Mpp Skripta

Download Mpp Skripta

Post on 27-Oct-2015

82 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

MPP - dobra i kvalitetna skripta

TRANSCRIPT

<p>MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO</p> <p>PAGE 68</p> <p>MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO1.Pravila za ureivanje situcija s me. obiljejem?a) kolizijska pravila = upuuju na primjenu mjerod. str. ili domae pr. Kp su dio unutra. prava svake dr., a utvruju ih propisi i me. ug., pa tako postoje hrv., franc.,maar. kp. Tijelo primjene (sud, arbitraa, upr.org.) rjeava situacije s me. obiljejem na osnovi kp svoje dr. Npr.</p> <p>1)Opin. sud u Zg rjeava o rastavi, razvodu braka str. dravljana na osnovi primjene kp iz ZRS:l.35: (Za razvod braka mjerod. je pr. dr. iji su dravljani oba bra.druga u vrijeme podnoenja tube. Ako su bra.drugovi dravljani razli.dr. u vrijeme podnoenja tube, za razvod braka mjerod. su kumulativno pr. obiju dr. iji su oni dravljani. Ako se brak ne bi mogao razvesti po pr. obiju dr. iji su oni dravljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH ako je 1 od bra. drugova imao u vrijeme podnoenja tube prebivali. u RH. Ako je 1 od bra.drugova dravlj. RH koji nema prebivali. u RH, a brak se ne bi mogao razvesti po pr. obiju dr. iji su oni dravljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH).</p> <p>2)Nadleni austrijski org. u Beu, pred kojim dvoje hrv.dravljana ele zakljuiti brak,polazi od primjene austrijskih odgovarajuih kpDa bi se na osnovi kp primijenilo str. pravo, pored:</p> <p>1. stranog obiljeja</p> <p>2.treba se raditi o situacijama koje ureuje pravo to se moe primjenjivati eksteritorijalno;to je gra., trg., obitelj., dio pomorskog i radnog prava, grana prava koje su ve po odreenoj rimskopr.podjeli ulazile u privatno pravo. 2. Na primjeru odredaba ZRS-a objasnite primjenu pravila neposredne primjene nadle.hrv.upr.tijela?b) pravila neposredne primjene = uvijek upuuju, iako se radi o privatnopr. situacijama s me. obiljejem, neposredno na primjenu domaeg prava.Uope se ne polazi od primjene domaih kp ve se neposredno utvruje primjena doma.pr. Zakonodavac takve propise donosi radi promicanja svojih osnov.na. ili zatite odre. pr.subjekata. Npr.ZRS: l.32 st.2: ( I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pr. dr. iji je dravljanin osoba koja eli sklopiti brak pred nadle.org. RH, nee se dopustiti sklapanje braka ako, to se tie te osobe, postoje po pr. RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva i nesposobnosti za rasuivanje).PZ: l.974 (Primjenjuje se na ug. o iskorit.brodova ovaj zakonik:</p> <p>a) na odgovor. prijevoznika za oteenje, manjak ili gubitak tereta, predvienu odredbama ovog Zakonika, ija se primjena ne moe iskljuiti sporazumom stranaka, ako se luka odn. pristanite ukrcaja ili odredita nalazi u RH</p> <p>b)ako bi putnik primjenom 2 pr. bio stavljen u nepovoljniji poloaj nego prema odredbama ovog Zakonika</p> <p>U hrv.mpp-u nema ope odredbe o primjeni pravila neposred.primjene, za razliku od vicar. i talijan.pr.</p> <p>c) posebna materijalna pravila = njome se odreuje unutra. propisima pr. poloaj stranaca , a ta metoda dolazi do primjene pri ujednaavanju mater. prava na osnovi me. konvencija.Primjere takvim mater.pravila nalazimo u:1) Z. o strancima iz 2003. posebo u nj,. odredbama o boravitu i prebiv. te o radu kao i u </p> <p>2) raznim me. ug. kojima se izmeu dr. ugovornica ujednauje privatno pravo</p> <p>3.Kako se ureuju situacije mgpp i mpp?Mpp = kao grana unutra.prava analiziranim metodama ureuje privatnopr. situacije s me.obiljejem; to je pr. me. ne po pr. izvoru nego samo po sadraju situacije koje ureuje. Proc. pr. svake dr. pa tako i nj. gra.parni., izvanparni., steajno i ovrno pr. dijelovi su jav. pr., pa se u pravilu ne primjenjuje izvan dr. gdje je doneseno.</p> <p>Mgpp = budui da sadri pravila o me.nadlenosti sudova i 2-ih tijela, o post. i o priznanju i ovrsi str. sudskih odluka, usko je povezano s mpp, pa se izuava u mnogim dr. pa tako i u RH unutar tog predmeta.</p> <p>Npr. hipotetska situacija koja ukazuje na bliskost i povezanost mgpp i mpp:potencijalni tuitelj treba rijeiti dilemu je li nj. potraivanje iz trgovin. ug. s me. obiljejem zastarjelo ili ne. Postoji li u tom sluaju nadle. suda u dr. X ili u dr. Y, tj. jesu li me. nadleni sudovi 1 ili 2 (ili neke 3) dr., to zavisi od proces. odredaba tih dr. kojima se odreuje me. sudska nadle. Ako se ustanovi me. nadle. suda u dr. X, pa se tom sudu podnese tuba, tek tada se dolazi do faze primjene pravila mpp-a, i to dr. X, po kojom e se rjeavati i pitanje zastare potraivanja.</p> <p>Zbog posebno uske veze mgpp i mpp, zakonodavci u svijetu esto ureuju privatnopr. i procesnopr. situacije s me. obiljejem jednim te istim zakonom .4.Ime mpp ?Ime mpp prvi put spominje pod nazivom ( private internacional law ) Joseph Story u svom djelu Komentari o sukobu prava iz 1834 , a u Europu ga uvodi W. Schaeffer 1841 koji tako naziva svoje djelo. Zatim slijedi djelo J.Foelixa 1843. i Stubenraucha u nj. komentaru OGZ iz 1853. U dr. angloameri.pr. kruga danas se upotrebljava navedeno ime, no pretee naziv sukobi zakona.5.Ratio upuivanja na mjerodavno pravo u suvremenom pravu i sudskoj praksi ? Zato se uope primjenjuje metoda koliz. pravila koja upuuje na primjenu mjerodavnog (domaeg ili str.) prava? Moderni odgovor dao je Savigny sredinom 19.st. , navodei da pr. poreci dr. imaju jednake vrijednosti pa stoga treba pod odre.pretp. prijateljski dopustiti primjenu str. prava i to metodom koja se sastoji u tome da se za svaki pr. odnos trai pr.poredak pod koji taj odnos po svojoj prir. potpada ili je podvrgnut tj. u kojem se nalazi nj. sjedite. Moderno zakonod., sud. praksa i doktrina su usvojili navedenu kolizijsku metodu, kao najvaniju pri ureivanju situacija s me. obiljejem; pri tome se polazi od potrebe da se na navedene situacije u pravilu primjenjuje pravo (domae ili strano) koje s njima ima najuu, bitnu vezu. Time se u okviru mpp pridonosi poveanju i produbljivanju me. pr. suradnje te se ostvaruje me.ujednaenost rjeenja. </p> <p> Iskljuuje se beziznimna primjena pr. dr. foruma, legis fori, koja bi po poredbenopr. ustavnim rje. bila protivna na. jednakosti pred zakonom zabrani rjeavanja razli.pr. situacija na jednaki nain.</p> <p> Kolizijskopr. rje. dr. se razlikuju u vremenu i prostoru to je posljedica razlika u odreiv. sadraja izraza najue veze.</p> <p> Postoje odstupanja od navedenog klasi. modela kolizijskopr. rjeavanja.Sve ee se donose koliz.rje. koja1)uzimaju u obzir potrebu zatite odre.pr. subjekata npr. odre.vrsta ugovor.stranaka npr. potroaa, radnika</p> <p>2)koliz.rje. se zasnivaju na na. primjene povoljnijeg pr.</p> <p>3)kontroli utvrenih poveznica izbjegavajuom klauzulom ili4)na posebnim pravilima neposredne primjene </p> <p>6.Odnos mpp i mgpp?Mgpp = pod mgpp podrazumijevaju se pravila unutra.pr. i me.ug. kojima se u vezi s privatnopr. sluajevima s me. obiljejem ureuju razna proc.pitanja i to kako proc. propisima tako i pravilima mpp-a. Najvanija su u praksi pitanja o:1.sudbenosti, 2.me.nadle.,3.poloaju stranca u post.,4.utvrivanju str. prava, 5.priznanju i ovrsi str. sudskih i arbitranih odluka.Me.obiljeje tih pravila izlazi iz predmeta koja ona ureuju kao npr. str. dravlj proces.stranaka, prebivali.stranke u inoz.</p> <p>Mpp i mgpp meusobno se dopunjuju. Mpp odre.dr. se u pravilu primjenjuje samo ako su npr. sudovi te dr. me. nadleni. Mgpp uz pravila gra.parni. proc. prava u irem smislu obuhvaa i me. izvanparni. pravo, me. steajno pravo i me. arbitrano pravo.</p> <p>2.POVIJESTRani srednji vijek7.Objasnite znaenje pojma ,,professio iuris'' za odreivanje mjerodavnog prava u ranom srednjem vijeku ?Zbog naela primjene osobnog prava, trebalo je npr. pri sastavljanju isprava ve od poetka 8. st. pa gotovo do kraja 14. st. uvijek navoditi kojem (plemenskom) pravu osoba pripada, tzv. professio iuris. Primjer iz 853. godine: Ja, Warti, koji ivim po alemanskom pravu ... darujem.)</p> <p>Kasnije razdoblje srednjeg vijeka stvaranje statutarne teorijeITALIJA 11., 12. i 13 st.8.Kako i kada se stvara moderno mpp i statutarna teorija? Moderno se mpp poinje razvijati u gradovima sj. Italije, koji postaju sjedita prouavanja rimskog prava. Veinu pravila mpp stvara prvo doktrina, a tek kasnije ta pravila nastaju na osnovi sudske prakse.Ti gradovi stvaraju vlastito pr., najprije obiajno,a potom ga poevi od sredine 11.st. kodificiraju . Potkraj 12.st. gradovi donose svoje zakone, propise, to su gradski statuti. Rast meugradskih gospodar.veza i meugradska migracija namee razna praktina pr.pitanja. Od 12 st. praktina pitanja ureuju se gradskim statutima. Po njima se odreuje npr. to da su za kazn. djela i delikte stranaca nadle. domai sudovi,ako su takva djela poinjena na podruju tog grada. Isto se odreuje nadle. domaih sudova za sporove o stvarima koje lee na podruju grada o ijim je sudovima rije. Sukobi zakona tj. sukobi izmeu tadanjih statuta gradova doktrina rjeava prouavanjem i glosiranjem odreenih tekstova rimskog prava. Smatra se da na osnovi rimskog prava koje je superiornije lokalnom pravu, a ujedno je i zajedniko svim gradovima, moe obvezivati sudove da primijene statute drugih gradova (tako se djelovanjem glosatora poinje primjenjivati str. pravo i u odreenoj mjeri str. sudske odluke)</p> <p>9.ije se uenje smatra poetkom modernog mpp-a? Navedi 3 teoretiara i vrijeme njihova djelovanja? / Navedite 4 glosatora koji su djelovali u Italiji u razdoblju od 1200 1250.?Znanost tog vremena ima sjedite u Bologni, te je usko vezana s praksom. Mnogo se glosira Justinijanov Codex 1,1,1. Poetkom modernog mpp-a smatra se uenje glosatora :</p> <p>1. Cardo de Tocco</p> <p>2. Accursius</p> <p>3. Hugolinus</p> <p>4. magistar Aldricus</p> <p>Daljni razvoj mpp-a - na poetku 13 st. utvruje se da se parnina spos. odnosi samo na podanike (subditi) , pa su i propisi gradova obvezatni samo za nj. graane.10.Koje je pravo u kasnijem srednjem vijeku mjerodavno za ?Navedeno uenje glosatora smatra se po. moder. mpp. Tako dolazi do toga da se primjenjuje na:</p> <p>a) ugovore pravo mjesta zakljuenja tj lex loci actus</p> <p>b) stvari mjesto gdje se nalaze tj. lex rei sitaec) za voenje postupka ( ad litem ordinandam) lex fori tj pravo suda koji rjeava predmet , no to pr. nije nuno mjerod. zad) donoenje odluke o biti spora (ad litem decidendam ) U tom smislu ui i Baldini, koji ivi jednako kao i Azo, Accursius i Hugolinus u 1. polovici 13.st.FRANCUSKA 13. st.11.Objasnite glavne odlike franc. mpp-a. U odgovoru dajte osvrt na izvore i nain razvitka?Na poetku 13. st. nastala je u Parizu na Sorboni, glosa d' Avranches s kojom se povezuje po. franc. uenja o mpp. U njoj se raspravlja o tome treba li suditi o pravima preivjelog branog druga po Coutume de Paris ili po Coutume de Chartes ( Coutume= zapisano obiajno pravo).</p> <p>12.Kada i gdje se prouava questio anglica? Navedite autore i njihove osnovne teze?Objasnite tzv. questio anglica. O kojem statutu je rije?Od 2. polovice 13. st. mpp se intenzivno prouava u Toulouseu i Orleansu. </p> <p>U Orleansu je uio de Revigny (de Ravenis) smatra se da je on prvi opirnije pisao o mpp. Neto kasnije u Orleansu i Toulouseu djeluje de Belleperche (de Bellepetrica).</p> <p>Navedeni znanstvenici ue da:</p> <p>1.zakoni vrijede samo za podanike </p> <p>2.razlikuje procesno od materijalnog prava </p> <p>3.ug. podvrgavaju mjestu njihova zakljuenja </p> <p>4.prouavaju tzv. questio anglica</p> <p>Questio anglica - rije je o prostornom polju primjene engl. pravila po kojem nasljeuje samo prvoroeno dijete. Oni tvrde da se pravilo ne protee na nekretnine koje lee u Francuskoj jer uvijek treba gledati na obiajno pr. mjesta gdje se stvar nalazi. Rije je o statutu odiosa.KOMENTATORI (POSTGLOSATORI) 14.st.13.Koje je uloga komentatora i koji je i zato meu njima najvaniji ? / Objasnite uenje Bartolusa de Saxoferata za odreivanje mjerodavnog prava u ranom srednjem vijeku?Prve povezane rasprave o mpp piu komentatori. Najvaniji meu njima je bio Bartolus de Saxoferato, profesor u Bologni koji je komentirao itav Corpus iuris .Bartolus postavlja sljedea 2 pitanja:</p> <p>1. prostire li se statut (izvan podruja) na nepodanike? 2. prostire li se djelovanje 1 statuta izvan podruja zakonodavca ?Radi se o sljedeim pitanjima: vrijedi li statut za stranca u tuzemstvu i vrijede li statuti za pr.situacije u inozemstvu? Ta pitanja se postavljaju zato jer u naelu statut vee samo podanike .14.Koje gledite zauzima Bartolus de Saxoferato u pogledu ugovornih odnosa ?Bartolus analizira razna pit. vezana uz ug., delikte, oporuke i stvari. Tvrdi da se za: </p> <p>1. o b l i k i s a d r a j ugovora primjenjuje pravo mjesta zakljuenja , s tim to se2.p o s l j e d i c e ugovornih obveza treba prosuivati po pravu mjesta izvrenja, a podredno po legis fori (teorija karakteristine inidbe)</p> <p>15.Kako Bartolus de Saxoferato rjeava pitanje vrijedi li statut za pr. situacije u inozemstvu ? / Navedite autora pojmova i obrazloite razliku izmeu statuta favorabile i statuta odiosum?Bartolus de Saxoferato razlikuje propise koji: 1. zabranjuju ( statuta prohibitiva) od onih koje2. dozvoljavaju (statuta permissiva)Kod zabrana se razlikuje da li se odnose na:</p> <p>*oblik pravnog posla , *stvari ili *osobe kad je o osobama rije valja utvrditi da li je :</p> <p>a)statut povoljan ( favorabile ) npr. onaj po kojemu se propisuje da mu ne moe eni ostaviti legat, ni obratno, primjenjuje se na osobe ma gdje se one nalazeb)statut nepovoljan ( odiosum ) imaju iskljuivo teritorijalnu primjenu16.Tko razlae questio anglica?Bartolus razlae questio anglica pri emu iznosi i miljenja svojih prethodnika de Revignyja, Cunea i Pistoje.Ovisno o tumaenju teksta, po kojem se statut odnosi ili na stvari ili na osobu, on razlikuje sljedea rjeenja:</p> <p>1. Ako se statut odnosi na stvari, pa glasi ostavina pripada najstarijem, vrijedi statut legis rei sitae za domae osobe i za strance;</p> <p>2. Ako se statut odnosi na osobu, pa glasi: najstariji nasljeuje tada se primjenjuje na ostavinu stranca u Engleskoj, ali ne i za ostavinu Engleza koja lei u Italiji.</p> <p>17.Izloite osnove uenja Baldus de Ubaldia , o kakvom je pravnom teoretiaru rije ?Nakon Bartolusa istie se njegov uenik Baldus de Ubaldi, koji je djelovao u 14.st. i koji je napisao je 2 rasprave o mpp, obje o Codexu 1,1,1. On navodi da se svaki statut odnosi na osobe, stvari ili pr.radnje, dakle zastupa uenje o tropodjeli statuta to je ve razraivao i Bartolus. </p> <p>Novi vijek </p> <p>FRANCUSKA 16. i 17. st18.Charles Dumoulin (Karol Moline) , naziv djela , o emu se izjanjava? / Navedite glavne teze Charles Dumoulina? / Kako Carolus Molinaeus tumai i kvalificira lex loci contractus a kako branoimovinski reim? / Kojoj koli pripada i kada je nauavao?Rad komentatora u Francuskoj nastavlja Charles Dumoulin (Carolus Molineaus), 16.st. Za mpp najvanije je nj. djelo Conslusiones de statutis consuetudinibus localibus. Glavne su mu teze da: 1.za oblik pr.posla proglaava mjerodav. pravo mjesta zakljuenja ;to pr. mjerod. je i za ugovor.odnose s tim to se locus contractus katkada smatra mjestom zakljuenja a katkada mjestom izvrenja ug. </p> <p>2. 1523. god. se izjanjava u 1 predmetu o branoimovinskom reimu o tome je li mogue izbjei primjenu raznih coutumes podruja gdje lei imovina za odreivanje navedenog statuta. Dri da u konkretnom sluaju treba primijeniti samo coutume de Paris, jer je na podruju njegove primjene bilo prvo zajedniko prebivalite branih drugova.Kvalificira branoimov...</p>