NATIONAL SECURITYAND THE FUTURE

Volume 8 2007 Number 4

ISSN 1332-4454

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE

is dedicated to the advancement and understanding of principles and practices ofintelligence and national security in contemporary history and foreign policy.

EEddiittoorr--iinn--CChhiieeff::PPrrooff.. ddrr.. MMiirroossllaavv TTuuđđmmaann, University of Zagreb, Faculty of Philosophy, Zagreb, Croatia

CCoommppuutteerr llaayyoouutt:: Krešo UrekPPrriinntteedd bbyy:: KATMA, Zagreb

MMaannuussccrriippttss,, eeddiittoorriiaall ccoommmmuunniiccaattiioonnss,, aanndd bbooookkss ffoorr rreevviieeww should be directed to: The National security and the Future, St. George Association / Udruga sv. Jurja, at the Publisher’s

address given below

SSuubbssccrriippttiioonnss aanndd tthhee aaddvveerrttiissiinngg iinnqquuiirriieess should be sent to National Security and the Future at thePublisher’s address given bellow.

AAnnnnuuaall SSuubbssccrriippttiioonn:: Institutions 60 EU / 60 US $ postage includedVol. 7 (2006) Individuals 20 EU / 25 US $ postage included

Single issue and back issue prices available from the publisher

NNaattiioonnaall SSeeccuurriittyy aanndd tthhee FFuuttuurree is a refereed journal. Authors should consult the GGuuiiddeelliinneess ffoorrCCoonnttrriibbuuttoorrss at the back of the journal before submitting their final draft. The editor cannot acceptresponsibility for any damage to or loss of manuscripts. Statements and facts or opinion appearing inNNaattiioonnaall SSeeccuurriittyy aanndd tthhee FFuuttuurree are solely those of the authors and do not imply endorsement by theeditors or publisher.

Published in Spring, Summer, Autumn and WinterVol. 8 (2007)

St. George Association / Udruga sv. Jurja10000 Zagreb, CroatiaRuđera Boškovića 20

Tel: + 385 1 4921 099; Fax: + 385 1 4921 101 E-mail: info@nnssff--jjoouurrnnaall..hhrr

Website: http://www.nsf-journal.hr

All rights reserved. No part of this publication may be reproduced, stored in a retrieval system, or transmit-ted in any form, or by an means, electronic, mechanic, photocopying, recording or otherwise, without

the prior permission of St. George Association.

DDoocc.. WWiillhheellmm AAggrreellll, Lund University, SwedenPPrrooff.. CChhrriissttoopphheerr AAnnddrreeww, Corpus Christi

College, Cambridge, U K GGeenn.. TTooddoorr BBooyyaaddjjiieevv,, President Bulgarian Euro

Atlantic Intelligence Forum, Sofia, BulgariaDDrraaggoo FFeerršš,, former director of SOVA, Slovenia

VViiccttoorr JJaacckkoovviicchh,, Retired Ambassador, USARRiicchhaarrdd KKeerrrr, Consultant, Former Deputy Director

of Central Intelligence and Deputy Director ofthe Central Intelligence Agency, USA

AAddmmiirraall PPiieerrrree LLaaccoossttee, Former General Directorof the DGSE, France

GGeenn.. NNiikkoollaaii LLeeoonnoovv, Former Deputy Director ofthe KGB, USSR

PPrrooff.. ddrr.. KKllaauuss LLaannggee,, Dir. Institute forTransnational Studies, Landshut, Head of Dept.for International Security Politics, Hanns SeidelFoundation, Munich

IIvvoo LLuuččiićć,, Researcher, Ljubuški, BHPPrrooff.. ddrr.. JJaannooss MMaattuuss,, Zrinyi Miklos National

Defense, Dept. of Security Studies, HungaryMMiirroossllaavv MMeeđđiimmoorreecc,, Ambassador, Ministry of

Foreign Affairs, Zagreb, CroatiaGGeenn.. LLeeoonniidd SShheebbaarrsshhiinn,, President of the Russian

National Economic Security Service, Moscow,RF; Former Deputy Director of KGB, USSR

DDoouugg SSmmiitthh,, Consultant, Former CIA Senior offi-cer, USA

RRiicchhaarrdd SSttoollzz, Consultant, Former DeputyDirector for Operations Central IntelligenceAgency, USA

EEddiittoorriiaall BBooaarrdd::

SADRŽAJ

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5

DOKUMENTI

Tomo Šimić: Dokumenti Predsjedništva Bosne i Hercegovine

1991. - 1994

Magnetofonski snimak sjednice Predsjedništva Republike BiH, održane 02.01.1994.

godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7

Magnetofonski snimak 235. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine,

održane 14.1.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13

Magnetofonski snimak 236. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine,

održane 16.januara.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37

Magnetofonski snimak 237. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine,

održane 28.januara.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .65

Magnetofonski snimak 238. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine,

održane 5.2.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .89

Magnetofonski snimak 239. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine,

održane 7. februara. 1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99

Magnetofonski snimak 241. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine,

održane 26.februara.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .105

Magnetofonski snimak sjednice Predsjedništva RBiH, održane 10.3.1994. godine107

Magnetofonski snimak sjednice Predsjedništva RBiH, održane 12.3.1994. godine121

Magnetofonski snimak 244. sjednice Predsjedništva RBiH, održane 30.marta.1994.

godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .131

Magnetofonski snimak 246. sjednice Predsjedništva Republike BiH, održane

14.4.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139

Magnetofonski snimak 251. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine,

održane 22.juna.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .149

1

Magnetofonski snimak sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine,

održane 25.12.1994. godine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .163

Sadržaj dosadašnjih svezaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .169

2

Predgovor

Jedna stara arapska poslovica kaže: „Od šume ne vidi stabla“.Kad smo se suočili sa svim ovim dokumentima nastalim uglavnomu Predsjedništvu BiH (u vremenu od 21.6.1991. do zakljucno sa25.12.1994. godine), našli smo se u gotovo istoj situaciji: nepre-gledno mnoštvo nesređenih i nepovezanih tekstova je trebalomeđusobno povezati i učiniti razumnom cjelinom. Strpljivošću ipredanošću, uspjeli smo u toj namjeri, tako da smo se na krajuosjećali drugačije od onih kojima je namijenjena poslovica izuvoda: vidjeli smo šumu, osvijetlili smo je i doživjeli je. Postali smosvjesni nazočnosti, utjecaja i međusobne ovisnosti i povezanostisvih vrsta stabala koja tu šumu čine.

Neočekivana raznolikost sadržaja nam je ukazala na stavovekoje smo već naveli u Uvodu. Ovdje pak želimo istaći jednuključnu dvojbu s kojom smo se susreli: je li potrebno dobivenitekst lektorirati?

U prilogu tezi potrebe lektoriranja navode se mnogi razlozi:tekst je jasniji, smisleniji, ispravljaju se mnoge tiskarske, tehničkei na neki drugi način unesene greške tijekom sastavljanja završneverzije spisa.

Protiv lektorske završne obrade ističe se ključni argument kojismo na kraju i prihvatili: intervencijom u tekst gubi se, prividno,njegova izvornost. Taj bi se podatak, mogao svjesno pokušatizloupotrijebiti kako bi se skrenula pažnja sa samog sadržaja ovihzapisnika i drugih dokumenata.

Stoga smo i odlučili da ove dokumente sada objavimo uovakvom obliku, a da se naknadno, u drugim izdanjima, i u vre-

NATIONAL SECURITY AND THE FUTURE 4(7) 2007,pp 3 - 1803

menu kad će se sa manje stvarno i umjetno stvorene nepotrebnestrasti, raspravljati o događajima u BiH.

Neke smo dijelove tekstova posebno istakli kurzivom jer drži-mo da su u njima sadržane važne izjave koje smo već obradili uuvodnom dijelu.

Poseban nam je problem predstavljalo vrijeme jer je cijeli ovajtrud sređivanja dokumenata izveo vrlo, vrlo mali broj osoba.Nismo žalili ni vrijeme ni trud znajući da je objavljivanje ovihdokumenata mozda od ključnog značaja za potpuno sagleda-vanja stanja, procesa i događaja ne samo u BiH već i na područjucijele bivše SFRJ.

Zaključci koje smo u uvodnoj knjizi iznijeli ukazuju na stvarneuzroke problema koje Hrvati u BiH i danas imaju i koji ih ozbiljnougrožavaju.

Ostaje nam samo nada da ce politički predstavnici Hrvata uBiH naći dovoljno mudrosti, snage ali i volje da potisnu među-sobne sukobe i nesporazume te da zajedno aktivno porade nazaštiti i ono malo prava koja su ostala Hrvatima u BiH.

Jer vremenski period izgubljenog zajedništva je sve duži a zasobom ostavlja sve veće i veće probleme.

4

NAT

ION

ALSE

CU

RITY

AND

THE

FUTU

RE4(

8)20

07

DOKUMENTI

“To je velik priliv sredsta-va tamo. Zloupotreba je

bila kod pasoša tamo”

Magnetofonski snimak sjednice Predsjedništva RepublikeBiH, održane 02.01.1994. godine

Sjednica je počela u 17,00 sati.

Sjednicom je predsjedavao Alija Izetbegović, predsjednikPredsjedništva.

IZETBEGOVIĆ: Početak se ne čuie. Bliže objašnjenje mogao bi dada dr Silajdžić, prema potrebi. Najavljeno je neki dan da je upripremi jedan ovakav propis koji bi obavezivao naše gradjane, adrugima davao mogućnost da, ako žele da učestvuju u stvaranjusredstava za odbranu i obnovu zemlje. Sve bi išlo na račune Vladei taj mehanizam bi se osigurao prikupljanjem sredstava i kontrolenad njihovom upot-rebom. Izvoli dr Silajdžić.

SILAJDŽIĆ: Ja sam pozvao ministra finansija da da dodatno obra-zloženje. On treba da stigne svaki čas ima problema sa kolima.Kreso će doći. A ja mogu dati jedno uvodno obrazloženje.Naime, na inicijativu naših gradjana vani, posebno prilikomnašeg posljednjeg boravka u Ženevi, da se na neki način propiše,ozakoni i legalizuje doprinos naših gradjana koji su vani uodbrani i obnovi zemlje. Oni su tražili da se na neki način to cen-tralizuje, da se uvede malo reda u doprinose da bi oni mogliistovremeno vršiti svoju patriotsku dužnost i koristiti ustavno pravo.Mi smo mislili da je ovo što vidite, što je pred vama, da je to

7

najbolji način. Mogu vam reći da je bilo dosta konsultacija naVladi i medju pojedinim ministarstvima i da je ovo najbolji načinda se takvo nešto uradi. Kao što vidite radi se o izdvajanju od10% neto sred-stava na račune koji su, takodje, pred vama. Učlanu 3. će se naći "da je.....u skladu potrebe odbrane i obnoveRepublike u inostranstvu u skladu sa ...fizička lica po stopi od 10%i to na neto lična primanja". Što znači kada izdvoji poreze, da10% na to plaća. Mogu vam reći da smo mi proveli široku kon-sultaciju mednu radnicima vani i da je to njihov predlog. Da se tasuma može izdvojiti. Meni je to, moram priznati, u početkuizgledalo malo mnogo, medjutim, rekli su da to svako od njih bezproblema može izdvojiti i da će istina biti manje uštede, ali da seta suma može izdvojiti. Vodili smo o tome računa. Kad je u pitan-ju provedba ove odredbe sa zakonskom snagom, mislim da će tupomoći, pogotovo u početku dok se stvar ne uhoda, propagand-ni rad članova Vlade i Predsjedništva koji budu vani medju timradnicima. Da im se objasni o čemu se radi. Jer bi se moglaznačajna sredstva prikupiti, po našim proračunima, radi se od 10pa nadalje miliona maraka mjesečno (najmanje). To su značajnasredstva. Ukoliko bi se našim ljudima, posebno radnicima tamo,objasnilo o čemu se radi i ukoliko bi se tako djelovalo. Ima dostanaših radnika koji su jednostavno pasivizirali, ne osjećaju nekuveliku potrebu da odvoje sredstva niti ih neko na to posebnonagovara. Mislim da medju ljudima jednostavno treba provestijednu kampanju, ako hoćete, da se ispoštuje ova odredba sazakonskom snagom. Iz uredbe ćete vidjeti da postoji, osimmoralne obaveze (naravno, ovo je zakonska obaveza), postoji ineki način da se ti ljudi privole, pogotovo ako je vezan po ovojuredbi i za izdavanje pasoša, za donošenje potvrda o tome da jeovo plaćeno. Išli smo na to da mnogi ljudi koji su vani jesu sprem-ni da daju ta sredstva, ali ih treba na neki način malo na to i priv-oliti. Na trećoj strani imate "sredstva iz ovog člana uplaćuju se naposebne račune - Služba društvenog knjigovodstva" itd. "uplaćujese na devizni račun Ministarstva finansija sredstva Republike kontotaj i taj, na račun Narodne banke BiH, a kod slijedećih banaka"pa smo izdvojili ove banke misleći da će to pokriti uglavnompotrebe i da je ovo jedan dovoljan broj računa da se pokriju rad-nici koji su vani. Ova zakonska odredba ne pokriva donacije nazavičajnom nivou, donacije na zavičajnom nivou ostaju stvardobre volje. Kako će se to organizovati je, takodje, stvar dobrevolje. Vjerovatno onako kako se i do sada organizovalo, ali mismatramo ono što je najvažnije ovdje - dakle, da će cilj bitipostignut i da je ovo provodljivo sa angažovanjem našim (člano-va Predsjedništva i članova Vlade) i s tim da se, po meni, trebauputiti krajem ovog mjeseca jednu delegaciju članova Vlade iPredsjedništva koja bi radila na tome. Trebalo bi posebno uNjemačkoj posvetiti pažnju. Tamo je najveći broj ljudi i oni su8

NAT

ION

AL

SEC

URI

TYA

ND

THE

FUTU

RE4(

8)20

07

izrazili potrebu za takvim nečim. Provodivo je. Cilj može bitipostignut ako se svi angažujemo na tome. Mislim da se mogupribaviti značajna sredstva. To su proračuni ljudi koji se time bave.Vidjećemo koliko smo bili u pravu. Obrazloženje imate pismeno.

KLJUIĆ: Mi smo do sada imali raznih prikupljanja. Za našu armi-ju ljudi su davali nakit itd. Nikad nismo saznali šta je s tim. Moždajednog dana da to saznamo i gradjanima javimo. Ovdje za meneje problematično samo što su sve kategorije ljudi stavljene pod10% i nisam siguran da neka sirotinja tamo u Njemačkoj, jer itakvih ima tamo, da li će ona moći to ispuniti? Ne zato što ne želi,nego da li može. I ovo je možda putokaz da sa tim iseljeništvommoramo održavati sasvim drugačije kontakte, da ne radimo štosmo nekad radili. Kad dodje da se uplati u naše banke napraveim priredbu, pa onda kad uzmu pare, više nikad ne dodju. Negojednostavno da mi započnemo jedan intenzivan odnos premanašim ljudima koji tamo žive. To znači da mi moramo napraviti....unutar Vlade. Ne mogu sad da nadjem formulu. Da mi njima šal-jemo i razne informaciie pa da pokrenemo i jednu novinu.Jednostavno ljudi će davati ako vide da ima hajra od tog i da seto upotrebljava pošteno. Vrlo je bitno što su navedene ovdjebanke, brojevi računa i nas jedino obavezuje, da ne bi iznevjerilite ljude, ali nas isto tako obavezuje da s tim ljudima daljnjeodržavamo kontakt i da ih informiramo o stanju, da ih malopovežemo. Možda su to oni koji će sutra doprinijeti još višeobnovi kad se oslobodimo i kad dodju ovdje. I, pošto ja nisamfinansijski stručnjak, ne znam je li 10% to. I rekao sam samo jošjednu skepsu - prema svim ljudima. Ali mislim da je akcija mod-ernog profila, da je dobro dizajnirana i da je treba podržati i trebanastaviti kontakt sa tim ljudima. Hvala .

IZETBEGOVIĆ: Dalje. Ko se javlja za riječ?

ŠIBER: Ovo se odnosi na one koji su tamo iseljenici i primaju tupomoć - socijalnu? I drugo, da li će značiti ko nije uplatio svojih10% da neće pomoć dobiti u našem predstavništvu – pasoš?

IZETBEGOVIĆ: Ne vidim za pasoš, piše novčana kazna.

KOMŠIĆ: Član 5. U njemu je to.

IZETBEGOVIĆ: Dobro, znači Stjepan je dobio odgovor. Ako hoćeda koristi neka prava naša kao što je pasoš, moraće da izvršiobavezu. Ima li još neko pitanja u vezi sa ovim?

9

Tom

oŠi

mić

:DokumentiPredsjedništvaBiH

1991.-1994.

LAZOVIĆ: Nije svejedno da ako čovjek ostvaruje prihode ličnimradom ili ako ima nekakav biznis. Penzioner tamo koji ima 2000DM nije mu baš svejedno.

KOMŠIĆ: On daje 200 DM, a onaj koji ima 20.000 davače2000 DM.

LAZOVIĆ: Ja podržavam ovo.

SILAJDŽIĆ: Ako se predsjednik sjeća, u Ženevi su ljudi upravoinsistirali na ovih 10%. Kad smo imali sastanak sa njima gore. Imi smo to rekli - da nije to mnogo za onoga. Kažu oni kako nekomože poslati ispod 150 ili 200 DM na račun. I ovdje smo disku-tovali o tome i zaključak je da je ovo jedan dobar prosjek, da nijeprevelik. Meni se činilo u početku da je to puno. Mislio sam da je3% sasvim dovoljno. Medjutim, ljudi su me uvjerili da to nije ništa.Da 3% i 4% nije ništa, a 10% u redu. Mi imamo mnogo ljudi gorekoji rade na crno. To je sad jedan problem.

IZETBEGOVIĆ: To neće biti oporezovano. O tome se radi. On toneće prikazati.

SILAJDŽIĆ: Ako ste primijetili ovdje u obrazloženju ima...

IZETBEGOVIĆ: On zaradjuje 2000 DM i 2000 DM na crno, onće od one 2000 DM platiti a od one druge 2000 DM neće, itako.

SILAJDŽIĆ: I za firme isto tako, koje su nastale iz kapitala - dakleuplatom kapitala pravnih i fizičkih lica iz Republike za firme kojesu osnovane...

IZETBEGOVIĆ: Velik posao ostaje oko provodjenja samo.Prihvatiti sredstva, da ne bude zloupotreba tih sredstava. To jevelik priliv sredstava tamo. Zloupotreba je bila kod pasoša tamo.Imali smo diskre-ciono pravo da mu ne naplati pasoš - izbjeglici.On mu naplati, dadne da ga je oslobodio (tako barem pričaju). Iova sredstva koja budu išla, ako ne budu sigurni ljudi gore, nebude čvrsta organizacija, biće zloupotreba. Bojim se. To je drugipar rukava, što kažu. Treba prvo ustanoviti obavezu i krenuti unjeno izvršenje pa ćemo vidjeti.

SILAJDŽIĆ: Ukoliko ova akcija podje dobro, može se izdvojitiodredjeni broj ljudi da radi to.

IZETBEGOVIĆ: Stvoriće se čitav jedan poreski ured koji će tamoimati kontrole, poresku policiju. Uvid u to kako se to ostvaruje,10

NAT

ION

AL

SEC

URI

TYA

ND

THE

FUTU

RE4(

8)20

07

knjige, itd. Dobro, jednom riječju da donesemo tu uredbu pa dapratimo to. Ovdje ima ministar finansija. On će uglavnom pratiti,to je njegov posao.…..

Sjednica je završena u 18,00 sati.

11

Tom

oŠi

mić

:DokumentiPredsjedništvaBiH

1991.-1994.

“Potrebna nam je fabrikamunicije u Vitezu. Ili će

nam dati Vitez ili ćemo gami osvojiti”

Magnetofonski snimak 235. sjednice PredsjedništvaRepublike Bosne i Hercegovine, održane 14.1.1994.godine

Sjednicom je predsjedavao predsjednik Predsjedništva RBiHAlija Izetbegović.

IZETBEGOVIĆ: Početak sjednice se ne čuje. Ima li neko primjed-bu na ovaj dnevni red? Nadam se da niko ne želi da ga dopun-java.

GANIĆ: Mislim da ne možemo. Toliko ovoga ima da bi trebaliovo odložiti.

DURAKOVIČ: Da ostanemo na ugovornom sporazumu za Žene-vu, a da ovo ostalo ostavimo.

SELIMOVIĆ: Radi se o materijalima koji su već izgubili...

GANIĆ: Ali zašto nisi došao prije tri dana da donesemo taj mater-ijal? Pazi o čemu se radi, ovo ste imali prije nedjelju dana, mogliste prije nedjelju dana podijeliti. Ja BiH predložio da se držimoovog dnevnog reda.

IZETBEGOVIĆ: Da vidimo šta je zatraženo. Možda ima čisto for-malni značaj.

13

SELIMOVIĆ: Čisto formalni značaj. Danas je Vlada dostavilaUredbu sa zakonskom snagom o budžetu za decembar prošlegodine. Odluku o zaduženju itd. Sve su to propisi da ih usvojiPredsjedništvo.

IZETBEGOVIĆ: Dobro, ako imate osobiti razlog za hitnost recite.Ako nije, da možemo jednu sjednicu kratku sutra ili prekosutraodržati.

SILAJDŽIĆ: Nema problema da se ostavi za sutra.

IZETBEGCVIĆ: Prema tome, idemo po starom dnevnom redu.Tačka 1. Kaže ono što se ne da na engleski prevesti besmislenoje. Ugovorni sporazum. Harise, može li se ugovorni sporazumprevesti na engleski.

SILAJDŽIĆ: Ta sintagma može samo na ruski.

IZETBEGOVIĆ: Dobro. Imamo li, ovdje je bila formirana jednaradna grupa koja je ovo proučila i je li to, može li ta radna grupapodnijeti neki izvještaj?

SILAJDŽIĆ: Jeste, šef radne grupe je g. Duraković. Mi smo danasrazgovarali ponovo o tome i mislim da je on spreman.

IZETBEGOVIĆ: Nijaze, jesi li spreman da nam izložiš primjedbe,odnosno zapažanja radne grupe.

DDUURRAAKKOOVVIIĆĆ: Jesam. Samo ću reći da ima uža i šira verzija i daelaboraciju za pojedine tačke koje ću ja iznijeti mogu dati šire, aima nešto i što je sublimirano. Naime, na molbu predsjednikaVlade, ja sam okupio neke ljude 3-4 ministra na čelu sa g.Ljubjankićem, konsultovao sam i neke profesore pravnike odZdravka Grebe do prof. Ibrahimagića i neke naše pravne savjet-nike i iz svega onoga što smo mi analizirali i isčitavali ovaj ponud-jeni ugovorni sporazum, po meni proizilazi slijedeće: da onovakav kakav je ponudjen nije prihvatljiv i da ga mi kaoPredsjedništvo trebamo odbiti. Generalno, i glavna i principije-lnai temeljna primjedba jeste da Ugovor ne mogu potpisivati narodi,već Ugovor potpisuju medjunarodno priznati subjekti. U ovomslučaju subjekti medjunarodnog prava mogu biti država BiH iRepublika Hrvatska. Naravno, mogu to biti na nivou i političkihorganizacija i svih onih koji čine subjekte medjunarodnog prava.Ali ovdje se radi očito o ponudjenoj, nekoj vrsti, medjudrzavnogaugovora. I BiH i Hrvatska su članice UN i ako bi se insistiralo napotpisivanjau ovog Ugovora, onda bi Hrvatska morala maltenepovući medjunarodno priznanje koje je dala RBiH tako da je to14

NAT

ION

AL

SEC

URI

TY A

ND

TH

E FU

TURE

4(8

) 200

7

temeljna i osnovna primjedba. A ako pratite preambulu ovogponudjenog ugovornog sporazuma, ovdje se kaže da bi "u imebošnjačko-muslimanskog naroda" sporazum trebali potpisati Vi ig. ilajdžić. Nastranu to da nije čak ni ...izabran sa hrvatske stranejer se tamo pojavljuje Tudjman i Mile Akmadžić kao ministar zamedjurepublicku saradnju i medjunarodne odnose Hrvatske iRepublike Herceg-Bosne. Osnovno iz onoga što su svi koji suanalizirali ovaj ponudjeni ugovorni sporazum jeste da se faktičkiimplicite destruira država BiH, a kroz čitav ugovorni sporazum,ukoliko bi se potpisao, faktički priznaje maltene na nivou medju-narodno priznate države hrvatska republika Herceg-Bosna. S togstajališta čitava preambula ovog ugovornog sporazuma naprostonije prihvatljiva, jer tu na prvo čitanje ispada da je sasvim naivna,a ona zapravo zadire u same temelje i u samo pitanje i suveren-iteta i integriteta naše republike. U preambuli ovog ugovornogsporazuma se ne spominje ni treći narod - srpski. Postavlja sepitanje šta je sa njim. Čitav Ugovorni sporazum na jednom mjes-tu spominje zaštitu i interese srpskog naroda, ali u svim članovi-ma tog sporazuma kao ponaša se kao da uopće nema te trećestrane i kao da nema srpskog naroda bilo na područjutzv.Herceg-Bosne bilo na području Republike, a ako polazimo odneke faktičke realnosti, mi moramo uzeti u obzir i tu treću stranu.U preambuli se kaže da će ugovorne strane osobno jamčiti real-izaciju ovog ugovora. Vi ste pravnik pa znate da osobno jamčen-je ništa ne znači. Ovo je faktički ponudjena neka vrsta medju-drzavnog sporazuma i osobno jamčenje ne poznaje institut med-junarodnog javnog prava i ako se radi o jednom medjunarodnomugovoru izmedju dvije suverene medjunarodno priznate države,da će neko nešto osobno jamčiti, faktički baš ništa ne znači.Recimo u članu 2. stav 3. se kaže "da se potpisnici obavezuju daće sve pojedince koji su počinili ratne zločine i zločine protiv čov-ječnosti odmah predati svojim sudskim vojnim i gradjanskim vlas-tima radi provodjenja krivičnog postupka. Prijedlog bi, normal-nom, bio da se ratni zločinci moraju izručiti medjunarodnom sudui s jedne i s druge strane ukoliko ih ima itd. Temeljna druga prim-jedba jeste da se kroz manje-više desetak članova faktički zadireu pitanje suvereniteta i integriteta BiH, da se faktički negira čin-jenica da BiH onakva kakva je medjunarodno priznata jestepomorska zemlja i ima izlaz na more i da mnoge tačke ovogponudjenog ugovornog sporazuma padaju ispod nivoa čak ionoga što je preliminarno dogovoreno na prethodnim ženevskimkonferencijama. Da ne kažem da mnoge tačke faktički idu i ispodonoga što je dogovoreno okvirno i načelno u vidu unije republi-ka BiH. Samo jedan primjer. Recimo kad se govori o mogućnostida BiH dobije izlaz na more, tamo se pominju slobodne zone uluci Ploče i Rijeka. I onda kad se to veže, ukoliko dodje do supce-sije jedne od republika, bilo ako dodje do sukcesije srpske repub-

Tom

o Ši

mić

: Dokumenti Predsjedništva BiH 1991.-1994.

15

like, Hrvatska automatski preuzima pravo da se priključi RepubliciHrvatskoj, a u tom slučaju ostaje na snazi ugovor o korišćenju slo-bodnih zona u luci Ploče i Rijeka. A vi znate da u ženevskompapiru stoji da faktički status medjunarodno pravni i priznanje BiHzadržava bosanska republika kao i članstvo u UN kao i Neum ipozadinu iza Neuma itd. Na mnogim mjestima pada ispod nivoaonoga što je već preliminarno dogovoreno. Manjkavost ovogugovornog sporazuma je i u tome što se u njemu ne naznačavamedjunarodno-pravni subjekt koji će garantovati njegovu proved-bu. Recimo u članu 5. se kaže da "je poseban interes hrvatskognaroda na cijelom njegovom etničkom prostoru, osiguranjestrateških interesa Republike Hrvatske, a uopšte potpuno se zao-bilazi interes ugovarača i potpuno se negira interes medjunarod-no priznate Rpeublike BiH. Recimo u članu 8. tačka 2. se kaže daRepublika Hrvatska i unija republika BiH će zaključiti ugovor okorištenju slobodnih lučkih zona, to sam već rekao u lukamaPloče i Rijeka, prema načelima i odredbama konvencije UN otranzitnoj trgovini država bez izlaza na more. Po meni, i to je nekavrsta podvale, jer konvencija iz ljeta 1965. godine i time seimplicite Bosna tretira kao da toga izlaza uopće nema i stvar seprevodi, naravno, na drugi teren. Sugestija da mi možemo prista-ti na formulaciju koja je dogovorena u Ženevi, a u slučaju dis-olucije BiH zadržavaju se sva prava koja pripadaju državi BiH,odnosno ako dodje i do disolucije Unije, onda naravno ne važeoni separatni dogovori jer time pada sve u vodu. U jednom članuse tamo navodi da u slučaju faktički prestanka unije, da ono štobi se potpisalo separatnim ugovornim sporazumom ostaje nasnazi, što je inkopatibilno niti je moguće. Recimo u članu 9. sepredlaže da grad Mostar bude posebno odredjeno područje podupravom EZ. To je jedan stav, a odmah u drugom stavu u drugomčlanu se kaže da će Mostar biti glavni grad hrvatske republikeHerceg-Bosne. I tamo se govori, mogu ja to i pročitati akohoćete, mada znam da ste svi pročitali, jedan drugom protivuri-ječi. Kaže "Grad Mostar će biti glavni grad hrvatske republikeHerceg-Bosna i sjedište njezinih tijela i vlasti". A sljedeći kaže:"Potpisnici će se posebnim sporazumom dogovoriti o osiguranjupovratka gradjana Mostara koji su odavde otišli zbog ratneoperacije i uspostavljanja demografske strukture koja je postojalaprije početka neprijateljstava". Recimo, jedno s drugim ne ide.Demografska struktura Mostara prije početka rata je bila - Mostarje bio kao grad pretežno Muslimanski sa znatnim brojem Srba inajvećim brojem Jugoslovena u BiH i po toj strukturi ispada mal-tene da je najmanje Hrvata. Ali ako će ići pod mandat snagaEvropske unije, onda on automatski ne može biti i glavni gradhrvatske republike Herceg-Bosna. A nastranu to da bi prihvatan-jem ovog stava naša strana automatski priznala Herceg-bosnu,pa i s tog stajališta mislim da je ovaj stav neprihvatljiv. Ili u članu16

NAT

ION

AL

SEC

URI

TY A

ND

TH

E FU

TURE

4(8

) 200

7

12. se predlaže: "da prestankom unije republika BiH ne dolazi dopromjene o postignutom razgraničenju Herceg-Bosne i bošn-jačko-muslimanske republike". Naš bi stav po ovom sudu bio daprestankom unije sve pravne posljedice potpisanog sporazumaprelaze na medjunarodno priznatu Republiku BiH kojoj, po med-junarodnom pravu, pripada i pravo na supcesiju. Ima još maltenesvaki od ovih članova se da kritički komentirati. Recimo nasamom početku kaže: "Odlučni smo da treba u svakom slučajuostvariti usku saradnju izmedju hrvatskog i bošnjačko-musliman-skog naroda u okviru BiH i hrvatske republike Herceg-Bosne tebošnjačko-muslimanske Republike". Mi smo već unaprijed dobili inaziv i već su nam nadili ime itd. Faktički, ovdje se nigdje ne gov-ori o onome što jeste i što je medjunarodno priznato, a to jeRepublika BiH. A kako će se zvati ono što bude i eventualnobosanska Republika, hoće li ona biti bosansko-hercegovačka,hoće li biti Republika BiH i dalje ili će biti bošnjačko-muslimans-ka, mi to još nismo ni odlučili niti prihvatamo da nam nekounaprijed nadjeva ime. Dakle, ja BiH rezimirao sa slijedećim pri-jedlogom, ukoliko hoćemo ići po redu, za svaki član ima odred-jenih kritičkih primjedbi i nejasnoća, nebuloza pa i odredjenih vrlolukavo plasiranih podvala. Naš bi prijedlog bio slijedeći: da mi naosnovu svega ovoga pozdravimo svaku vrstu sporazuma koji vodi,kako kažu, uspostavljanju trajnog i cjelovitog mira, da naravnotežimo i razumijevanju i prijateljstvu i suradnji izmedju hrvatskog imuslimanskog naroda i da možemo to obrazložiti i povijesnim, iekonomskim i kulturnim i političkim i svakim drugim razlozima ida, dakle, krenemo s tim da podržavamo sve to, da kažemo daovakvu vrstu ugovornog sporazuma iz principijelnih razloga, panavesti nekoliko ovih bitnih tačaka, ne možemo prihvatiti, a da nakraju elaboriramo, kao našu spremnost za svaku vrstu saradnje,ponovimo po treći put prijedlog da smo spremni čak ponovo izni-jeti prijedlog o uspostavljanju konfederacije izmedju RepublikeHrvatske i Republike BiH i da u tom smislu predlažemo formiran-je dvaju državnih komisija koje bi ponudile elemente za taj kon-federalni ugovor. Razlozi su slijedeći. Podignuta je prilična medi-jska i propagandna halabuka i sva mašinerija ide u pravcu današa strana se optuži da smo mi nekakvi ratni huškaši koji ne pri-hvataju tobože te konstruktivne mirovne i slične inicijative pa čaki neku vrstu unutarnjih konfederalnih odnosa izmedju Hrvata iMuslimana. Da mi to naprosto obrnemo, da pokažemo dobruvolju i konstruktivan pristup i sve ostalo i da ponovno licitiramomogućnost čak uspostavljanja i direktne konfederacije izmedjudvaju suverenih medjunarodno priznatih republika. I da to ondaplasiramo svim propagandnim sredstvima i medjunarodnoj idomaćoj javnosti i da iz ove očite da kažem defanzive u kojoj senalazimo, jer ja koliko čujem ogromna je mašinerija pokrenutačak i poslije vašeg govora naročito, gdje se sad govori kako Alija17

Tom

o Ši

mić

: Dokumenti Predsjedništva BiH 1991.-1994.

hoće ratnu opciju, odbija sve konstruktivne predloge itd. i da najedan kulturan, dostojanstven i konstruktivan način iskoristimo ovupriliku da vratimo loptu onima koji su nam ovaj ugovorni spo-razum postavili. Ovo je neko jako stručno i jako lukavo pravio itek kad se udubite u formulacije pojedinih članova, vidite zapra-vo da bi mi tim sporazumom distruirali sopstvenu državu, priznaliHerceg-Bosnu kao državu i otvorili neka pitanja koja su vrlo neizv-jesna. Tamo se nudi mamac. Recimo bošnjačkoj strani je 33,3%,hrvatskoj strani je 17,5%, a da se uopće ne govori o granicamate Herceg-Bosne. Ona je vrlo svjesno zaobidjena. Ne zna se gdjebi ona bila i kako. I mnoge stvari su sasvim otvorene. Kao uskladu s dobrom voljom, namjerama i mogućnostima, opravdan-im htijenjima i ovo i ono. To u jednom ugovoru koji ima pravnusnagu itd. ništa ne znači. Ima, recimo, sad ću vidjeti na kom mjes-tu se to kaže, eto to će biti kao ukoliko se ocijeni koristnim iovakvim i onakvim. To su stvari koje ne trpi. Posebno ima tamodosta vrlo vještih zamki koje se tiču ove supcesije. Ukoliko, reci-mo, srpska republika izvrši recesiju, hrvatska republika automats-ki dobija pravo da se pripoji Hrvatskoj, a bošnjačkoj strani ostajeeto kao članstvo u UN i ništa više i korištenje slobodnih zona uPločama i Rijeci. Itd. Ne bih više. Mislim da ima toliko elemena-ta da mi jednostavno odbijemo ovaj ugovorni sporazum, daodmah sutra, ako hoćete ja bib sa ovim svojim saradnicimamogao ponuditi odmah ujutro tekst odgovora koji bi bio finosročen, konstruktivan i ne bi zatvarao vrata bilo kakvim dogov-orima i koji bi na odredjen način, da skratim, vratio loptu onimakoji su mislili. Mislim da je ovo neka vrsta lakmus papira i tražen-je nekoga tajminga i da je namijenjen više u propagandne svrhe,a da i oni koji su ovi pisali ne misle ozbiljno i valjda ne vjeruju daćemo biti toliko naivni da progutamo ovoliko udica koliko jeovdje nabačeno. Eto, to bi bilo najkraće. IZETBEGOVIČ: Hvala.

DURAKOVIĆ: Ako ćemo po članovima, za svaki član imatumačenje.

IIZZEETTBBEEGGOOVVIIĆĆ: On je očigledno pun pravnih defekata, u pream-buli ih najviše ima. Nema nekih sporazuma političkih izmedjunekih naroda. Izmedju subjekata medjunarodno priznatih.Medjutim, naime, nema sumnje da mi ovakav ugovor treba daodbijemo. Bar iz desetak razloga. Mislim da je problem više štami odgovaramo.Bilo bi dobro da mi nešto ponudimo. I to kadponudimo, moramo ponuditi u dvije forme. Apstraktnoj formi pada kažemo - mi smo spremni na saradnju, na ovo, na ono. Alisvaki vid saradnje moramo prihvatiti Ili drugi vid da kažemo, nudi-mo vam jedan drugačiji ugovor, evo izvolite. To je konkretnaforma. Mislim da bi se mogli saglasiti bez puno priča da ovakvo

NAT

ION

AL

SEC

URI

TY A

ND

TH

E FU

TURE

4(8

) 200

7

18

nešto nije prihvatljivo uopće. Šta ćemo uraditi? Dakle, odbiti ovoi reći što se nas time, mi smo otvoreni za saradnju, dakle datijedan generalni pristup samo, ili bismo ponudili jedan konkretanugovor? Ako bismo, a mislim da bi to trebali da uradimo, ondabismo ga trebali pripremiti. Evo, otvaram raspravu po ovoj stvari.Zamolio bih vas da ne trošimo vrijeme na ovo da to nije prih-vatljivo. To smo svi saglasni. Nego šta bismo mogli da uradimo uovakvoj situaciji upravo da ne ispadne ono što je Nijaz kazao,nudi nam se kao ruka pomirnica, a mi to sad sve fino odbijamo.Nego naprotiv, mislim da treba da uradimo jedan sasvim odred-jen potez pa da lopticu prebacimo tamo. Na koncu, nama treba,mi smo saglasni oko te stvari. BiH je okrenuta Zapadu, ipak. Nijeokrenuta istoku. Mislim da u tom pogledu nema dilema u BiHbarem u velikom dijelu BiH. Što ne znači, okrenuta Hrvatskojnego Zapadu, zapadnoj civilizaciji. Treba da bude tako okrenuta.Putevi vode na Zapad preko Hrvatske i mi ne treba da živimo unekoj tjeskobi da na iglene uši dišemo dole preko nekakvogmalog Neuma. Ako možemo da dišemo punim plućima, da namceste budu i pruge otvorene, obala, itd. Put prema Sloveniji, Italiji,Francuskoj. Dakle, nama bi strateški trebao jedna puna normal-izacija odnosa tamo. Tudjman nije vječan. Umrijeće Tudjman kaošto ću ja umrijeti. Kroz par godina neće nas uopšte biti tu. Doćiće novi ljudi, nove snage i vjerovatno pametnije od nas. Itd. Štobi mi gledali sada Tudjmana u Hrvatskoj, možemo gledatiHrvatsku realnu. Ona se sastoji od intelektualaca, opozicionihstranaka, svoje crkve itd. Dakle iz jednog pozitivnog dijela svijetai mislim da je on čak nadmoćan u Hrvatskoj. Sad trenutno ovidrže vlast. Hajmo mi gledati onu dobru stranu u Hrvatskoj s kojommi možemo da živimo. Da možda tražimo nekakav izlaz. Protežućivrat preko ovih sadašnjih vremena, ovih trenutnih. Gledajući malošire horizont. Javio se drug Irfan.

LJUBJANKIČ: Samo sam vas mislio obavijestiti o jednom iizzvvjjeeššttaa--jjuu KKllaauussaa KKiinnkkeellaa o ovom sastanku u Bonu koji sam ja sad ...Vjerovatno niste imali prilike to čuti. Mislim da bi bilo korisno dačujemo. To je pet minuta.

IZETBEGOVIĆ: Ako nije dugačak izvještaj, najbolje bi bilo da gapročitaš.

LJUBJANKIČ: Pročitaćemo. To je jedno 2,5 stranice. "Želim davam dam nedotjeranu sliku zadnjeg razvoja dogadjaja. Zadnjihsedmica je pokušano sve da se rat okonča. U svakom slučajumoram vam reći otvoreno, izgledi nisu dobri. U trenutku nedosta-ju jednostavno osnovne pretpostavke svih pokušaja uspostavljan-ja mira. Dakle, stvarna spremnost svih strana za uspostavu mira,a ovdje moram, nažalost, da uračunam i muslimansku stranu.,

Tom

o Ši

mić

: Dokumenti Predsjedništva BiH 1991.-1994.

19

Tokovi: 22.12. sastanak Evropske unije sa zaraćenim stranama uBriselu. Diplomatske sile sa velikim ličnim uplivom osobito odstrane saveznog ministra za vanjske poslove i ministra vanjskihposlova Ži Pea. Obećanje da će se poštovati dogovor o primirjuza vrijeme praznika, a u istom trenutku početak muslimanskeofanzive protiv hrvatske strane u predjelima Viteza gdje su nasel-jeni Hrvati. Srpska ofanziva, kao i pucnjava iz Sarajeva ponovo senastavlja. Pregovori: jedinstvo da Muslimani treba da dobijutrećinu životnog prostora sa izlazom na more i Savu, Hrvati 17,5Srbi 49,2%. Takodje sporazum u velikoj mjeri gdje je otvorenoostao konkretan omjer oko 1% u srpsko-muslimanskom odnosu,kao i hrvatsko-muslimanskom odnosu centralno-bosansko nasel-jeno područje viteškog ... Dalji problemi: Sarajevo (Srbi podjela2:1 u korist Muslimana - Muslimani UN administracija), dalje, pri-laz Savi: Mostar koji treba da dodje pod dvogodišnji protektoratEvropske unije (problemi veličine oblasti, glavni grad Herceg-Bosne?) Prilaz moru: (Muslimani suverenitet). Zatim, jedan čitavred prisnih kontakata kopredsjedatelja koji se neumorno zalažu zato da se pripremi planirani ženevski skup za 18.januar. Hrvatsko-muslimanski sastanak 4. i 5. 1. u bečkom Holburgu -premijer Silajdžić, ministar vanjskih poslova Granić uz prisustvokopredsjedatelja. Osim humanitarnog aspekta, nikakvih konkret-nih rezultata. 5.1. nam saopštavaju, iissttoovvrreemmeennoo ii pprreess--iinnffoorrmmaa--cciijjaa,, pprreemmiijjeerr SSiillaajjddžžiićć,, mmiinniissttaarr vvaannjjsskkiihh ppoosslloovvaa GGrraanniićć,, zzaajjeeddnnoouu BBeeččuu ssuu nnooććaass ddooggoovvoorriillii ddaa ssuu oobboojjiiccaa pprreeddssjjeeddnniikkaa -- TTuuddjjmmaannii IIzzeettbbeeggoovviićć ssaassttaannuu uu BBoonnuu 88..11.. MMjjeessttoo jjee pprreeddlloožžiioo pprreemmiijjeerrSSiillaajjddžžiićć hhrrvvaattsskkoojj ssttrraannii.. UU ssvvaakkoomm sslluuččaajjuu nniissmmoo hhttjjeellii ddaa iimm ttoouusskkrraattiimmoo..UU ddooggoovvoorruu ssaavveezznnoogg mmiinniissttrraa vvaannjjsskkiihh poslova, sasaveznim kancelarom, stavljeni su na raspolaganje bonski ….KKoopprreeddssjjeeddaatteelljjii ppuuttuujjuu 55..11.. uu BBeeooggrraadd.. TTaammoo ppoossttiižžuu ddaa nnaapprraavveekkaarrttuu uu žžiillaavvoojj rraasspprraavvii pprreekkoo kkoojjee MMuusslliimmaannii ddoobbiijjaajjuu 3333,,55%%..Iznudili su od Srba pristanak koji su dogo vremena tvrdoglavoodbijali da se Sarajevo stavi pod protektorat UN administracijeako se Srbi budu mogli odvojiti od bosanske unije. Znači, uslovl-javaju. 6.1. razgovori u Bonu saveznog ministra vanjskih poslova i pre-mijera Silajdžića uključujući kopredsjedatelje. Slab znak sprem-nosti za brzo sklapanje mira. Petesberg: sastanak 8.1. morao se odložiti jer je sigurnost letapredsjednika Izetbegovića iz Sarajeva bila ugrožena. Da li seovdje teretila srpska strana, ostaje otvoreno. Intenzivni dvade-setčetvoročasovni napori mi smo konačno poslali jednu čelendžermašinu za Zagreb gdje je Izetbegović trebao da stigne jednim UNavionom iz Sarajeva. UU nneeddjjeelljjuu uujjuuttrroo aarrttiilljjeerriijjsskkii uuddaarr nnaa ppiissttuuaaeerrooddrroommaa uu SSaarraajjeevvuu.. PPrreemmaa uuppuuttii SSttoolltteennbbeerrggaa iizz BBoonnaa iissttrraaggaakkoojjaa jjee ooddmmaahh sspprroovveeddeennaa ddaallaa jjee zzaammaaššnnuu ssuummnnjjuu oo ttoommee ddaa lliissee nnaappaadd ooddnnoossii nnaa ssrrppsskkuu ssttrraannuu.. Nakon popravke piste i20

NAT

ION

AL

SEC

URI

TY A

ND

TH

E FU

TURE

4(8

) 200

7

napetih telefonskih razgovora izmedju Stoltenberga iIzetbegovića, napokon je Izetbegović poletio jednim francuskimavionom i njemačkim čelendžerom stigne iz Splita u Bon. RRaasspprraavvaa uu PPeetteessbbuurrgguu:: TTuuddjjmmaann ppookkaazzuujjee vveelliikkuu fflleekkssiibbiillnnoosstt.. BBiioojjee sspprreemmaann nnaa bboollnnee tteerriittoorriijjaallnnee uussttuuppkkee uu cceennttrraallnnoojj BBoossnnii.. ŽŽeelliioojjee ppoo ppiittaannjjuu ddeeffaannzziivvee uu cceennttrraallnnoojj BBoossnnii ddaa ddooddjjee ddoo bbrrzzooggzzaavvrrššeettkkaa rraattnnoogg zzbbiivvaannjjaa uu cceennttrraallnnoojj BBoossnnii.. PPooddnniioo jjee nnaaccrrttjjeeddnnoogg ooppšštteegg uuggoovvoorraa oo bbuudduuććoojj hhrrvvaattsskkoo--mmuusslliimmaannsskkoojj ssaarraadd--nnjjii,, ppoonnuuddiioo MMuusslliimmaanniimmaa kkoonnaaččnnoo kkoonnffeeddeerraacciijjuu iillii uu vvaarriijjaannttiirraanniijjee oozznnaaččeennee ttrroossttrruukkee uunniijjee iillii aakkoo ssee SSrrbbii nnee zzaaddrržžee uu ttoojj uunniijjii,,uu ffoorrmmii jjeeddnnee hhrrvvaattsskkee pprrooššiirreennee zzaa HHeerrcceegg--BBoossnnuu ssaa jjeeddnnoommbboossaannsskkoo--mmuusslliimmaannsskkoomm ddrržžaavvoomm.. PPrreeddssjjeeddnniikk IIzzeettbbeeggoovviićć ii nnjjee--ggoovvaa ddeelleeggaacciijjaa ppoozzddrraavviillii ssuu jjaassnnoo ttaajj pprriijjeeddlloogg aallii ssuu iizzbbjjeeggaavvaalliissvvaakkuu ooddrreeddjjeennoosstt.. ZZaattoo nniijjee jjoošš pprraavvoo vvrriijjeemmee.. IIzzeettbbeeggoovviićć jjee uullttii--mmaattiivvnnoo ttrraažžiioo vveeććiinnuu mmjjeessttaa kkoojjaa ssuu ......uu cceennttrraallnnoomm bboossaannsskkoommddžžeeppuu.. CCiittaatt:: PPoottrreebbnnaa nnaamm jjee ffaabbrriikkaa mmuunniicciijjee uu VViitteezzuu.. IIllii ććeetteennaamm ddaattii VViitteezz iillii ććeemmoo ggaa mmii oossvvoojjiittii.. ZZaattoo iimmaammoo 220000 hhiilljjaaddaavvoojjnniikkaa.. II ppoonnuuddaa oodd ssttrraannee TTuuddjjmmaannaa ppoottaakknnuuttaa oodd ssttrraanneekkoopprreeddssjjeeddaatteelljjaa nniijjee ppoommooggllaa ddaa ssee ffaabbrriikkaa mmuunniicciijjee uu VViitteezzuu iiddrruuggee ffaabbrriikkee oorruužžjjaa ...smatraju ... Dalje, citat Izetbegovića iz pre-govora u prisustvu jednog pripadnika A.A. da nam nije potrebnafabrika oružja sada. Mi sada imamo dovoljno oružja. Potrebnanam je kasnije, u miru. Ovo sam ja podvukao kao značajno. Ovoje jedan zaključak.

IZETBEGOVIĆ: Jer rekli su, hoće sad da ratuju. JJaa kkaažžeemm,, nnaammaattrreebbaa VViitteezz zzbboogg bbuudduuććnnoossttii,, aa nnee zzbboogg ttooggaa ššttoo hhooććeemmoo ssaadd ddaarraattuujjeemmoo.. Optužiće nas da hoćemo Vitez da produžimo rat. Nijezbog toga. Nama treba zbog budućnosti Vitez.

LJUBJANKIĆ: Sad slijedi jedan zaključak. "JJaa vvaamm ooppššiirrnnoopprriikkaazzuujjeemm ssvvee oovvoo ddaa bbiissttee ddoobbiillii pprraavvuu sslliikkuu ssttvvaarrii.. SSvvaakkaakkoo ssuuMMuusslliimmaannii ggllaavvnnaa žžrrttvvaa ssrrppsskkee aaggrreessiijjee ii žžrrttvvaa ssrrppsskkoo--hhrrvvaattsskkiihhnnaammjjeerraa ppooddjjeellee.. TToo nnee ssmmiijjeemmoo iizzgguubbiittii iizz vviiddaa pprrii jjeeddnnoojj ppoott--ppuunnoojj pprrooccjjeennii.. SSiigguurrnnoo jjee ddaa ssuu HHrrvvaattii uu BBoossnnii ppooččiinniillii tteešškkeeggrreešškkee ii zzllooččiinnee kkoojjee ssee ssaaddaa oossvveeććuujjuu.. SSvvaakkaakkoo ssee ssttvvaarrii nnee mmoogguuvviiššee oobbuuhhvvaattiittii jjeeddnnoossttaavvnnoo ccrrnnoo--bbiijjeelloomm tteehhnniikkoomm.. UU ppoosslljjeeddnnjjiimmnnaappoorriimmaa zzaa uussppoossttaavvlljjaannjjee mmiirraa uu ssvvaakkoomm sslluuččaajjuu vveeoommaa jjeejjaassnnoo ppoossttaalloo ddaa mmuusslliimmaannsskkaa ssttrraannaa jjoošš nnaa pprrvvoo mmjjeessttoo ssttaavvlljjaarraattnnuu ooppcciijjuu uu nnaajjmmaannjjuu rruukkuu.. OOččeevviiddnnoo,, oonnii hhooććee ddaa oodd HHrrvvaattaaddoobbiijjuu oonnoo ššttoo kkoodd SSrrbbaa nniijjee mmoogguuććee ppoossttiiććii.. PPrroobblleemm ttee ssttrraatteeggii--jjee jjee nnaattjjeerraattii HHrrvvaattee uu jjeeddnnuu rraattnnuu aalliijjaannssuu ssaa SSrrbbiimmaa. Mi smorado ispunili svoju ulogu domaćina u Petesburgu, okvirni uslovi subili optimalni, to su istakli osobito kopredsjedatelji i razgovori subili najintenzivniji koje su ikad ova dva predsjednika do sadaimala zajedno. Svi problemi su obradjeni iscrpno. Obje stranesada znaju na čemu su. Bilo je naročito važno da se predsjednik21

Tom

o Ši

mić

: Dokumenti Predsjedništva BiH 1991.-1994.

Izetbegović i predsjednik Tudjman sastanu upravo u trenutku kri-tične faze. To medjutim ne mijenja ništa što je rezultat, nažalost,ostao bez sklopljenog mira. U ovom slučaju što se tiče sastankakoji je ugovoren za 18.1. u Ženevi mi ne možemo biti optimistični.Srbi će se jedva pomaći dalje, jer stvarni prodor kod još otvorenihproblema u hrvatsko-bosanskom odnosu koji bi lakše bilo....jedne konfederacije, prije svega, neizvjestan. Objema strana-ma u Petesburgu je savezni ministar jasno rekao da smo mi stiglina prekretnicu. Medjunarodni angažman je osvježen. Drugogakta sile, kao onaj koji je on poduzeo zajedno sa svojim fran-cuskim kolegom neće biti, ako oni kojima smo u prvoj liniji htjelipomoći ne budu zaista spremni na mir. Tu se pojavljuje da sutrupe UN koje osiguravaju snabdijevanje za humanitarnompomoći sa svih strana izložene stalnim napadima. Ni jedna vladakoja šalje svoje trupe ne može u tim uslovima da dalje žrtvujesvoje vojnike bez konkretne dogledne perspektive mira.Tendencije povlačenja krajem zime sa ili bez udara iz vazduha,rastu. Prva najava povlačenja trupa samo jedne vlade mogla biprouzročiti lančanu reakciju. Žrtva takvog razvijanja situacije ćebiti ljudi koji pate u Bosni. Upravo u tome mi imamo interesa(vodje svih strana su to napustile) da zajedno sa našim partneri-ma i predsjedateljima u posljednjem trenutku zaista svepoduzmemo doprinošenju jednog brzog rješavanja pregovora.Taj mučni proces će biti takodje natavljen uprkos svih ograda, jernema moralno zamjenjive alternative za jedno rješenje za prego-varačkim stolom. Svi elementi za rješenje su dati. U svakom sluča-ju mogu tek onda uspjeti kada strane u sukobu same budu zaistapripravne za sklapanje mira." Prije diskusije mislim da je bilo koris-no da se ovo čuje.

GANIČ: Ko podnosi taj izvještaj? To je zapisnik?

LJUBJANKIĆ: Nažalost, nemam potpuno. TToo jjee MMIIPP--oovvaa sslluužžbbaaddoobbiillaa iizzvvjjeeššttaajj iizz NNjjeemmaaččkkee.. Vjerovatno evropskoj dvanaestorici.

DURAKOVIĆ: Ovo još više učvršćuje moje ubjedjenje da bi trebaliu tom odgovoru.... (ne čuje se) Haris je imao predlog. Moždaobnoviti predlog da ono što se danas kontrolira HVO, odnosnoArmija BiH, taj dio teritorija može po starom predlogu da se orga-nizuju unutarnji odnosi na nivou 50-50% učešća u vlasti itd. i dase na tom planu probaju iznalaziti rješenja. Dakle prva varijantakonfederacija izmedju Republike BIH i Hrvatske sa osnovnim ele-mentima, čak i oni koji su naznačeni na zadnjoj stranici ovogugovornog sporazuma, a druga ići dalje u smislu da obnavljamoprijedlog koji smo svojevremeno dali i da time kažemo i Kinkelu ievropskoj dvanaestorici da mi nismo protiv takve vrste saradnje istvaranja ugovora, ne na nivou onog koji je ponudjen.

NAT

ION

AL

SEC

URI

TY A

ND

TH

E FU

TURE

4(8

) 200

7

22

SILAJDŽIĆ: Prvo da kažem jednu primjedbu opšteg karaktera.Mislim da je ovakav način rada dobar i da trebamo procijenitikad su u pitanju ovakve odluke. Trebamo proširiti broj učesnikakoji rade na ovim prijedlozima. Mislim da je to dobro i da dajeneke rezultate. Drugo, koliko vidim, ovo je nastavak propa-gandnog rata, ovo nije ozbiljan prijedlog. SSaadd jjee ppiittaannjjee kkoo ććeeddoobbiittii aa kkoo ććee iizzgguubbiittii oovvaajj rraatt.. Očigledno je da mi sada moramo,u potpunosti se slažem s tim, ne treba reći ne, nego treba reći mismo za saradnju. Dakle, kontraprijedlog. U tom kontraprijedloguposebno vodeći računa o ovome, oo iizzvvjjeeššttaajjuu ŠŠttaajjnneerroovvoomm kkoojjii jjeeKKiinnkkeell ppoottppiissaaoo.. Štajner je dobro na strani zagrebačke opcije.Naravno, to se pokazalo u razgovorima sa Kinkelom. Ako ongovori o fleksibilnosti Tudjmana, onda je sasvim jasno na kojojstrani stoji. Tu nikakve fleksibilnosti nema. I zbog toga bi trebalo,po meni, prvo ponoviti, Nijaz i ja smo razgovarali malo prijeovoga, dakle ponoviti prijedlog bez obzira što je do sada dvaputa odbijen da smo mi spremni, bez linija, lliinniijjee ssuu nnaapprraavviillee rraatt,,VVeennss--OOvveennoovv ppllaann jjee,, uussttvvaarrii lliinniijjee kkoojjee ssuu ttaaddaa ppoovvuuččeennee ssuuddoobbrriimm ddiijjeelloomm ddoopprriinniijjeellee ddaa ddooddjjee ddoo rraattaa iizzmmeeddjjuu nnaass.. Dakle,bez linija medju nama sa svim pravima koja postoje u svakojdržavi za svakoga. Pravih argumenata protiv toga nema. Jediniargument koji sam čuo od Tudjmana je slijedeći: Vas ima mnogo.I vi se mnogo radjate. Mislim da ni jedan pametan čovjek takavargument u javnosti ne smije ponoviti. Dakle, nema nikakvogargumenta protiv toga. Čak je i Oven rekao, ne znam, to jestvarno fer-predlog. Ako vi njima dajete gornji dom, donji dom ujednom domu, imaju ljudi paritet, ne može se nikakva odlukadonijeti od nacionalnog i bilo kakvog interesa bez njih. Ne znamzašto mi taj predlog ne bismo ponovili. Da kažemo, evo još jed-nom. Pazite, radi se o nastavku propagandnog rata. Dok oninama telefonom, ja sam juče s Granićem razgovarao, dok oninama nude sve moguće u dobroj mjeri usluge da se sastajemo,da razgovaramo istodobno, na planu propagande rade svojposao. Dakle, ja BiH ponovio taj prijedlog ili ga pomenuti da jenažalost odbijen, da vidimo u kojoj je to formi bolje. Dalje, iz togistog razloga ja bih iz tog ugovornog sporazuma izdvojio one ele-mente koji idu ispod minimuma sa.... Jer Evropa priznaje ono štoje postignuto... Otprilike da je to tačka koja je dostignuta i ispodkoje ne treba ići. Plus-minus. A oni su u ovom slučaju, recimo, saprijedlogom da Mostar bude glavni grad Herceg-Bosne. Nisusasvim otišli. Jer tamo stoji da neke zgrade u Mostaru budu. Nekezgrade, a ne da Mostar bude cijeli. Na razgovorima u Beču jasam na to ukazao Graniću., On kaže, znate šta mi očekujemo danakon dvije godine administracije Evropske unije Mostar budeglavni grad Herceg-Bosne. Ja sam rekao to vi ne možete očeki-vati. Mi nikada o tome tako nismo razgovarali. Prema tome, dakle23

Tom

o Ši

mić

: Dokumenti Predsjedništva BiH 1991.-1994.

izvući one elemente koji odskaču odnosno idu ispod ...poredMostara meni sada na pamet pada Neum. Isto tako je u papiri-ma. Ako ...ne važi, ako ...više nije baza,to je druga stvar.Medjutim, ovo je nama ..da upravo izvučemo te elemente i da ihubacimo u tekste. Jedna generalna primjedba - mi se očiglednonalazimo, i Kinkel govori o zaraćenim stranama ne govori o legal-noj vladi. Čini mi se da se nalazimo pred jednom situacijom ukojoj ćemo morati iznijeti dva elementa. Prvo, pregovaranje udobroj vjeri. Šta znači pregovaranje u dobroj vjeri ako smo podprisilom? Ja BiH volio da neko vidi pravni aspekt tog problema sastanovišta medjunarodnog prava. Da li uopšte ono što mi učini-mo prisilom da li je važeće. Ovo je prisila. Prema tome, danassam na jednom skupu rekao ukoliko se ovo nastavi, ne možemomi vječno ići u Ženevu dok to naš narod plaća ovdje glavama.Ukoliko to ne prestane neka gospoda dodje u Sarajevo pa ćemorazgovarati. I drugo, ja sam to i prošli put pomenuo, mislim da totreba provlačiti. Ne treba možda stavljati akcenat na to da ovakonferencija mi kažemo blokira Savjet bezbjednosti UN. Savjetbezbjednosti je blokiran sve dotle dokle konferencija traje., Jer jekonferencija pod pokroviteljstvom UN odnosno Evropske unije.Onog momenta kada mi kažemo da ženevska konferencija višene postoji, odnosno da nije uspjela, u tom momentu se cijelislučaj vraća na Savjet bezbjednosti UN. Toliko, hvala.

LAZOVIČ: Potpuno se slažem sa argumentacijom koju je iznioNijaz što se tiče ovog sporazuma. Medjutim, prijedlog koji je oniznio po meni je trebao da bude drugi korak naše inicijative. Kadto kažem onda mislim da bi stupili u konkretnu realizaciju ovogpredloga da se BiH veže konfederalnim ugovorom za Hrvatsku topodrazumijeva prije svega političko rješenje za unutrašnje odnoseu BIH a to nas vraća ponovo na Ženevu. Na nastavak Ženeve inaše stavove da li da ostanemo pri onim stavovima koje smo dosada imali ili ćemo mijenjati neke stvari čak i radikalno. Što se tičemene, ili ćemo se vraćati nekim našim inicijativama koje smoimali prije a koje nisu uzete ozbiljno u razmatranje. I da iskažemjedno svoje opredjeljenje: mislim da se vrtimo u jednom začara-nom krugu u kome sam ja uvjereniji da se neće moći naći rješen-je na ovom ženevskom sporazumu jer je on sam u svojoj suštinipogrešan koncept, koncept koji ne dovodi ni do mira, već dovo-di do disolucije BiH kao države, rušenja njenog medjunarodnopriznatog integriteta i smatram da bi mi trebali kao Predsjedništvosve to imati u vidu i pojaviti se sa nekim našim inicijativama. Mismo do sada bili u jednoj defanzivnoj poziciji. Stalno se odredju-jući prema predlozima drugih. A rijetko kada smo imali nekevlastite stavove i vlastite inicijative. Stoga bi bio sklon ponovo sevratiti jednoj našoj inicijativi koja nije ozbiljno razmatrana odmjeseca avgusta u Ženevi. Ja sam čak uvjeren da, prihvatajući

NAT

ION

AL

SEC

URI

TY A

ND

TH

E FU

TURE

4(8

) 200

7

24

neke realnosti koje su ratom iscrtane itd. ddaa bbii ffeeddeerraacciijjaa ttrriirreeppuubblliikkee,, kkaaoo uunnuuttrraaššnnjjee uurreeddjjeennjjee BBiiHH ssaa kkaassnniijjee oovviimm pprreeddlloo--ggoomm ppoovveezziivvaannjjaa ttaakkvvee BBiiHH ssaa kkoonnffeeddeerraallnniimm uuggoovvoorroomm ssaaHHrrvvaattsskkoomm,, ddaa jjaa ooddmmaahh kkaažžeemm ddaa ssee nneeććee mmooććii nnaaććii rrjjeeššeennjjeeuukkoolliikkoo nneeććeemmoo iimmaattii iissttii aassppeekktt ii pprreemmaa SSrrbbiijjii,, mmoorraa rraazzmmoottrriittii..Bez obzira što Karadžić i Krajišnik to možda ne bi prihvatili, alisam uvjeren da u sadašnjoj konstalaciji političkih odnosa toTudjman prihvatio i prihvatili bi Hrvati bosanski vjerujem jedantakav predlog unutrašnjeg uredjenja BiH kao federacije tri repub-like. Što znači da bi se sačuvao teritorijalni integritet, sačuvala bise BiH kao medjunarodno priznata država. Ali da se dobije visokstepen autonomije budućih republika, a granice izmedju tihrepublika bile bi irelevantne. Kao što se sada vodi unutar rat zateritorije. Mi moramo priznati ovo što se dešava unutar BiH je fak-tički posljedica jednog tog sporazuma koji je nagovijestio trietničke državice. Prema tome, ja sam Ivi rekao, problem laš-vanske doline se neće moči riješiti. To je posljedica tog sporazu-ma. I podržali ovo Harisovo - ako bi se složili na jednom takvomili sličnom konceptu onda bi trebalo to javno prezentirati. Ali bi gatrebali prezentirati i u hrvatskim medijima i medjunarodnim fak-torima ovdje kod nas. Svako vidi da mi razmišljamo mirotvorno ida nudimo inicijativu. Da nam se ne može pripisati ono što sesada zaista svjesno stvara u svijetu da smo mi za rat, jedini smoza ratnu opciju dok su svi drugi za pronalaženje nekog mira.Znači, da rezimiram, vratio BiH se onom našem prijedlogu - toBiH sad istakao čak i u Ženevi. Kao prijedlog i Predsjedništva iSkupština ie stajala iza toga prijedloga. Ja vjerujem i Vlada da bise mogla složiti.oko toga. Hvala.

KOMŠIĆ: Ja se slažem sa ocjenom ovog ugovora. To je sve dostadobro analitički izvedeno, vidi se. Nema se tu šta dodati. Moglibismo zaista ići po ovom tekstu. Ima sijaset drugih ... Ali ja seslažem sa ovim zaključkom da mi idemo sa inicijativom da nebude da se odbija itd. Sve to da se uradi i da ovo što je pred-sjednik kazao da damo neku ponudu. Možda ovo što je Harisgovorio. Da Komisija opet sjedne da napravi to. Da ima nešto. Miovo odbijamo, ali zato nudimo ovo. Pa makar se obnovio taj stariprijedlog. S tim što bi možda trebalo vidjeti sad na ovom sastankuu ženevi da mi, ako ne otvoreno, a ono bar da damo naslutiti, daukoliko se ne izadje u susret tim zahtjevima oko očuvanja unije.Mi smo dali taj jedan zahtjev prošli put, baš sam ja o tome gov-orio, ako se to ne uvaži, da li da nagovijestimo da ćemo raditi ovošto je Haris predložio - da kažemo - slijedeći put možda neće bitinastavka, mi ćemo proglasiti konferenciju s naše strane neusp-jelom i vratiti sve Savjetu bezbjednosti. Da se da već nagovijestitida se ne može to vrtiti do beskraja. To se vrti dotle, ratuje se naterenu. Nemamo mi ništa od toga. 25

Tom

o Ši

mić

: Dokumenti Predsjedništva BiH 1991.-1994.

LJUBJANKIĆ: Ne čuje se. Ja mislim isto da nama ova situacijaostavlja vrlo malo manevarskog prostora. Dalje, mislim da ovajpotez Tudjmana nama pruža mogućnost da promijenimo situaci-ju. Ovo što je Haris govorio da jednostavno polako izidjemo iztog ćorsokaka, iz tog uskog manevarskog prostora u kom nismobaš puno mogli manevrisati. Zato bi, mi smo to jutros malo disku-tirali, Nijaz je to vrlo lijepo uobličio, ovaj bio možda jedan kon-trapredlog, jedna prebačena loptica za koju ja vjerujem da nećebiti prihvaćena. Nama otvoriti jedan manevarski prostor i reći -evo mi smo još ženerozniji pa mi predlažemo još više, i još bolje,još tješnju vezu koja, naravno, neće biti prihvaćena. Na taj načinćemo mi promijeniti situaciju i dovesti, jer ovo je već dovedeno dojedne karikature, ova Ženeva i možda tražiti mogućnosti o ovomešto Haris kaže. Uglavnom nešto drugo. Ovo sad nam ostavlja (nečuje se).

SILAJDŽIĆ: Ne čuje se izlaganje g. Silajdžića. ...Onda idemonazad Savjetu bezbjednosti.

GGAANNIIĆĆ:: MMiisslliimm ddaa jjee TTuuddjjmmaann ppoovvuukkaaoo jjeeddaann ddoossttaa ppaammeettaannppootteezz.. IInnaaččee,, jjaa ssaamm bbiioo pprriissttaalliiccaa oovvoogg ssaassttaannkkaa uu BBoonnuu,, aallii jjee zzaammeennee nnoovvoosstt ddaa ččuujjeemm ddaa ssmmoo mmii iinniicciijjaattoorrii ttoogg ssaassttaannkkaa.. MMiisslliioossaamm ddaa jjee KKiinnkkeell zzvvaaoo ddaa ssee ddooddjjee..

SSIILLAAJJDDŽŽIIĆĆ:: OOddmmaahh ddaa oobbjjaassnniimm.. IInniicciijjaattoorr jjee TTuuddjjmmaann..

GGAANNIIĆĆ:: UU zzaappiissnniikkuu ppiiššee ddrruuggaaččiijjee.. KKaažžee ddaa ssii ttii..

IIZZEETTBBEEGGOOVVIIĆĆ:: PPiiššee ddaa jjee mmjjeessttoo pprreeddlloožžiioo..

SILAJDŽIĆ: Najbolje je da se sastanemo tamo gdje je mogućeizvršiti najbolje pripreme.

GANIĆ: Mislim da smo mi napravili dvije greške. MMii ssmmoo pprriissttaalliinnaa nneekkaakkvvee ttrrii rreeppuubblliikkee,, aa nniissmmoo zzaa ttoo nniiššttaa ddoobbiillii.. Tu je bitnooslabljen naš položaj i zbog toga mi tražimo da se izvlačimo izove petlje ako možemo ikako. Tudjmanovi savjetnici su osjetili dau Hrvatskoj se javlja veliki problem sa teritorijama koje kontrolišuSrbi i vjerovatno indirektno podrazumijeva da i mi tu treba neštoda odradimo da bi se ps....njegov problem u tom dijelu. Smatramda mi treba da odgovorimo kontra predlogom u smislu da mihoćemo konfederaciju dvije države, a one teritorije koje mi nekontrolišemo, o tome ćemo razgovarati dalje. Prema tome, mićemo razgovarati o tome dalje. Meni dolaze ljudi iz Posavine,kažu, one teritorije koje su okupirane, koje ne kontrolišemo, otom potom. O tome ćemo razgovarati kako da se to riješi. Dakle,

NAT

ION

AL

SEC

URI

TY A

ND

TH

E FU

TURE

4(8

) 200

7

26

to bi bio naš problem. Vidite, svi oni koji su za nekakvu državugdje se može govoriti o paritetu, o ovome itd., u redu, otvorenismo za te paritete. Ljudi iz Posavine vide nekakvo rješenje. Ljudi izPosavine poslije godinu i po su konstatovali da stvarno nemajugdje. Ima tu 200 hiljada ljudi. I realnost je vrlo surova. Oni zaistanemaju gdje. Prema tome, u tom smislu bi jačao taj hrvatski fak-tor u smislu opredjeljenja za nekakvu koliko-toliko homogenudržavu. Mislim da bi naš predlog trebao da ide u tom smislu -hoćemo konfederaciju. Jeste da mi kontrolišemo, a one teritorijekoje ne kontrolišemo i tamo gdje je neka veća koncentracija kojane želi to, onda ćemo vidjeti. O tome ćemo raspravljati. Na tajnačin BiH ja uzvratio. Medjutim, kad sam već uzeo riječ, dakažem. Pošto i ova druga tačka pošto ne bih diskutovao ponovo,koja se odnosi na pregovore u Ženevi itd. moram odmah da vamkažem jednu stvar, ja bih želio da se Vlada uključi sa svojim anal-itičkim aparatom u analizama ovih nekakvih pregovora. Npr. gov-ori se o vezi Goražda sa Sarajevom. Sad, pominju neku vezupreko Grepka, koliko ja vidim. Ljudi mi kažu da bi probili puttreba timilijarda dolara. Možda je to pogrešno, možda nije. Alineka ti ljudi iz ministarstva uvijek prate analitički ove naše pre-govore. DDrruuggaa ssttvvaarr,, ččoovvjjeekk mmii kkaažžee oonnoo ššttoo ssmmoo pprreeddllaaggaallii,, oonnaajjiizzllaazz nnaa mmoorree pprreekkoo NNeerreettvvee,, kkaažžee,, ttoo jjee gglluuppoosstt.. OOnn jjee nneekkii ggrraadd--jjeevviinnaacc,, kkaažžee ddaa ssuu ttuu nniivvooii rraazzlliiččiittii,, pplliittkkoo,, dduubbiinnee,, mmoossttoovviissppuušštteennii iissppoodd.. Dakle, možda i nije tako, ali bi trebala da seuključi država, trebala bi Vlada koja ima svoje ministarstvo daprati analitički. Mislim da ona dva-tri čovjeka koja su tamotreba,vjerovatno su sposobni, ovdje kod kuće da to računaju.Treća stvar, mi ovdje nismo nikakva 33,3 procenta usvojili. Neznam otkud to figurira. Niti je to Skupština ikad rekla. Predsjednikje ponovio juče u svom govoru a mislim da je to bilo i naSkupštini, ako već moramo doći do nekakvih teritorijalnih raz-graničenja, onda brate većinski treba sjedinjavati one teritorijegdje je Bošnjački narod u većini i obrnuto. Za nas ta cifranijeobavezujuća niti smo je mi kao takvu usvojili. Eto, toliko.

IZETBEGOVIĆ: Da se razumijemo, svi ovi razgovori koji su vod-jeni - i republike i 33% itd. ništa to nije utvrdjeno. Jer mene jeupozorio Klas, kad sam rekao o nekim stvarima., on je rekao:""ZZnnaattee gg.. IIzzeettbbeeggoovviiććuu oonnoo pprraavviilloo uu ppoolliittiiccii -- ddookk ssee nniissmmooddooggoovvoorriillii oo ssvveemmuu,, nniissmmoo ssee ddooggoovvoorriillii nniiooččeemmuu"".. Prema tome,do sad nismo ni o čemu dogovorili. Ovo su sve pretpostavkenekog dogovora. Mi možemo naravno ako nam odgovara vratitise na početak. Mi se moramo samo pitati imame li nekog boljegrješenja. Ali čim vidimo da nam je bolje, vratiti sve na početak.Onda moramo vratiti sve. Samo se moramo pitati trebamo li toda uradimo, jer ne znam gdje se onda nalazimo. NNaammaa oovvaarrjjeeššeennjjaa ssaa ttrrii rreeppuubblliikkee nnaammeettnnuuttoo jjee pprriissuussttvvoomm jjeeddnnee jjaakkee vvoojjsskkee

Tom

o Ši

mić

: Dokumenti Predsjedništva BiH 1991.-1994.

27

kkoojjaa nneeććee ddrruuggoo ii kkoojjuu mmeeddjjuunnaarrooddnnaa zzaajjeeddnniiccaa nniijjee sspprreemmnnaa ddaauukklloonnii ss ttiihh tteerreennaa,, aa mmii pprrooccjjeennjjuujjeemmoo ddaa jjee nnee mmoožžeemmoo uukklloonnii--ttii.. DDaannaass ssaamm iiššaaoo ttaammoo pprreemmaa KKooššeevvsskkoomm bbrrdduu ii kkaažžuu mmii lljjuuddii,,uu oonniimm kkuuććaammaa ssuu ččeettnniiccii.. NNeemmaa nneekkiihh 220000 mmeettaarraa.. OOnnii ssuu ttuu vveeččggooddiinnuu ii ppoo ddaannaa.. IIllii kkaadd iiddeemmoo ssaadd pprreemmaa aaeerrooddrroommuu mmii pprroo--llaazziimmoo pprreekkoo ččeettnniiččkkoogg ppuunnkkttaa.. NNee mmoožžeemmoo ddaa ggaa uukklloonniimmoo..MMoožžeemmoo llii mmii ttuu vvoojjsskkuu uukklloonniittii?? TToo jjee pprroobblleemm.. Prisustvo te vojskesa 600-700 tenkova, sa 2000 artiljerijskih orudja i otprilike l00-150 hiljada vojnika na terenu koja neće drugo rješenje, namećeda mi razmišljamo bismo li nešto drugo radili. Inače, ne bi nikomna um palo da kaže - hajmo mi sad stvarati republike, nego jed-nostavno. Mi možemo da vratimo to sad pred Savjet bezbjednos-ti ponovo, ali ta vojska ostaje tu gdje je i dalje puca. I ondaopet... PPrroobblleemm jjee ddaa llii ssee ttaa vvoojjsskkaa mmoožžee ppoobbiijjeeddiittii?? Pošto nećeniko da nam pruži pomoć mi treba da procijenimo sami možemoli je... pa ako možemo mi nju potisnuti, u redu, preko Drine. Minaravno trebamo biti za cjelovitu Bosnu. Ali nemojte nikada zab-oraviti da je prisustvo te vojske zbog čega mi uopšte razmišljamoo nekom drugom rješenju a ne o onakvom jednom jedinstvenomi cjelovitom. Jer oni jednostavno to, politička snaga iza koje stojita vojska kaže - mi drugo nećemo. I onda, naravno, postavlja sepitanje produženja rata u beskonačnost. Treba procijeniti koliko jeto. Nekad nam se čini da bi mogli da idemo. Osnovno je pitan-je pravilne procjene stvari. Jer, vidite, kad razgovaram s ljudimaoni kažu - pazite, ova zvijer je smrtno ranjena. Ona sad krvari alitetura dalje. Tebi se čini – po jednima ona će preživjeti, po drugi-ma ona će još ići 300 metara i pasti. U medjuvremenu ona zada-je udarce. Po nekima teturaće još neko vrijeme i pašće. Trebamostisnuti zube i sačekati da ta smrtno ranjena zvijer padne. Nekismatraju da je ona smrtno ranjena. Neki kažu da je samo okrznu-ta i nastaviće dalje da živi. Nastaviće dalje da ruši da ubija itd.Sad, stvar je procjene. Meni se čini i sinoć me jedan čovjek zovei kaže u Beogradu je štrajk, ne rade pekari, itd. Nema ljebadovoljno. Štampali su novčanicu koja je samo s jedne strane obo-jena. Dakle, koja govori o jednoj teškoj krizi. Mi smo onda u stal-noj procjeni možemo li dalje ili ne možemo. Onda smo stavili navagu naše strane i te strane. I neka znate, to je problem. Naravno,malo ima ljudi u Sarajevu koji bi rekli: hajmo dijeliti Sarajevo,hajmo razgovarati o podjeli Sarajeva. Ko bi bio lud da to kaže.Nego se postavlja pitanje kako da uklonimo ljude koji s brdapucaju. Uprkos našim procjenama nedjeljivog Sarajeva, 9 opšti-na, naravno. Ko bi bio lud da sebi zabrani. Išli smo na onajIgman. Jednostavno, imaćeš neki grad tamo. Radi se o tome dali možemo i kad možemo. I kad se prevarimo u toj procjeni može-mo krenuti putem koji ne vodi ničemu. Stalno se u magli gubikraj, nikad doći. ZZaattoo mmiisslliimm ddaa jjee pprroobblleemm ttiihh pprraavviillnniihh pprrooccjjeennaapprroottiivvnniikkaa ii nnaaššiihh mmoogguuććnnoossttii,, oonnoo oossnnoovvnnoo ššttoo mmii mmoorraammoo zznnaattii..A to se teško da procijeniti. Mi možda naše možemo da procijen-

28

NAT

ION

AL

SEC

URI

TY A

ND

TH

E FU

TURE

4(8

) 200

7

imo s koliko-toliko tačnosti. Jer, na koncu u našim je rukama.Možemo pogledati kakve su naše tvornice, naše mogućnosti,moral. Iako su to sve ipak faktori koji su moralni. Danas javiti dasmo zauzeli jedan gradić, moral raste za l00 stepeni. Neka padnejedan gradić tamo, moral opadne. Ali to na stranu. Kako može-mo procjenjivati snagu Srbije da alimentira dugo vremena ovupostojeću ovdje silu na teritoriji BiH i eventualne mogućnostinjenih dogovora sa hrvatskom stranom koja nam visi uvijek. Jer,pazite, nama kažu u jednom drugom dokumentu koji možemotakodje... OOvveennoovv iizzvvjjeeššttaajj oo ttiimm rraazzggoovvoorriimmaa mmoožžddaa bbii iihh bbiillookkoorriissnnoo pprrooččiittaattii,, oonn kkaažžee:: vviissii ooppaassnnoosstt ssrrppsskkoo--hhrrvvaattsskkoogg ssppoo--rraazzuummaa nnaa rraaččuunn BBoossnnee.. OOnn ttaakkoo ttoo ttrreettiirraa.. AAkkoo ssee MMuusslliimmaannii iiHHrrvvaattii nnee ssppoorraazzuummiijjuu,, ssppoorraazzuummjjeeććee ssee SSrrbbii ii HHrrvvaattii.. Sporazumjeće se oni i da naše odbijanje gura stvari na taj kolosijek da će seoni u jednom momentu sporazumjeti. Naravno, ta saradnja naterenu, na mnogim mjestima je već u toku. Na nekim mjestima jošuvijek nije. Ali uzmite pretpostavku da bude potpuna saradnja, dase ostvari čak gore u Posavini i u tuzlanskom bazenu neka se ost-vari. Neka se ostvari sad praktično u dolini Neretve-od čega stal-no strahujemo. Četnici se nalaze odmorni na liniji Trebinje-Nevesinje u Podveležju. Ne ratuju već pola godine. Jedu i deblja-ju. Odmorni su sasvim. Naše snage su dole izmorene, izgladnjeleitd. Imaju jedinu šansu što ih ovi ne napadaju. Ne daj bože da ihnapadnu, šta će biti. Bacili bi ih u Neretvu. Jer, to su stvari o koji-ma mi ponekad računamo pa činimo neke poteze pa se narod nerazumije što li su baš to uradili. Imamo mogućnost da se takvonešto dogodi i onda ne znam šta bi bilo. Zamisli da naše snagedole u Mostaru budu poražene sada. Pritiskuje Rose sa svojim tru-pama, četničke snage gore miruju i šute. Uzmimo da se pokrenu.A to nije nemoguća stvar. Nema načina. Tad više šanse da seodrži naš korpus dole u Mostaru je ravan, pa možda 5% imavjerovatnosti da se održi. To su te stvari zbog čega možda, kadove stvari raspravljamo, trebamo imati u vidu pa pokušati nepogriješiti u procjeni stvari. Zato držim da bi trebalo ovako pos-tupiti. Gospodi, u ovoj formi ugovor se ne može prihvatiti, ali vamnudimo jednu novu verziju koja je moguća, ona glasi slijedeće:.A onda na kraju kazati, vaš ugovor - nabrojati onih 17 stvari zbogkojih se on ne može prihvatiti. Dakle, neko je rekao da je ovo nekiveliki stručnjak sastavio. Jeste možda veliki politički lukavac sas-tavio, ali je vrlo slab pravnik. Pravno, ovakav ugovor se ne možezaključiti. Očigledno nije prošao neku pravnu reviziju. Jer je s testrane pun grešaka, ali treba nabrojati da ljudi vide da smo miuložili dobru volju i da smo ga mi analizirali dobro i našli mu 17krupnih manjkavosti. To nije teško nabrojati. I letimičan pregledpokazuje da on ima masu manjkavosti. Prije svega, pravno-for-malnih koje nisu samo formalne nego imaju suštinski značaj, alisu prije svega pravno-formalne. A onda kazati, vi kažete gospo-29

Tom

o Ši

mić

: Dokumenti Predsjedništva BiH 1991.-1994.

do da mi idemo ispod ... pa tu tražite da idemo ispod. Naravno,nismo budale da idemo ispod toga. Nudite nam rješenja koja sučak ispod onoga što smo smatrali do sada, ako ne ugovorima, aono uslovno dogovorenim. To bi trebalo nabrojati. Ali bi im tre-balo poslati prijedlog jednog sporazuma. Ja mislim da bi to tre-balo sutra uraditi i sutra se ponovo naći ovdje ili prekosutra ujutroda pogledamo tu stvar. Prekosutra, naravno, ako mi ne putujemoprekosutra. Ali nije u našim rukama trenutak polaska. Ili sutrapopodne kasno ili prekosutra ujutro. Onda bi mogli da se nadje-mo u nedjelju u l0 ili u 9 sati pa da definitivno vidimo.

SILAJDŽIĆ: Ko je prihvatio ovaj datum da se odgovori do 15?

IZETBEGOVIĆ: Oni nameću, nije niko prihvatio. Oni predlažu dase do 15.

SILAJDŽIĆ: Da li se to može vezivati za ove najave napada naMostar?

IZETBEGOVIĆ: Mislim da je to drugi razlog. Oni bi htjeli da znajunaš stav da mogu svoj stav...za 18. Mislim da su time oni motivi-rani. Da bi oni mogli da imaju vremena. Isto kao što Krajišnik tražibaš sutra vidjenje. Hoće da imaju, da tu veličinu mogu da uvrste.Da li Bosanci prihvataju ili ne. Da riješe ovu jednačinu. To iejedna nepoznanica koju bi oni htjeli da uvrste ranije. Da oni imajuvremena da održe sastanak i da kažu šta je. Imaju 16 da riješe,jer 17 moraju i oni da putuju. Umoljeni smo da budemo najkas-nije 17 popodne tamo. Prema tome, njima je potrebno 15. da bimogli 16. održati sjednicu i vidjeti šta je i kako je. Mi se nemoramo, naravno, toga držati. Mi ćemo održati 16 i dati imodgovor. Ako naš avion ide u podne. Ako ne, onda bi to moglisutra oko 5-6 sati popodne. Treba ipak napraviti jedan nacrt spo-razuma.

SILAJDŽIĆ: Vrlo je teško donijeti procjenu to se zna. Ali o situaci-ji na terenu vidimo, otprilike, ako se ovo nastavi nastavlja se sta-tus guo. Da li je sada u situaciji statusa guo nama bolje da se vra-timo na Savjet bezbjednosti ili da ostanemo kod konferencije.

IZETBEGOVIĆ: Savjet bezbjednosti, naravno, nema nikakve sum-nje.

GANIĆ: Ali mi moramo...

IZETBEGOVIĆ: Bolje je raditi pod krovom onih rezolucija.

NAT

ION

AL

SEC

URI

TY A

ND

TH

E FU

TURE

4(8

) 200

7

30

SILAJDŽIĆ: Drugo pitanje, da li mi to trebamo provući, recimo, tiu nekoj izjavi kažeš mi ponovo dolazimo, medjutim, ukoliko se oviminimalni naši zahtjevi ne udovolje, više nema smisla, izgubilismo i mi kredibilitet, medjunarodna zajednica, ljudi ginu. Mićemo morati da se to najavi da je medjunarodna zajednica iEvropa zna da se time ne završava problem nego da im se vraćaproblem tamo. Kome se vraća, opet njima. Ali sada u Savjetbezbjednosti.

IZETBEGOVIĆ: Baš zato što bi možda krenuli tim putem, našodgovor mora da bude takav da kod svih objektivnih i pravičnihljudi bude naš stav konstruktivan, miroljubiv i kao nešto, označennekim minimumom ispod koga mi zaista nismo mogli da idemo.Da ne kažu oni su postavili zahtjeve koje smo mi morali odbiti,nastavlja se rat. Oni su krivi za nastavak rata.

GANIĆ: Ne čuje se. Ovo se odnosi samo na one teritorije podkontrolom.

SILAJDŽIĆ: Kinkel kaže ovako: Ne čuie se izlaganje g. Silajdžića.Nešto pravi smetnje.

LAZOVIĆ: ………… Ne čuie se.

DDUURRAAKKOOVVIIĆĆ: Ako smo svojevremeno odbili ugovorni sporazumsa Srbima, svojevremeno kad je nudjeno iz principijelnih razloga,gdje su nudjene mnogo veće koncesije i bile bi vjerovatno izbjeg-nute i mnoge žrtve itd. zašto bi sada na mnogo labavijim osno-vama i u težim uslovima prihvatili ovakvu vrstu sporazuma. Prematome. Kad to uzmete član 15. prvi i drugi ovdje se izričito kaže dasu spremni osnovati savez izmedju Republike Hrvatske i bošn-jačko-muslimanske republike koje ima gospodarsko-odbrambenikarakter. I onda kaže da ie Republika Hrvatska spremna sa bošn-jačko-muslimanskom osnovati savez država koji bi imao slijedećeciljeve. Sve bi ciljeve preuzeo čak bi i dodao neke, ali na nivouizmedju Republike Hrvatske i Republike BiH. Naravno za sadaonog prostora koje kontroliraju ove dvije strane. Onda ideodbrambeni karakter. Onda se traži borba protiv zajedničkogagresora. Pod 1, pod 2 bez pasoške granice, pod 3 carinskaunija, pod 4 stvaranje pretpostavki za razvijanje zajedničkog tržiš-ta i pretpostavke budućnosti čak ako treba i ostvarivanja nekevrste monetarne unije itd. 4-5 stvari koje bi bile obostrano uinteresu ništa više. I nema kontraargumenta. Zašto to ne bi bilakorektna i prava ponuda u cilju uspostavljanja mira, saradnje iprijateljstva. Da se to fino obrazložiti. To je konfederalni ugovorizmedju dvije suverene države na nekoliko temeljnih principa. Utom smislu ćemo formirati dvije državne komisije koje će ponudi-31

Tom

o Ši

mić

: Dokumenti Predsjedništva BiH 1991.-1994.

ti platformu za ostvarivanje tog ugovora u roku razumnom koji seponudi itd. Ja bar tako mislim.

GANIĆ: Samo Grebo nije shvatio prvi ugovor.

DURAKOVIĆ: Mi smo odbili taj ugovor.

LAZOVIĆ: Nagovještava se dolazak Mesića i njegove delegacijeu sljedeća dva-tri dana. Ne znam hoće li se to realizirati.

PEJANOVIĆ: JJaa ssaamm ssaa SSaavvkkoomm rraazzggoovvaarraaoo uu pprroollaazzuu kkrroozzZZaaggrreebb,, ssrreeoo ssaamm ssee ss nnjjoomm ii ssaa SSttiippccoomm. Oni su navodno todogovorili za 15.

IZETBEGOVIĆ: Je li termin utvrdjen?

LAZOVIĆ: Ja sam dobio informaciju za 15.

GANIĆ: Daj da vidimo sa UNPROFOR-om da to ubrzaju.

IZETBEGOVIĆ: Moramo znati je li 15. Ako jeste, eto ih sutraujutro.

PEJANOVIĆ: Sa nekim temeljnim predlozima se slažem. Ja bih sevratio malo na onaj problem koji ste vi u Frankfurtu iznijeli da jeproblem u tome što je nevakat za ovakve inicijative, Dijelim tomišljenje jer je u pitanju rat, ratno stanje i u pitanju je dovodjen-ja mirovnog procesa do kraja ili odustajanje od ovakvog kakav jesada. I ukoliko idemo sa nekim novim inicijativama koje mogu dapotiru tokove pregovaračke, onda treba to dobro razmisliti. Jasam za to da prihvatimo onaj generalni prijedlog ove grupeNijazov, zato sam da se da naš kontra-predlog, s tim što bi tre-balo voditi računa da se kaže da priprema projekta o konfed-eraciji izmedju dvije države mora proći proceduru zajedničkekomisije o odlučivanju na parlamentu i ako to bude parlamentodlučio i referendumom, ako to Parlament zaključi. I ne samoljudi koji su u Bosni nego i ljudi koji su u izbjeglištvu. Pazite, to susloženi... To bi onda nama dalo za pravo da u toj našoj ponudikažemo da bi težište te aktivnosti uslijedilo nakon uspostavlianjasporazuma.... jednu inicijativu s kojom bi Predsjedništvo išloprema Savjetu bezbjednosti u vezi sa nastavkom mirovnog proce-sa ukoliko sad u Ženevi ne bi bilo napretka. Pretpostaviti je da ćega malo biti ili da ga skoro neće biti nikako. Ja sugerišem da otome mi obavimo prethodnu raspravu da pomognemo Vladi i daVlada prikupi argumentaciiu, ali jedna od ideja koja bi mogla ićiprema Savjetu bezbjednosti nije samo - evo problem ne ide, paizvolite. Nego i šta mi predlažemo. Mi smo svojevremeno predla-32

NAT

ION

AL

SEC

URI

TY A

ND

TH

E FU

TURE

4(8

) 200

7

gali ideju protektorata. Da li se toj ideji vraćati ili ne, koliko jemožemo argumentirati ili nekoj drugoj formi. Ne bi valjalo daidemo samo prema Savjetu bezbjednosti u smislu - problem neide, izvolite vidjeti pa čekati njihove predloge. Nego problem neide u rješavanju. Imamo mi te i te inicijative. Mislim da bi to bilodobro, jer pošteno govoreći, ljudi ne samo da ne vjeruju šta sedešavau Ženevi, nego postavljaju i neka nova pitanja koja prois-tiču iz ovolikog stradanja ljudi.

IZETBEGOVIĆ: Ja predlažem da grupa: Duraković, Komšić i min-istar vanjskih poslova i još drugi saradnici pripreme jedan prijed-log kontra-ugovora uz nabrajanje manjkavosti ovoga. I da tobude sutra do 15 sati gotovo s tim da se ja i Haris uključimo u 15sati u rad, da pogledamo to da bi konačnu verziju pripremili. Ilido 14 sati. Da možemo konačnu verziju pripremiti za 17 sati zasjednicu sutra. Ako rano prekosutra putujemo, onda bi održalisutra u 17 sati, a ako ne putujemo, onda ćemo je prebaciti zaprekosutra ujutro u 9 sati. Zavisimo od toga kad idemo. Hoćemoli preći na tačku 3.? Time smo iscrpili drugu tačku.

GANIĆ: Da li ostaju oni principi i odluke Skupštine kad su upitanju ako se ništa ne mijenja sa ovim ugovorom?

IZETBEGOVIĆ: Možda ćemo još sutra pogledati, ukoliko se nas-tave razgovori u Ženevi, na onim trasama kako su išle, da vidimote karte kako su izgledale. Zna se da su to naši stavovi: Sarajevo,Mostar, …..

GANIĆ: Ja bih molio da ovo udje u zaključak, molim vas,...

DURAKOVIĆ: ...Brčaci i ekonomski fakultet iz Brčkog. Napravilismo jednu analizu. Oni nas dramatično upozoravaju. To je onošto si ti govorio. Mi ne znamo stanje. Kad kažemo luka Brčkosama po sebi nije dovoljna ukoliko nema obezbijedjenu komu-nikaciju:željeznicu, drumski saobraćaj, itd. I oni su dostavili svojprijedlog, to smo dobili, dobio je Delić, ja ga imam na stolu. Pada to uzmete u obzir kada se bude o tim finesama razgovaralo.Može ti dati luku a da praktični nemaš pristupa. To je sad hitno.Nemamo mi sad formirati ekspertne grupe. Ekonomski fakultet uBrčkom napravio je elaborat.

IZETBEGOVIĆ: Brčko ne možemo dati.

DURAKOVIĆ: Jednostavno, moramo tražiti grad Brčko. IZETBEGOVIĆ: Oni su zaključili na skupštini da ni pod kojimuslovima ne daju grad Brčko, mi kažemo apsolutno moramo gadobiti i to je taj sudar. 33

Tom

o Ši

mić

: Dokumenti Predsjedništva BiH 1991.-1994.

GANIĆ: Evo što ja insistiram na ovom zaključku. Ano raspravl-jamo, primjera radi, o povezivanju tih enklava ministarstvo zasaobraćaj i ne znam koje drugo, mora da da jedan proračun je lito realno ili nije. Da ne slikamo otprilike te mape, molim vas.Mislim da to treba i predlažem da to bude zaključak ove sjednicePredsjedništva. Neka neko jednostavno kaže u Vladi da li je tomoguće ili nije moguće. Bar da nas prate. Ovo što predsjednikgovori, neko kaže u Srbiji štrajk pekara, itd. Dajte ljudi, da zaduži-mo nekog ko će otprilike praviti te analize. I ako nisu dovoljnotačne, neka prati koliko može da imamo neku približnu analizu.Ljudi kažu da će ta država do proljeća biti totalno dezintegrisana.

IZETBEGOVIĆ: Svi sad to pratimo, koliko je moguće.

X: Ministarstvo inostranih poslova često ima te analize. Samo ihzatražite i dobićete ih.

SILAJDŽIĆ: Ovo je jedno konkretno i važno pitanje. Odmah dakažem pomenut je Grebak i veza prema Goraždu. Uočena je tastvar vrlo davno. Mi imamo o tome ne jednu nego desetak kara-ta. Rečeno je da je to put za koze ne za ljude. Zbog toga smo išlidole prema Ustikolini dolinom rijeke Put. Medjutim, kad smo došlido toga kažemo: gospodo Ustikolina. Zašto Ustikolina? Ne zbogtoga samo što to nije mjesto nastanjeno Srbina negoMuslimanima. Kako ćemo mi sa Goraždem komunicirati. Panapravite put, kažu. Ne može se napraviti put iz tog i tog razloga.Sve to ima. Medjutim, oni su odbili da daju Ustikolinu zato štokažu da hoće tamo praviti hidrocentralu. Onda smo mi reklikopredsjednicima - molimo vas, kakva je veza izmedju ovolikogjednog teritorija kao što je Goražde i centralnog dijela teritorije?Nikakva. U isto vrijeme oni traže da se mi pomaknemo od Brčkog8 km prema dole južno i da se to premosti jednim mostom. I biloje riječi da se formira komisija o Brčkom. Medjutim, kad su oniodbili da se pomaknu na bilo kojem teritoriju, bilo gdje, ondasmo rekli nema ni komisije u Brčkom. Prema tome, to je obrad-jeno u detalje. Čak i ona ponuda dole kod Ćilipa što su bili dalinam Prevlaku. I ta ponuda - mi smo rekli ne odbijamo ništa, svestudiramo. Što se tiče ulaska u Neretvu i pedološka studija ima.SSaammoo ttoo ššttoo nneekkii lljjuuddii kkaažžuu ttoo jjee ddrruuggoo,, aallii jjee ttaaččnnoo ddaa ssee uuNNeerreettvvii mmoožžee nnaapprraavviittii,, ttoo kkaažžuu lljjuuddii kkoojjii rraaddee ttaammoo.. EE ssaaddaa,, zzaakkoojjuu vvrrssttuu bbrrooddoovvaa, kada, pod kojim uslovima, gdje stoji most.Sve to ima. Ovi koji sjede u Ženevi vrlo dobro znaju da se to neradi napamet. Nemojte padati pod uticaj priča, novina, itd. Radise o budućnosti zemlje i raditi nešto napamet ne dolazi u obzir.Ovo sve ima. što se tiče Neretve, konkretno, Tasovčići, Višići, sveobradjeno Ali smo mi rekli - to nije izlaz na more. To je jedna34

NAT

ION

AL

SEC

URI

TY A

ND

TH

E FU

TURE

4(8

) 200

7

pomoćna luka, šta treba, ili vući one riječne embarze što se zovu,ili prebacivati iz brodova u manje brodove i dolaziti tamo. To nijezamjena za Neum, to smo rekli. A riječna luka u svakom slučajuje dobro došla, ali nije zamjena za Neum. Brodovi i sada idu.Imamo studiju koliko je pijeska nanijeto. Nije stvar u tome. Stvarje u tome što kad mi nadjemo neku grešku. Recimo ... nemanikakvog ekonomskog razloga, ima simbolički značaj. Oni kažu -to ne damo. Sanski Most, Kozarac tu je najveći genocid napravl-jen, oonnii jjeeddnnoossttaavvnnoo kkaažžuu ttoo vvii mmoožžeettee uuzzeettii aallii kkaadd ddooddjjeettee sstteennkkoovviimmaa.. TTaakkoo KKaarraaddžžiićć ii KKrraajjiiššnniikk kkaažžuu.. Onda, svaki argumentprestaje. Nema više nikakva karta, ne pomaže ni crtanje. Imajedna stvar kad je u pitanju SB. Zašto? Zato što mi se čini da, uko-liko mi nastavimo ići na konferencije, oni se polako legalizuju. Sveovo postaje Kipar. MMaalloo ppoommaalloo KKaarraaddžžiićć jjee ssaadd ppooččeeoo ggoovvoorriittiissttaallnnoo oo pprriinncciippuu ggddjjee ssii ttuu ssii,, ssvvee uu rreedduu.. Počinju ljudi to shvatitipočinju zvati srpska krajina, hrvatska Herceg:Bosna. I kad bismoto prekinuli, moramo reći jednog dana, e to zajedno sa koncesi-jom i unijama nismo postigli sporazum, a nudimo ovo. Sad trebaSB ponuditi. Bojim se ako budemo išli još godinu dana poŽenevama ovako, da će jednostavno status guo ostati.

PEJANOVIĆ: Razumijem te dobro, nego predlažem daMinistarstvo i Vlada pripreme sadržaj naše inicijative SB.

SILAJDŽIĆ: To nije tehnička odluka.

GANIĆ: Mene raduju sve ove studije. Samo hoću da budem sig-uran da to ima. …..KOMŠIĆ: Ovo je pod tekuća pitanja. Vi ste svi dobili obavijest, pai ja, da će se održati 16. opći sabor Hrvata BiH. I dobili ste. Želimda pročitam ovo. Dvije rečenice su napisane u dopisu koji je tre-bao biti samo popratno pismo uz poziv za Sabor, iznesemo jenekoliko političkih stajališta, s kojima se ja naravno ne slažem,ukojima se samo diskutiralo u hrvatskom...odboru. Smatramopotrebnim izvijestiti vas da prijedlog dokumenata Sabora još nijegotov, pa će tek on sadržavati mišljenje političke sugestije organi-zatora Sabora i da će vam ga na vrijeme dostaviti. Zbog tog je to,izmedju ostalog, i odgodjeno.

IZETBEGOVIĆ: Bili smo malo neugodno iznenadjeni nekim riječi-ma tamo.

KOMŠIĆ: Da znate, to je bio razlog zašto smo sada sve ovopomakli.

IZETBEGOVIĆ: Hvala velika.

Tom

o Ši

mić

: Dokumenti Predsjedništva BiH 1991.-1994.

35

Sjednica je završena u 16,15.sati.

NAT

ION

AL

SEC

URI

TY A

ND

TH

E FU

TURE

4(8

) 200

7

36

“... da li nam treba uopčedogovor i sa Hrvatima...”

Magnetofonski snimak 236. sjednice PredsjedništvaRepublike Bosne i Hercegovine, održane 16. janu-ara1994. godine

Sjednici je predsjedavao predsjednik PredsjedništvaRepublike Bosne i Hercegovine gospodin Alija Izetbegović.

PREDSJEDNIK: Zdravko hoćeš nam pročitati dnevni red, jer ja beznaočala ne vidim.

ZDRAVKO DJURIČIĆ: Predlog stavova Predsjedništva RBiH ougovornom sporazumu izmedju Republike Bosne i Hercegovine iRepublike Hrvatske, 2. Zatim razmatranje predloga Vlade RBiH zadonošenje, prijedloga i odluka, zatim informacija o posjeti pred-sjednika Vlade g. Harisa S. Pakistanu, prijedlog Odluke o dop-unama Odluke o primjenjivanju Poslovnika Skupštine RBiH za vri-jeme ratnog stanja (to je jedna odredba Avdo je li tako), Prijedlogza proizvodjenje u čin (to su dostavili iz Ministarstva odbrane zaBisića) i zahtjev Komande 5. korpusa po tekućim pitanjima zadolazak državne delegacije u Bihać.

PREDSJEDNIK: U redu. Slažete li se s ovim dnevnim redom? Imali neko kakvu primjedbu? Ne znači da ćemo mi ovo prihvatiti,nego da se raspravlja o ovim stvarima. Kao što vidim slažete.Prelazimo na tačku 1. Izvjestilac je Nijaz.

37

NIJAZ DURAKOVIĆ: Vi ste dobili negdje oko tri kartice tekstakojeg smo uglavnom ja i Ivo uz konsultaciju sa Ljubijankićemsačinili s tim da bi na str. 3. po mom mišljenju ima nepreciznostpod tač. 1. drugi stav. Ovdje kaže konfederalni ugovor bi seodnosio na onaj dio. Ne bi tako trebalo ići, jer ideja je bila dakonfederalni ugovor bude izmedju dvije države. Pa bi se samostavilo križala bi se ova rečenica i reklo bi se "na onom dijelu BiHkoji kontrolira Armija BiH i HVO biće moguće.." bilo bi preciznijei čišće.

PREDSJEDNIK: Hoćemo li ovo da pročitamo jedanput na brzinu.Evo neka nam Zdravko pročita pažljivo.

ZZDDRRAAVVKKOO DDJJUURRIIČČIIĆĆ: Na sjednici Predsjedništva RBiH održanoj14. januara 1994.godine razmatran je ugovornim sporazumomuspostavljanje trajnog i cjelovitog mira izmedju hrvatskog i bošn-jačko-muslimanskog naroda u BiH i o osnovama daljnjeg zajed-ničkog života koji je sa hrvatske strane ponudjen na razgo