natpis sudije gradiŠe

7/25/2019 NATPIS SUDIJE GRADIE

1/9

Turbi-Hadagi Amira, 2004. Paleografske osobitosti ktitorsko-nadgrobnognatpisa sudije radi!e, Zbornik radova, "ol. #$, br. %, &ni'er(itet u Tu(li,)ilo(ofski fakultet, Tu(la 2004, str. *%-+4.

PALEOGRAFSKE OSOBITOSTIKTITORSKO-NADGROBNOG NATPISA

SUDIJE GRADIE

ABSTRAKT:

titorsko-nadgrobni natpis sudije radi!e $$*0-$204 pisan je na

kamenu usta'nom bosan/iom u d'olinijskom i trolinijskom sistemu1transliteriran je pr'i put u istoriji bosanskoga knjie'nog je(ika latini/nim

pismom. Paleografske osobitosti poka(uju pra'ilnost klesanja u obliko'anjuslo'a3 proporionalnost , , , i (aoblja'anje o!tri pote(a z, o.

ABSTRACT:

Te insription on te tombstone of justie radi!a $$*0 $204 tefounder of te ur temple 5as 5ritten on a stone in majusule bosan/ia

in double and triple lines1 5as transliterated for te first time in te istor6 of7osnian literar6 language in te 8atin alpabet. Paleograpi arateristisso5 regularit6 in engra'ing te sapes of te letters3 proportionalit6 , , , and rounding of sarp mo'ements z, o.

KLJUNE RIJEI: natpis,transliteraija,paleografija, slo'o,

osobitosti, bosan/ia

KEY WORDS: insription, transliteration, paleograp6, letter,arateristis, 7osan/ia

UVOD

9d najraniji 'remena bosansko-umski prostori imali su d'a po(nataentra klesarske pismenosti, koji su bili loirani u okolini Trebinja i :enie. Plo/a sa ktitorsko-nadgrobnim natpisom sudije radi!e, spomenik kojidanas ba!tinimo, ;se nala(ila na imanju rge Prkia u selu Podbreju kod:enie", ?araje'o $+@0, str. @.

*%


2/9

7osne i Huma $2. i po/etka $#. stoljea. Batpis je, kao dio kulturnogabosansko-umskog naslijeCa, (na/ajan (a istoriju o'oga 'remena, jer pr'iput se spominje da je postojala instituija suda u 'rijeme ulino'e 'lada'ine,a datiranje $$*0-$204 i('odimo pomenom ;bana 'elikago ulina< $, 2. i #.red. ?adraj natpisa odnosi se na sudiju radi!u, koji je sa(idao rk'u ili

ram2

s'etoga Durija, u kojoj je saranjen on i njego'a ena (a 'rijeme'lada'ine bana ulina. raditelj o'oga ktitorsko-nadgrobnog natpisa sudijeradi!e je Erao 9um/anin.

Batpis je uklesan na kamenome stubu 'isine *@, m, !irine 2 m na'ru stuba dok !irina u 'isini posljednje rte reda i(nosi $+ m. 9bim stubaoko pr'e i desete rte reda i(nosi $0+,@ m. "isina i(meCu rta reda kree seod # do 4,4 m, a 'isina slo'a od $,% do #,# m.

odine $+%. plo/a je prenesena u =u(ej grada :enie. Eanas se nala(i u(apu!tenoj osta'i garai pored (grade =u(eja grada :enie.

Transliteracija ktitorsko-nadgrobnog natpisa sudije Gradie

Tekst natpisa u latini/noj transliteraiji glasi3#

$ 'F dFni bGa-2 na 'elika-# go kulinGa4 bI!e grad-% I!a suidiGI 'eli u negGa ilio@ i sF(ida GrFkF'F iliramF4* s'etago juri-+ I i se lei u nGe-

2Bap.3 )otografija priloenoga natpisa je originalna. Ba /eonome dijelu natpisa u @. redu dio po'r!ine, nakojem je 'jero'atno pisalo o kojem je graCe'inskome objektu rije/, je sastrugan1 na osno'u /itanja nijemogue i(nijeti rele'antan nau/ni sta' da li je bila napisana rije/3GrFkF'F iliramF.#8atini/na transliteraija i('edena je prema tabeli ?. Eamjano'ia u3 ?lo'o iskona. ?tarosla'enska Jstaror'atska /itanka, :agreb 2002.>sp. transliteraiju =. "ego, n. d. i K. 7e!lagi, :. ajmako'i, ). >braimpa!i, Lirilski natpis i( doba

ulina bana, Ba!e starine M, ?araje'o $+%, str. 20#[email protected]".3 nap. pod 2, ali isp. i3 >braim Pa!i, >lirsko-keltska imena sa natpisa u Podbreju i =alom Najnu - u3N8ABO> > AQA (a kulturnu istoriju isto/ne 7osne, nj. $@, Tu(la 2002, str. #-@0.

*


3/9

$0 'a rGe/e poloi Gs$$ emo u nego a se$2 (ida drae oG-

$# mu/anRnF Ge-$4 mu 'olS boe ilibogorodie nGasF$% Ga (FpisGaF iliGa(F pisGaF pro-$ GdanF% GpopF

Paleografske osobitosti

7osani/ni natpisi na kamenu slijedili su iste (akone obliko'anja nakojima se ra('ijala morfologija knji!kog pisma. Batpis sudije radi!e pisan jeusta'nom bosan/iom, /ija je osobitost d'olinijski na/in ispisi'anja

klesanja slo'a. &sta' je pismo, /ija se slo'a nala(e u prostoru i(meCu d'ijeosno'ne rte.@

%". i isp. bitne /injenie u 'e(i porijekla i 'e(anosti o'oga imena (a srednjo'jeko'ne bosansko-umskeerego'a/ke prostore i !irenju klesarskoga (anata u3 P. ?kok, timologijski rje/nik r'atskoga ilisrpskoga je(ika >>>, P-U, :agreb $+@#, str. 4+. i E. Dai, >jeka'sko!taka'ski go'ori isto/ne 7osne,?araje'o 2002, str. #0.".3 D. 7ratuli, 8eksikon r'atske glagoljie3 ;7osan/ia, (apadna irilia koja se u pro!losti ra(li/itona(i'ala3 r'ako pismo Papali, =aruli, bosania :lato'i, bosanska a(buk'a 7er/i, bosanskairilia a/ki, r'atsko-bosanska irilia ukulje'i ?ankinski, (apadna bosanska irilia >'!i koja je u 7osni i u Hr'atskoj i(gradila posebne oblike od epigrafike M>-M>>. st. do knjie'noga pisma uknjigama namijenjenim bosanskim krstjanima Zbornik krstjanina Radoslava, ajniko evanelje,

Hvalov zbornik, ali i katoliima. 7osan/ia je i(gradila neka posebna grafijska rje!enja3 posebie u M>".,M". i M">. stoljeu. 7ila je i pismo muslimana bego'ia, bego'ski br(oopis3 V 7rojna 'rijednostpreteno kao u glagoljii. Pismo ima bogatu upotrebu u kanelarijama u Eubro'niku, u Hr'atskoj, u7osni. & Hr'atskoj najstariji spomenii3 Natpis s Povaljskog praga, Povaljska listina. V =eCunaj'anijim spomeniima pisanim bosan/iom3Poljiki statt, !leksandrida, V, str. @2-@#.7osanskoerego'a/ki ling'ista E. Dai (a grafijske osobitosti bosan/ie, i(meCu ostaloga, konstatirada ;to naslijeCe 'aljat e u buduim istrai'anjima jelo'itije obraditi i odrediti mu mjesto V< u37o!nja/ki narod i njego' je(ik, ?araje'o $+++, str. [email protected] &sta' je 'ertikalno pismo i po pra'ilu slo'a su jedna od drugi jednako udaljena. "odi se ra/una os'akome pote(u s'akoga dijela slo'a. Kto je mogue 'i!e kod usta'a su slo'a i(meCu d'ije linije d'olinijsko pismo slo'a i(meCu d'iju paralelno po'u/eni illi (ami!ljeni rta reda. & Batpisu sudijeradi!e (amjetno je biljeenje slo'a koja i(la(e i( d'olinijskog sistema i prela(e u trolinijski sistemslo'a pela(e jednu od rta reda3 ili gornju ili donju. >sp.3 P. QorCi, Terminolo!ka pitanja - u3 >storija

srpske irilie. Paleografsko-filolo!ki prilo(i, 7eograd $+@$, str. 4, i Amira Turbi-Hadagi,Paleografski opis slo'ni oblika u3 )onetske i paleografske osobitosti bosansko-umski po'elja $$*+-$4#, magistarski rad rukopis.

*@


4/9

& Batpisu sudije radi!e klesar nemarno planira prostor i(meCu d'ijeosno'ne rte, pa se samo jednim dijelom slo'a nala(e u slo'nome redu.

>n'entar slo'a Batpisa sudije radi!e jeste3

a, b, ', g, d, e, , (, W, i, k, l, m, n, o, p, r, s, t, u, , /, !, F, S, I, ju

?lo'o aa(F napisano je $4 puta1 u 2. i $#. redu u d'olinijskom sistemu,dok je u 4, %, @, *, $0, $$, $2, $#. i $4. redu napisano u trolinijskom sistemu -stub prela(i gornju rtu reda i (ala(i u gornji meCuprostor. ?tubo'i su kosi,nagnuti u lije'u stranu. & @. i $0. redu stub ima po/etnu rtu s lije'e strane, au $$. i $4. redu stub slo'a a ima uklesanu natklesanu nad'u/enu i

potklesanu pod'u/enu rtu. Petlja je trouglastog oblika.*Po/inje u gornjemprostoru slo'noga reda, dok u @, $2. i $4. redu po/inje neposredno i(nadgornje rte slo'noga reda. & %. i $#. redu petlja po/inje s 'ra stuba, spu!ta sei (a'r!a'a u ni'ou po/etka donjeg dijela stuba. & ostalim redo'ima u kojima

se poja'ljuje slo'o apetlja po/inje ispod 'ra stuba. Podnia petlje kod s'islo'a je manje ili 'i!e kosa i (a stub se 'e(uje oko njego'e donje polo'ie,samo je u $#. redu skoro 'odora'na pa je (a stub 'e(ana pri njego'ome dnu.

?lo'o b bukS poja'ljuje se tri puta, u $. i 4. redu u d'olinijskomsistemu, a u $%. redu u trolinijskom sistemu, kao i ostala slo'a u istome reduosim slo'a ". ?tubo'i su 'ertikalni, a u $. i 4. redu blago nagnuti udesno.Petlje su trouglaste i 'e(ane su (a stub i(nad njego'e polo'ie. Podnie petljisu 'odora'ne, osim podnie u $%. redu, koja je usmjerena na'i!e. Euina

pre/ke 'arira3 u $. i $%. redu duinom prema!uje !irinu petlje i sa desnestrane u $. redu pre/ke slo'a buklesan je 'ertikalni pri'jesak, a u $%. redu

pri'jesak ima obrise trouglastog oblika3 'jero'atno (bog ja/ine udaraprilikom uklesa'anja samoga pri'jeska. Pre/ka slo'a bu 4. redu, (a ra(likuod pre/ki istoga slo'a u $. i $%. redu, s'ojom duinom ne prela(i !irinu petljei nema pri'jeska.

?lo'o v'IdI dola(i !est puta1 ima 'ertikalne stubo'e $, 2. i $$. red iliblago nagnute udesno , *. i $%. red. ?amo u $. i . redu slo'o vje napisanou d'olinijskom sistemu, dok u ostalim redo'ima prela(i u gornji meCuprostor2, *, $$. i $%. red. & $. i 2. redu stubo'i su pri klesanju ugnuti. Petlje su!iljate1 imaju oblik trougla, samo u $$. redu gornja petlja je (aobljena, nije

!iljata. Petlje su meCusobno ra(d'ojene od koji se s'aka (a sebe spaja sa

*?li/no slo'o anala(imo na ulino'oj plo/i isp.3 P. AnCeli, e'i(ija /itanja ulino'e plo/e, :=.Areologija, s'. $%-$, ?araje'o $+0-$+$, str. 2+#.

**


5/9

stablom, tako da su manje ili 'i!e udaljene jedna od druge, kao osobitoststarijeg na/ina pisanja klesanja u 7osni.+

?lo'ogglagolj, kao i slo'o v, poja'ljuje se u natpisu !est puta. ?tub je'ertikalan sa pre/kom koja je 'odora'na.$0?lo'agu *, $2. i pr'o slo'o u $0.

redu imaju pre/ku i(nad gornje rte reda, dok su ostala slo'a napisana ud'olinijskom sistemu #, 4, , $0. i $2. red. ?'e pre/ke imaju ulegnutepri'jeske, osim drugoga slo'agu $0. redu, /ija pre/ka nema pri'jeska.$$

?lo'o ddobrI (abiljeeno je pet puta. ?tubo'i se dodiruju u istoj ta/ki, anagibi su sli/ni dana!njem 'elikom !tampanom slo'u A. >ma jedan primjer @.red u kojem stubo'i (ala(e u gornji meCuprostor, ali ne popunja'aju uijelosti prostor slo'noga reda u kojem se nala(e. & %. redu slo'o dpoja'ljujese u ligaturi sa slo'im i ispred sebe. Podnia prela(i !irinu stubo'a. Boieispod podnie su 'ertikalne ili ulegnute ka unutra!njosti.

?lo'o eestX poja'ljuje se deset puta. Eubinu slo'a st'ara lu/na rta, /ijeforme oblika 'ariraju. Euina je(i/ka ne prela(i krako'e stuba. $2 >(u(etak jestub slo'a eu *. redu, koji je nagnut u desnu stranu sa o!trijim pregibomgornje lu/ne rte1 je(i/ak je isklesan nadolje, kao i gornja lu/na rta.

?lo'o#i'Iti (abiljeeno je /etiri puta. ornji i donji krako'i spajaju seoko polo'ie stuba +, $$. i $#. red, a u $0. redu krako'i nejednake duine sesijeku1 desno od ta/ke presjeka isklesana je, preko krako'a, 'ertikalna rta.?tubo'i i krako'i imaju isklesane pod'u/ene i nad'u/ene rtie, osim slo'a #u $0. redu koje je be( pod'u/eni i nad'u/eni rtia, samo je na donjimkrako'ima 'idlji' po/etak klesanja. & $#. redu ne'idlji'a je gornja polo'iastuba.

?lo'oz(emli - Pre/ka je kao kod slo'ag, ali be( pri'jeska. & @. redupre/ka se lomi u kosu rtu, koja je dua od pre/ke i produa'a se u (aobljeni

rep.$# & $#. i $. redu oblik slo'a nepra'ilnim klesanim pote(ima pratidonekle i(gled arapskoga broja tri.

+=eCusobno ra(d'ojene, ali (aobljene petlje nala(imo na ulino'oj plo/i i na Badgrobnom natpisu=arije Ei'ie $$. #. $2#$. :a ulino'u plo/u '.3 P. AnCeli, n. d.$0?lo'ogna ulino'oj plo/i ima stubo'e nagnute udesno, koji sa 'odora'nom rtom, blago nagnutom

prema dolje, ne (aklapa pra'i ugao istakla, A. T-H.$$Bap.3 :bog o!teenosti kamena, u . redu je nejasno da li je pre/ka imala pri'jesak.$2?lo'o ena ulino'oj plo/i ;ima snano sa'ijen luk i srednji ori(ontalni pote( je obi/no ne!to dui

od krako'a luka.< '.3 P. AnCeli, n. d., str. 2+4.$#?lo'ozna ulino'oj plo/i ;psano je u starom obliku, sa kratkom ori(ontalnom i dugom 'ertikalnomd'aput prelomljenom linijom.< '.3 P. AnCeli, ibid.

*+


6/9

?lo'o $ie je isklesano u $4. redu u obliku 'ertikalne rte.

?lo'o ii ima 'ertikalne stubo'e, sa malim odstupanjima u 'isini, kojespaja 'odora'na pre/ka oko njio'e polo'ie.$4E'a puta slo'o ipoja'ljuje se

u ligaturi %. i *. red. >ma primjera sa natklesanim ili potklesanim stubo'ima.

?lo'o kkako ima 'ertikalne stubo'e kao kod slo'a3 v, g, i, nip1 u 2.redu klesar pro!iruje stub u njego'oj donjoj polo'ii. 7o/na strana jeod'ojena sa gornjim kraim krakom.$%

?lo'o lljudFje - rako'i se dodiruju pod o!trim uglom$ 2, #. i .red, a u +, $$. i $%. redu lije'i krak je dui i nalijee na krai desni krak.

?lo'o "mSslite ?tubo'i su nagnuti ka unutra!njosti, a ugibni kraii(meCu stubo'a se spajaju u o!tar ugao, /iji je 'r ne(natno i(nad polo'ie

stubo'a $2, $4. i $%. red. ?tubo'i slo'a "u $2. redu 'i!e su ra(maknuti,nego u ostala d'a primjera3 desni stub je !iri pri dnu, a lije'i je krai i isklesanispod lije'oga ugibnog kraka.

?lo'o nna!X pisano je kao 'eliko latini/no slo'o B.$@Pre/ka po/inje s'ra lije'oga stuba $. red ili neposredno ispod njega 2, #, , +, $0, $2, $4. i$%. red, i dopire do dna desnoga stuba ili (a'r!a'a na njego'oj donjoj

polo'ii. ao i kod slo'a i ima primjera sa potklesanim i natklesanimstubo'ima.

?lo'o oonX je manje u odnosu na 'eli/inu ostali slo'a na natpisu.Prisutna je fluktuaija oblika3 /et'erougaoni *, $#, $%. i $. red1 oblik

dana!njeg !tampanog slo'o o #. i $$. red1 'ertikalni stubo'i, dno(ara'njeno, a 'r (aobljen $0. red1 desni stub 'ertikalan, a ostali dio slo'a(aobljen $2. red.

$4?lo'o ina ulino'oj plo/i ;se dosljedno pi!e sa srednjom ori(ontalnom rtom, ne(natno pomaknutomprema dolje.< '. 3 P. AnCeli, ibid.$%& ulino'oj plo/i ;slo'o kdola(i u tri oblika.< isp.3 P. AnCeli, ibid.$>sto t'rdi i P. AnCeli (a slo'o lna ulino'oj plo/i.$@?li/no i3 P. AnCeli, n. d., str. 2+4.

+0


7/9

?lo'oppokoi ima 'ertikalne stubo'e sa rastojanjem kao kod slo'a iilin. ?pojnia u obliku natklesane rte ne prela(i i'ie stubo'a $$, $%. i $.red, dok u $@. redu prela(i samo i'iu desnoga stuba. 8ije'i stubo'i u $. i$@. redu po/inju lije'om (aklesanom rtiom.

?lo'o r rFi poja'ljuje se u ligaturi sa slo'om i3 stub je 'ertikalan sapo/etnom potklesanom rtiom, a petlja ima 'odora'nu podniu koja jesasta'ni dio pre/ke slo'a i*. red1 isti oblik slo'a rbe( ligature imamo u $.redu. >ma primjer stuba polulu/nog oblika, sa trouglastom petljiom 4. red,(atim ulegnut stub oko polo'ie udesno, /ija je petljia nepra'ilnog oblika$$. red ili je petljia isklesana i( d'a pote(a, /iji se krako'i sijeku s desnestrane $#. red.

?lo'osslo'o sli/no je stubu slo'a e.$*

?lo'o t t'rXdo ima 'ertikalan stub. Pre/ka je 'odora'na rta koja

nalijee na 'r stuba oko s'oje sredine. &kra!ena je pri'jesima sa strane '.*. red.

?lo'o ukX se sastoji i( d'a dijela3 petlje i krako'a #, %, , +, $2, $4. i$%. red. Petlja ima oblik slo'a osa !iljkom na 'ru, osim petlje u $%. redu,/ija je lije'a strana kosa. rako'i su nejednaki uglo'a i duine i sasta'ni sudio petlje. 8ije'i krako'i u %. i $4. redu imaju ukrasne male pri'jeske, a samou +. i $%. redu oba kraka su sa malim pri'jesima.$+

?lo'o %IrX poja'ljuje se samo jednom u $. redu1 nie je od ostalislo'a u istome redu. Eesni krak je dui od lije'oga.

?lo'o /rF'F ima simetri/an oblik /a!e sa 'ertikalnim stubom $$. i $4.red.20?tub u $4. redu je potklesan.

?lo'o !a isklesano je u gornjoj polo'ii slo'noga reda i ima oblikdana!njeg !tampanog irili/nog slo'a 4. i %. red.

$*Ba ulino'oj plo/i slo'os;ima snano sa'ijen lukV< '.3 P. AnCeli, ibid.$+?lo'o na ulino'oj plo/i ;sastoji se i( d'a pote(a3 duga/ki desni goto'o je 'ertikalan i sa lije'im,

prosje/no upola kraim, (at'ara kut od 4% stupnje'a.< '. u3 P. AnCeli, ibid.20Prema P. AnCeliu na ulino'oj plo/i na 'ertikalnu rtiu dodaju se ra(li/iti oblii /a!ia.

+$


8/9

?lo'o jerF ima isklesan kos stub nagnut udesno sa po/etnomnatklesnom rtiom. Petlja je trouglastog oblika sa 'odora'nom podniom $,@, $. i $@. red.

?lo'o&jerS u $%. redu ima lije'i dio slo'a sa osobitostima ,a desni dio

sa osobitostima slo'a '.

?lo'o ItX ima stub i petlju kao kod . Eua pre/ka sa ukrasnimpri'jesima sije/e stub 4. i %. red. Eruk/ije slo'o nala(imo u +. redu3(natno manje u odnosu na pretodna d'a i sa pre/kom na stubu be( ukrasni

pri'jesaka.

?lo'o jju nala(imo jednom (abiljeeno u *. redu. ?tub(je kao kod ,a oje na 'ru (ara'njeno pa sa spojniom, koja se nala(i oko sredine stuba,/ini jelinu.

LITERATURA:

$. ABQ8>L, Pa'ao, e'i(ija /itanja ulino'e plo/e, :=. Areologija, s'.$%-

$, ?araje'o $+0-$+$.2. 7K8A>L, Kefik, ajmako'i, :., >braimpa!i, )., Lirilski natpis i(

dobaulina bana, Ba!e starine M, ?araje'o $+%.

#. 7AT&8>L, Dosip, 8eksikon r'atske glagoljie, :agreb $++%.#. EA=DAB9">L, ?tjepan, ?lo'o iskona. ?tarosla'enska J staror'atska

/itanka, :agreb 2002.4. Q9Q>L, Petar, >storija srpske irilie. Paleografsko-filolo!ki prilo(i,

7eograd $+@$.%. DAH>L, Ee'ad, 7o!nja/ki narod i njego' je(ik, ?araje'o $+++.. DAH>L, Ee'ad, >jeka'sko!taka'ski go'ori isto/ne 7osne, ?araje'o 2002.@. PAK>L, >braim, >lirsko-keltska imena sa natpisa u Podbreju i =alom

Najnu - u3 N8ABO> > AQA (a kulturnu istoriju isto/ne 7osne, nj. $@,Tu(la 2002, str. #-@0.

*. ?9, Petar, timologijski rje/nik r'atskoga ili srpskoga je(ika >>>, P-U,:agreb $+@#.

+. T&7>L-HAEUA>L, Amira, )onetske i paleografske osobitosti

bosansko-umski po'elja $$*+-$4#, magistarski rad rukopis1=agistarski rad odbranjen $*. . 200#. na )ilo(ofskome fakultetu ?'eu/ili!ta

+2


9/9

u :agrebu pred komisijom u sasta'u3 prof. dr. ?tjepan Eamjano'i, red. prof.,prof. dr. Dosip ?ili, red. prof. i prof. dr. Amet asumo'i, red. prof.

$0. "9, =arko, :bornik srednjo'jeko'ni natpisa 7osne i Herego'ine,knj. >", ?araje'o $+@0.

+#

natpis sudije gradiŠe

Documents