os-

novnim, srednjim i visokim obrazovanjem.5

Iako je u teoriji neformalno obrazovanje namijenjeno svima koji žele

učiti i usavršavati se, ono je prije svega od velike pomoći određen-

im društvenim skupinama, obično skupini ljudi koji su na neki način

marginalizirani. Stoga kažemo da je neformalno obrazovanje usko

vezano s pojmom društvene ravnopravnosti, odnosno, davanje jed-

4) Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2013 - 2017.godina, str. 9.5) Ibidem. str.10

5

nakih mogućnosti svima. Kao što je već spomenuto, postoje razlike

u pristupu formalnom obrazovanju žena i muškaraca, a naročito

onih koji dolaze iz ruralnih sredina. Različito tretiranje se ogleda pri-

je svega u oblasti obrazovanja i zapošljavanja, i upravo neformalno

obrazovanje ima za cilj da smanji taj prisutni jaz i pomogne pri ost-

varivanju života i zaposlenja u gradskim i ruralnim područjima. Nad-

alje, u Bosni i Hercegovini postoji generalni problem koji se ogleda

u tome što obrazovni sistem nije prilagođen potrebama tržišta. Taj

problem se ogleda i u marginaliziranju neformalnog obrazovanja

odraslih.“ Od aktivnosti cjeloživotnog učenja, najzastupljenija je

obuka i obrazovanje odraslih. Ona se obavlja u redovitim stručnim

školama, prema Nastavnim planovima i programima preuzetim iz

formalnog obrazovanja, s istom metodologijom rada kao i za re-

dovito školovanje u stručnim školama.“6 Također, kada govorimo o

neformalnom obrazovanju odraslih, bitno je naglasiti da u Bosni i

Hercegovini postoje samo tri centra koja se bave dokvalifikacijom i

prekvalifikacijom u BiH, u Bihaću, Sarajevu i Širokom Brijegu, što je

nedovoljno da bi se zadovoljile potrebe stanovnika i stanovnica za

tim vidom usavršavanja.

Nadalje, pojedine analize i istraživanja su ukazala na probleme koji

postoje u oblasti neformalnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini:

• mali je postotak diploma i certifikata koje izdaju organi-

zacije neformalnog obrazovanja svojim uspješnim polaz-

nicima, a koji su priznati;

• neformalno obrazovanje je nedovoljno razvijeno da bi

moglo odgovoriti modernim zahtjevima tržišta rada;

6 Kuka, E., Aktualno stanje neformalnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, Stručni rad, 2012.

6

• u nedovoljnoj mjeri je prisutno strateško planiranje u ne-

formalnom obrazovanju, što je uzrokom nedefiniranog i

neplanskog funkcioniranja.7

Ono što je bitno naglasiti jeste da pored formalnog obrazovanja,

našem društvu je potrebna i konstantna prisutnost promicanja ne-

formalnog ili cjeloživotnog učenja jer to pridonosi većoj mogućno-

sti zapošljavanja i konkurentnosti na tržištu rada te ekonomskom

rastu države.

Kultura i sport

Ustav Bosne i Hercegovine iako se u preambuli poziva na Međun-

arodne paktove o građanskim i političkim pravima, odnosno o

ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i Deklaraciju o

pravima nacionalnih manjina, u svom sadržaju ne spominje područ-

je kulture, kao područje od posebnog interesa za državu Bosnu i

Hercegovinu. „Pri tome valja naglasiti kako je člankom 15. Međun-

arodnog pakta o građanskim, socijalnim i kulturnim pravima (koji se

nalazi u popisu Aneksa 1. Ustava BiH) jasno priznato pravo svakog

građanina na sudjelovanje u kulturnom životu, uživanje pogodno-

sti znanstvenog napretka i njegove primjene, te koristi od zaštite

moralnih i materijalnih interesa koji proizlaze iz bilo kojeg znanst-

venog, književnog ili umjetničkog djela kojega je osoba autor.“8

Sport predstavlja važnu javnu društvenu djelatnost, koja ima važan

utjecaj na psihofizičko zdravlje osobe. Prema istraživanju Komisije

za mlade pri Vijeću ministara BiH, svaka druga djevojka/žena i svaki

treći muškarac se ne bavi rekreativnim aktivnostima. U navedenom

7 Ibidem, str 7. i 8.8 Završni izvještaj:GAP analiza Zakonodavstva Bosne i Hercegovine u području kulture, 2012, str.12

7

istraživanju se navodi: “45% mladih se uopće ne bavi rekreativnim

aktivnostima koje

bi vodile održavanju tjelesne kondicije i očuvanju zdravlja, a isto

toliko njih se bavi aktivnostima barem jedanput sedmično. Ostali

upražnjavaju ovakve aktivnosti jednom dnevno (13%), jedanput do

tri puta sedmično (28%) ili rjeđe (13%). Procenat neaktivnih je znača-

jno veći kada su u pitanju žene (56%) nego muškarci (33%)”.9 Kad

govorimo o stanju sportskih objekata u našoj državi, sa sigurnošću

možemo reći da je većina objekata u lošem stanju i zapuštena. To

svakako umanjuje mogućnost bavljenja naših građana i građanki

profesionalnim i vrhunskim sportom, a također sprječava i uspješan

razvoj sporta u našoj državi i lokalnim zajednicama.

Analizirajući stanje kulture i sporta, primijećene su brojne sla-

bosti kao što su: kolektivna nebriga za kulturnim naslijeđem i

sportskim objektima, nepostojanje dovoljnog kadrovskog potenci-

jala za sistemsko bavljenje problemom, politizacija kadrova, nere-

dovno i nedovoljno izdvajanje sredstava u općinskom budžetu,

neprilagođenost i nepostojanje objekata, nizak stepen kvalite-

ta kulturnih i sportskih manifestacija, povećan broj manifestaci-

ja zabavnog u odnosu na kulturni karakter, značajan broj neafir-

misanih/nevalorizovanih lokaliteta kulturno-historijskog naslijeđa,

nedostatak takmičarskih manifestacija, loša stimulacija kulturnih

stvaralaca, nedovoljna fabrikacija i afirmacija kulturnih proizvoda,

slab PR kulturnih i sportskih subjekata itd. Nezanemariv problem

kojem se treba posvetiti posebna pažnja je zaštita kulturno-histori-

jskog naslijeđa. Rješenje se zasniva na očuvanju i zaštiti svih oblika

naslijeđa od kojih je najveći dio onih koji spadaju u tradicionalne

9) Strategija razvoja sporta u BiH 2010-2014, 2010, str.9 i 10.

8

kulturno-umjetničke forme i manifestacije. Pristup njihovoj zaštiti i

očuvanju ovisi od prirode ovih dobara, ali svaki od njih ima za cilj

sačuvati njihovu autentičnost, odnosno izvornost.

3. INSTITUCIONALNI MEHANIZMI

Prema članu 8. Zakona o načelima lokalne samouprave Feder-

acije Bosne i Hercegovine, u vlastite nadležnosti jedinice lokalne

samouprave spada i:

- osnivanje, upravljanje, unaprjeđenje i financiranje ustanova i grad-

nja objekata za zadovoljavanje potreba stanovništva u djelatnosti

kulture i sporta;

- ocjenjivanje rada ustanova i kvalitete usluga u djelatnosti zdravst-

va, socijalne zaštite, obrazovanja, kulture i sporta, te osiguravanje

financijskih sredstava za unaprjeđenje njihovoga rada i kvalitete

usluga, sukladno potrebama stanovništva i mogućnostima jedinice

lokalne samouprave.

Nadalje, Bosna i Hercegovina je „ zajedno s ostalim zemljama Ju-

goistočne Evrope, potpisnik Memoranduma o cjeloživotnom učen-

ju. Potpisivanjem Memoranduma, Bosna i Hercegovina

je preuzela obveze u oblasti cjeloživotnog učenja, gdje stoji da će

strane surađivati na podizanju općeg i srednjeg stručnog obrazo-

vanja, uključujući i neformalno obrazovanje.“10

Vijeće ministara je 2014. godine donijelo Odluku o usvajan-

ju strateške platforme razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu

cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini za period 2014-2020.

10) Kuka, E., Aktualno stanje neformalnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, Stručni rad, 2012, str. 3

9

Prema čl.1, stavovima 1, 2 i 3 ove Odluke, Strateška platforma usvo-

jena ovom odlukom

predstavlja pravni okvir i osnov za djelovanje i saradnju nadležnih

organa, institucija, organizacija i pojedinaca na svim nivoima vlas-

ti u Bosni i Hercegovini, na planu usvajanja i pune implementaci-

je neophodnih strateških i/ili drugih razvojnih dokumenata o i u

vezi s obrazovanjem odraslih. Strateškom platformom se utvrđuju

globalni pravci razvoja obrazovanja odraslih u Bosni i Hercego-

vini, za period 2014 - 2020. godina, kao zajednička platforma za

razvoj savremenih politika obrazovanja odraslih u Bosni i Herce-

govini, zasnovanih na konceptu cjeloživotnog učenja. Strateška

platforma uspostavlja osnovu za sistemski međusektorski pristup

strateškom planiranju razvoja obrazovanja odraslih u Bosni i Her-

cegovini i inicira neophodne reformske procese u ovoj oblasti koji

treba da doprinesu većoj konkurentnosti na tržištu znanja i rada,

povećanoj mobilnosti i profesionalnoj fleksibilnosti pojedinca, te

društveno-ekonomskoj revitalizaciji.

Također, u Bosni i Hercegovini postoji i Zakon o principima obrazo-

vanja odraslih u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je u Republici

Srpskoj 2009. godine donesen Zakon o obrazovanju odraslih, čime

se uređuje obrazovanje i cjeloživotno učenje odraslih.

4. PREPORUKE

Neformalno obrazovanje

- kroz redovna budžetska izdvajanja osposobljavati organizacije

koje se bave neformalnim obrazovanjem, a kako bi implemen-

tirale aktivnosti osposobljavanja za zapošljavanje ljudi (dokval-

10

ifikaciju, prekvalifikaciju, stručno usavršavanje, stjecanje novih

znanja i vještina);

- u skladu sa postojećom zakonskom regulativom na entitetskom

nivou definirati standarde i kriterije koje moraju zadovoljiti or-

ganizacije civilnog društva koje nude različite programe nefor-

malnog obrazovanja, a koje su korisnici/e budžetskih sredstava

općine;

- identificirati teže zapošljive kategorije stanovništva i organizo-

vati programe neformalnog obrazovanja;

- poticati saradnju organizacija civilnog društva i poslodavaca sa

ciljem realizacije zajedničkih programa neformalnog obrazo-

vanja;

- raditi na povećanju svijesti stanovništva o ulozi i značaju nefor-

malnog obrazovanja, kao i o uključenosti svih društvenih part-

nera u datom procesu;

- kroz budžete lokalnih zajednica podržati programe neformal-

nog obrazovanja u skladu sa potrebama tržišta rada;

- osnivanje Centra za zdravo djetinjstvo koji bi svoje djelovanje usmjerio na konkretne radionice i vršnjačku edukaciju s ciljem prevencije i rješavanja problema nasilja među djecom.

Kultura

- Izraditi startegiju razvoja kulture za svaku lokalnu zajednicu;

- Analizirati poslovanje svih javnih ustanova i udruženja iz

oblasti kulture kako bi se spriječili budući gubici i nenam-

jensko trošenje budžetskih sredstava;11

- Održavati neformalne kulturne radionice za učeničku pop-

ulaciju;

- Promovirati kulturu putem lokalnih medija;

- Sanirati i adaptirati prostore domova kulture i postojećih bib-

lioteka;

- Obnoviti i opremiti kulturne ustanove;

- Budžetskim sredstvima podržati organizacije koje rade na

promicanju kulture i pružaju kulturne sadržaje.

Sport

- Izraditi strategiju razvoja sporta za svaku lokalnu zajednicu,

čiji će sastavni dio biti plan povećanja i redovnih izdvajanja

budžetskih sredstava za potrebe implementacije strategije

i realizacije projekata u oblasti sporta;

- Analizirati poslovanje svih javnih ustanova i udruženja iz

oblasti sporta kako bi se spriječili budući gubici i nenam-

jensko trošenje budžetskih sredstava;

- Provođenje kampanje koja će imati za cilj promociju zdravih

stilova života u kojima dominira redovna fizička aktivnost;

- Stvaranje uvjeta za permanentno stručno usavršavan-

je kadrova za realizaciju sistema „Sporta za sve“, a ko-

jim bi se radilo na promociji i podizanju svijesti javnosti o

važnosti sporta i uključivanju građanki i građana u sports-

ko-rekreativne aktivnosti;

12

- Osigurati besplatno treniranje sve djece u lokalnim klubovi-

ma koje finansira općina;

- Subvencioniranje troškova treniranja djece u lokalnim klubo-

vima koje ne finansira općina;

- Organizovati sportska takmičenja za mlade i sportske

klubove;

- Subvencionirati odlaske učenika na kulturne i sportske man-

ifestacije;

- Sanirati postojeće i izgraditi nove sportske objekate kroz

javno privatno partnerstvo;

- Dati podršku lokalnim sportskim klubovima;

- Dati finansijsku podršku pripremnim treninzima za državna,

međunarodna takmičenja sportistima i sportskim klubovima

sa područja općine (besplatno treniranje ako se odvija na

području općine ili finasiranje treninga izvan općine).

13

LITERATURA:

1. Zakon o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegov-

ine; dostupno na: www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/zakoni/2006/zakoni/

34bos.htm

2. Europska komisija: Saopćenje komisije: Stvoriti europski prostor za

cjeloživotno učenje. 2001.

Dostupno na: http://www.mladi.org/.../informalno%20i%20neformal-

no%20uenje.pdf

3. Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2013.-2017.godi-

na, 2013. Dostupno na:http://www.alvrs.com/v1/media/djcatalog/Gen-

der%20akcioni%20plan%20za%20BiH%202013.%20-%202017.%20go-

dine.pdf

4. Analiza situacije: Izvještaj o stanju ravnopravnosti spolova u Bosni i Her-

cegovini, 2009.Dostupno na:

http://www.unicef.org/bih/ba/Izvjestaj_o_stanju_ravnopravnosti_

polova_u_BiH.pdf

5. Završni izvještaj: GAP analiza Zakonodavstva Bosne i Hercegovine u po-

dručju kulture, 2012. Dostupno na:

http://www.cultureshutdown.net/wp-content/uploads/2012/07/GAP-

ANALIZA-KULTURE-BIH-ZZ.pdf

6. Strategija razvoja sporta u BiH 2010-2014, 2010, dostupno na:

http://www.ada.gov.ba/dokumenti/ostali/strategija_razvoja_sporta.pdf

7. Izborni program SDP BiH

8. Marjanović, M. i ostali.; Neformalno obrazovanje: Nevidljiva snaga društ-

va; Beograd, 2003, Dostupno na: http://www.hajdeda.org.rs/08_down-

load/nfo/neformalno_obrazovanje_web.pdf

14

9. Odluku o usvajanju strateške platforme razvoja obrazovanja odraslih u

kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini za period 2014-

2020., Dostupno na: https://www.ilo.org/dyn/natlex/docs/ELECTRON-

IC/99393/118628/F1893753487/BIH-2014-M-99393.pdf

10. Kuka, E., Aktualno stanje neformalnog obrazovanja u Bosni i Hercegovi-

ni, Stručni rad, 2012, Dostupno na:http://hrcak.srce.hr/95820

15