Načini financiranja županijskog centra za gospodarenje

otpadomDomagoj Račić

James Hunt

Sadržaj

2

Javno-privatno partnerstvo Upravljanje sustavom prema Planu za gospodarenje

otpadom u RH Kako financirati ŽCGO? Originalni i revidirani financijski plan Bespovratna sredstva ili javno-privatno partnerstvo? Preporuke

Javno-privatno partnerstvo (JPP)

3

JPP je sporazum između državnih subjekata i privatnog ulagača u kojemu je privatnom partneru povjereno obavljanje pojedinih funkcija u realizaciji projekta (projektiranje i planiranje, izgradnja, financiranje, upravljanje i održavanje, naplata prihoda)

Dva oblika JPP-a: Ugovorni: suradnja putem ugovora (koncesija) Institucionalni: zajedničko osnivanje nove pravne

osobe u svrhu realizacije projekta

Modeli javno-privatnog partnerstva

1. SKUPINA: privatni partner projektira, financira i izgrađuje objekt, upravlja njime te ga vraća u vlasništvo javnom sektoru

BOT (izgradi - upravljaj - prenesi vlasništvo)DBFO (projektiraj – izgradi – financiraj – upravljaj)DBO (projektiraj – izgradi – upravljaj),

2. SKUPINA: privatni partner projektira, financira, gradi, održava i upravlja objektom te naplaćuje usluge, ali bez obveze transfera vlasništva javnom sektoru.

BOO (izgradi - stupi u vlasništvo – upravljaj)

4

Odnos partnera u projektu (1)

5

projekt se obično realizira putem društva posebne namjene (special purpose vehicle - SPV)

javni i privatni partner formiraju društvo preko kojega se financira i realizira projekt

svi partneri imaju ugovore s projektnim društvom - nositelji projekta, zajmodavci, izvođači radova, upravljač, dobavljači ključnih inputa, kupci, itd.

smanjenje rizika za partnere

Odnos partnera u projektu (2)

6

Ključna pitanja za svaki projekt JPP

7

Kako ograničiti ukupne investicijske i operativne troškove projekta?

Kako osigurati dostupnost i kvalitetu javne usluge uz prihvatljivu cijenu?

Kako raspodijeliti rizike između javnog i privatnog partnera?

Rizici (1)

17/06/2010PPP8

osim uobičajenih rizika poslovanja, JPP nosi rizike povezane s fazama projekta - projektiranjem, izvedbom i funkcioniranjem projekta, te s ostvarivanjem prihoda

Rizici (2)

9

Provedba projekata JPP u RH (1)

10

Priprema i provedba JPP projekata je dugotrajna i skupa Raspodjela rizika javnom sektoru mora omogućiti

- niže ukupne troškove (veću vrijednost za novac) ili- pristup do novih znanja, vještina i sl. koja doprinose razini javnih usluga.

Nužna je izrada - preliminarnih studija (istraživanje tržišta, istražni radovi radi odabira lokacija, studije isplativosti, studije održivosti itd.) - kriterija opravdanosti primjene modela JPP-a

Važno je izraditi kvalitetne i detaljne preliminarne studije kako bi se maksimalno smanjili potencijalni rizici

Primjenu modela JPP-a odobrava Agencija za javno-privatno partnerstvo

Provedba projekata JPP u RH (2)

11

KORAK 1: Razvojna strategija i njezini ciljevi

Nužan preduvjet odobravanja projekta JPP-a je usklađenost njegovih ciljeva s ciljevima razvojnih strategija, na koje se prijedlog poziva i koje u prijedlogu projekta moraju biti navedene

Provedba projekata JPP u RH (3) KORAK 2: Odluka o primjeni modela JPP-a

Odluku o opravdanosti primjene modela JPP-a donosi Agencija za JPP

Temelj za odabir je prikaz poslovne opravdanosti koja sadrži:

kratak opis prijedloga rješenja, utvrđivanje potrebe za javnom uslugom odgovarajuće razine opis ciljeva i svrhe predloženog rješenja, provedbene opcije, detaljnu analizu rizika, troškova, isplativosti i održivosti

novčanih tijekova provedbe referentne opcije, sažetak projektnog plana upravljanja. kriterij izbora: najmanji troškovi javnog sektora ili

najbolji omjer kvalitete usluga i troškova

Provedba projekata JPP u RH (4)

13

KORAK 3: Izrada i odobravanje dokumentacije za nadmetanje (dokumentaciju odobrava Agencija)

KORAK 4: Provedba javnog nadmetanja, odabir privatnog partnera i ugovaranje

KORAK 5: Provedba ugovora KORAK 6: Prestanak ili istek ugovora

Prednosti i nedostaci JPP-a

14

PREDNOSTI NEDOSTACI

• Realizacija zahtjevnijih projekata koje bi inače bilo teško financirati

• Podjela rizika s privatnim partnerom

• Predvidivost ukupnih investicijskih i operativnih troškova projekta

• Složena i skupa priprema projekta

• Kompliciran postupak odobravanja projekta

• Visoki rizici• Veći troškovi projekta

Plan gospodarenja otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015.

15

• Najvažnije europske direktive u sektoru gospodarenja otpadom su:– Direktiva o odlagalištima 1999/31/EC,– Direktiva o spaljivanju otpada 2000/76/EC,

• Ciljevi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom uključuju:– smanjivanje količina otpada koji nastaje;– smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta

tijekom primarnog odvajanja korisnog otpada;– smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloženom

komunalnom otpadu;– smanjivanje negativnog utjecaja odloženog otpada na okoliš,

klimu i ljudsko zdravlje;– gospodarenje proizvedenim otpadom na principima održivog

razvoja;– energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije.

Mehaničko-biološka obrada (MBO)

16

MBO je kombinacija postojećih tehnologija koje se upotrebljavaju za sortiranje, usitnjavanje i odlaganje otpada

MBO (primjer ŽCGO KAŠTIJUN)

17

Prikaz procesa (KAŠTIJUN)

18

19

Županijska komunalna tvrtka (ŽKT) sredstvima javnog sektora i fondova financira gradnju Centra za gospodarenje otpadom

ŽKT sklapa ugovor o JPP-u s privatnim partnerom o ulaganju u CGO i upravljanju, a Županija provodi nadzor provedbe ugovora

ŽKT vodi gradnju CGO-a do uspostave sustava, upravlja sustavom, koordinira rad komunalnih tvrtki i organizira dovoz otpada

Privatni partner financira gradnju postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) i nakon gradnje upravlja CGO-om kroz ugovoreno razdoblje

Privatni partner financira rad i daljnje gradnje CGO-a iz ostvarenih prihoda

Upravljanje sustavom prema Planu za gospodarenje otpadom u RH (1)

Upravljanje sustavom prema Planu za gospodarenje otpadom u RH (2)

20

Kako financirati ŽCGO?

21

• 5 opcija:– Potpuno vlastito financiranje– Bespovratna sredstva plus vlastiti izvori

financiranja– Bespovratna sredstva plus kreditno

financiranje – JPP plus kreditno financiranje– Složeni model (bespovratna, vlastita, kredit,

privatna sredstva)

Izvori financiranja predviđeni Planom gospodarenja otpadom u RH

22

Originalni financijski plan za ŽCGO

23

• Pretovarne stanice i odlagalište – Sredstva javnog sektora• Bespovratna sredstva EU (do iznosa 70%

investicije)• Dodatna sredstva FZOEU čime se dolazi do razine

bespovratnih sredstava od 80% troškova investicije• Lokalni doprinos 20%

• Postrojenje za mehaničku i biološku obradu– Javno privatno partnerstvo• Kombinacija javnih i privatnih investicija u

infrastrukturu• Kredit

Revidirani financijski plan

PPP24

• Složeni model (bespovratna, vlastita, kredit, privatna sredstva) nije moguć zbog odredbi Operativnog programa za zaštitu okoliša

• Uključiti postrojenje za mehaničku i biološku obradu kroz jedan od modela:– Javno financiranje

• Bespovratna sredstva EU (do 60% troškova investicije)• Lokalno sufinanciranje (u razini 40%) – mogućnost

kreditnog financiranja– Javno-privatno partnerstvo

• Kombinacija javnih i privatnih investicija u infrastrukturu • Bespovratna sredstva i/ili kreditno financiranje

Financijski parametri

25

• Procjenjeni troškovi investicije: 16.4 milijuna EUR• Operativni troškovi:– Fiksni:

• MBO: >30,000 EUR godišnje• RDF : >25,000 EUR godišnje

– Varijabilni:• Procesiranje: 4-5 EUR / tona• Održavanje: 3-4 EUR / tona

– Ukupno: za 75,000 t godišnje• 580 000 EUR godišnje (80 EUR po bruto t)• Troškovi se mogu se smanjiti putem prodaje recikliranih

metala i RDF– 30 godina (referentno razdoblje)

• Porast troškova (stvarni porast ulaznih cijena: zaposleni, električna energija)

• Operativni troškovi >> Troskovi investicije

Procjena ukupnih bruto troškova

26

Komponenta Trošak po toni otpada

Prikupljanje 50 EUR

Pretovarne stanice 10 EUR

Mehanička i biološka obrada 80 EUR

Bioreaktorsko odlagalište otpada

> 25 EUR

UKUPNO > 165 EURNapomena: izračun ne uključuje prihode od sirovina i energije

Financiranje putem bespovratnih sredstava

27

• Bespovratna sredstva – Moguće ih je dobiti za investicijske ali ne

operativne troškove– Procjenjena razina bespovratnih sredstava

otprilike 60% od ukupnog iznosa investicije– Uvjet: financijska održivost (povrat ulaganja +

priuštivost)• Naknade– Značajno povećanje nužno zbog visokih

operativnih troškova i osiguranja financijske održivosti ŽCGO

– Dodatno povećanje za pokrivanje troškova kredita (kamate)

Financiranje putem JPP-a

28

• Preostale opcije:– Privatno financiranje (49%), lokalno financiranje

(51%)– Lokalno financiranje mogu biti vlastita sredstva ili

kredit– Dodatno povećanje naknade je nužno zbog plaćanja

troška kapitala - profita privatnog partnera i kamata na kredit

• U konačnici – Skuplje – Može se koristiti za rješavanje nedostatnih

investicijskih sredstava, ali– Razina interesa privatnog sektora je nejasna/niska

Preporuke

17/06/2010PPP29

• Način financiranja ovisi o:– Vlastitim investicijskim sredstvima lokalne

samouprave– Spremnosti na povećanje naknada

• Rangiranje mogućih opcija:1. Bespovratna sredstva plus vlastiti kapital (ako je

vlastiti kapital dostupan)- ugovor o projektiranju i upravljanju

2. Bespovratna sredstva plus kredit EBRD-a (ako se može realizirati kredit)

3. JPP uz kredit i vlastiti kapital (ako ostali izvori financiranja nisu dostupni)

Hvala na pozornosti!

30

Kontakt:

Domagoj Račićdomagoj.racic@mrezaznanja.hr

James Huntjamesleighhunt@hotmail.com