Cilj grupnih radionica”Kako zavoljeti svoje tijelo”

Program ”Kako zavoljeti svoje tijelo” je osmiπljen kako bi pomogao mladim ljudimau izgradnji samopouzdanja kroz razumijevanje i vladanje osjeÊajima o fiziËkomizgledu, posebice teæini i obliku tijela. Radionice su osmiπljene kao poæeljni alat zaedukaciju uËenika u dobi od 11 do 14 godina. Sadræaj ove broπure odobrili suMinistarstvo zdravstva i socijalne skrbi te Ministarstvo znanosti, obrazovanja iπporta.

»emu sluæi program ”Kako zavoljeti svoje tijelo”?

Danas su mladi ljudi, viπe nego ikada, izloæeni pritisku postizanja savrπenog izgleda o Ëemu uvijestima svakodnevno Ëitamo, gledamo i sluπamo. Pogledajmo neke zabrinjavajuÊe Ëinjenice.

• »ak 60 posto æena u SAD-u smatrada ima preveliku teæinu; 54 posto uKanadi; 51 posto u Brazilu; 42 posto uSloveniji

(Dove CFRB Research, 2005)

• U Hrvatskoj 65 posto stanovniπtva imaprekomjernu tjelesnu teæinu: pretilo je32 posto muπkaraca i 19 posto æena

(podaci Udruge za prevenciju prekomjerneteæine)

• Modeli i glumice koje sepredstavljaju u medijima imaju 50posto manje tjelesne masnoÊe odzdravih æena.

(British Medical Association, 2000)

• ©est od deset tinejdæerica misli da bibile sretnije mrπavije.

• Iako samo 19 posto tinejdæerica imaproblema s prekomjernom teæinom,67 posto misli da imaju viπakkilograma.

(UK Teen Body Image Survey, Jan 2004, Blissmagazine)

• DjeËaci u dobi od 10 i 11 godinapriæeljkuju veÊi obujam tijela, dokdjeËaci u dobi od 12 i 13 godinaæele mrπavije tijelo.

(Parkinson et al, Eur Eat Dosorder Rev)

Alati za provoenjeprograma i sadræaj

Broπura

Tko je osmislio materijale?

Kako koristiti komplet? (broπura + DVD)Prije radionice...

PODSJETNIK 1.1. - UVODRadni list 1.1. - Podrπka samopouzdanju

PODSJETNIK 2.1.. - ©to utjeËe na predodæbu o vlastitom tijelu?Radni list 2.1. - Kako biste se osjeÊali?Radni list 2.2. - Pregledavanje ËasopisaRadni list 2.3. - Tko odluËuje o tome tko je lijep?Radni list 2.4. - Igra s ljepotom

PODSJETNIK 3.1. - Izgradnja samopouzdanjaRadni list 3.1. - Snaga rijeËiRadni list 3.2. - Nedovrπene reËeniceRadni list 3.3. - Zavrπi i sumirajRadni list 3.3. - Kartica obeÊanja

Dodatne igre/vjeæbe

Kako se nositi s teπkim komentarima

Kome se obratiti za pomoÊ

DVD ”Laæiranje ljepote”

”Prema Ëlanku objavljenom u Ëasopisu InternationalJournal of Eating Disorders, Ëak 40 posto djevojËica od6 godina izrazilo je æelju da budu mrπavije. Istraæivanjeprovedeno u nekim rijeËkim osnovnim πkolamapokazalo je da veÊ u petom razredu oko osam postodjevojËica provodi dijetu (11 godina), u osmom sepostotak penje na 29 posto (14 godina), a gotovo 50posto srednjoπkolki bilo je na dijeti (16 - 17 godina).”(COSMOPOLITAN, 2003.)

”Trinaestogodiπnjakinja iz Varaædina veÊ dvije godineboluje od anoreksije. Bila je 15 puta hospitalizirana isvaki se put dogodila ista stvar: prestala je jesti. Ima 27kilograma i teæak je sluËaj. Kod nje se anoreksija javilaprije puberteta pa se nije uspjela fiziËki razviti. Ostalaje dijete.” (VJESNIK, OBITELJSKI GLAS, 2005.)

”Teina je majka primijetila da joj kÊi Ëesto odbija hranu podizlikom da nije gladna ili da je veÊ jela. Sve dok jednom,isprovocirana majËinim inzistiranjem, nije otkrila pravi razlog:‘Debela sam.’ Majka je ostala skamenjena. Tei su samoËetiri godine. Prijateljice iz vrtiÊa rekle su joj da mora prestatijesti da bi bila lijepa. Gotovo sam se onesvijestila kad mi jeodgojiteljica potvrdila da Tea posljednjih dana ne jedegotovo niπta, kaæe majka.” (VE»ERNJI LIST, 2006.)

”»ak oko 50.000 uËenika i studenata u Hrvatskojpati od poremeÊaja prehrane, anoreksije i bulimije!Meu oboljelima je Ëak 95 posto æenskih osoba, anajmlaa djevojËica koja se u Hrvatskoj lijeËi odanoreksije, prema podacima Udruge Nada zapomoÊ oboljelima od poremeÊaja u prehrani, imasamo osam godina!” (JUTARNJI LIST, 2006.)

Citati iz medija

Podaci Hrvatskog zdravstveno-statistiËkogljetopisa za 2005. godinu Hrvatskog zavodaza javno zdravstvo

U okviru kontinuiranog praÊenja prehrambenog stanja i kvalitete prehranepuËanstva u Republici Hrvatskoj, u periodu od 1997. do 2000. godine obavljeni supregledi πkolske djece u 5 æupanija, dok su u periodu od 2000. do 2005. godinepregledi obavljeni u 4 æupanije. Prema podacima dobivenim za razdoblje od 1997.do 2000. godine i distribuciji antropometrijskog indeksa* visine za dob uoËeno je dapregledana πkolska populacija u Hrvatskoj, u prosjeku ima neπto viπe vrijednostiovog indeksa, πto je potvreno i podacima dobivenim od 2000. do 2005. godine.Rezultati dobiveni u razdoblju od 1997. do 2000. godine ukazuju da je 23,1%pregledane πkolske djece viπe, dok je 6,8% πkolske djece znaËajno viπe za svoju dobu usporedbi sa spomenutim referentnim vrijednostima, πto potvruju i podacidobiveni u razdoblju od 2000. do 2005. godine, gdje je 23,2% pregledane πkolskedjece viπe, dok je 7,2% πkolske djece znaËajno viπe za svoju dob u usporedbi saspomenutim referentnim vrijednostima.

Prema podacima za razdoblje od 1997. do 2000. godine i ocjene stanjauhranjenosti na temelju vrijednosti antropometrijskog indeksa teæina za visinu,pravilno je uhranjeno u prosjeku 70,7% djece u Hrvatskoj. U skupinu ”mrπavih” spada14%, pothranjeno je svega 1,2%, dok poveÊanu tjelesnu teæinu ima 10,6% djece, apretilo je 3,5% pregledane djece. U odnosu na spomenuti prosjek za Hrvatsku zarazdoblje od 1997. do 2000. godine, u razdoblju od 2000. do 2005. je postotak djeces poveÊanom tjelesnom teæinom malo veÊi (11,9%), a postotak pretile djece jeznaËajno veÊi (6,9% pregledane djece).

Usporedbom ovih podataka moæe se uoËiti trend porasta postotka pretile djece.

*Kao pokazatelji stanja uhranjenosti πkolske djece, a time i kvalitete prehrane upotrebljavajuse antropometrijski indeksi - visina za dob, teæina za visinu. Visina za dob, kao indeks za ocjenudostignute visine ispitanika, pokazatelj je utjecaja koliËine i kvalitete prehrane tijekom rasta irazvoja. Zbog toga se viπe upotrebljava kao anamneza prehrane kroz duæi period. Vrijednostiovog indeksa ispod 2 SD ukazuju na postotak djece koji je zaostao u rastu. Teæina za visinu jeindeks koji se upotrebljava za ocjenu sadaπnjeg stanja prehrane jer prvenstveno mjeri veliËinumekih tkiva (miπiÊnog i masnog tkiva), koja su najviπe ovisna o promjenama u prehrani.Vrijednosti ovog indeksa ispod 2 SD, upuÊuju na pothranjenost, tj. na smanjenu masu miπiÊnogi masnog tkiva u usporedbi s oËekivanim vrijednostima ovog indeksa kod optimalnouhranjenog djeteta iste visine.

Ukoliko se vrijednosti ovog indeksa kreÊu izmeu -1,9 do -1 SD, takva djeca smatraju se blagopothranjenima, odnosno mrπavima. Normalno uhranjena populacija djece ima vrijednostiindeksa koje iznose od -0,99 do +1,0 SD, a kod populacije s poveÊanom tjelesnom teæinomvrijednosti su od +1,01 do +2 SD. Vrijednosti ovog indeksa viπe od +2 SD, ukazuju na pretilost.

Kako koristiti alate? (broπura + DVD)

Podizanje samopouzdanja je velik zadatak. Utkan je u veÊinu stvari koje veÊ Ëinite uradu s djecom. Komplet vam omoguÊuje da se usredotoËite na pitanje doæivljaja tijelakoje moæete obraditi u dva πkolska sata. PomoÊu vjeæbi, usmjeravanih rasprava iprezentacije sadræaja DVD-a pomoÊi Êete uËenicima u vaπem razredu ili grupi tako dasvatko od njih osvijesti miπljenje koje ima o sebi.

Posluπali smo reakcije uËitelja koji su sudjelovali u naπem pilot-programu i ukljuËili viπematerijala nego πto je potrebno za dva πkolska sata. Tako moæete sami odabrati πtoæelite koristiti.

Na lijevoj stranici pronaÊi Êete podsjetnike. Oni sluæe samo vama, voditelju radionice. Nanjima Êete pronaÊi neke Ëinjenice, zanimljivosti i pitanja koje Êete podijeliti s uËenicima.

Na desnoj stranici su radni listovi. Njih moæete fotokopirati i podijeliti uËenicima.

Tko je osmislio materijale?

Britansko Udruæenje za poremeÊaje u prehrani (Eating Disorders Association) razvilo jebroπuru u suradnji s Dove Fondom za podizanje samopouzdanja (Self-Esteem Fund).

EDA i Dove Fond za podizanje samopouzdanja tim su projektom æeljeli pomoÊimladim ljudima da se osjeÊaju bolje u svojim tijelima.

EDA vjeruje da je izgradnja snaænog osjeÊaja samopouzdanja kod mladihljudi jedan od kljuËnih preduvjeta za prevenciju poremeÊaja u prehrani odkojeg pati oko 1,1 milijun ljudi u Velikoj Britaniji. Deset posto populacijeoboljele od nekog oblika poremeÊaja u prehrani Ëine muπkarci.

Cilj Dove Fonda za podizanje samopouzdanja je prevencija πtetekoja nastaje kada mladi ljudi razvijaju svoje samopouzdanje vezujuÊiga za vlastiti izgled. Stoga je Fond Ëimbenik promjene koji æelieducirati i inspirirati πiru definiciju ljepote.

Svi materijali objedinjeni u broπuri testirani su u fazama i uz pomoÊ tisuÊu uËitelja iuËenika u Velikoj Britaniji. U projektu su sudjelovale razliËite πkole πirom Velike Britanije;dræavne i privatne, jednospolne i mijeπanih spolova, gradske i ruralne, æenski, muπki imijeπani razredi. Povratne informacije koje smo od njih dobili bile su neprocjenjive.

Broπura je prevedena i adaptirana za Hrvatsku uz pomoÊ i odobrenje Ministarstvazdravstva i socijalne skrbi te Ministarstva znanosti, obrazovanja i πpota. Korisneodgovore i savjete dobili smo i od dr.Vesne VidoviÊ s PolikliniËkog odjela zapsihoterapiju djece i adolescenata KBC Zagreb.

Neke vjeæbe predviene ovom radionicom mogu se pokazati preteπkima zauËenike koji imaju problema u graenju odnosa s drugim uËenicima. PrijepoËetka radionice vaæno je da ste upoznati s eventualnim problemimasvakog uËenika ponaosob kako biste se pripremili za konkretne vjeæbe poputvjeæbe 3.2 u kojoj se uËenici trebaju podijeliti u parove i meusobnoizmjenjivati komplimente.

”VodiË za radionice pruæa impresivnu kombinaciju radnih ikomunikacijskih alata koji potiËu raspravu o iznimno teπkoj temi:vlastitom doæivljaju tijela i samopouzdanju. U vrijeme kada mladiljudi odrastaju okruæeni nedostiænim standardima ljepote,

inovativni sadræaji poput ovog odraslima pruæaju πansu da im budupozitivni uzori i da imaju pozitivan utjecaj na njihovo samopouzdanjei doæivljavanje vlastitog izgleda kada je on mladima i najpotrebniji.”Dr. Nancy Etcoff, profesorica na Harvard University i autorica ”Survival of the Prettiest”, the Science of Beauty.

”Ljepota je obeÊanje sreÊe”, napisao je Stendhal, i moæda jeimao pravo jer se danas viπe nego ikada u druπtvu naglaπavada je za pravu sreÊu potrebna ljepota (sa suvremenimdodatkom da su za potpuni uspjeh joπ bitni mladost i bogatstvo).ZnaËi, svi koji ne ispunjavaju uvjete nemaju πanse. Moæda bismomogli povjerovati da su takvom poimanju sreÊe najbliæi mladi, jerupravo meu njima Ëesto nalazimo nesretne osobe bezsamopouzdanja koje teæe za nedostiænim idealima ”zadane” ljepote iizgleda tijela. Kao da zaboravljaju na staru poslovicu da nije lijepo onoπto je lijepo, veÊ ono πto nam se svia. Gotovo svaka generacija imasvoj ideal ljepote. Æivimo u okrutnom svijetu. Osoba koja teæi ljepoti tijela,prolaznoj i najËeπÊe subjektivnoj, lako se moæe naÊi u predvorju hitnesluæbe odnosno u zagrljaju anoreksije. Za prihvaÊenost, popularnost iosjeÊaj sigurnosti meu vrπnjacima niπta nije teπko pa djevojke (i ponekimladiÊ) kontroliraju svoje tijelo i uporno se bore protiv normalnih potrebai uæitaka, a niti jedna ærtva nije suviπe teπka da bi se postigao cilj idosegao ideal ljepote koji je, zapanjujuÊe, ali istinito, svakim danom svedalji.

Natjecanje u kojem bismo trebali pobijediti nas same, podËiniti naπetijelo, ukinuti ili uskratiti mu njegove æivotne potrebe ubire svoj danakmeu mladima, no ne pogaa svakog. Njemu su privuËene nesigurneosobe kojima nedostaje osjeÊaj da su voljene. Natjecatelji imaju slabosamopouzdanje i u poËetku su silno ovisni o miπljenju vrπnjaka i roditeljau procjeni svoje vrijednosti.

Ovaj tekst je namijenjen osobama koje æele pomoÊi svojima bliænjimakoji se bore protiv svoga tijela. U nekim nepovoljnim æivotnim situacijamasvi mi moæemo reagirati na sliËan naËin i zato vjerujem da Êe nam bitikoristan, da Êe nas navesti na razmiπljanje i pomoÊi u razrjeπavanjunekih dvojbi i nejasnih pitanja. Moæda Êemo nakon sudjelovanja uradionicama bolje moÊi procijeniti naπu stvarnu vrijednost, otkriti tko sunam pravi prijatelji, uvidjeti kome treba naπa pomoÊ i konaËno moædaÊe nas radionice uËiniti boljima prema drugima i prema namasamima.”

Dr. Vesna VidoviÊ, specijalist djeËje i adolescentne psihijatrije na Poliklinici za psihoterapiju djece iadolescenata Klinike za psiholoπku medicinu na KBC Rebro; izvanredni profesor na Katedri za psihijatriju ipsiholoπku medicinu Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu.

Prije radionice...

Jedna od metoda za poticanje samopouzdanja je ohrabriti ljude da preuzmuodgovornost za sebe. To u ovom sluËaju znaËi da vas ne æelimo uvrijediti pitanjempoput: ”Jeste li provjerili je li DVD player ispravan”. Kako bilo, u nastavku donosimonekoliko stvari koje vam mogu pomoÊi.

1. Obavijestite roditelje

Bit radionica ”Kako zavoljeti svoje tijelo” znaËi dase tijekom diskusije mogu dotaknuti neka osjetljivapodruËja. Ponekad ta podruËja mogu bitipovezana s obitelji. Zato nije na odmet unaprijedobavijestiti roditelje o temi o kojoj Êe njihovadjeca razgovarati. Prethodni razgovor djeteta sroditeljem o toj temi moæe biti dobar poticaj zaraspravu koju Êe s vrπnjacima voditi u razredu.

2. Obavijestite uËenike

Angaæman i sama diskusija su uvijek æivahniji kadauËenici unaprijed znaju o Ëemu Êe biti rijeË. Reciteim o radionici i zamolite ih da se pripreme za njuodabirom i izrezivanjem nekoliko slika ljudi izmagazina koje po njihovu miπljenju prikazuju”stvarnu ljepotu”.I sami za svaki sluËaj pripremite nekoliko rezervnihslika - znate kako mladi ljudi znaju biti zaboravni!Zamolite ih da ponesu olovke.

3. Osigurajte podrπku odraslih za radionicu

Radionice ”Kako zavoljeti svoje tijelo” moæeteodraditi i sami. Ipak, bilo bi poæeljno podijelitirazred u tri grupe i svakoj od njih osigurati nadzorodrasle osobe. Primjerice, kolege uËitelja.

4. Rezervirajte prostoriju

Radionicu je najbolje smjestiti u veliku otvorenuprostoriju. Ne trebaju vam stolovi ni stolice.Dvorana za vjeæbanje idealno Êe posluæiti svrsi, nouËionica je takoer pogodna.Potrebna su vam najmanje dva πkolska sata daodræite radionicu.

5. Pripremite alate

Trebat Êe vam DVD player i televizor. Bilo bi dobroda imate i ploËu za pisanje da moæete podijelitikomentare s grupom.

Ovaj podsjetnik donosi neke smjerniceuz Ëiju pomoÊ Êete lakπe zapoËetiradionicu, primjerice πto reÊi i kako seobratiti razredu. Molimo vas da prijefotokopirate radni list na drugoj strani ipodijelite ga svim uËenicima.

Cilj radionice: pomoÊi u razvijanjuvjeπtina za stjecanje pozitivnogsamopouzdanja i pozitivne predodæbeo vlastitom tijelu.

Objaπnjenje osnovnih pravila i vaπauloga u voenju radionice:

• sudjelovanje je dobrovoljno, a dobra uvodnarasprava poæeljna

• trebate sasluπati sve sudionike - Ëak i akoimaju neobiËno stajaliπte

• poπtovanje - sasluπati miπljenja drugih

• poπtovanje - ne suditi drugima

• poπtovanje - sve πto je reËeno povjerljivo je

Tko je osmislio radionicu?

Dvije organizacije koje æele pomoÊi ljudima da seosjeÊaju bolje u svojim tijelima. The EatingDisorders Association (Britansko Udruæenje zaporemeÊaje u prehrani) i Dove (Fond zapodizanje samopouzdanja).

Struktura radionice

©to je pozitivno samopouzdanje ipozitivna predodæba o vlastitomtijelu? (Radni list 1.1)

©to utjeËe na njih? (Radni listovi 2.1.-2.4.)

©to moæemo uËiniti da ih ojaËamo?(Radni list 3.1. - 3.3.)

Zamolite razred da odgovori.

Odgovori ukljuËuju:

• Budi sretan πto si taj koji jesi

• Prihvati svoje tijelo kakvo jest

• Budi ponosan na svoje tijelo

• Ne budi pretjerano zabrinut za svoje tijelo

• Ne budi pretjerano kritiËan prema svojem tijelu

Cilj: razumjeti πto gradi tvojesamopoπtovanje. Imenovanjemstvari koje ti pomaæu da se osjeÊaπdobro moæeπ sam sebe podræati uteπkim vremenima.

Podijelite radni list i proËitajte πto nanjemu piπe.

Nakon vjeæbe postavite pitanje: ”Jeli vam tijekom rasprave o tome πtopotiËe dobre osjeÊaje bilo lakπepriËati o svom tijelu ili osamopouzdanju? Zaπto?”

Podsjetnik 1.1. - Uvod

Radni list 1.1. -Podrπkasamopouzdanju

1

1

2

3

>

Radni list 1.1. - Podrπka samopouzdanju

©to ti pomaæe da se osjeÊaπ dobro u svom tijelu i gradi tvoje pozitivno samopouzdanje?Napiπi u prozorËiÊe ispod. Dodaj joπ prozorËiÊa ako je potrebno. Koji od njih ti jenajveÊa podrπka?

Ponesite taj papir kuÊi kako biste se podsjetili koje stvari vam pomaæu daprebrodite teπke trenutke.

Podsjetnik 2.1. -©to utjeËe na predodæbu o vlastitom tijelu?

Je li netko u prethodnoj vjeæbi spomenuo Ëitanje odreenih Ëasopisa ili gledanjeodreenih programa ili filmova? Zaπto? Zaπto ne? Istraæivanja nam govore damedijska maπinerija itekako moæe utjecati na naπe osjeÊaje prema samima sebi.

Cilj: istraæiti kako mediji moguutjecati na naπe osjeÊaje

Saznajte koja se rijeË najËeπÊekoristi.

Skicirajte razlike izmeu, primjerice,”stereotipnog” i ”lijepog” .

Naglasite da je svaki uËenikjedinstven i πto to znaËi. ImamorazliËite predodæbe ljepote i razlikeËine naπ æivot zanimljivim. Kadabismo svi izgledali jednako savrπeno,vrlo brzo bi nam to dosadilo i æeljelibismo izraziti svoju individualnost.

Radni list 2.1. -Kako biste se osjeÊali?>

Radni list 2.1. - Kako biste se osjeÊali?

U parovima pogledajte slike koje ste donijeli (ili koje su vam uËitelj ilivoa grupe dali). Kako biste se osjeÊali da izgledate kao likovi naslikama? Zaokruæite tri rijeËi. Podcrtajte rijeËi kojima ne biste opisalikako se osjeÊate.

prirodnolijepo

ozbiljno

snaæno

pametno

neobiËnobriæno

osjetljivo

usamljeno

u formi

pozitivno

zgodno

moÊno

mlako

tuæno

seksi

stereotipno

stvarno

cool

samouvjereno

laæno

vitkoglupo

normalno

obiËno

sretno

elegantno

paæljivo

popularno

umiπljeno

savrπeno

*djeci bi trebalo objasniti pojam stereotip

Donosimo neke Ëinjenice o tjelesnoj masnoÊi:

Modeli i glumice u 90-ima su imale 10-15 postoudjela masnoÊe u tijelu.

Prosjek za zdravu æenu je izmeu 22 i 26 postoudjela masnoÊe u tijelu.

Zaπto naπa tijela trebaju masnoÊu?

Masti su kljuËne za funkcioniranje tijela.MasnoÊa regulira tjelesnu temperaturu,apsorpciju, izolira organe i tkiva i pohranjujetjelesnu energiju.

S druge strane, broj pretile djece u dobi izmeu7 i 11 godina poveÊao se za 60 posto izmeu1994. i 1998. godine (Izvor: British MedicalAssociation)* Koje su navike mogle dovesti dotolikog poveÊanja?

*ne postoje relevantni podatci za Hrvatsku

Cilj: Istraæiti utjecaj stiliziranih medija

Taj list se moæe podijeliti kaodomaÊa zadaÊa ili se o njemumoæe odmah diskutirati.

Radni list 2.2. -PregledavanjeËasopisa

Podsjetnik 2.2. -©to utjeËe na predodæbu o vlastitom tijelu?

U prethodnoj vjeæbi neki mladi ljudi su oËekivano izjavili da im se stvarno sviajutakvi Ëasopisi. Oni su zabavni, aktualni i predstavljaju æeljeni izvor informacija.

Ali, koliko su te informacije uravnoteæene?

>

Radni list 2.2. - Pregledavanje Ëasopisa

• Gledanje modnih Ëasopisa za samo tri minute sniæava samopouzdanje kodviπe od 80 posto æena.

(Dr. Susie Orbach, vodeÊa britanska psihoterapeutkinja)

©to mislite zaπto toliko æena unatoË tome i dalje kupuje takve Ëasopise?

• Udio masnoÊe u tijelu kod modela i glumica predstavljenih u medijima jenajmanje 50 posto manja nego kod zdravih æena.

(British Medical Association, 2000)

©to mislite zaπto je tome tako?

• ©est od 10 tinejdæerica misli da bi bile sretnije da su mrπavije.

• Dok svega 19 posto tinejdæerica pati od prekomjerne teæine, 67 posto misli datrebaju izgubiti na teæini

(UK Teen Body Image Survey, Jan 2004, Bliss magazine)

• Istraæivanje je pokazalo da je Ëetiri posto Hrvatica sklono ekstremnimmetodama poput kompulzivnog jedenja, povraÊanja ili odbijanja hrane, a dase taj postotak poveÊeva na πest kada su u pitanju pripadnice dobne skupineod 15 do 17 godina.

(Dove CFRB Beauty Research, provela Agencija GfK 2005. g.)

• U Hrvatskoj od poremeÊaja u prehrani pati ili je tome sklono izmeu 5 i 7 postopuËanstva, a riziËnu skupinu Ëine mladi od 10 do 30 godina starosti.

(podaci Udruge Nada za poremeÊaje u prehrani)

Navedite razloge zaπto toliko djevojaka razmiπlja na taj naËin.

Podsjetnik 2.3. -©to utjeËe na predodæbu o vlastitom tijelu?

U prethodnoj vjeæbi zamislili smo kako bismo se osjeÊali da izgledamo kao ljudi uËasopisima. Ali izgledaju li ti idealni ljudi stvarno tako kako su predstavljeni u njima?Vrhunski modni fotograf Rankin pokazao je nam je πto se dogaa iza kulisasnimanja modnih priloga...

Cilj: razumjeti stvarnost koja se krijeiza medijske maπinerije

©to vas je najviπe iznenadilo u filmukoji ste upravo pogledali?

Koliko je rada uloæeno u stvaranjesavrπenih fotografija?

Vidjeli smo lice top-modela JodieKidd koje je u Photoshopudotjerano da bi izgledalo mrπavije.©to mislite o tome?

Mislite li da se modeli osjeÊajuizmanipulirano takvim postupcima?

Razmislite do koje mjere ljepotamoæe biti zabavna, odnosno dokoje granice biste pristali za ljepotuËiniti stvari koje vama odgovaraju,a ne koje drugi æele.

DVDLaæiranje ljepote

Cilj: Istraæiti zaπto se manipuliraizgledom u medijima

Neki Êe misliti da se radi samo oneduænoj zabavi, drugi Êe reÊi dasu zbog toga djevojke podpritiskom jer moraju izgledati naodreen naËin. Probaj se staviti uulogu jedne i druge strane iraspravi s drugima o tome.

Radni list 2.3. -Tko odluËuje otome tko je lijep?

Cilj: Istraæiti kako igraËke moguoblikovati naπe miπljenje opoæeljnom obliku tijela?

Radni list 2.4. -Igra s ljepotom

‘Laæiranje ljepote’ ∂ Rankin

> >

>

Radni list 2.3. -Tko odluËuje o tome tko je lijep?

Niæe su slike glumice Kate Winslet. »asopis GQ koristio je pametnu tehnologijukako bi suzio sliku, stvorivπi iluziju duljih nogu i manjeg konfekcijskog broja.

©to misliπ zaπto je Ëasopis to napravio?

Kakve osjeÊaje u tebi izazivaju takvi postupci medijskih kuÊa?

Jason Bell / GQ ∂ The Condé Nast Publications Ltd.Snimljeno 27. rujna 2002. ∂ Getty Images.

Kao i u vjeæbi 2.3., pokuπajtepotaknuti raspravu, ali nemojte ihkritizirati ili usmjeravati raspravu uodreenom smjeru. Neki od njih Êemisliti da ne postoji veza izmeuigraËaka kojima su se igrali iliomiljenih pop-zvijezda i njihovepredodæbe o ljepoti tijela. Drugi Êemisliti potpuno suprotno. Zanimljivo jeda su i psiholozi podijeljeni oko toga.

Radni list 2.4. -Igra s ljepotom

Podsjetnik 2.4. -©to utjeËe na predodæbu o vlastitom tijelu?

Mnoga su se djeca u odreenoj dobi djetinjstva igrala lutkama ”Barbie” i ”Ken”.Iako su prerasli i pop-zvijezde kojima su se divili u osnovnoj πkoli, zanimljivo je vratitiih u djetinjstvo i vidjeti πto misle o tadaπnjim idealima ljepote i predodæbama oizgledu tijela.

>

Radni list 2.4. - Igra s ljepotom

Barbie i Ken - jesu li samo lutke za igru?

• Obujam struka lutke Barbie jednak je obujmu njezine glave.

• Njezin vrat je dvostruko duæi nego kod prosjeËnih ljudi.

• Njene noge su dvostruko duæe od njenih ruku. Kod prosjeËne æene noge su 20 posto duæe od ruku.

UzimajuÊi u obzir te mjere, tablica u prilogu pokazuje πto bi zdrava punoljetna osoba trebalapromijeniti na svom tijelu kako bi imala iste tjelesne proporcije kao Barbie i Ken.

1960-ih 1990-ih/2000-ih1970-ih/1980-ih

‘Evolucija Kena’ ∂ Albert Crudo NYC/USA

Pitanje 1. ©to mislite zaπto su Barbie i Ken tako oblikovani?

Pitanje 2. Mislite li da na nas utjeËu tjelesne proporcije lutaka kojima se igramo? Zaπto?

BARBIE i KEN su registrirani zaπtitni znakovi Mattel, Inc.

Pogledajte kako je evoluiralo Kenovo tijelo:

Æena nasuprot Barbie Muπkarac nasuprot Kena

Visina + 61 cm + 51 cm

Struk - 15 cm + 25 cm

Prsa + 13 cm + 28 cm

Duljina vrata + 8 cm

Obujam vrata + 20 cm

• izvor: Int. Journal of Eating disorders, Vol 18, No 3, 1995

Podsjetnik 3.1. -Izgradnja samopouzdanja

Okruæeni svim tim savrπenim slikama, ponekad se ne osjeÊamo najbolje u vlastitojkoæi. Jedno je pomoÊi djeci da shvate da se stvaran svijet razlikuje od igraËaka,medijskih stereotipa, pop-idola itd., a posve drugo je izgradnja njihovogsamopouzdanja. Pogledajmo πto moæemo uËiniti na jaËanju samopouzdanja.

Postoje tri strane medalje.

Kako komuniciranje s drugima moæe utjecati na naπe samopouzdanje.

Kako naπa komunikacija s drugima moæe utjecati na njihovo samopouzdanje.

Kako moæemo sami graditi svoje samopouzdanje.

Prvo Êemo vidjeti kako komunikacija s drugima moæe utjecati na naπesamopouzdanje.

Radni list 3.1 -Snaga rijeËi

Cilj: Procijeniti kako komunikacija sdrugima moæe utjecati na naπesamopouzdanje.

>

Radni list 3.1. - Snaga rijeËi

Cilj: Procijeniti kako komunikacija s drugima moæe utjecati na naπesamopouzdanje.

Razgovarajte o snazi rijeËi. Primjerice, poznato je da su predsjednici vlada uspjeπnoizbjegavali ratove zahvaljujuÊi dobrom izboru rijeËi. Sada Êemo istraæiti kako rijeËiutjeËu na nas...

Kako se osjeÊate nakon πto ste posluπali ove izjave?

Koja je njihova poruka?

Mogu li se one preoblikovati?

Vaπ uËitelj kaæe:

‘‘ OËekivao sam viπe od nekoga tvoje dobi. ’’Tvoj prijatelj kaæe:

‘‘ Volim se druæiti s tobom, jer se uz tebe dobro osjeÊam. ’’Tvoja mama kaæe:

‘‘ Ne moæeπ takav/takva izaÊi van! ’’Tvoj prijatelj kaæe:

‘‘ Lijepo mi je provoditi vrijeme s tobom, ali nikad ne bih mogao æivjeti s tobom. ’’Tvoj otac kaæe:

‘‘ Ponaπaj se u skladu sa svojim godinama! ’’Netko te zafrkava pa ti kaæe:

‘‘ Ti si mrπavko/mrπavica. ’’Raspravite kakvi bi odgovori bili najprimjereniji ikako biste se suoËili s takvim izjavama. Primjerice:

• Udahni, razmisli, pa tek onda reci

• Pitaj osobu πto je time æeljela reÊi

Podsjetnik 3.2 - Izgradnja samopouzdanja

Vrijeme je da okrenemo priËu i saznamo kako naπe ponaπanje moæe utjecati nasamopouzdanje drugih.

Poticaj: ”Ovih je dana mnogo lakπe pronaÊi stvari koje nam se ne sviaju na naπem tijelu negoobratno.” Slaæeπ li se s tim? Zaπto?

Ako nastavimo tako razmiπljati, predstoji nam teπka i iscrpljujuÊa borba. Kada Êemo promijenitistav? Sada? Kako? Primjerice, moæemo davati viπe komplimenata (i viπe ih oËekivati zauzvrat).

KonaËno, vidjet Êemo kako moæemo graditi naπe vlastito samopouzdanje.

Uzmite svoj popunjeni radni list i na dnu napiπite: Ono πto volim kod sebe je... i potom nadopunitereËenicu.

• Kako si se pritom osjeÊao/osjeÊala?

• Samopouzdanje se moæe nauËiti. Svatko moæe hodati uspravne glave i gledati druge u oËi.

Radni list 3.2. -Nedovrπene reËenice

Cilj: Vjeæbati graenjesamopouzdanja kod drugih

• Sjeti se da trebaπ bitipozitivan/pozitivna,pristojan/pristojna i da ne æeliπnikoga povrijediti.

• Kako si se osjeÊao/osjeÊala kadsi zavrπavao/zavrπavala reËeniceza svog partnera?

• Kako ti je bilo sluπati te izjave?

• ©to je bilo lagano, a πto ti je teπkopalo?

Predaj svoju ispunjenu listu i zahvalisvom partneru na svemu πto jenapisao.

>

Radni list 3.2. - Nedovrπene reËenice

RadeÊi u parovima, nadopunite zapoËete reËenice.Nakon toga moæete zamijeniti liste.Ne zaboravite zahvaliti svom partneru.

Ime:

Kod tebe mi se svia...

Ti si poseban/posebna po...

Radni list 3.2. - Nedovrπene reËenice

RadeÊi u parovima, nadopunite zapoËete reËenice.Nakon toga moæete zamijeniti liste.Ne zaboravite zahvaliti svom partneru.

Ime:

Kod tebe mi se svia...

Ti si poseban/posebna po...

Podsjetnik 3.3. - Zavrπi i sumiraj

Radni list 3.3. - Kartica obeÊanja

Cilj: uËiniti neπto za vlastito samopouzdanje

Posljednja vjeæba tiËe se nas samih. ObeÊajte sami sebi da Êete poduzetineπto za vlastito samopouzdanje i stavite to na papir. Nitko drugi ne moravidjeti πto ste napisali. Pokuπajte svoje obeÊanje uËiniti πto konkretnijim,primjerice:

”ËitajuÊi Ëasopise, sjetit Êu se da je stvarnost drugaËija.”

”Pogledat Êu se u ogledalu u oËi.”

”Kroz πkolska vrata Êu prolaziti visoko uzdignute glave.”

”Promislit Êu prije nego πto kaæem.”

Kako Êete ispuniti svoje obeÊanje?

ProËitaj svoje obeÊanje svakog mjeseca ili tjedna kako bi sepodsjetio/podsjetila.

Pitaj druge æele li podijeliti svoja obeÊanja (naravno, prethodno im potvrdivπida Êe to ostati meu vama).

4 - Zavrπi

I πto sad? ©to bi najradije uËinio nakonradionice?

• odredio vrijeme za gledanje svoje ”karticeobeÊanja”?

• podijelio svoju ”karticu obeÊanja” sprijateljem kako bi mogli podræati jedandrugoga?

• dogovorio se s Ëlanovima svoje grupe daproradite neku dodatnu vjeæbu u slobodnovrijeme?

• zamolio nekoga u πkoli da vam pomogne?

• pitao svoje roditelje ili bake i djedove kako suoni u tvojoj dobi doæivljavali svoja tijela?

Pitaj svoje roditelje/djedove i bake kako su seslike muπkaraca i æena mijenjale kroz godine. Jeli mladim ljudima danas teæe nego u njihovovrijeme?

>

Saæetak:

• Svatko ima drugaËiju predodæbuo ljepoti

• Svi ste vi lijepi na vama svojstvennaËin

• Zabavljaj se svojim izgledom, aline dopusti da izgled upravljatvojim æivotom

• Razmisli kako tvoje rijeËi djelujuna druge

• Vjeæbanje samopouzdanjapomoÊi Êe ti da ostvariπ svojeciljeve

*

Radni list 3.3. - Kartica obeÊanja

ObeÊanje Êu odræati do:

Od danas, . . /. . /. . . . promijenit Êu

svoj æivot i æivote drugih davanjem

ovog obeÊanja:

Dodatne igre / vjeæbe

1. Medijski stereotipi.Cilj: razumjeti kako mediji utjeËu nanaπe osjeÊaje

Nacrtajte konture oko neËijeg tijela. Ispunite ihkolaæima sa slikama muπkaraca i æena iz oglasa ireklama. ©to vam ti oglasi poruËuju?Prilagodi neki poznati oglas iz Ëasopisa ilitelevizijsku reklamu tako da poruka bude punorealnija (za razliku od savrπenog svijeta maπte ukojem veÊina poruka i æivi).Skiciraj ili odglumi poboljπanu verziju reklame ilioglasa.Moæeπ se pretvarati da to radiπ za neku novumarketinπku agenciju koja se tek pojavila natræiπtu. Kako bi se nazvao u toj ulozi?

2. Traæi se posterCilj: iskoristiti prijateljstvo za izgradnjusamopouzdanja

Napravi poster za istospolnog prijatelja kojiprikazuje kvalitete koje su ti najvaænije. Sadanapravi poster kojim bi se ”prodao” kao prijatelj.Jesi li viπe paænje pridavao izgledu i imidæu ilikarakteru i osobnosti?

3. Naπa pravila prijateljstvaCilj: sloæiti se oko toga kako se æelimoponaπati kao prijatelji

Napiπi razliËita pravila prijateljstva. Jesu li namprijatelji potrebni samo u dobrim vremenima?Sloæite se oko deset najvaænijih pravila, stavite ihna poster i objesite ga na zid vaπe uËionice.

4. Æivotni ciklus Ëovjeka.Cilj: razumjeti da se naπa tijela svremenom mijenjaju

Sve promjene na naπem tijelu koje se upravodogaaju dio su æivotnog puta. Naπa tijela secijelo vrijeme prilagoavaju. Istraæimo to.Ovo su neke od kljuËnih etapa u naπemæivotnom ciklusu: embrij, novoroenËe, maliπan,osnovnoπkolac, srednjoπkolac, adolescent,roditelj, baka ili djed. Nacrtaj jednu od ovihetapa i onu koja je slijedi. OznaËi sve promjenekoje su nastupile. Manifestiraju li se te promjenejednako kod æena i muπkaraca?

5. Zabavna elektronska poπtaCilj: kreirati zbirku pozitivnih odgovora(i vjeæbati davanje odgovora!)

Objasni zaπto Ëesto Ëuvamo komplimente zasebe iako ih je mnogo korisnije podijeliti!Neka svatko napiπe svoje ime na zasebnuomotnicu. Neka potom svaka osoba stavi svojkompliment u tue omotnice.”Nasmijavaπ me” je jednako dobro kao ”Imaπprekrasne oËi”. Neka komplimenti ostanupozitivni i anonimni. Ponijet Êeπ kuÊi gomilukomplimenata za Ëitanje - moæeπ ih saËuvati zatrenutke kada Êeπ se osjeÊati loπe i kada Êeπtrebati neπto da te razveseli.

Kako se nositi s teπkim komentarima

Kod mnogih pitanja, postavljanje dodatnog pitanja - Zaπto to misliπ? - moæe bitivrlo korisno za razvijanje rasprave i pomaganje uËenicima u pronalaæenju njihovogrjeπenja. Evo nekoliko specifiËnih komentara koji su se pojavili na naπim pilot-radionicama.

”Zaπto se ne mogu πminkati?”

Moæeπ se πminkati. Radionica ”Kako zavoljeti svoje tijelo” je o prihvaÊanju i tebe i drugih onakvimakakvi jeste. Ako uæivaπ u πminkanju, to je odliËno. Zabavno je igrati se s izgledom. Samo ne zaboravida to Ëiniπ jer uæivaπ u tome, a ne zato πto æeliπ biti neπto πto nisi.

”Neugodno mi je priËati o takvim stvarima.”

Hvala ti na hrabrosti da s nama podijeliπ svoje osjeÊaje. Nekim ljudima to moæe biti neobiËno jernisu navikli priËati o svojim tijelima. Nelagodnost se Ëesto javlja zato πto smo navikli potiskivati takvestvari umjesto da razgovaramo o njima. Vjeæbanjem to postaje sve lakπe. Kako vjeæbati?

”Mislim da deËki vrπe prevelik pritisak na nas da izgledamo onako kako bi onihtjeli.”

Bez sumnje, ovo je jedan od moguÊih scenarija. Ali opet, mnogi deËki ne misle tako. Takoer, nijeneobiËno da smo izloæeni pritisku i od drugih djevojaka. Radionica je namijenjena promjeni svijesti otome. Misliπ li da to moæe pomoÊi?

”Mislim da moja prijateljica pati od poremeÊaja u prehrani. ©to da radim?”

Daj joj vremena - i sluπaj. Sluπaj πto ti prijateljica govori. Ne pokuπavaj je savjetovati, ali je ohrabri dapotraæi pomoÊ. Oporavak je mnogo lakπi uz podrπku onih koji te vole. Iako je tvoja prijateljica sretnaveÊ time πto ima tvoju podrπku, ti nisi odgovorna za rjeπavanje njenog problema.

Kako je nisko samopouzdanje najËeπÊa karakteristika ljudi koji pate od poremeÊaja u prehrani,vaæno je podsjetiti ih zaπto vam se sviaju i πto ih, po vama, Ëini posebnima. Ne sluæite se laænimkomplimentima jer Êe vas prozreti/proËitati (istoznaËnica, treba objasniti uËenicima izraz”proËitati/prozreti koga”) Moæda Êete primijetiti da ne izlaze viπe toliko s vama kao nekad, ali to neznaËi da ih ne trebate pozivati.

”©to su poremeÊaji u prehrani?”

Od poremeÊaja u prehrani mogu oboljeti mladiÊi, djevojke, muπkarci i æene iz razliËitih sredina irazliËitih etniËkih pripadnosti. PoremeÊaji u prehrani su naËin suoËavanja s osjeÊajima koji vas Ëinenesretnima ili depresivnima. Moæe biti teπko suoËiti se i govoriti o osjeÊajima poput ljutnje, tuge,krivnje, gubitka ili straha. PoremeÊaj prehrane je znak da ti je potrebna pomoÊ u suoËavanju sastresom i osobnim problemima.

"Nada"Udruga za pomoÊ oboljelima od poremeÊaja u prehrani

Gsm: 098 16 39 419E-mail: hrvojerendulic@net.hr

"Libella"Udruga za pomoÊ oboljelima od anoreksije nervose i bulimije nervose

Rijeka, Istarska 43 (KBC RIJEKA - Klinika za pedijatriju Kantrida)tel: 00 385 (51) 659 - 182

”©kola narodnog zdravlja Andrija ©tampar”

Rockefellerova 4, Zagrebtel: 00 385 (1) 4590 100 - 182

Kome se obratiti za pomoÊ