rodna jednakost u istraživanju radionica na hrvatskom jeziku...rodna jednakost u istraživanju...

This project has received funding from the European Union's Horizon 2020 Research and Innovation programme under Grant Agreement No 873134

The CALIPER project: Linking research and innovation for gender equality

Rodna jednakost u istraživanju Radionica na hrvatskom jeziku

2 0 - 2 1 t rav n j a 2 0 2 0

Tre n e r i c a : B r i g i ta M i l o š


Dobrodošlica

i raspored drugog dana

radionice2


Rodna jednakost i sinergije na inovacijskim ekosistemskim razinama – CALIPER pristup

3


4

Institucijska i ekosistemska promjena

Picture credit: Deloitte Digital

Uključujući visoko

obrazovanje Sveučilišta i istraživačke

organizacije kao čvorišta unutar šireg

ekonomskog i društvenog inovacijskog ekosustava.


5

Četverostruki spiralni modeli


6

Povezivanje točakaU L O G A S V E U Č I L I Š T A U N U T A R I N O V A C I J S K O G E K O S U S T A V A

Inovacijski ekosustavi djeluju kroz:

• Zajedničke napore kroz uloge i disciplinarne prakse izmešu znanstvenih istraživanja i tehnološkog razvoja

• Novi formati i prostori suradnje (hubovi, zajednička istraživanja (programi) industrija i doktorski studiji; spin offs)

• Ko-kreacija metodologija (živi laboratoriji, kolaborativni dizajn, projekt-bazirano poučavanje, itd.)


7

Zajednički izazovi: rodne nejednakosti?

U inovacijskim okruženjima triger faktor je identificirati ipostaviti suradnički napor o zajedničkim izazovima. Ininnovation milieus, the triggering factor is identifying andsetting up collaborative efforts on common challenges.

Predstavljaju li rodne nejednakosti problem koji treba riješiti za druge dionike ili učesnike inovacijskih ekosistema?

Molimo, recite što mislite!


8

Izazovi u inovacijskim ekosustavimaA F E K T I R A N I R O D N I M N E J E D N A K O S T I M A

Razlike u vještinama (nedostatak kvalificirane radne snage u istraživanju i razvoju i inovacijama STEM-a, posebno među ženama)

Slabosti u EU startup ekosustavima

Problem ravnoteža posla i života

Tehnološki dizajn / razvoj proizvoda slijep je za društvene razlike i / ili pristran

Sudionici civilnog društva, aktivni društveni problemi i socijalne inovacije koji nisu savjetovani / uključeni u inovacijske politike i projekte


9

Istraživačke i inovacijske razlike u vještinama

• “Treba li Europa više STEM istraživača/ica?” EC Report, 2015

• Nesrazmjer vještina naglašen kao i potreba za radom na tranziciji posla

• Niske stope upisanih studenata na STEM na sveučilištu često proizlaze iz rodnih razlika u izboru studija u ranijoj fazi. (Buser, Niederle & Oosterbeek, 2015)

• Rodne razlike u odustajanju od STEM obrazovanja(Miller & Wai, 2015)

Zajednički izazovi za srednje/visoko

obrazovne institucije, tvrtke, R&D


10

Transfer tehnologije: rodni jaz u patentiranju

• Transfer tehnologija u svjetlu rodnih nejednakosti--> radni jaz u patentiranju


11

Transfer tehnologije i kreiranje inovativnog start up-a

Prema 2. Europskom Start-up Monitoru, samo 18.2% od start-up osnivača u inovativnim start-upovima su žene.

Zajednički izazovi za sveučilišta (spin outs), Start up Inkubatore, dionike u industriji


12

Odnos pola i života

Zajednički izazovi sveučilišta, lokalnih

vlasti, institucija odgovornih za skrb nad

djecom


13

Slijepo ili pristrano istraživanje i tehnološki dizajn/razvoj proizvoda

„Grupa studenata dizajnirala je zdravstvenu aplikaciju za farmaceutski lanac.

Poslali su anketu, stvorili persone i gradili kartu srodnosti svojih nalaza intervjua,

ali malo su zaglavili u sljedećim koracima. U kritici su mi opisali svoju primarnu

osobu/personu, sposobnu, aktivnu ženu u ranim tridesetima. Upitao sam je li ovaj

tip korisnika trebao biti odabran kao njihova primarna osoba s obzirom na

prirodu aplikacije.”

Zajednički izazovi za sveučilišne start-upove,

dionike u industriji, profesionalne dizajnere.

Anegdota sa UX designer www.uxdesign.cc


14

Neinkluzivni inovacijski ekosustavi

• Muška dominacija u regionalnim/nacionalnim inovacijskim ekosustavima

• Inovacija je tipično identificirana s high tech sektorima i češće s proizvodnim inovacijama inovacije procesa manje se uzimaju u obzir, posebno je to slučaj s društvenim inovacijama

• OCD-i ne streme aktivnom angažmanu u inovacijskim ekosustavma iako su ključni u premošćivanju društvenih/ekonomskih potreba (Chesbourough, Vanhaverbeke & West 2014)

Zajednički izazovi za sveučilišta, OCD-e, neformalne mreže

aktivne oko rod+ tema


Reference

• EUA Study (2019), The Role of Universities in Regional Innovation Ecosystems

• Buser, Niederle, and Oosterbeek (2014), Gender, Competitiveness and Career Choices, Oxford University Press

• Joesen, Nielsen (2016), Mathematics and Gender: Heterogeneity in Causes and Consequences, The Economic Journal, Vol. 126, Issue 593

• Miller, Wai (2015), The bachelor’s to Ph.D. STEM pipeline no longer leaks more women than men: a 30-year analysis, Front. Psychol.

• http://startupmonitor.eu/

• https://www.eurofound.europa.eu/sites/default/files/ef_publication/field_ef_document/ef1733en.pdf

• www.uxdesign.cc

• Chesbourough, H., Vanhaverbeke, W. and J. West (2014) New Frontiers in Open Innovation, Oxford University Press


16

P&O


Treća vježba u grupi –Analiza vanjskih inovacijskih

ekosustava iz rodne perspektive

17


Vježba u manjoj grupi

18

UPUTE:

3 različite sobe

Sudionici se raspoređuju prema svojim profesionalnim pozicijama/ulogama

Svaka soba radi na 3 različita dokumenta dostavljena na linku putem chat-a u svakoj sobi

Cilj vježbe je fokus na vanjske inovacijske ekosustave vaše institucije iz rodne perspektive

Svaka grupa odabire moderatora/icu ili voditelja/icu te osobu koja će izvješćivati (voditi bilješke i referirati na plenarnoj sesiji)

Suradnja svih osoba u timu

40 minuta

PLENARNA DISKUSIJA



Institucijskakomunikacija

20


21

Jezik i kulturni stereotipi

Ženske akademske karijere obilježene su jakom vertikalnom segregacijom.

Kulturni stereotipi portretiraju ženu kao manje kompetentnu i manje posvećenu svojoj profesionalnoj karijeri.

Nesvjesne rodno utemeljene pretpostavke reflektiraju se u jeziku.

Korištenje seksističkog i diskriminatornog jezika prepreka je postizanju jednakosti.


22

Komunikacija: poluga ka rodnoj jednakosti

“Kako bismo se nosili s rodnom nejednakošću,

moramo razvidjeti načine na koje

komuniciramo.” (EIGE)


23

Seksistički i rodno diskriminatorni jezik

Seksistički jezik = jezik koji se koristi s namjerom ponižavanja. N.pr. Ženemoraju zarađivati manje od muškaraca jer si i manje inteligentne

Rodno diskriminirajučći jezik: ide onkraj seksističke intencije i uključujeriječi, fraze, i/ili druge jezične značajke koje osnažuju steretipe, umanjujuvrijednost ili ignoriraju žene ili muškarce.

N. pr.: «Veleposlanici i njihove žene pozvani su na svečanu večeru.”


24

Gender-biased and gender-neutral language

Rodno-preferentan jezik= implicitno ili eksplicitno favorizira jedan rod naddrugim.

N. pr.: «Suvremeni svijet nalaže da svaki građanin mora brinuti o svojimgrađanskim dužnostima.»

Rodno neutralan jezik: iuzima u obzir ljude općenito, bez referencija namuškarce ili žene (rodno-slijep jezik)

N. pr.: «Ljudi ne shvaćaju u potpunosti svoj učinak na okolinu.»


25

Rodno osjetljivi jezik

“Rodno osjetljivi jezik je rodna jednakostmanifestirana kroz jezik.

Rodna jednakost u jeziku postignuta je kada žene imuškarci – i oni koji se ne nalaze u navedenimkategorijama – bivaju oslovljenima jezikom kaoosobe jednakih vrijednosti, digniteta, integriteta ipoštovanja” (EIGE)


26

Korisni izvori

EIGE Alat za rodno osjetljivu komunikaciju

Nudi smjernice za korištenje rodno osjetljivog jezika u pisanju.

Nudi primjere/savjete iz engleskog jezika, no načela rodno osjetljivog jezika univerzalna su.


27

Ljestvica inkluzivnosti u jeziku


28

Rodno neutralan vs rodno osjetljiv jezik

Kako izabrati?• “Hoće li spominjanje roda rasvijetliti ključne aspekte teme o kojoj

kanite razgovarati? Ako da, koristite rodno osjetljiv jezik. Ako ne, rodno neutralan.

• Referirate li se u govoru na ljude općenito ili na specifičnu grupu? Iako spominjete ljude općenito, prihvatljivo je koristiti rodno neutralni jezik (u nekim slučajevima), dok ukoliko tematizirate specifičnu grupu najčešće je relevantno prodiskutirati i rodni aspekt, rodno osjetljivim jezikom.

• Smjerate li biti eksplicitno uključivi prema osobama nebinarnog roda? Ako da, možda ćete se odlučiti za rodno neutralan jezik (u engleskom: treće lice množine, tj. they, them i sl.) ili ćete koristiti rodno osjetljiv jezik koji uključuje grupu u pitanju korištenjem novih inkluzivnih termina poput „zhe” , „hen” (u švedskom). (EIGE)


29

Dobrobiti korištenja rodno neutralnog jezika


30

Šest načela rodno osjetljive komunikacije

1. Osigurati da su predstavljene i žene i muškarci

2. Izazvati rodne stereotipe

3. Izbjegavati isključujuće oblike

4. Koristiti jednake oblike oslovljavanja

5. Stvoriti rodnu ravnotežu

6. Promovirati rodnu jednakost kroz titule, oznake, imena

(UNDP)


31

Izazvati rodne stereotipe

Nesvjesni kulturni stereotipi često su prisutni u jeziku koji rabimo.

Kada se koristi orođena zamjenica (n. pr. on ili ona) pretpostavlja se rod osobe o kojoj razgovaramo.


32

Izazov rodnim stereotipima slikama

Stereotipni prikazi muškaraca Nestereotipni prikazi muškaraca


33

Izazov rodnim stereotipima slikama

Stereotipni prikazi žena Nestereotipni prikazi žena


34

Rodno osjetljivi jezik: savjeti


35

Množinski oblici zamjenica ili izostavljanje

1. množinskih oblici**

“Each student should come to class with his assignments completed.”

-> “All students should come to class with their assignments complete”

2. izostavljanje**

«Each professor should send one of his assistants to the conference.”

-> “Each professor should send one assistant to the conference.”


36

Naglašavanje pojedinačnosti; izmjene

3. Koristite rodno obilježene zamjenice ili imenice povremeno i kada je potrebno naglasiti pojedinca/pojedinku.

N. pr.: “Morate li koristiti tehnički izraz, možda ga slušatelj neće razumjeti, pa ga objasnite”

-> “Morate li koristiti tehnički izraz, možda vas slušateljstvo neće razumjeti, pa ga objasnite.”

4. Mijenjajte zamjeničke ili imeničke izbore kada dajete primjere koji naglašavaju neku pojedinačnu situaciju.

N. pr.: “Laboratorijskom opremom mogu se korisititi znanstvenici/znanstvenice fakulteta u za to dogovorenom vremenu. Boravljenje znanstvenica u laboratoriju dozvoljeno je do 21.00 sat.”


37

Prebacivanje s trećeg na drugo lice

5. Zamijenite treće lice jednine (on, ona) drugim (ti, Vi) kada prikladno.

e.g. “Svaki djelatnik mora prijaviti svoj progres do 1 lipnja.”

-> “Morate prijaviti svoj progres do 1. lipnja.”

Dodatak: obezličenje (Progres se prijavljuje do 1 lipnja.)

6. Koristite „they”**

e. g. “A student's beliefs about gender equality may be based on what he has heard in the popular media.”

-> “Students' beliefs about gender equality may be based on what they have heard in the popular media.”

HRVATSKI JEZIK - SPECIFIČNOSTI• jezik s gramatičkim rodovima: imenice imaju gramatički rod, a rod

imenica za imenovanje osoba obično odgovara imenici koju označava.

• s leksičkoga gledišta nemoguće tvoriti općeprihvaćene rodno neutralne oblike za postojeće riječi, preporučeni zamjenski pristupi:

• Feminizacija tj. upotreba odgovarajućih ženskih oblika za muške nazive ili upotreba obaju naziva (profesije, titule i sl.)

• Oslovljavanje u pismu: Poštovani gospodine Prezime ili Poštovana gospođo Prezime >> Poštovani Ime Prezime / Poštovana Ime Prezime

• Imperativni ili prezentski oblici

• Zbirne imenice (stanovništvo, gledateljstvo i sl.)

• Pridjev umjesto genitiva množine imenica („zaposlenički skup” umjesto „skup zaposlenika”

38


39

Rodno neutralne imeniceE N G L E S K I J E Z I K

Traditional Alternative

Mankind Humankind

Man Individual

Man of science Scientist

Man-hours Work-hours

Manpower Human Resources

Business man Executive, manager


40

Seksizam komplimenata

• (seksistički) komplimenti

• «razmišljaš kao muškarac»

• «prilično si pametna za ženu»

• „vrlo si ženstvena za znanstvenicu”

• „predivna si kad si ljuta”

• «prilično si pametan za muškarca»

• «vrlo si muževan za znanstvenika.»


41

Etiketiranje, označavanje, seksualnost

• Etiketiranje i seksualnost

Problematični pojmovi Alternative

Suprug/supruga; dečko/djevojka

Partner

Seksualna preferencija Seksualna orijentacija, seksualni identitet, seksualnost

Oboje Svi/e, neki/e, mnogi/e

hermafrodit Interseksualna osoba

Homoseksualac, lezbijka Gay

Gay zajednica/zajednice LGBTIQ


42

EIGE popis 1/2


43

EIGE popis 2/2


44

Najbolje prakse rodno osjetljive komunikacije

Antwerpenska povelja o rodno osjetljivoj komunikaciji u i od strane akademskih institucija (EGERA project)

Putem Chartera priključene akademske institucije posvećuju se:

- “Promociji komunikacije s poštovanjem ljudskog digniteta i društvene odgovornosti.

- Promociji rodno osjetljive komunikacije kroz eliminaciju rodnih stereotipa i koristećivišestruke reprezentacije muškaraca i žena.

- Promociji nepristranog prikazivanja žena i muškaraca putem balansirane prisutnostiu komunikaciji.

- Oslovljavanju problema podzastupljenog spola na različitim akademskim,administrativnim i tehničkim razinama.

- Identificiranju i implementiranju akcija koje osiguravaju rodno osjetljivokomuniciranje.»


45

Moguće akcije prema rodno osjetljivoj komunikaciji

opće smjernice o rodno osjetljivom jeziku i vizualnoj komunikaciji;

posebne smjernice za komuniciranje o slobodnim radnim mjestima koje bi također mogle (izričito) potaknuti premalo zastupljeni spol;

tečajevi za rodno osjetljivu komunikaciju za ključne čimbenike;

podizanje svijesti o rodno osjetljivoj komunikaciji za članove/članice i zaposlenike/ce akademske ustanove

pregled postojećeg komunikacijskog materijala;

odjel, e-adresa ili web usluga gdje svi/e akademski članovi/ce i zaposlenici/ce mogu zatražiti savjet kad su u nedoumici;

rodno uravnotežen komunikacijski tim na središnjoj i / ili razini fakulteta;

plan provedbe poduzetih mjera;

• pravilno praćenje i procjena poduzetih mjera. (Antvrepenska povelja)


46

Reference

• EIGE (2019), Toolkit on Gender-sensitive Communication

• V. Youssef, S.A. Barratt (2014), Guidelines for the use of non-sexist languageat the university of the West Indies, UWI IGDS

• EGERA project (2015), Antwerp Charter on Gender Sensitive Communicationby Academic Institutions

• UNPD (2010), Principle of Gender-Sensitive Communication. UNPD Gender Equality Seal Initiative

• Reutlingen University, Guidelines for using gender-sensitive language in communication, research and administration


P&O

47


Četvrta vježba u grupi

48


Vježba u manjoj grupi

49

UPUTE:

3 različite sobe

Sudionici su raspoređeni prema svojim profesionalnim pozicijama/ulogama

Svaka soba radi s 3 različita dokumanta dostupna na linku koji će biti na chat-u svake sobe

Cilj vježbe je fokusirati se na institucionalnu komunikaciju FER-a iz rodne perspektive

Svaka grupa odabite moderatora/icu i osobu koja će izvještavati (zapisivati bilješke i izvještavati tijekom plenarne diskusije)

Suradnja svih osoba u timu

40 minuta

PLENARNA SESIJA



The CALIPER project: Linking research and innovation for gender equality

Rodna jednakost u istraživanju Radionica na hrvatskom jeziku2 0 - 2 1 t rav n j a 2 0 2 0

Tre n e r i c a : B r i g i ta M i l o š


2

Okvir i tko smo

• Projekt H2020 CALIPER promiče rodnu ravnopravnost u istraživačkim organizacijama, pokrenut je u siječnju 2020., vodi ga Vilabs, a Sveučilište u Zagrebu je jedna od 9 provedbenih istraživačkih organizacija.

• Smart Venice, istraživačka i savjetodavna kompanija sa sjedištem u Italiji, partner je zadužen za podršku konzorciju s rodnom ekspertizom i tehničkom / znanstvenom pomoći u cjelokupnom procesu, uključujući dizajn i organizaciju treninga za sve partnere.

• Nekoliko nacionalnih trenera sudjeluje u suradnji sa Smart Venice na pružanju istog formata prilagođenog različitim zemljama.


3

Voditeljica radioniceViša asistentica na Odsjeku za kulturalne

studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

Od 2014. kontinuirano održava predavanja na poslijediplomskom seminaru Feminisms in a Transnational Perspective na IUC Dubrovnik.

Od 2016. koordinatorica Centra za ženske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci.

Sudjeluje na domaćim i međunarodnim konferencijama; objavljuje u interdisciplinarnom polju studija roda, kulturalne teorije, filologije u domaćim i inozemnim publikacijama.

Hrvatska: Brigita MilošPoslijedoktorandicaSveučilište u Rijeci


Agenda – DAY 1

4


Agenda – DAY 1

5


Tehnička proba

6

7

Click here tomute/unmuteyourself Click here to

open/close yourwebcam

Use the chatto type yourquestion

8

Raise your handif you want topose a question

Select theaddressee ofyourmessage

Clickhere toshare afile inthe chat

9

Bijela ploča/pano: vizualizacija trake za napomene

Kad trener dijeli bijelu ploču, tomemožete doprinijeti dodavanjemkomentara.

1. Kliknite "Prikaži opcije" na vrhu zaslona

2. Odaberite "Napomena" 3. Traka dolje pojavit će se na

vašem zaslonu

10

Miš: deaktivirajte alate za napomene i prebacite se na pokazivač miša. Ovaj je gumb plav ako su alati za napomene deaktivirani. Tekst: Umetanje teksta. Crtanje: umetnite linije, strelice i oblike. Pečat: umetnite unaprijed određene ikone poput kvačice ili zvjezdice. Strelica: Prikazuje malu strelicu umjesto pokazivača miša. Kliknite da biste umetnuli strelicu koja prikazuje vaše ime. Svaki sljedeći klik uklonit će prethodnu postavljenu strelicu. Možete upotrebljavati ovu značajku da pokažite svoje napomene drugim sudionicima. Eraser: Kliknite i povucite za brisanje dijelova napomena. Format: Promijenite opcije oblikovanja alata za napomene poput boje, širine linije i fonta. Izbriši: Izbrišite sve napomene.

Bijela ploča/pano– upotreba trake napomena

11

On line radionica netiquette1. Isključite mikrofon kada ne govorit, to će spriječiti pozadinske šumove

2. Molimo držite kameru uključenom tijekom radionice, to će doprinjeti interakcijiizmeđu sudionika/sudionica.

3. Nakon svake teme održat će se tematska P&O sesija. Međutim, ako trebatenešto pitati ili želite komentirati tijekom prezentacije, upotrijebite tipku"Podigni ruku" i pričekajte dozvolu trenera da govorite.

4. Svi/sve su zaista dobrodošli/e sudjelovati u interaktivnim razgovorima. Za pravilnoupravljanje vremenom obuke budite oprezni/e i sažeto izrazite svoju misao kako bisteostavili/e dovoljno vremena za sve zainteresirane. Planirane su stanke za okrjepu, pavas molimo da tijekom radionice ne jedete i ne pijete kako to ne bi ometalo druge.

5. U slučaju smetnji u vašoj prostoriji, isključite mikrofon i zaustavite svoj video ako jepotrebno. Ovo će pomoći da ne ometate ostale sudionike/ce.

6. Ako se dogode problemi s internet vezom, ne izlazite iz Zoom prostora : sustav bi vastrebao vratiti natrag čim problem bude riješen.


Međusobno predstavljanje i iskazivanje očekivanja i želja

vezanih za ovu radionicu

12

Molimo uključite mikrofone i predstavite se, vaša uloga na fakultetu, znanje o temama o kojima će biti riječi, očekivanja. Članovi/članice CALIPER projektnog tima uzimaju riječ.


13

Očekivanja polaznika/ca radionice


Uvodna vježba:Jesu li rodne nejednakosti još

uvijek tema u akademiji i u društvu?

14


Rodna jednakost u znanstvenom istraživanju.

Ključne definicije i problemi koji su u pitanju na EU i nacionalnoj

razini.

15


16

Rod i spol

Kako koristimo koncepte?

Anketa: smatrate li da su termini rod i spol istoznačni i koristite li ih tako? • Da• Ne• Nisam siguran/sigurna/Ponekad

https://forms.gle/aQMVbgdCWXtnG5Ek9

SPOL vs ROD

• Biološke razlike između ženskih i muških jedinki, većinom bazirane na reproduktivnim organima i tjelesnim značajkama.

• M/Ž spol pripisan novorođenčadi po rođenju

Sociokulturna definicija muškaraca i žena bazirana na ulogama u društvu i ekonomiji. Rod određuje drugačija očekivana ponašanja od muškaraca i od žena.

17

Rodne definicije lako se sedimentiraju u rigidne i binarne stereotipe. Stereotip je karakterizacija skupine ljudi koji dijele isto ponašanje i značajke, a temelji se na pojednostavljivanju stvarnosti.

STEREOTIPNA RODNA OČEKIVANJA

• MUŠKARCI ŽENE

18

SnagaRacionalnostHranitelj obiteljiFokus na karijeru

EmocijeNježnostMajkaZadužena za brigu o obiteljiSpremna staviti obitelj ispred karijere

• Proizlaze iz strukturnih rodnih nejednakosti i ugrađena su u društvo te variraju s obzirom na vrijeme i prostor.

• Osnažena su i naglašena u medijskim i reprezentacijama popularne kulture• Mogu postati težak teret i ograničenja osobnim slobodama i izborima u životu.


19

Ne toliko jednostavno: slojevi kompleksnosti

O N K R A J B I N A R I Z M A


20


21

Intersekcijske nejednakosti: Gender +

Pokušavamo uposliti «Gender +» pristup (uveden QUING projektom, još 2007), zasnovanom na konceptu intersekcionalnosti: • Rod kao glavni fokus analize• Razumjeti kako rod funkcionira s klasom, migrantstvom, razinom sposobnosti

tijela (ability), rodnim identitetom povezanim sa seksualnom orijentacijom, dobi i sl.

Ključna poruka: žene (i muškarci), NISU homogena grupaNjihova iskustva rodne diskriminacije/privilegija umnogome varira ovisno o tome kako su društveno pozicionirani/e na ljestvicama različitih osi diferencijacije.


22

Rod u znanosti i visokom obrazovanju

K O J I P R O B L E M I S U U P I T A N J U


23

‘Disciplinirani’ izbori: horizontalna segregacija u izboru studija

HORIZONTALNASEGREGACIJA

«Koncentration žena i muškaraca u

različitim sektorima i zanimanjima». (EIGE

Glossary)


24

Pukotine i ‘curenja’ duž cijevi (iz proučavanja razvoja karijera u istraživanju i VO)


25

Slika u STEM disciplinama


26

Pristranost u znanstvenom znanju: povijest znanosti

Mary Anning (1799-1847) Caroline Herschel (1750-1848)Emilie du Chatelet (1706-1749)

Mary Somerville (1780-1872)

Osim Marie Curie.Znate li za koju od

ovih znanstvenica?

Maria Mitchell (1818-1899)

Pictures from Smithsonian Magazine on line

Barbara Mac Klintock (1902-1992)

Chien Shu Wu (1912-1997)

Shirley Ann Jackson (1946)


27

Situacija u Republici HrvatskojEurostat 2018.: od gotovo 18 milijuna znanstvenika i inženjera u EU, 59 posto su muškarci, a 41 posto žene.

Hrvatska: od 12.840 aktivnih znanstvenika/ca, njih 46 posto su žene, 11. mjesto u Europi, iznad prosjeka EU

- feminizacija znanosti

- Institut Ruđer Bošković (IRB) u Zagrebu zapošljava ukupno 908 ljudi; od 432zaposlenika/ca s doktoratom, 61 % su žene

- 49 % voditeljica laboratorija- Od 17 projekata u okviru Obzor 2020 njih 9 (53 %) dodijeljeno je voditeljicama- Tri projekta ERC na IRB dodijeljena su znanstvenicama- HRZZ: 1535 ukupan broj projekata > u 664 voditeljice su žene (43 %); broj

istraživačica koje se financiraju kroz Program razvoja karijera mladih istraživača je 57% u doktorskoj izobrazbi

- 57 % studentica i 43 % studenata upisanih na fakultete u RH

Situacija u Republici Hrvatskoj - STEM

• 2017./2018 godine više žena nego muškaraca studiralo u području prirodnih znanosti (64.8%), biomedicine i zdravstva (74.7%), biotehničkih znanosti (61.7%), društvenih znanosti (66.3%), humanističkih znanosti (71.4%), i u umjetničkim područjima (61%). Muškarci kao studenti dominiraju u tehničkim znanostima 72.9% u odnosu na 27.1% žena.

• Stanje žena u npr. IT industriji u Hrvatskoj nije bitno drugačije od ostatka EU. Žene čine tek 13% zaposlenih u ICT sektoru u Hrvatskoj.

• Hrvatskoj su zabilježeni pozitivni trendovi: u IT sektoru gotovo da nema razlike među plaćama žena i muškaraca (0,7%.)

• Deklaracija o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu, potpisana u svibnju 2019., na prijedlog EK

28


29

Reference

• EIGE Glossary of Gender related terms

• European Commission (2017), Eurobarometer Survey

• https://www.genderbread.org/

• European Commission (2018), The European Higher Education Area in 2018, Bologna Process Implementation Report

• European Commission (2018), She figures report

• https://www.smithsonianmag.com/science-nature/ten-historic-female-scientists-you-should-know-84028788/

• https://thetempest.co/2016/10/07/now-beyond/science/10-women-of-color-who-were-pioneers-in-their-scientific-fields/

• https://ec.europa.eu/croatia/woman_in_IT_industry_hr


P&O

30


31

Pauza za kavu 15 minuta

Uživajte i…

molimo vratite se na vrijeme


32

Rodna ravnopravnost u istraživanju i inovacijama

P O D U P I R U Ć I D O K A Z I P R I O R I T E T A I P O L I T I K A E U


Komunikacija «Žene u znanosti. Mobiliziranje žena za obogaćivanje europskog istraživanja». Osnovni EPWS i Helsinki Group.

2018201220092007200620021999

She figures 2003 ERA kreće u prve korake

Od sudjelovanja žena do rodne dimenzije u istraživačkom sadržaju Rodni akcijski planovi zatraženi od

podnositelja na FP 6.

Izvještaj «Pregled stanja žena u znanosti 10 godina»

Ekspertna skupina Inovacije kroz rod (H2020 Savjetodavna grupa za rodnu ravnopravnost 2014.)

Izvješće ETAN „Promicanje izvrsnosti integriranjem rodne ravnopravnosti FP5

Fokus na zastupljenost žena u znanstvenim istraživanjima

Sva horizontalna pitanja uklonjena su iz ocjene prijedloga u FP7

Zaključci Vijeća utvrđuju rodnu ravnopravnost kao jedan od šest prioriteta

ERA-e

33

Vremenski tijek politike1 9 9 9 - 2 0 2 0


34

Razvoj i povećana složenost u pristupu rodnoj nejednakosti u znanosti

Politički ciljevi

Ženska reprezentacija u

znanosti

Pristup pozicijama donošenja

odluka

Rod u sadržaju istraživanja

Politička sredstva/alati

Mjere individualne

podrške

Institucionalna promjena

Radionice /Certifikati

Argumenti Jednakost -pravednost

Kontrastiranjegubljenja talenata

Kultiviranje izvrsnosti &

kompetitivnosti

Inte

rsek

cio

nal

no

st


35

U tijeku s politikama EU o rodu u istraživanjuG L A V N I D I O N I C I , P R O J E K T I , D O K U M E N T I

Glavni dionici

• ERAC Standing Working Group on Gender

• GI2 GenderedInnovations Group

• European Institute for Gender Equality

H2020 Projekti

GE Academy

ACT on GENDER

GENDER ACTION

CASPER

Ključni dokumanti

EU Strategy on Gender equality 2020-2025

ERA progress Report 2018

ERAC SWG Report on the implementation of Council Conclusions on Advancing Gender Equality in ERA -2015

Main EC Webpage: https://ec.europa.eu/research/swafs/index.cfm?pg=policy&lib=gender


36

ERA prioriteti za za rodnu jednakost u istraživanjuP R E G L E D

• Promoviranje rodne jednakosti u istraživačkim karijerama od procesa zapošljavanja do zadržavanja

• Osiguravanje rodnog balansa na pozicijama donošenja odluka

• Integrirati rod kao dimenziju u znanstvenoistraživački sadržaj


37

Jednakost u znanstvenim karijeramaO B R A Z L O Ž E N J E

Rodne nejednakosti i pristranosti nalaze se na svim razinama ljestvice karijere, kao što je vidljivo iz podataka She Figures, a povezane su s postojećim mehanizmima za:

• Procese zapošljavanja, na ulaznim razinama i izvan njih

• zadržavanje, preveniranje ispadanja iz profesije

• Progresiju karijere, osiguravanje rodnog balansa na najvišim pozicijama


38

Rodna pristranost u procesu zapošljavanjaD O K A Z I I Z L I T E R A T U R E

• Studija u Nizozemskoj nudi analizu 971 zapis iz procesa zapošljavanja te intervjue s 64 članova/članica povjerenstava ; ustvrđuje se kako, usprkos formalnim zahtjevima koji se temelje na objektivnim i usporedivim parametrima postavljenim u oglasima za posao, uloga koju igraju neformalni kriteriji (poput osobnosti, voditeljske sposobnosti, "uklapanje" u ulogu) je bila velika. (Van der Brink, Benschop, 2010).• Neformalni kriteriji mogu biti snažno oblikovani svjesnim ili nesvjesnim

rodnim (i rodnim +) pristranostima. Oni koji se tiču kandidatkinja najčešće se odnose na part-time posao, manjak posvećenosti, manjak ambicije za ostvarivanjem karijere.• U daljnjim studijama isti se autori referiraju na „dvostruke standarde”

u konstrukciji „akademske izvrsnosti”.


39

Ravnoteža posla i života u akademiji

Source: Times Higher Education


40

Rodni disbalans na pozicijama donošenja odlukaP O D A T K O V N I D O K A Z I

• Razmjer žena na upravljačkim pozicijama u visokom obrazovanju u EU narastao je od 20.1 % u 2014. godini na 21.7 % u 2017.

• Žene čine do 27 % članstva u odborima (uključujući liderice) u EU u 2017. godini (She Figures 2018)

• Fenomen staklenog stropa: «Umjetne prepreke i nevidljive barijere koje sprečavaju pristup žena najvišim i upravljačkim pozicijama u organizaciji, bilo javnoj ili privatnoj, u bilo kojoj domeni.» (EIGE’s Glossary


41

Rodno slijepo ili pristrano znanstveno istraživanje

Znanstvena istraživanja koja se izravno ili neizravno odnose na ljudska bića ne mogu propustiti uzeti rod u obzir kao dimenziju. Rizik je dovesti do djelomičnih, pa čak i pristranih rezultata, što dovodi do gubitka kvalitete u istraživanju.

Projekti rodnih inovacija pružili su brojne studije slučaja:• Kasnih 90ih godina 20. st. 10 je lijekova povučeno s tržišta u SAD-u zbog po

život opasnih efekata. Za 8 od njih zna se da si smrtonosniji za žene nego za muškarce.

• Neprepoznavanje osteoporoze kao i muške bolesti u medicini odgađa dijagnozu i tretman oboljelih.

• U inženjerstvu, različite fizičke veličine tijela (većina je žena manja, no i mnogi muškarci od prosjeka) dovodi do većeg postotka ozlijeđenih u automobilskim nesrećama onih osoba koji su „vanproporcionalne” u odnosu na dummyje

• Recentno, mnogo istraživačica i istraživača ukazuje kako neuzimanjem roda (i rase) u obzir kod sustava za prepoznavanje lica baziranim na AI algoritmi dovode do snažnih pristranosti.

Integriranje rodne

dimenzije u sadržaj

istraživanje jedan je od

najvećih izazova

sadašnjice i prioritet koji

valja postići kako bi se

postigla rodno

ravnopravna znanost.


P&O

42


43

Reference

• https://ec.europa.eu/research/swafs/index.cfm?pg=policy&lib=gender

• https://www.timeshighereducation.com/features/work-life-balance-survey-2018-long-hours-take-their-toll-academics

• EIGE Glossary of Gender related terms

• European Commission (2018), She figures report

• www.genderedinnovations.stanford.eu


Prva vježba u grupi –Analiza izazova u vašoj

istraživačkoj organizaciji

44


Vježba u manjim grupama

45

UPUTE:

3 različite sobe

Sudionici/ce će biti podijeljeni u skladu sa svojim profesionalnim pozicijama/ulogama

Svaka će soba raditi na 3 različita dokumenta koji će vam biti dostupan na linku na chat-u.

Cilj je ove vježbe fokusirati se na glavne izazove povezane s rodnom ravnopravnošću na vašoj instituciji

Svaka grupa odabire moderatora/icu ili voditelja/icu te osobu koja će biti izvjestitelj/ica (voditi bilješke i izvješćivati tijekom plenarne diskusije)

Suradnja svih članova/ica tima

40 minuta

PLENARNA DISKUSIJA



47

Stanka za ručak (1 sat)

Uživajte i…

molimo vratite se na vrijeme


Rod u poučavanju i kurikulumu

48


49

(Fakultetsko) poučavanje -

društveno konstruirana praksa

• Transfer znanja: korpus znanstvenog znanja i metoda poučavaju se odpredavača/ica ka učenicima/cama; uključujući povijesti znanosti

• Kritika i kreacija znanja: kritičko mišljenje i refleksija kao centralnesposobnosti koje valja njegovati i, barem načelno, pridonositi daljnjemkreiranju znanja

• Ljudska interakcija i odnosi moći (predavači/ce//studenti/ce;studenti/ce//studenti/ce)

• Postupci osjenjivanja i vrednovanja (testiranje i ispitivanje)

Je li učionica (rodno) neutralno/mjesto (jednakosti)?

50

Transfer znanja: sadržaj poučavanja

Ljudska interakcija: interakcija u učionici

Assessment: examination

• Povijest znanosti isključuje doprinose žena i drugih podreprezentiranih grupa.

• Rod nije utkan u sadržaj i dizajn istraživanja

• Rodni stereotipi i pristranosti, različita očekivanja u ponašanjima u procesima učenja utjecajna su i u učionici, a mogu biti osnaženi različitim pozicijama moći

• Uočeno je da su evaluacijske prakse afektirane pristranostima na mnogo različitih načina

Korisni naslovi

51


52

Što je rodno osjetljivo poučavanje?

Sadržaj poučavanja

Obraćanje pozornosti narodne razlike kako ukreiranju silaba tako i uvođenju situacije uučionici

Upoznati studente/ice srodnom dimenzijompredstavljenih sadržaja

Zadavati zadatke kojipotiču razmišljanjestudenata/ica o rodnojdimenzijipredmeta/teme


53

GARCIA alati

Valjani alati za podršku rodno-osjetljivog kreiranja istraživanja/sadržaja predmeta

Detektiranje rodnih stereotipa, nejednakosti, pristranosti

https://eige.europa.eu/sites/default/files/garcia_toolkit_gender_research_teaching.pdf


54

Popis koristan za primjenu rodno osjetljivog pristupa pri poučavanju ili stvaranju kurikuluma(1)


55

GARCIA alati-popis (2)


56

GARCIA alati-popis (3)


57

https://www.youtube.com/watch?v=6yCxWGj77Tc

Rodne međuljudske interakcije u poučavanju _ nekoliko konkretnih primjera

Universitat de Vic – Universitat Central de CatalunyaProject AQUID 2017

Rod+ osjetljiveinterakcije predavača/ica i studenata/ica: točke

pozornosti

• Balansirana pažnja prema auditoriju (prema rod+)

• Favoriziranje interakcije i metodologija dijeljenja znanja

• Balansirana kritika i pohvala

• Nadilaženje pristranosti u govoru

• Svijest o različitim pristupima ispitivanju

58


59

https://www.genderdiversitylehre.fu-berlin.de/en/toolbox/index.html

Od rodno binarnog do intersekcionalnog pristupa

Freie Universität Berlin


60

Reference• The Gender and Diversity Toolbox, Free University of Berlin

https://www.genderdiversitylehre.fu-berlin.de/en/index.html

• Baltic Gender (2019), Tools and Resources on Gender–Sensitive Teaching Methods in Higher Education

• http://oceanrep.geomar.de/41854/1/Online%20Material_final_2019.pdf

• GARCIA (2015), Toolkit for Integrating Gender- Sensitive Approach into Research and Teachinghttps://eige.europa.eu/sites/default/files/garcia_toolkit_gender_research_teaching.pdf

• J. Sprague, K. Massoni (2005), Student Evaluations and Gendered Expectations: What we can’tcount can hurt us, Sex Roles 53

• Henderson E. (2015), Gender Pedagogy, Palgrave Studies in Gender and Education

• Case K. A. (2016), Intersectional Pedagogy, Routledge

• Núñez-Peña M. I. , Suárez-Pellicioni M. , Bono R. (2015). Gender Differences in Test Anxietyand Their Impact on Higher Education Students’ Academic Achievement , Procedia - Social and Behavioral Sciences


P&O

61


Institucionalne promjene, planovi za ravnopravnost spolova, otpor prema

promjeni.

Projekt CALIPER: ciljevi, metode i koraci. Unutarnje i vanjsko

vrednovanje institucije.

62


63

Institucionalna promjena za ravnopravnost spolova:

cilj

«Institucionalna promjena je strategija koja ima za cilj uklanjanje prepreka za ravnopravnost spolova

svojstvenih istraživačkom sustavu, i prilagođavanje

institucionalnih praksi. U pristupu institucionalnimpromjenama fokus je stavljen na instituciju.” (EIGE

2016)


64

Institucionalna promjena za ravnopravnost spolova

Politikeravnopravnosti

spolova

Istraživanja o ravnopravnosti

spolova i institucijama

Institucionalna promjena za

ravnopravnost spolova

Rod + neravnopravnost mogu se ili perpetuirati ili pobijati na nivou:

65

Formalnih propisa

Istraživačkih, nastavnih iadministrativnih praksi i rutina

Institucinalne kulture i vrijednosti


66

Zašto je institucionalna promjena nužna

• Izolirani postupci vs.cjelovit pristup instituciji

• U akademskoj zajednicikultura meritokracije iizvrsnosti koegzistira smehanizmima koji stvarajurodne nejednakosti

Horizontalna segregacija i stakleni strop

Filtriranje spola i pristranosti u postupcima procjene i evaluacije

Muževna slika znanosti (bijelac/srednja klasa / heteroseksualan/stariji)

Znanost koja implementira ili je slijepa prema pristranosti s obzirom na spol


67

Plan za ravnopravnost spolova: alat

«Skup akcija koje se provode s ciljevima:

(i) provedbe procjene procedura i praksi kako bi se identificirala pristranost prema spolu;

(ii) identifikacije i implementacije inovativnih strategija kako bi se otklonila pristranost; i

(iii)postavljanja ciljeva i praćenje napretka pomoću indikatora” (EIGE 2016)


68

Plan za ravnopravnost spolova

Analiza Planiranje ImplementacijaMonitoriranje i

evaluacija


69

Dug put: otpor prema promjeni

“Otpor i inercija su dio institucionalne promjene” (EIGE)

- Pasivan: nesvjesno ili namjerno oglušivanje

- Skriven: verbalno pokazujući otvorenost, ali ne postupajući u skladu s tim

- Aktivan: ismijavanje, bojkotiranje, napadanje


70

Što je CALIPER?

CALIPER - Povezivanje istraživanja iinovacija za ravnopravnost spolova jeH2020 projekt koji podržava istraživačkeinstitucije (RFO/RPO) u razvoju planova zaravnopravnost spolova i provedbistrukturne promjene.Uključuje unutarnje i vanjske dionike izregionalnog / nacionalnog ekosustavaistraživanja i inovacija s ciljem stvaranjadijaloga o ravnopravnosti spolova iraznolikosti kako bi se postigla izvrsnost uistraživanju i inovacijama, rast, identificiralerazlike i ostvario prijenos stečenog znanjaizvan akademskih krugova.


71

Konzorcij projekta CALIPER Consortium

1. VILABS OE (VIL) Greece

2. SMART VENICE SRL (SV), Italy

3. FER, UNIZG, Croatia 4. Shota Rustaveli National Science Foundation of Georgia (SRNSF), Georgia

5. Slovak University of Technology in Bratislava, Slovakia

6. YOUNG ACADEMY OF EUROPE (YAE), Germany

7. Universite LIBRE de Bruxelles (ULB), Belgium

8. National Technical University of Athens (NTUA), Greece

9. Institute for research in biomedicine (IRB), Barcelona

10. Executive Unit for Higher Education, Research, Development and Innovation Funding (UEFIS), Romania

11. Yasar University (YU), Turkey

12. Salento University (UNILE), Italy

7 RPOs

2 RFOs

Coordinator - SME SME Charity


72

Ciljevi projekta CALIPER

Procijenitipostojećevanjske iunutarnjeuvjete kojiutječu naravnopravnostspolova

Podržatipartnerske institucije pri izradi planova za ravno -pravnost spolova

Osiguratiučinkovituprilagođenu implementa -ciju iusklađivanje planova

Procijeniti učinak provedbe planova i evaluirati dosege projekta

Osigurati održivost i širenjeplanova

Povećati društvenu relevantnostznanosti, tehnologije i inovacija


73

CALIPER – proces strukturne promjene

1. faza: Vanjsko i unutarnje vrednovanje kako bi se identificirala pristranost prema spolu

2. faza:

Izgradnjaunutarnje stručnosti, izrada i razvojplanova za ravnopravnost spolova

3. faza:

Provedba planova za ravnopravnost spolova

4. faza:

Evaluacija

5. faza: Održivost planova za ravnopravnost spolova u području STEM – korištenje unutarnje promjene i suradnje s R&I ekosustavom

Mi smo ovdje!


74

1. faza institucionalne promjene: unutarnje i vanjsko vrednovanje

Provedba vrednovanja ne prethodi promjeni, ona je njenpočetak.

• Unutanje vrednovanje podrazumijeva isticanje postojećihnedostataka (tj. nedostatak informacija / sive zone ilinedostupnost podataka razvrstanih po spolu) i ukazivanje napotencijalne promjene.

• Vanjsko vrednovanje podrazumijeva procjenu vanjskihuvjeta kao što su pravni i kulturni okvir te postojeći lokalni /nacionalni inovacijski ekosustavi i identifikaciju gdje sepojavljuje neravnopravnost, zašto nastaje i koji čimbenici nanju utječu.

Osnivanje Radne skupine i njeno aktivno djelovanje


75

Radna skupina za izradu i provedbu plana za ravnopravnost spolova

Tko? Predstavnici akademskog, istraživačkog i administrativnog osoblja s raznovrsnim upravljačkim dužnostima

Što? Osigurati sudjelovanje zaposlenika na svim upravljačkim nivoima u procesu

Pružiti strateško i tehničko savjetovanje, utjecati na procese donošenja odluka

Pomoći u savladavanju prepreka i otpora

Usmjeravati izradu i provedu politike ravnopravosti spolova

Razviti i implementirati strategiju upravljanja promjenom

Ključna uloga uprocesu strukturne promjene


76

Radna skupina @FER1. prof. dr. sc. Mislav Grgić , dekan 2014. – 2018.

2. Petra Lukina, prof. , voditeljica Studentske službe

3. prof. dr. sc. Maja MaWjašević , voditeljica Odbora za doktorske studije

4. izv. prof. dr. sc. Josipa Pina Milišić , članica projektnog tima

5. prof. dr. sc. Nikola Mišković , prodekan za znanost

6. doc. dr. sc. Anamari Nakić , članica projektnog tima

7. prof. dr. sc. Davor Petrinović , predstojnik ZESOI

8. Iva Piški, dipl. iur., voditeljica Opće službe

5 žena i 3 muškarca


77

Reference

• EIGE (2016), Gender Equality in Academia and Research, GEAR Tool• CALIPER GA n. 873134• M. Sangiuliano, A. Cortesi (2019), Institutional Change for Gender

Equality in Research, Scienza e Società 4, Edizioni Ca’Foscari• https://eige.europa.eu/gender-mainstreaming/toolkits/gender-

institutional-transformation/dealing-resistance• Ashkraft, K.L. & D. Mumby (2003) Reworking Gender: A Feminist

Communicology of Organization. SAGE.


Druga vježba u grupi –Djelovanje za promjenu u

vlastitoj instituciji

78


Vježba u manjim grupama

79

UPUTE:

3 različte sobe

Sudionici/ce raspoređeni prema svojim profesionalnim pozicijama/ulogama

Svaka soba radi na 3 različita dokumenta koji će biti na linku u chatu sobe

Cilj vježbe je fokusirati se na djelovanja koja mogu inicirati promjenu na vašoj instituciji

Svaka grupa određuje moderatora/icu ili voditelja/icu i osobu koja će izvještavati (voditi zabilješke i izvijestiti tijekom plenarne diskusije)

Suradnja svih članova/ica tima

40 minuta

PLENARNA SESIJA


rodna jednakost u istraživanju radionica na hrvatskom jeziku...rodna jednakost u istraživanju...

Documents