5 MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA

Zavod za unapređivanje školstva

NASTAVNI PLAN I OKVIRNI PROGRAMI STROJARSTVO (A)

(010904) TEHNIČAR ZA BRODOSTROJARSTVO

Izmjene i dopune kojima je nastavni plan i program usklađen s Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice

Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 8/2002.) PROČIŠĆENI TEKST

Zagreb, studeni 2005.

2

SADRŽAJ 1. NASTAVNI PLAN I OKVIRNI PROGRAM .…………………………………………… 3 1.1. CILJ I ZADAĆE OBRAZOVANJA TEHNIČARA ZA BRODOSTROJARSTVO 3 1.2. STRUKTURA PROGRAMA ………………………………………………………. 4 1.3. NASTAVNI PLAN ……………………………………………………………………5 1.4. KADROVSKI UVJETI………………………………………………………………. 6 2. OKVIRNI NASTAVNI PROGRAMI ………………………………………………….. 9

2.01. RAČUNALSTVO........................................................................................... 9 2.02. TEHNIČKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA ………………………… 11 2.03. TEHNIČKA MEHANIKA ………………………………………………………… 14 2.04. TEHNIČKA MEHANIKA.............................................................................. 16 2.05. TEHNIČKI MATERIJALI ............................................................................. 18 2.06. ELEMENTI STROJEVA.............................................................................. 20 2.07. TERMODINAMIKA ..................................................................................... 23 2.08. HIDRAULIKA I PNEUMATIKA .................................................................... 27 2.09. ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA........................................................ 30 2.10. AUTOMATIZACIJA BRODSKOG SUSTAVA.............................................. 33 2.11. OSNOVE BRODOGRADNJE ..................................................................... 35 2.12. BRODSKI MOTORI .................................................................................... 37 2.13. PARNI KOTLOVI I PARNE TURBINE......................................................... 42 2.14 POMOĆNI BRODSKI STROJEVI ................................................................ 46 2.15. POMORSKO PRAVO ................................................................................. 49 2.16. POMORSTVO ............................................................................................ 55 2.17. UPRAVLJANJE BRODSKIM SUSTAVIMA ................................................. 55 2.18. RADIONIČKE VJEŽBE............................................................................... 57 2.19. MEDICINA ZA POMORCE .................. .………………………………..........732

2.20. PROTUPOŽARNA ZAŠTITA………………..........……………………….........73 2.21. SIGURNOST NA MORU……………………………….....................................75 2.22. RUKOVANJE BRODICOM ZA SPAŠAVANJE…….......................................788

2.2.3. PRAKTIKUM NA BRODU……………………………........……………………80 3. ZAVRŠNI ISPIT………………………………………………….……………………….78 4.DODATAK …………………………………………………………….…………………. 80

4.1. OPREMA TEHNOLOŠKOG CENTRA ZA BRODOSTROJARSTVA ………....80 4.2. POTREBNI UVJETI I OPREMA ZA RAD POMORSKE ŠKOLE PREMA NOVIM PROPISIMA (BRODOSTROJARSTVO) ………………………………………………86

5. NAPOMENA………………………………………………………………………86

3

1. NASTAVNI PLAN I OKVIRNI PROGRAM 1.1. CILJ I ZADAĆE OBRAZOVANJA TEHNIČARA ZA BRODOSTROJARSTVO Program školovanja, trajanja obrazovanja, kao i poslovi i radni zadaci tehničara za brodostrojarstvo, utvrđeni su odredbama međunarodnih konvencija o standardima za obrazovanje pomoraca (STCW konvencija) i Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske, («Narodne novine» br.103/98.151/98 i 41/99). Obrazovni profil tehničara za brodostrojarstvo odlikuje se specifičnošću u odnosu na ostale profile tehničara, jer su: - utvrđeni zahtjevi za psihofizičke osobine izvršitelja, - brže promjene tehnike i tehnologije, gotovo svaki brod predstavlja novu tehničko-tehnološku cjelinu, - visok stupanj samostalnosti i snalažljivosti u radu, jer je pomoć stručnjaka drugih struka i specijaliziranih institucija u pojedinim situacijama nemoguća. Obrazovni program ima zadatak omogućiti obrazovanje s dovoljno širokim temeljnim stručnim znanjima, koja će omogućiti razumijevanje i snalaženje u susretu s različitim vrstama brodskog pogona. Nakon završenog školovanja prema predloženom programu, polaznik stječe znanja koja mu omogućavaju obavljanje poslova u eksploataciji i održavanju brodskog strojnog kompleksa. Karakteristični poslovi koji se javljaju u procesu rada: držanje strojarske straže (kontrola pogona, upravljanje pri različitim uvjetima plovidbe i slično) preventivno-plansko održavanje stroja vođenje brodske administracije primjena mjera zaštite pri radu i ekologije. Uvjeti za stjecanje svjedodžbu o osposobljenosti za časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 kW ili jačim (STCW III. /4), je srednja stručna sprema brodostrojarskog smjera i nakon plovidbenog staža polože ispit za stjecanje te svjedodžbe. Krajnji cilj školovanja učenika za zanimanje tehničar za brodostrojarstvo je osposobiti ga za stjecanje svjedodžbe časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici. Cjelokupni rad u školi moramo podesiti, da učenike osposobimo da nakon završnog školovanja i plovidbenog staža steknu navedene svjedodžbe, što znači da ga moramo osposobiti da položi ispite iz: toplinskih pogonskih strojeva (usmeno i praktično) pomoćnih postrojenja (usmeno i praktično) držanja straže (usmeno i praktično) elektrike i automatike (usmeno i praktično) održavanja i popravaka (usmeno i praktično) pomorskih propisa (usmeno) engleskog jezika (usmeno i pismeno). stabilnost broda (usmeno i pismeno) Gospodarski razvoj Hrvatske usmjeren je na jadransku orijentaciju, što čini kompleks programa koji znače razvoj brodogradnje, pomorstva, ribarstva, turizma i prateće industrije.

4

1.2.STRUKTURA PROGRAMA Obrazovni dio programa tehničara za brodostrojarstvo obuhvaća: -opće sadržaje (zajednički dio) -posebne sadržaje (izborni dio - općestrukovni i užestrukovni predmeti) Opći sadržaji (zajednički dio) imaju zadatak: - ostvarivanje ciljeva od općeg zajedničkog interesa (stvaranje potrebne razine mogućnosti komuniciranja, razumijevanja i podizanje kulture življenja, za život i praksu nužno je poznavanje društvenih i gospodarskih prilika, briga za tjelesni razvoj i zdravlje učenika), - stjecanje temeljitog obrazovanja iz prirodoznanstvenog i matematičkog područja radi stvaranja potrebnog predznanja za razumijevanje i svladavanje posebnih sadržaja (strukovni predmeti), te stjecanje prijeko potrebne podloge za nastavak obrazovanja u područjima tehničkih znanosti. Posebni sadržaji dimenzionirani su u mjeri koji zahtijevaju poslovi obrazovnog programa - profila tehničara za brodostrojarstvo, a učenicima trebaju omogućiti stjecanje sustavnih znanja o materijalima, sklopovima, strojevima, uređajima, razvoju i pripremi proizvodnje, organizaciji rada, zaštiti na radu i okolinskoj zaštiti. Zajednički strukovni sadržaji omogućavaju uvođenje u područje struke i stvaranje nužnih predznanja za savladavanje užestrukovnih sadržaja. Užestrukovni sadržaji svakog predmeta omogućavaju stjecanje prijeko potrebnih stručno-teorijskih i praktičnih znanja za rad na brodu. Školski programi za sve profile tehničara trebaju dati aplikativna znanja znanstvenih disciplina, tehnološki usmjerena znanja i praktično-produkcijska znanja međusobno povezana, ali u različitim omjerima po vrsti programa. Praktični dio strukovnih sadržaja (radioničke vježbe i praktikum) ima zadatak stjecanje osnovnih vještina u radu s materijalima, alatima, komponentama, instrumentima, strojevima i uređajima. Dio posebnih sadržaja čini i strukovna praksa, čiji je osnovni zadatak postupno uvođenje učenika u poslove tehničara za brodostrojarstvo u realnim uvjetima rada (na brodu). Mimo obaveznog dijela programa (A – Zajednički) učenicima, koji hoće i mogu više od drugih, mogu se ponuditi bilo koji predmeti izvan školskog programa kao fakultativni program. Učenici, koji upisuju programa tehničara za brodostrojarstvo, polažu na kraju obrazovanja završni ispit, koji omogućava zapošljavanje u i obavljanje vježbeničkog staža ili nastavak obrazovanja

5

1.3. NASTAVNI PLAN R. br. NASTAVNI PREDMET Tjedni broj sati I. r II. r III. r IV. r A - OPĆI SADRŽAJI 1. Hrvatski jezik 3 3 3 3 2. Engleski jezik 3 3 3 3 3. Povijest 2 2 0 0 4. Etika /Vjeronauk 1 1 1 1 5. Zemljopis 2 1 0 0 6. Politika i gospodarstvo 0 0 0 2 7. Tjelesna i zdravstvena kultura 2 2 2 2 8. Matematika1 3 3 3 3 9. Fizika2 2 2 0 0 10. Kemija 2 0 0 0 UKUPNO A 20 17 12 14 B – POSEBNI SADRŽAJI (STRUKOVNI SADRŽAJI) 11. Računalstvo 2 2 0 0 12. Tehničko crtanje i nacrtna geometrija 2 2 0 0 13. Tehnička mehanika 2 2 0 0 14. Tehnički materijali 2 0 0 0 15. Elementi strojeva 0 3 0 0 16. Termodinamika 0 3 0 0 17. Hidraulika i pneumatika 0 0 2 0 18. Elektrotehnika i elektronika 0 0 2 2 19. Automatizacija brodskog sustava 0 0 0 3 20. Osnove brodogradnje 0 0 2 0 21. Brodski motori 0 0 2 3 22. Parni kotlovi i parne turbine 0 0 0 3 23. Pomoćni brodski strojevi 0 0 2 2 24. Pomorsko pravo 0 0 2 0 25. Pomorstvo 0 0 2 0 26. Upravljanje brodskim sustavima 0 0 0 2 27. Radioničke vježbe 4 3 3 2 28. Medicina za pomorce 0 0 1 0 29. Protupožarna zaštita 0 0 1 0 30. Sigurnost na moru 0 0 1 0 31. Rukovanje brodicom za spašavanje 0 0 0 1 UKUPNO B 12 15 20 18 UKUPNO A+B 32 32 32 32 32. Praktikum na brodu3 40 40 40 404 1.Trigonometrijske funkcije obraditi na početku prve godine. 2. Program kinematike i dinamike obradit će se u fizici. 3. Praktikum na brodu (stručna praksa) je sastavni dio nastavnog plana i programa te upotpunjuje program vježbi i radioničkih vježbi i praktikuma. Osnovna zadaća praktikuma na brodu je postupno uvođenje učenika u poslove zanimanja u stvarnim uvjetima. Praktikum na brodu u predviđenom broju sati može se ostvariti na različite načine. Škole, koje imaju školski brod, mogu program ostvariti tijekom školske godine vodeći računa da u isto vrijeme nije organizirana redovna nastava ili tijekom praznika (zimskih ili ljetnih). 4. U funkciji završnog ispita U nastavnim predmetima rukovanje brodicom za spašavanje i Praktikum na brodu implementirani su sadržaji iz programa D12*, u Medicina za pomorce sadržaji iz programa B2* i D14*, u Protupožarna zaštita sadržaji iz programa D8* i u Sigurnost na moru i Radioničke vježbe sadržaji iz programa B2*. * Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske (Narodne novine , br. 8/2002.)

6

1.4. KADROVSKI UVJETI ODGOVARAJUĆA STRUČNA SPREMA ZA IZVOĐENJE NASTAVE U STRUKOVNOJ ŠKOLI ZA PREDMETE TEHNIČARA ZA BRODOSTROJARSTVO R. br. NASTAVNI PREDMET POTREBNA STRUČNA SPREMA 1. RAČUNALSTVO dipl. inž. računarstva,

profesor matematike i informatike, dipl. inž. elektrotehnike, smjer računarstvo, dipl. inž. elektrotehnike*, dipl. inž. pomorskog prometa smjer brodostrojarstvo i nautika*, dipl. inž. strojarstva*, dipl. inž. matematike* dipl. inž. brodogradnje* Praktična provjera poznavanja rada na računalu te hardvera i softvera.

2. TEHNIČKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA

dipl. inž. strojarstva, dipl. inž. pomorskog prometa, brodostrojarski smjer, prof. PTO, prof. strojarstva, dipl. inž. brodogradnje. Dodatni uvjet: Poznavanje izrade tehničkih crteža pomoć računala.

3. TEHNIČKA MEHANIKA dipl. inž. strojarstva, profesor mehanike i mehaničke tehnologije, profesor strojarstva, profesor mehanike i elemenata strojeva, dipl. inž. brodogradnje, profesor mehanike i pogonskih dipl. inž. pomorskog prometa brodostrojarski smjer.

4. TEHNIČKI MATERIJALI

dipl. inž. strojarstva, profesor mehanike i mehaničke tehnologije profesor strojarstva, profesor mehanike i elemenata strojeva, profesor mehanike i pogonskih strojeva, dipl. inž. pomorskog prometa brodostrojarski smjer. Dodatni uvjet svi: Poznavanje korištenja računala u svrhu izvođenja vježbi.

5. ELEMENTI STROJEVA

dipl. inž. strojarstva, prof. strojarstva, prof. mehanike i elemenata strojeva, prof. mehanike i pogonskih strojeva, dipl. ing. pomorskog prometa smjer brodostrojarski. * Dodatni uvjet, svi: Poznavanje korištenja računala u svrhu izvođenja vježbi.

6. TERMODINAMIKA - dipl. inž. brodogradnje - dipl. inž. strojarstva - profesor strojarstva - prof. fizike i pogonskih strojeva - dipl. ing. pomorskog prometa smjer brodostrojarski.

7. HIDRAULIKA I PNEUMATIKA

- dipl. inž. strojarstva - dipl. inž. brodogradnje - prof. strojarstva - prof. mehanike i pogonskih strojeva - prof. fizike i pogonskih strojeva

7

- diplomirani inž. pomorskog prometa- brodostrojarski smjer.

8. ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA

- dipl. ing. elektrotehnike - prof. elektrotehnike

9. AUTOMATIZACIJA BRODSKOG SUSTAVA

- dipl. inž. brodogradnje - dipl. inž. elektrotehnike - dipl. inž. strojarstva - prof. strojarstva - prof. fizike i pogonskih strojeva - prof. mehanike i elemenata strojeva - diplomirani inž. pomorskog prometa- brodostrojarski smjer.

10. OSNOVE BRODOGRADNJE

- dipl. inž. brodogradnje - diplomirani inž. pomorskog prometa- brodostrojarski i nautički smjer.

11. BRODSKI MOTORI

- diplomirani inž. strojarstva - profesor strojarstva - prof. fizike i pogonskih strojeva - prof. mehanike i elemenata strojeva - diplomirani inž. pomorskog prometa- brodostrojarski smjer. * Svi sa najmanje godinu dana iskustva u plovidbi kao časnik stroja, proizvodnji i održavanju postrojenja ili trogodišnjeg rada u pomorskim školama.

12. PARNI KOTLOVI I PARNE TURBINE

- diplomirani inž. strojarstva - profesor strojarstva - prof. fizike i pogonskih strojeva - diplomirani inž. pomorskog prometa- brodostrojarski smjer. * Svi sa najmanje godinu dana iskustva u plovidbi kao časnik stroja, proizvodnji i održavanju postrojenja ili trogodišnjeg rada u pomorskim školama.

13. POMOĆNI BRODSKI STROJEVI

- diplomirani inž. strojarstva - profesor strojarstva - prof. fizike i pogonskih strojeva - diplomirani inž. pomorskog prometa- brodostrojarski smjer. * Svi sa najmanje godinu dana iskustva u plovidbi kao časnik stroja, proizvodnji i održavanju postrojenja ili trogodišnjeg rada pomorskim školama.

14. POMORSKO PRAVO - diplomirani pravnik, - diplomirani inženjer pomorskog prometa nautički ili tehnološko-organizacijski smjer

15. POMORSTVO - dipl. ing. pomorskog prometa, smjer nautike sa najmanje godinu dana plovidbenog staža u svojstvu časnika plovidbene straže.

16. UPRAVLJANJE BRODSKIM SUSTAVIMA

- diplomirani inž. strojarstva - profesor strojarstva - prof. fizike i pogonskih strojeva - diplomirani inž. pomorskog prometa-

8

brodostrojarski smjer. * Svi sa najmanje godinu dana iskustva u plovidbi kao časnik stroja, proizvodnji i održavanju postrojenja ili trogodišnjeg rada u pomorskim školama . Svi nastavnici moraju biti osposobljeni za rad na simulatorima.

17. RADIONIČKE VJEŽBE Profesori praktične nastave: dipl. ing. strojarstva, brodogradnje, pomorskog prometa smjer brodostrojarski, profesori strojarstva i PTO-a. Stručni učitelji: ing. pomorskog prometa ing. strojarstva, ing. brodogradnje, nastavnici praktične nastave. - Suradnici u nastavi sudjeluju u izvođenju nastave, koji imaju srednju stručnu spremu odgovarajućeg zanimanja i radili su u proizvodnji . * Dodatni uvjet: stručni učitelji izvode nastavu samostalno, ako su prethodno završili srednju školu tehničkog smjera i radili u proizvodnji. Svu izvođači nastave moraju biti osposobljeni za izvođenje vježbi, što treba dokazati tijekom provjere u skladu sa nastavnim programom.

18. MEDICINA ZA POMORCE liječnik-doktor medicine. 19. PROTUPOŽARNA

ZAŠTITA - dipl. ing. strojarstva, brodogradnje, pomorskog prometa, smjer brodostrojarski, profesori strojarstva i PTO-a. dipl. inž. brodogradnje, * Svi sa položenim tečajem D10

20. SIGURNOST NA MORU dipl. ing. pomorskog prometa nautičkog smjera s najmanje jednom godinom plovidbenog staža u svojstvu časnika plovidbene straže.

21. RUKOVANJE SPASILAČKIM BRODICAMA

U okvirnim sadržajima implementiran je tečaj upravljanja i rukovanja brodicama za spašavanje D12. Ovaj dio nastavnih predmeta treba izvoditi nastavnik (dipl. ing. pomorskog prometa) koji je ovladao programom i položio odgovarajući ispit.

22. PRAKTIKUM NA BRODU (STRUČNA PRAKSA)

Svi zaposleni članovi posade broda. Nastavnici iz škole pružaju stručnu, pedagošku i metodičku pomoć da bi se program što kvalitetnije ostvario.

9

2. OKVIRNI NASTAVNI PROGRAMI

2.01. RAČUNALSTVO RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO 2 2 - -

2.01.1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Program predmeta računalstvo izrađen je tako da učenika osposobi za korištenje osobnog računala. Težište programa je na upoznavanju mogućnosti računala i njihovom uspješnom korištenju. Cilj programa je, sukladno IMO Model Course 7.03 i 7.04, (stranica 4.)stjecanje osnovne informatičke pismenosti i osposobljavanje učenika za korištenje osobnog računala . Nastavom računalstva učenika treba osposobiti za: Samostalno služenje različitim izvorima informacija korištenjem računala; Samostalno služenje računalom pri pisanju različitih tekstova i proračuna, vođenja evidencija i njihovoj obradi; Samostalno služenje računalom pri korištenju baza podataka; Samostalno služenje računalom za vođenje brodske administracije uz upotrebu standardnih aplikacija Znanja stečena u ovom predmetu omogućuju učenicima normalan rad i praćenje svih strukovnih aplikacija koje su podržane PC tehnologijom u 3. i 4. Razredu, kao i obavljanje vođenja brodske administracije nakon završetka škole i ukrcaja. 2.01.2. SADRŽAJI Prvi razred (2/70) Osnove arhitekture računala Funkcionalna shema računala (ulaz, obrada, izlaz). Procesor, memorija, ulazno-izlazne komponente (tastatura, ekran, disk, disketa, štampač), komunikacija među dijelovima računala. Kratki povijesni pregled razvoja arhitekture, mogućnosti i primjena računala. Osnovni rad s računalom Fizičko povezivanje dijelova računala. Uključivanje i isključivanje računala. Rad s tastaturom. Rad s disketom. Operacijski sustav-osnove. Organizacija datoteka i foldera u operacijskom sustavu te preimenovanje, brisanje, pohranjivanje itd. Upis i obrada teksta Mogućnosti raspoloživog programa za obradu teksta. Unos i formatiranje teksta. Ubacivanje objekata u tekst. Izrada tablica i formula. Instalacija štampača. Uređivanje teksta i ispis. Izrada brodskih dokumenata. Internet Mreža svih mreža. Protokoli, servisi. Pristupanje Internetu. E-mail i WWW. Browseri-instaliranje i korištenje. Pretraživači i pretraživački agenti. Izrada web stranica. Drugi razred (2/70) Tablični proračuni Korištenje raspoloživog programa za tablične proračune. Funkcije i formule. Izrada grafova. Primjeri korištenja i izrada liste posade, brodske ljekarne, planova održavanja, skladišta.

10

Baza podataka Relacijske baze podataka. Tabele, relacije, maske za unos podataka, upiti i izvještaji. Primjeri korištenja i izrada liste posade, brodske ljekarne, planova održavanja, skladišta. Grafika Vektorska i točkasta grafika. Grafički formati i konverzija. Detaljan prikaz odabranog programa za rad s grafikom. Izrada crteža jednostavnog strojnog elementa s kotiranjem. 2.01.3.OBJAŠNJENJE Sukladno zahtjevima STCW konvencije potrebno je cjelokupnu nastavu ovog predmeta, uključivši i individualni praktični rad učenika izvoditi u računalnoj učionici. Učionica mora biti tako opremljena da omogućava rad jednog učenika na jednom računalu. Vježbe treba izvoditi optimalno u 3, najmanje 2 grupe (pola odjeljenja s najviše 16 učenika tako da na računalu uvijek radi učenik pojedinačno). Provjera znanja obavlja se na računalu. 2.10.4. MATERIJALNI UVJETI Za ostvarivanje zadataka programa računarstva potrebno je osigurati: - specijaliziranu učionicu s računalima za nastavu računarstva; - kabinet za nastavnika. Specijalizirana učionica za nastavu računarstva, potrebna je da bi izvodila cjelokupna nastava i omogućio individualni praktični rad učenika. Učionica mora sadržavati po jedno radno mjesto za svakog učenika. Preporučuje se najmanje 3m2 površine po učeničkom radnom mjestu. Oprema radnog mjesta uključuje PC računalo (prema standardu za nabavku nove računalne opreme Ministarstva prosvjete), te radni stol s dovoljno slobodnog prostora za računalo s monitorom i tastaturom za pisanje. Stol mora sadržavati potrebnu električnu instalaciju. Radno mjesto nastavnika u učionici mora biti opremljeno računalom i projektorom slike s monitora na platno (mogućnost zamračenja prostorije), odnosno sustavom za prenošenje kontrola i slike s računala na računalo (classnet). Sva računala u učionici moraju biti povezana u mrežu i moraju imati mogućnost “izlaska” na Internet . Učionicu je potrebno opremiti s barem 2 štampača (makar jedan laserski) i scanerom. Učionica mora imati kompletnu električnu instalaciju s posebnom zaštitnom sklopkom. Kabinet za nastavnika računarstva je posebna prostorija, povezana s učionicom. U kabinetu mora biti posebno računalo za pripremu nastave i stalno usavršavanje nastavnika. Kabinet mora imati poseban ormar za dokumentacije i programske podrške. Za uspješno izvođenje nastave računarstva potrebno je imati: legalno nabavljene programe i programske pakete s pripadajućom dokumentacijom; udžbenike priručnike za rad s računalom i programskim paketima; metodički priručnik za nastavnika; pretplatu na barem 2 stručna časopisa iz područja informatike. 2.10.5. LITERATURA Udžbenici za računalstvo (informatiku) za srednje škole, dokumentacija za računala i programske pakete, stručni informatički časopisi, različita brodska dokumentacija.

11

2.02. TEHNIČKO CRTANJE I NACRTNA GEOMETRIJA RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO 2 2 - -

2.02.1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Budući da je tehnički crtež sredstvo sporazumijevanja kao pismo ili govor, zadaća tehničkog crtanja i nacrtne geometrije je osposobljavanje učenika za osnovno grafičko komuniciranje u strojarstvu i brodogradnji. Ako učenik savlada ovo gradivo, stvara osnovicu za uspješno usvajanje znanja iz ostalih strojarskih i brodograđevnih nastavnih predmeta. 2.02.2. SADRŽAJ Prvi razred (2/70) Uvod Značenje i zadaci predmeta. Pribor za tehničko crtanje; rukovanje priborom i njegovo održavanje. Standardi u strojarstvu. Standardizacija i standardi tehničkih crteža. Vrste crta. Tehničko pismo. Formati crteža i previjanje. Mjerila. Zaglavlja i sastavnice. Osnove nacrtne geometrije Zadatak nacrtne geometrije. Osnovni pojmovi u nacrtnoj geometriji (koordinate, ravnine, kvadranti). 1.Projiciranje na jednu i dvije ravnine. 2.Projiciranje na tri ravnine. 3. Tehničke krivulje Elipsa. Parabola. Hiperbola. Oval. Arhimedova spirala. Zavojnica. Evolventa. Cikloida. 4. Prostorno predočavanje Crtanje školskih modela (jednostavnih tijela) u izometriji. 5. Pravokutno (ortogonalno) projiciranje likova i tijela Određivanja projekcija tijela u nacrtu, tlocrtu i bokocrtu, s ravnim i zaobljenim plohama, te s provrtima i otvorima. 6. Prostorno predočavanje Osnovni pojmovi o perspektivi. Kosa, dimetrijska i izometrijska projekcija. Crtanje tijela u izometriji na osnovu ortogonalnih projekcija. 7. Presjeci i prodori Presjeci geometrijskih tijela ravninom i crtanje plašteva. Drugi razred (2/70) 1. Kotiranje Elementi kote. Znakovi za kotiranje. Osnove za kotiranje. Zahtjevi za smještaj kota. Skraćeno kotiranje. Kotiranja konusa, suženja i nagiba. 2. Presjeci strojnih elemenata Vrste presjeka. Trag presječne ravnine. Označavanje presjeka. Puni presjek. Polovični presjek. Djelomični presjek. Zaokretni presjek. 3. Predočavanje oblika odstupanjem od pravila nacrtne geometrije Nepravilan smještaj projekcija. Djelomične projekcije. Zaokrenute projekcije. Zaokretanja u ravninu crtanja. Razvijeni pregledi. Prekidi i završeci. Označavanje ravnih ploha. Označavanje okolnih i pomičnih dijelova. Pojednostavnjenja. Uštede na broju projekcija. 4. Tolerancije

12

Pojmovi i definicije. Osnove ISO sustava (područje nazivnih mjera, temeljne tolerancije, tolerancijsko polje, dosjedi). Izbor tolerancija. Označivanje tolerancije na crtežu. Tolerancije slobodnih mjera. Tolerancije oblika i položaja (opće definicije, simboli za vrste tolerancije, unošenje podataka u crtež). 5. Hrapavost površine Pojmovi i definicije. Znakovi. Vrijednosti koje se dodaju osnovama. Pojednostavnjenje oznaka. 6. Skiciranje i detaljiranje Postupak pri skiciranju predmeta. Svrha i način detaljiranja. Crtanje detalja na osnovi sastavnog crteža. 7. Izrada crteža i shema Simboli u strojarstvu. Izrada jednostavnih radioničkih crteža. Izrada jednostavnih sastavnih crteža. Izrada shema. 8. Čitanje tehničkog crteža i sheme Čitanje radioničkih crteža. Čitanje sastavnih crteža. Čitanje tehničkih shema. Čitanje instrukcionih knjiga. 9. Crtanje pomoću računala Osnove računalske grafike. Primjena računala u izradi tehničkih crteža. 2.02.3. OBJAŠNJENJA 1. Tijekom svake školske godine treba izraditi 8 grafičkih radova ovog sadržaja: ZA I. RAZRED - osnovne geometrijske konstrukcije - tehničke konstrukcije - projiciranje složenih tijela na ravnine - presjeci geometrijskih tijela - prodori - prostorno predočavanje ZA II. RAZRED - kotiranje - presjeci - predočavanje - predočivane oblika odstupanjem od pravila nacrtne geometrije - radioničkih crteži - shematski crteži - sastavni crtež Grafički radovi trebaju biti crtani tušem ili na računalu na formatima A4 ili A3. 2. U prvoj i drugoj godini treba izvoditi individualne vježbe po 35 sati godišnje. Vježbe se izvode u podskupinama od 10 do 16 učenika. 3. Za izvođenje nastavne cjeline "Crtanje pomoću računala" može se koristiti oprema specijalizirane učionice za računarstvo ili za numerički upravljane alatne strojeve, uz primjenu odgovarajućih didaktičkih materijala. 2.02.4. MATERIJALNI UVJETI 1. NASTAVNI PROSTOR Specijalizirana učionica 60 m2 2. NASTAVNA OPREMA 2.1. Opća oprema - stol za jednog učenika s mogućnošću podešavanja radne plohe nagibom; 32 kom. - stolica s naslonom (učenička); 32 kom. - stol za nastavnika; 1 kom. - stolica za nastavnika; 1 kom.

13

- školska ploča (zidna) 122x366 cm2 s krilnom pločom (bijelo-zelena) 122x122 cm2 ; 1 kom. - stalak pokretni za AV pomagala 1 kom. - ormar za nastavna sredstva (160x50x 190 cm3);1 kom. vitrina viseća; 2-4 kom. Instalacije: - utičnica za električnu struju (220V) 4 kom. - dovod i odvod vode (1 izlijevano mjesto). 2.2. Posebna oprema - rasklopna ravnina za projiciranje (50x50x5 cm); 2 kom. - priložnik (750 mm); 32 kom. - trobridno mjerilo (300 mm); 32 kom. - školski trokuti, šestar, kutomjer i priložnik: 2 komp. - šablone za slova, brojeve i znakove; 2 komp. - pomično mjerilo; 16 kom. - mikrometar; 4 kom. 3. NASTAVNA SREDSTVA - zbirka didaktičkih demonstracijskih crteža - zbirka demonstracijskih modela geometrijskih tijela - modeli geometrijskih tijela za individualni rad - demonstracijski modeli za analizu točaka, bridova i ploha - modeli presjeka geometrijskih tijela (demonstracijski) - modeli prodora geometrijskih tijela (demonstracijski) - zbirka uzoraka strojnih dijelova za individualni rad - modeli presjeka uzoraka strojnih dijelova(demonstracijski) - zbirka tehničkih crteža za čitanje (radionički, sastavni i sheme) - dijafilmovi o primjeni presjeka i prodora geometrijskih tijela u - strojarskim konstrukcijama. - kompjutorski program "Autocad " 2.02.5. LITERATURA: Kurnik: Nacrtna geometrija "Školska knjiga", Zagreb (novo izdanje) Hercigonja: Tehničko crtanje "Školska knjiga" , Zagreb (novo izdanje) Koludrović: - Osnovne vježbe iz tehničkog crtanja s kompjutorskim aplikacijama, Rijeka (novo izdanje) - Tehničko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, Rijeka 1990. - Plaštevi za izolacijsku zaštitu s kompjutorskim aplikacijama, Rijeka 1990. Za učenike: Koludrović: - Osnovne vježbe iz tehničkog crtanja s kompjutorskim aplikacijama, Rijeka (novo izdanje)

14

2.03. TEHNIČKA MEHANIKA RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO 2 - - -

2.03.1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Budući je tehnička mehanika jedan od temeljnih predmeta brodostrojarske struke učenici trebaju dobiti potrebna znanja o zakonitostima mehanike (statike) koja su im nužna za razumijevanje i rješenje određenih tehničkih problema, ili za produbljivanje i proširivanje znanja iz pojedinih područja mehanike. Nastavom ovog predmeta učenici će naučiti: - zakonitosti i metode proučavanja statike - znanjem proširiti i produbiti sadržaje u predmetima struke - primijeniti stečena znanja u rješavanju tehničkih problema.

2.03.2. SADRŽAJI∗∗∗∗

1. Uvod u tehničku mehaniku Temeljni pojmovi trigonometrije i vektora Temeljni pojmovi i zadaci mehanike SI - sustav jedinica 2. Temeljni pojmovi i načela statike 2.1. Određenost sile i vrste sila 2.2. Načela statike 3. Sustav sila u ravnini 3.1. Sile čiji pravci djelovanja imaju sjecište 3.1.1. Kolinearne sile (sile istog pravca); grafičko i analitičko određivanje rezultante i ravnoteža) 3.1.2. Dvije kose sile (paralelogram i trokut sila, analitičko određivanje rezultante) 3.1.3. Ravnoteža triju sila (grafička i analitička) 3.1.4. Primjena ravnoteže triju sila za rješavanje tehničkih problemima 3.1.5. Rastavljanje sile na dvije komponente (grafički i analitički postupak) 3.1.6. Rastavljanje sile na tri komponente (Culman-ova grafička metoda) 3.1.7. Sustav većeg broja sila (grafičko i analitičko određivanje rezultante i ravnoteže) 3.2. Statički moment sile 3.2.1. Statički moment sile s obzirom na točku i os 3.2.2. Momentno pravilo (Varignonov poučak) 3.2.3. Par ili spreg sila. Transformacija sprega sila. 3.3. Sile čiji pravci djelovanja nemaju sjecište 3.3.1. Dvije paralelne sile istog i suprotnog smjera (grafičko i analitičko određivanje veličine i položaja rezultante) 3.3.2. Sustav sila (lančani poligon sila) 3.3.3. Određivanje veličine i položaja rezultante sila s pomoću lančanog poligona sila 3.3.4. Analitičko određivanje veličine i položaja rezultante sila čiji pravci djelovanja nemaju sjecište. 3.4. Uvjeti ravnoteže 3.4.1. Grafički i analitički uvjeti ravnoteže 3.4.2. Primjena uvjeta ravnoteže za rješavanje tehničkim problemima. 4. Težišta 4.1. Temeljni pojmovi i metode određivanja koordinata težišta

∗ (IMO Model Course 7.04 – Appendix 4: Mechanical science)

15

4.2. Težište jednostavnih i sastavljenih duljina (štapova) 4.3. Težište jednostavnih, sastavljenih i oslabljenih ploha (ploča) 4.4. Težište sastavljenih standardnih profila 4.5. Težište volumena (homogenih tijela) 4.6. Pappus-Guldinova pravila 4.7. Vrste ravnoteže, statička stabilnost i koeficijent stabilnosti 5. Puni ravni nosači 5.1. Temeljni pojmovi, vrste ravnih punih ravnih nosača 5.2. Prosta greda (grafičko i analitičko određivanje reakcija u osloncima, momenata savijanja i poprečnih sila) 5.3. Nosači s dva oslonca i jednim produžetkom (grafičko i analitičko određivanje reakcija u osloncima, momenata savijanja i poprečnih sila) 5.4. Nosači s dva oslonca i dva produžetka (grafičko i analitičko određivanje reakcije u osloncima, momenata savijanja i poprečnih sila) 5.5. Ukliješteni nosači - konzole (grafičko i analitičko određivanje reakcije u uklještenju, momenata savijanja i poprečnih sila). 6. Rešetkasti nosači 6.1. Temeljni pojmovi, određivanje sila u štapovima rešetkastih nosača metodom čvorova. 2.03.3. OBJAŠNJENJE Metodičkim pristupom u izvedbenom programu obraditi sadržaje predavanjima i vježbama. Teorijska objašnjenja obuhvatiti sa 40 % raspoloživih sati, 10 % sati uzeti za dokimološko praćenje učenika, ponavljanje i utvrđivanje znanja. Preostalih 50 % sati uzeti za vježbe (rješavanje problemskih zadataka). Vježbe ustrojiti u dvije skupine po razredu. Dio vježbi izvoditi na računalu. To je potrebno radi bolje uspješnosti u radu. Pisati tri školske zadaće. Učenici trebaju imati potrebna znanja iz matematike, fizike i tehničkog crtanja. Također upućivati učenike na korištenje sadržaja iz ovog predmeta u ostalim predmetima struke. 2.03.4. MATERIJALNI UVJETI Za ovaj predmet potrebna je specijalizirana učionica s audiovizualnom tehnikom, nastavnim sredstvima i pomagalima te didaktičkim plakatima. Može se koristiti učionica za predmete: čvrstoća materijala i elementi strojeva. Učionicu, po mogućnosti, povezati s kabinetom u kojem će se pohranjivati nastavna sredstva i pomagala veće vrijednosti. Za izvođenje vježbi koristiti specijaliziranu učionicu za računalstvo. 2.03.5. LITERATURA Vjekoslav Meter: Tehnička mehanika - statika, Birotehnika, Zagreb, 1993. Alenka Knez: Radna bilježnica iz mehanike za 1. razred, "Element" Zagreb, 2000. Marijo Oršulić: Primjenjena mehanika - Statika, Visoka pomorska škola Split,1999. Zlatko Mićić: Tehnička mehanika (Statika) – Udžbenik, Zbirka zadataka (POO) 2001.

16

2.04. TEHNIČKA MEHANIKA RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - 2 - -

2.04.1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Cilj je dobivanje potrebnih znanja iz područja čvrstoće materijala nužnih za razumijevanje i rješavanje tehničkih problema vezanih za dimenzioniranje strojnih elemenata i dijelova broda. Produbljivanje i proširivanje znanja iz mehanike. Nastavom ovog predmeta učenici će naučiti: - zakonitosti i metode proučavanja čvrstoće materijala - znanjem proširiti i produbiti sadržaje predmeta elementi strojeva - primijeniti znanje u rješavanju tehničkih problema u praksi.

2.04.2. SADRŽAJI∗∗∗∗

1. Znanost o čvrstoći materijala Temeljni pojmovi znanosti o čvrstoći, pojam i vrste opterećenja i naprezanja Dopušteno naprezanje i koeficijent sigurnosti Utjecaj utora i zamor materijala 2. Aksijalna naprezanja 2.1. Hookeov zakon 2.2. Naprezanje na vlak i tlak (jednadžbe i dimenzioniranje elemenata) 2.3. Elementi jednake čvrstoće na vlak i tlak 2.4. Utjecaj vlastite težine na naprezanje 2.5. Naprezanje zbog promjene temperature 2.6. Naprezanje zbog centrifugalne sile 2.7. Naprezanje u kosom presjeku. 3. Naprezanje na odrez ili smik 3.1. Dimenzioniranje elemenata izloženih naprezanju na odrez ili smik 4. Momenti inercije i otpora ploha 4.1. Pojam i vrste momenata inercije i otpora 4.2. Momenti inercije i otpora jednostavnih ploha 4.3. Steinerov poučak 4.4. Momenti inercije i otpora složenih (sastavljenih) i oslabljenih ploha 4.5. Radijus inercije i elipsa inercije 5. Naprezanje na savijanje 5.1. Temeljni pojmovi i vrste savijanja 5.2. Dimenzioniranje elemenata izloženih savijanju 5.3. Elementi jednake čvrstoće na savijanje 5.4. Pojačavanje profilnih elemenata lamelama 6. Naprezanje na torziju (uvijanje ili sukanje) 6.1. Temeljni pojmovi 6.2. Dimenzioniranje lakih vratila 6.3. Dimenzioniranje lakih vratila glede dopuštene deformacije

∗ (IMO Model Course 7.04 – Appendix 4: Mechanical science)

17

7. Naprezanje na izvijanje 7.1. Temeljni pojmovi i Eulerove jednadžbe 7.2. Vitkost štapa i granica primjene Eulerovih jednadžbi 8. Kinematika i dinamika Ovi sadržaji su obrađeni u predmetu fizika u I. i II. godini. Predmetni nastavnik treba izvršiti provjeru znanja iz ovog područja te proširit sadržaje koji su bitni za zanimanje. 2.04.3. OBJAŠNJENJE Metodičkim pristupom u izvedbenom programu obraditi sadržaje predavanjima i vježbama. Teorijska objašnjenja obuhvatiti sa 40% raspoloživih sati, 10% sati uzeti za dokimološko praćenje učenika, ponavljanje i utvrđivanje znanja. Preostalih 50% sati uzeti za vježbe (rješavanje problemskih zadataka). Vježbe ustrojiti u dvije skupine po razredu. Dio vježbi izvesti na računalu. To je potrebno glede uspješnosti u radu. Pisati tri školske zadaće i zadati tri programska zadatka. Pri svladavanju gradiva uzima se pretpostavka o usvojenom potrebnom znanju iz statike, matematike i fizike. Također upućivati učenike na primjenu ovog predmeta u predmetima struke. Za gradivo iz kinematike i dinamike predvidjeti 15% sati. 2.04.4. MATERIJALNI UVJETI Za ovaj predmet potrebna je specijalizirana učionica s audiovizualnom tehnikom, nastavnim sredstvima i pomagalima te didaktičkim plakatima. Može se koristiti učionica iz tehničke mehanike i elemenata strojeva. Učionicu po mogućnosti, povezati s kabinetom u kojem će se pohranjivati sredstva i pomagala veće vrijednosti. Za izvođenje dijela vježbi koristiti specijaliziranu učionicu za računalstvo. 2.04.5. LITERATURA Željko Esterajher: Tehnička mehanika - Znanost o čvrstoći, Birotehnika, Zagreb 1994. Grupa autora: Radna bilježnica, "Element" Zagreb, 2000. Ante Balić: Čvrstoća i elementi strojeva I., Zbirka riješenih zadataka, VPŠ, Split, 1998.

18

2.05. TEHNIČKI MATERIJALI RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO 2 - - -

2.05.1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Cilj je ovog predmeta upoznati učenike s vrstama, sastavom, svojstvima, standardima i primjenom najčešće upotrebljavanog materijala (metala i nemetala) u strojarskoj i brodograđevnoj industriji. Zadaci programa su: - upoznati učenike sa svojstvima pojedinih tehničkih materijala i standardnim označavanjem tih svojstava po našim standardima, te izvršiti usporedbe sa međunarodnim standardima, - osposobiti učenike za pravilan izbor i primjenu pojedinih materijala u konstrukcijama i alatima, - naučiti se služiti standardima, podacima o materijalima u tehničkoj literaturi i katalozima, - upoznati se s utjecajem tehničkih materijala na ekologiju i načinima rješavanja tih problema. 2.05.2. Okvirni sadržaj 1. Osnove metalografije 1.1. Tehnički materijali i njihovo značenje u strojarstvu. Sastav zemljane kore. Nalazište tehničkih materijala i načini, dobivanja. 2. Osnove metalografije 2.1. Metalografska ispitivanja strukture metala i utjecaj veze u strukturi na svojstva metala. Unutarnja građa čistih metala - kristalne rešetke. Pretvorbe rešetki u čvrstom stanju. Alotropska modifikacija kemijski čistog željeza. 2.2. Unutarnja građa legura. Kristali mješanci. Dijagrami stanja (slijevanja) legura. 2.3. Dijagram stanja željezo-ugljik i željezo-željezni karbid. 3. Željezo i njegove legure 3.1. Opći pojmovi o željezu. Načini dobivanja (informativno vezati se na kemiju) 3.2. Čelik, dobivanje (informativno). Svojstva čelika, utjecaj pojedinih elemenata na čelik. Standardno označavanje čelika po našem standardu. Podjela čelika i primjena. 3.3. Lijevana željeza. Sivi, kvalitetni, modularni, tvrdi, kovkasti i čelični lijev. Svojstva, standardi i primjena. 3.4. Obojeni metali: Cu, Zn, Pb, Sn, Mn, Cr, Ni, Co Mo, W, V, Al, Mg i Ti. Svojstva i primjena. 3.5. Legura obojenih metala: legure na bazi Cu, Ni, Al, Mg, Pb, Sn, Zn, Ti, ležajne legure i legure za lemljenje. Svojstva, vrste, oznake i primjena. 4. Toplinske obrade metala 4.1. Žarenje, kaljenje, popuštanje, poboljšavanje i površinska otvrdnjavanja. Toplinska obrada aluminijskih i drugih legura. Razlozi i načini izvođenja. 5. Ostali tehnički materijali 5.1. Tvrdi metali, rezna keramika, materijali za brušenje (dobivanje, svojstva, oznake i primjena). Plastične mase, svojstva, vrste oznake i primjena. Materijali za izolaciju. Drvo, koža, guma, staklo, papir i tekstilni materijali, vrste, svojstva i primjena. Sredstva za podmazivanje i hlađenje vrste, oznake, svojstva i primjena. Materijali za brtvljenje, vrste, svojstva i primjena. Ljepila i kitovi, vrste svojstva i primjena.

19

6. Ispitivanje svojstva tehničkih materijala 6.1. Ispitivanje mehaničkih svojstava metala: statička svojstva materijala opterećenog na vlak, tlak, savijanje, odrez, torziju i izvijanje. Dinamička svojstva na udarna i ciklička naprezanja. Ispitivanje tvrdoće: HB, HV, HR i HS. 6.2. Ispitivanje tehnoloških svojstava metala: obraditi nekoliko karakterističnih primjera svojstva neposredne učeničke prakse. 6.3. Kemijska svojstva metala: objasniti koroziju i njeno nastajanje, te načine zaštite od korozije. 7. Osnovne odrednice za izbor tehničkih konstrukcijskih materijala 7.1. Izbor metalnih materijala: opće postavke pri izboru materijala. Izbor materijala i traženje u standardnim tablicama. Izbor obojenih metala i njihovih legura. Izbor alatnih čelika. Standardi oblika i dimenzija poluproizvoda. 7.2. Izbor plastičnih materijala: Izbor sa stanovišta funkcije i ekonomičnosti i primjena termoplasta. 8. Otpad tehničkih materijala i zaštita okoline 8.1. Otpad iz odbačenih strojeva, uređaja i konstrukcija. Otpad iz proizvodnje i skladišni otpad. Načini rješavanja otpada u funkciji zaštite čovjekove okoline. - Metalografska ispitivanja - Ispitivanje svojstava tehničkih materijala s ukupno 35 sati godišnje. Izvedbeni program vježbi izrađuje škola. 2.05.3. OBJAŠNJENJE Nastavnik će izraditi vježbe koje su neophodne tehničaru za brodostrojarstvo. Vježbe trebaju imat obvezatnu pismenu obradu zadatka. Pri izradi izvedbenog nastavnog programa potrebno je u programu ugraditi sadržaje (specifične materijale) za koje tehničar za brodostrojarstvo susreće u procesu rada. Zbog opširnog sadržaja i relativno malog broja sati, a kao preduvjet za ostvarivanje cilja i zadaće nastave, nužna je dobra materijalna opremljenost nastavnim sredstvima i tehničkim pomagalima te primjena racionalnih metoda rada. Za izvođenje navedenih vježbi potrebno je 35 nastavnih sati. Vježbe se izvode u podskupinama od 10 do 16 učenika. Posebnu pozornost usmjeriti na korištenje priručnika i kataloga za pojedine materijala, jer će od toga imati najviše koristiti u praksi. Praćenje rezultata treba biti kontinuirano, a provjeru znanja vršiti pismeno, usmeno i praktično. Tehnički materijali su u interakciji sa svim strukovnim posebnim sadržajima. Potrebno je uspostavit suradnju s nastavnicima kemije i radioničkih vježbi. 2.05.4. MATERIJALNI UVJETI Specijalizirana učionica s nastavnim pomagalima: sheme, slike, dijagrami, uzorci, standardi, radne liste, katalozi i grafoskop. - Svi aparati i uređaji navedeni u vježbama uz potrebna nastavna sredstva su neophodna za ostvarivanje navedenih vježbi. 2.05.5. LITERTURA Toufar Franjo: "Tehnički materijali 1", "Školska knjiga", Zagreb Hrgović Dušan: "Tehnički materijali", "Školska knjiga", Zagreb (po izboru nastavnika)

20

2.06. ELEMENTI STROJEVA

RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - 3 - -

2.06.1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Ciljevi: Stjecanje temeljnih znanja o strojnim elementima (funkcija, materijal i izrada, opterećenje i naprezanja, ugradnja i održavanje), koja su potrebna tehničaru za brodostrojarstvo. Zadaće: - stjecanje znanja o vrsti elemenata, svojstvima i funkciji u podsklopovima i sklopovima, - stjecanje znanja o vrsti materijala za izradu elemenata, postupcima izrade, načina ugradnje u podsklopove i sklopove i održavanju u eksploataciji, - stjecanje znanja o vrsti opterećenja, naprezanja i dimenzioniranje strojnih elemenata, - upoznavanje standarda i tehničke literature koja obrađuje strojne elemente i njihovo korištenje, - razvijanje osjećaja za točnost, urednost i sustavnost u području

konstruiranja izrade, ugradnje i održavanja strojnih elemenata i uređaja.

2.06.2. SADRŽAJ PROGRAMA 1. Uvod u strojne elemente u strojogradnji i finomehanici Zadaća i značenje elemenata u strojogradnji i finomehanici. Standardizacija strojnih elemenata. Podjela strojnih elemenata. 2. Tolerancije i dosjedi strojnih dijelova. (Ovi sadržaji obrađuju se u nastavi tehničkog crtanja i nacrtne geometrije) 3. Elementi za spajanje u strojogradnji i finomehanici 3.1. Nerastavljivi spojevi: Zakovani, zavareni, lemljeni, lijepljeni, utaljeni, utisnuti, porubljeni i preklopljeni (vrste i svojstva, materijal, izradba, područje primjene i proračun). 3.2. Rastavljivi spojevi: - Elementi za rastavljivo kruto spajanje: Vijci (navoj, vrste navoja i vijaka, materijal za izradbu, standardi, područje primjene i proračun). - Zatici i svornjaci (vrste, materijal, područje primjene). - Elementi za elastično rastavljivo spajanje: opruge, gibnjevi i elastični elementi (svojstva, vrste, materijal, izrada i primjena i proračun). - Stezni spojevi, stezne trake i stezni obruči, upresani i uvrnuti spojevi (vrste, svojstva, izradba, primjena i proračun). - Spojevi s glavinama (vrste, svojstva, izvedba i primjena i proračun). - Spojevi s klinovima i perima (vrste, svojstva, materijal za izradbu, primjena i proračun). 4. Elementi za okretno i pravocrtno gibanje i prijenos snage u strojogradnji i finomehanici - Osovine i vratila (vrste, materijal, izradba, primjena, pojam kritične brzine vrtnje i proračun). - Spojke (zadaća, vrste, svojstva, primjena i proračun). - Ležaji: zadaća i podjela ležaja, klizni, kotrljajući, šiljati, nožasti, zračni i magnetski ležaji, prizme i vodilice (materijal za izradu, izbor ležaja, ugradnja, podmazivanje i održavanje ležaja).

21

- Remen za prijenos snage (prijenosi s plosnatim i klinastim remenjem). - Tarni prijenosi, lančani prijenosi. - Zupčani prijenosi (osnovne dimenzije zupčanika, zakon ozubljenja, prijenosni omjer, materijal za izradu, vrste i primjena zupčanika, proračun). Pužni prijenos. Planetarni prijenos. - Reduktori. 5. Elementi za pretvaranje gibanja: Vijčani, polužni, krivuljni. 6. Otpornici: Ustavljači, graničnici, prigušnice, kočnice i spojke. 7. Logički sklopovi: I, ILI, NE, Bistabil. 8. Elementi za protok i regulaciju: Cijevi i cijevni elementi, ventili, slavine, pipci, zasuni, ...). 9. Brtve i brtvljenje: Zadaća, vrste i ugradnja. 10. Elementi i uređaji za podmazivanje: Zadaća podmazivanja, vrste mazivih sredstava i načini podmazivanja. 11. Vježbe: - Nerastavljivi spojevi: crtanje, odabir za ugradnju i ugradnja s osnovama proračuna, - Rastavljivi spojevi: crtanje, odabir za ugradnju, osnove proračuna i ugradnja, - Elementi za okretno i pravocrtno gibanje i prijenos snage: crtanje, objašnjenje njihove funkcije u sklopu, odabir materijala, osnove proračuna, ugradnja i održavanje, - Elementi i uređaji za podmazivanje: funkcija, eventualno crtanje, odabir za ugradnju, ugradnja i održavanje; 2.06.3. OBJAŠNJENJE Pri izradi izvedbenog programa potrebno je posebnu pozornost dati elementima koje tehničar za brodostrojarstvo susreće tijekom držanje straže na brodu. Svako teorijsko objašnjenje potkrijepiti odgovarajućim primjerima. Od ukupnog fonda sati elemenata strojeva 1 sat tjedno trebaju se izvoditi odgovarajuće vježbe. Vježbe se izvode u podskupinama od 12 do 16 učenika. Vježbe se mogu ostvariti istodobno i s cijelim odjelom ako je prostorija dovoljno velika, ali s dva izvršitelja. Vježbe je dovoljno ostvariti s klasičnim priborom za tehničko crtanje. Nastavnik vrši izbor odgovarajućih vježbi i realizira ih iza svakog sukladnog kompleksa gradiva. Kod provjere znanja koristi različite metode s naglaskom na usmenoj i pismenoj provjeri (najmanje 4 provjere godišnje). U nastavi elemenata strojeva treba osigurati što viši stupanj zornosti primjenom demonstracijskih metoda. Težište treba dati na upoznavanje funkcije elemenata, tolerancije, ugradnju, crtanje i održavanje elemenata. Numeričke zadatke koristiti radi boljeg shvaćanja izloženih zakonitosti i pojava, te izbora pojedinih strojnih elemenata. 2.06.4. MATERIJALNI UVJETI

22

1. Nastavna oprema Opća oprema - stol (za jednog učenika) s mogućnošću prilagodbe radne plohe pod nagibom; 30-32 kom. - stolica s naslonom (učenička); 30-32 kom. - stol za nastavnika s ladicama; 1 kom. - stolica za nastavnika s naslonom; 1 kom. - školska ploča (zidna) 122x366 cm2 s krilnom pločom 1 kom. - stalak pokretni za nastavna sredstva; 1 kom. - stalak pokretni za AV pomagala; 1 kom. - ormar za nastavna sredstva (100x50x190 cm); 2 kom. - vitrina viseća 2-4 kom. Instalacija - utičnica za električnu struju (220 V); 4 kom. - dovod i odvod vode (jedno izljevno mjesto) Posebna oprema - školski trokuti, šestar i priložnik; 2 kompl. - šablone za tehničko pismo;2 kompl. - pomično mjerilo; 18 kom. - mikrometar; 4 kom. 2. Nastavna sredstva - modeli presjeka uzoraka strojnih dijelova (demonstrac.); 2 gar. - dijapozitivi elemenata strojeva i uređaja - uzorci i modeli elemenata strojeva i uređaja Tehnička pomagala - grafoskop portabl; 1 kom. - dijaprojektor s daljinskim upravljanjem; 1 kom. - episkop; 1 kom. - računala s odgovarajućim softwerom. 2.06.5. LITERATURA E. HERCIGONJA: Elementi strojeva, "Školska knjiga", Zagreb, Strojarski priručnik .

23

2.07. TERMODINAMIKA RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - 3 - -

2.07.1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Ciljevi ovog programa su uvesti učenike u područje znanosti o toplini. Sadržaji predmeta koncipirani su tako da se osnovna znanja stečena u fizici produbljuju i proširuju te stvori podloga za razumijevanje toplinskih procesa. Zadaće predmeta su: upoznavanje pojmova i definicija osnovnih parametara radnog medija u brodskim strojevima i uređajima, upoznavanje mjernih instrumenata te načina mjerenja tlaka i temperature, razjasniti bit topline, temperature, upoznati toplinska svojstva plinova i prava kao nosioce termičkih procesa a termoenergetskim uređajima, upoznati kružne procese u toplinskim strojevima te zakonitosti kod prenošenja topline.

2.07.2. OKVIRNI SADRŽAJI∗∗∗∗

1. Temeljni pojmovi 1.1. Naziv, zadatak i podjela termodinamike 1.2. O energijama; definicija, jedinice, mehanička, električna, kemijska, nuklearna i unutrašnja energija 2. Veličine stanja 2.1. Termodinamički sustav 2.2. Tlak, definicija, jedinice, relativni tlak, mjerenje tlaka 2.3. Temperatura, temp. skale, mjerenje temperature 2.4. Volumen, specifični volumen, gustoća, spec. težina, protok, mjerenje protoka. 3. Toplinsko širenje krutih tijela i tekućina 3.1. Linearno širenje 3.2. Prostorno širenje. 4. Količina topline i specifični toplinski kapacitet 4.1. Toplina i količina topline 4.2. Specifični toplinski kapacitet 4.3. Temperatura izjednačenja; toplinska ravnoteža. 5. Toplinsko širenje plinova 5.1. Plinovi i pare, agregatna stanja, molekularno-kinetička teorija topline; pare; realni i idealni plinovi; radno sredstvo 5.2. Zakoni idealnih plinova 5.2.1. Gay-Lussacov zakon 5.2.2. Boyle-Mariottov zakon 5.2.3. Charlesov zakon 5.2.4. Plinski zakon - jednadžba stanja

5.3. Količina tvari 5.3.1. Normalno stanje

∗ (IMO Model Course 7.04 – Appendix 3: Thermodynamics, str. 255.)

24

5.3.2. Avogardov zakon 5.3.3. Pojam kmola 5.3.4. Opća plinska - konstanta

6. Plinske smjese 6.1. Maseni i prostorni udjeli 6.2. Odnos masenih i prostornih udjela 6.3. Parcijalni tlakovi, Maltonov zakon 6.4. Jednadžbe stanja smjese

7. Prvi glavni stavak 7.1. Mehanički rad, zakon o održavanju energije 7.2. P-V dijagram 7.3. Spec. toplinski kapacitet za 1 kg, 1 kmol i 1 mN3 (Cp i Cv) 7.3.1. Ovisnost spec. topl. kapaciteta o temperaturi 7.4. Spec. topl. kapacitet smjese plinova 7.5. Prva glavna jednadžba termodinamike 7.5.1. Unutarnja energija 7.5.2. Entalpija 8. Promjene stanja idealnih plinova 8.1. Izohora 8. 2. Izobara 8.3. Izoterma 8.4. Adijabata 8.5. Politropa. 9. Drugi glavni stavak termodinamike 9.1. Suština drugog glavnog stavka; vrste kružnih procesa 9.2. Suština drugog stavka i izmjena topline 9.3. Toplinski spremnici i termički stupanj djelovanja 9.4. Povratljivi i nepovratljivi procesi 9.5. Osnove formulacije drugog glavnog stavka 9.6. Toplinski T-s dijagram 9.7. Entropija 9.8. Promjene stanja u T-s dijagramu; izobara, izohora, izoterma, adijabata, politropa 9.9. Kružni proces u T-s i P-V dijagramu 9.9.1. Carnotov kružni proces 9.9.2. Otto proces 9.9.3. Diesel proces 9.9.4. Proces plinske turbine 9.9.5. Kompresorski proces i proces zračnog motora 10. Vodena para 10.1. Proizvodnja vodene pare; temp. zasićenja, vrela vode, toplina isparavanja 10.2. Mokra para 10.3. Suho zasićena para 10.4. Pregrijana para 10.5. Proizvodnja vodene pare a P-V i T-s dijagramu 10.6. Prikaz toplina u T-s dijagramu 10.7. Ohlađivanje pare i kondenzacija 10.8. Tablica za vodenu paru 10.9. Molierov T-s dijagram 10.10. Promjena stanja vodene pare: unutarnja energija; izohora, izobara, izoterma, adijabata, politropa

25

10.11. Prigušivanje plinova i para 10.12. Entalpija 11. Kružni proces parnih strojeva 11.1. Tehnički st. djelovanja i njegovo poboljšanje. 12. Vlažni zrak 12.1. Osnovni pojmovi o vlažnom zraku 12.2. Veličine stanja i h-x dijagram 12.3. Promjene stanja vlažnog zraka 12.4. Klima komore. 13. Rashladni uređaji i uređaji za grijanje 13.1. Osnovni ciklus rashl. uređaja 13.2. Dizalica topline 13.3. Vrste rashladnih procesa 13.4. Parni kompresorski rashladni proces. 14. Strujanje plinova i para (obraditi samo informativno jer se detaljnije obrađuje u predmetu Hidraulika i pneumatika) 15. Prijelaz topline 15.1. Vođenje topline kroz ravnu stijenu, koeficijent vođenja topline 15.2. Vođenje topline kroz višeslojnu stijenu 15.3. Vođenje topline kroz cijevnu stijenu 15.4. Prijenos topline, koef. prijenosa topline 15.5. Prolaz topline. koef. prolaza 15.6. Zračenje topline 15.6.1. Stefan-Boltzmanov zakon 15.7. Tehnički izmjenjivači topline 15.7.1. Istosmjerno strujanje 15.7.2. Protusmjerno strujanje 15.7.3. Unakrsno strujanje

2.07.3. OBJAŠNJENJE Nastavu treba izvoditi s pomoću grafoskopa s programiranim predavanjima na grafofolijama. Na grafofolijama bi trebao izvesti predavanja s detaljnim izvodima fizikalnih zakonitosti i svim skicama i dijagramima. Usmenim izlaganjem nastavnik bi, uz pomoć pokusa i suradnju polaznika, zaokružio nastavnu jedinicu, temu, odnosno kompleks. Polaznici bi u radnu bilježnicu bilježili kostur predavanja i rješavali zadatke od školskog i domaćeg rada. Potrebno je tijekom kvartala najmanje jedanput ocijeniti polaznika na usmenom i pismenom dijelu rješavanjem zadataka. Težište tijekom obrade i ispitivanja dati na poznavanje pojmova termodinamike a numeričke zadatke koristiti isključivo radi lakšeg usvajanja. Tijekom nastave predviđena su četiri kontrolna rada u trajanju 4 sata. 2.07.4. MATERIJALNI UVJETI RADA Nastavu treba izvoditi u specijaliziranoj učionici s ostalim predmetima struke. Za izvođenje nastave potrebno je osigurati: bimetalne trake za demonstraciju nastave rastezanja materijala; pano sa T-s, i-s i i-x dijagramima karakterističnih medija; termometre raznih izvedbi (živine, metalne, plinske) s plinskim plamenikom za zagrijavanje vode, zraka a radi demonstracije mjerenja i očitavanja temperature lokalna i daljinska; manometri, membranski i s burdonovom cijevi za mjerenje i očitavanje tlakova; maketa (učilo) parnog kotla i parne turbine za demonstraciju proizvodnje pare i iskorištavanje njene energije; aparat za ispitivanje zakona plinova (Boyle-Mariottova zakona); suhi i mokri termometar za određivanje vlažnosti zraka; grafoskop s programiranim predavanjima na grafofoliji.

26

2.07.5. LITERATURA: A. Kostelić: Nauka o toplini, "Šk. knjiga", Zagreb, I. Njire: Termodinamika (udžbenik i zbirka zadataka), «POU» Zagreb LITERATURA ZA NASTAVNIKE: F. Bošnjaković: Nauka o toplini I. i II, "Tehnička knjiga", Zagreb M. Oprešnik: Zadaci i rješenja iz termodinamike, "Tehnička knjiga", Zagreb Praktičar br. 1., "Školska knjiga", Zagreb

27

2.08. HIDRAULIKA I PNEUMATIKA RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - - 2 -

2.08. 1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA U suvremenoj brodskoj strojarnici poznavanje pneumatike i hidraulike postaje jednako važno kao i poznavanje temeljnih predmeta struke. Zadaci nastave ovog predmeta su: - upoznavanje sa stvaranjem hidraulične energije i dobivanje stlačenog zraka, te prijenos medija i način postavljanja instalacije za svaki od navedenih medija, - upoznavanje s funkcijom i načinom rada hidrauličnih i pneumatskih izvršnih, upravljačkih to regulacijskih elemenata, - upoznavanje sa simbolima i načinom crtanja, to projektiranjem pneumatskih i hidrauličnih shema, - izrada pneumatskih i hidrauličnih shema za pojedine primjere i njihova realizacija na didaktičkim pločama, - ustanovljavanje zastoja na izvedenom hidrauličnom ili pneumatskom rješenju te njegovo otkrivanje i otklanjanje. 2.08. 2. SADRŽAJ: 1. PNEUMATIKA 1.1. Uvod u pneumatiku - Povijest primjene - Prednost i nedostaci stlačenog zraka kao medija 1.2. Dobivanje stlačenog zraka - Način dobivanja stlačenog zraka-kompresori - Tlačna posuda - Cijevi i cijevni elementi - Razvodna mreža 1.3. Priprema stlačenog zraka - Nečistoće u stlačenom zraku (kondenzat, ulje, krute nečistoće) - Filtar, zauljivač i regulator tlaka - Garnitura za pripremu zraka 1.4. Pneumatski izvršni elementi - Jednoradni cilindar - Dvoradni cilindar - Specijalni cilindar - Pneumatski motori 1.5. Pneumatski upravljački elementi - Razvodnici - Ventili - Cijevni zatvarači - Pneumatski senzori 1.6. Pneumatsko upravljanje - Logičke funkcije - Energetski sklop jednoradnog i dvoradnog cilindra - Pneumatske sheme upravljanja - Primjeri primjene na brodu. 2. HIDRAULIKA 2.1. Uvod u hidrauliku

28

- Povijest primjene hidraulike - Područja primjene hidraulike - Osnovni zakoni hidrostatike - Osnovni zakoni hidrodinamike - Osnovni pojmovi iz uljne hidraulike 2.2. Dobivanje hidrauličke energije - Hidraulične pumpe(obraditi samo informativno jer se obrađuju u predmetu Brodski pomoćni strojevi) - Hidraulični filtar - Hidroakumulator - Spremnici ulja - Cjevovodi. 2.3. Hidraulički izvršni elementi - Cilindri( sadržaji se obrađuju u dijelu Pneumatika) - Hidromotori - Zakretni motori. 2.4. Hidraulični upravljački elementi i elementi za regulaciju energije uključivanja - Razvodnici( sadržaji se obrađuju u dijelu Pneumatika, pa obraditi samo ono što je vezano za hidrauliku) - Ventili. 2.5. Hidraulične sheme - Povezivanje energetskog sklopa - Shema rada hidrosustava - Povezivanje elemenata hidrauličkog sustava. 2.6. Elektrohidraulično upravljanje -Sustavi s "on-off" magnetima -Sustavi s proporcionalnim elementima -Servohidraulika. 3. Laboratorijske vježbe 3.1. Pneumatika - Upravljanje s izgledom i funkcijom rada pneumatskih elemenata - Povezivanje jednoradnog i dvoradnog cilindra s upravljačkim elementima, koristeći direktno i indirektno upravljanje - Spajanje više izvršnih elemenata, koristeći slijedno upravljanje - Uključivanje u shemu prigušne i zaporne ventile radi ostvarivanja dodatnih uvjeta, te uočavanje njihova djelovanja - Povezivanje elektropneumatskog upravljanja na bazi razrađene sheme - Pronalaženje uzroka zastoja odvijanja zadanog programa rada, koristeći sheme upravljanja, te otklanjanje kvara. 3.2. Hidraulika - Povezivanje izvora hidraulične energije s izvršnim elementima preko upravljačkog člana - Promjena brzine i smjera kretanja izvršnog elementa - Simulacija jednostavne povratne sprege - Postavljanje sklopa s elektrohidrauličnim upravljanjem - Ustanovljavanje zastoja, njegova uzroka kao načina za otklanjanje kvara. 2.08. 3. OBJAŠNJENJE Moderna koncepcija sustava zahtijeva korištenje navedene didaktičke opreme integrirano s predavanjima. Zahtijevani jedinstveni prostor učionice i praktikuma omogućuje takvu realizaciju. Tijekom predavanja treba koristiti transparentne folije, kombinirano s presječenim elementima, kako bi se upotpunila slika o konstrukciji i načinu funkcioniranja elementa. Magnetnim simbolima olakšava se crtanje shema na pločama, a oni omogućavaju i prikazivanje rada i postupnog odvijanja cijele sheme na ploči. U predavanja trebaju biti uključeni primjeri, a zadaci se rješavaju na vježbama ako je

29

moguće svakako na didaktičkim pločama . 50% nastavnih sati utrošenog je na vježbe. Vježbe se obavljaju tako da se razred podjeli u dvije skupine. Obavezno nastojati da svaki učenik samostalno spaja sheme na didaktičkim pločama, na kojima ujedno uočava bitne elemente na koje mora paziti. To su iskustva koja su obično i presudna u praksi. U realizaciji vježbi obavezno koristiti radnu bilježnicu. Prvo razraditi pneumatiku, a potom hidrauliku jer je taj pristup lakši za razumijevanje i prihvaćanje gradiva. 2.08. 4. MATERIJALNI UVJETI - Presječeni modeli pneumatskih elemenata (1 komplet) - Pneumatski montažni - didaktički stol s perforiranom pločom i kompletom pneumatskih izvršnih i upravljačkih elemenata s potrebnim priborom, u skladu s propisanim zadacima za vježbu (maksimalni broj učenika po ploči je 5, što bi iznosilo 6 ploča) - Elektropneumatske komponente s priborom (1 komplet za svaku ploču = 6 kompleta) - Ispravljač 220/24 V (1 kom. po svakoj ploči = 6 kom + za hidraulične ploče 4 kom., ukupno = 10 kom.) - Kompresor (kapacitet je ovisan o broju ploča to bi za 6 ploča iznosio oko 200 I/h) - Folije pneumatskih i elektropneumatskih elemenata za grafoskop (1 komplet) - Magnetski simboli za pneumatiku i elektriku (po jedan komplet ako postoje odgovarajuće metalne ploče - Hidraulični didaktički stolovi (svaki stol ima dvije ploče) s odgovarajućim kompletom izvršnih i upravljačkih elemenata kao i energetskim dijelom (motor-pumpa-spremnik ulja), (za 30 učenika potrebne su 4 ploče, tj. dva stola) - Elektrohidraulični elementi s potrebnim priborom (1 komplet po ploči = 4 kompleta) - Transparentne folije hidrauličnih i elektrohidrauličnih elemenata za grafoskop (1 komplet) - Grafoskop (1 kom.) - Prostorija koja bi trebala objediniti teorijsku i praktičnu nastavu, u smislu moderne koncepcije dualnog sustava, trebala bi za 30 učenika imati oko 180 - 200 m2. 2.08. 5. LITERATURA: Nikolić G., "Pneumatika i hidraulika", I. dio, Školske novine, Zagreb, 1994. Nikolić, Novaković,"Pneumatika i hidraulika", II. dio, Školske novine, Zagreb, 1995. LITERATURA ZA NASTAVNIKE: Sve navedeno i Nikolić G.,"Metodičko didaktički priručnik za nastavnike nastavnog predmeta Hidraulika i pneumatika",Školske novine ,Zagreb,1998. Nikolić G., "Pneumatika i hidraulika", I. dio, Pneumatika i elektropneumatika, Tipex,Zagreb,1998.

30

2.09. ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - - 2 2

2.09.1. CILJ I ZADACI PROGRAMA: Sadržaji nastavnog predmeta elektrotehnike predstavljaju za zanimanje tehničar za brodostrojarstvo teorijsku osnovu struke i to u sagledavanju osnovnog procesa transformacije energije, funkcioniranja pratećih uređaja u brodskom strojnom kompleksu. Bez poznavanja elektrotehnike, učenik nije u stanju razumjeti energetske procese. Cilj nastave ovog predmeta je upoznati temeljne zakonitosti kako bi učenici mogli samostalno rješavati praktične probleme u kojima je električna struja u pomoćnoj funkciji, a posebice upoznati opasnosti i mjere zaštite od udara električne struje. Zadaci nastave su: - upoznati učenike s mogućnošću korištenja električne energije općenito, a posebno u području

energetike; - osposobiti učenike da praktično koriste znanje i rješavaju probleme s kojima će se susresti u

praksi; - upoznati mjere i propise tehničke i osobne zaštite električnog pogona; - upoznati osnovne pojmove, odnose i izraze iz elektronike - osposobiti učenike za čitanje i praćenje električnih shema u brodskoj - strojarnici. Program polazi od pretpostavljenih znanja o osnovnim električnim pojavama i zakonitostima stečenih u fizici. 2.09.2. OKVIRNI SADRŽAJI 3. razred

Uvod u elektrotehniku Razvoj elektrotehnike. Električna osnova građe tvari. Električni napon. Električna struja. Električni otpor. Strujni krug i Ohmov zakon. Učinci električne struje.

Krugovi istosmjerne struje Elementi strujnog kruga. Serijski spoj otpora. Paralelni spoj otpora. Složeni spojevi otpora. Električna energija i snaga. Izvori istosmjernog napona. Grafička analiza električnog kruga. Postupak analize mreža istosmjerne struje.

Električno polje Značajke električnog polja. Tvari u električnom polju. Električni kapacitet i kondenzatori. Nabijanje i izbijanje kondenzatora.

Magnetsko polje Značajke magnetskog polja. Magnetizam tvari. Magnetske sile. Elektromagnetska indukcija. Svitak u krugu istosmjerne struje.

Uvod u izmjenične struje Značajke sinusoidnih veličina. Otpor, induktivitet i kapacitet u krugu izmjenične struje. Jednostavni RLC – spojevi. Trofazni sustavi Općenito o trofaznim sustavima. Spoj u zvijezdu. Spoj u trokut. Snaga trofazne struje. Elementi elektronike i elektronički sklopovi Temeljna svojstva poluvodiča. PN spoj. Bipolarni tranzistor. Unipolarni tranzistor. Optoelementi. Digitalni sklopovi.

31

4. razred Uvod u brodsku elektrotehniku Propisi za gradnju i izvedbu brodskih električnih uređaja i instalacija. Sustavi razdiobe električne energije na brodu. Bilans električne energije na brodu. Str7 Izvori električne energije na brodu Akumulator. Brodski generatori istosmjerne struje. Trofazni sinkroni generator i pretvarači i ispravljači. Energetski transformatori.

Brodski elektromotori Sinkroni motor. Asinkroni motori. Istosmjerni motori. Elektromotorni pogoni na brodu Pogon brodskih pumpi. Pogon ventilacijskih i rashladnih uređaja. Električni pogon sidrenih vitala. Električni pogon priteznih vitala. Električni pogon za teretna brodska vitla. Elektromotorni pogon za brodske dizalice. Električni pogon kormilarskih uređaja.

Zaštitne mjere Električne zaštite generatora. Električne zaštite motora. Mehanička zaštita.

Brodski kabeli Brodski energetski kabeli. Brodski telekomunikacijski kabeli. Brodski instalacijski vodovi. Polaganje brodskih kabela.

Elektroinstalacijski materijal Prekidači. Razvodne kutije. Utičnice i utikači. Rasvjetna tijela. Str7 Glavna razvodna ploča i razdjelnici

Električni mjerni instrumenti i brodska rasvjeta Općenito o instrumentima. Izrada i djelovanje. Spajanje instrumenata u strujnom krugu. Univerzalni mjerni instrument. Mjerenje otpora izolacije. Rasvjeta unutrašnjih postava. Vanjska rasvjeta. Navigacijska i signalna rasvjeta.

Čitanje električnih shema i otklanjanje pogrešaka Oprema za navigaciju i sigurnost plovidbe

Sredstva za klasičnu navigaciju. Uređaji za radio-navigaciju. Uređaji za radarsku navigaciju. Satelitska navigacija. Uređaji za mjerenje brzine. Sredstva za unutrašnje i vanjske brodske veze. Uređaji za mjerenje uzdužnog i poprečnog nagiba broda. Upotreba mikroprocesora u navigaciji. 2.09.3. OBJAŠNJENJA Pri upoznavanju učenika s novom građom treba se koristiti stečenim znanjima iz fizike, a u predmetu fizikalne zakonitosti praktički primijeniti. Ustrojstvo nastavnog procesa treba biti takvo da se uz obradu i usvajanje osnovnih pojmova i zakonitosti elektrotehnike, stalno ukazuje na primjere iz prakse u brodskom strojnom kompleksu. Relativno opsežan sadržaj moguće je usvojiti uz dobro ustrojstvo nastave i primjenu odgovarajućih metoda, sredstava i opreme. Pri izvedbenom i operativnom programiranju od ukupnog broja sati, 34 sata planirati za samostalan rad učenika u laboratoriju i specijaliziranim učenicama uz korištenje računalnih programa i priručnika, s tim da se u pojedinoj godini realizira 17 sati u podskupini od 15 učenika. Svakom učeniku potrebno je osigurati radno mjesto za izvođenje vježbi i opremiti ga odgovarajućom opremom. Optimalno je da najviše dva učenika rade na jednoj zadaći. Prije obrade nove vježbe učenika treba pripremiti. Kod prvog dolaska u laboratorij, učenike treba upoznati s izvorima opasnosti i postupcima zaštite. Pri izvođenju prvih vježbi koristiti niski napon. 2.09.4. MATERIJALNI UVJETI Za nastavu ovog predmeta potrebno je osigurati specijaliziranu učionicu opremljenu pomagalima i nastavnim sredstvima u cilju što bolje edukacije. 2.09.5. LITERATURA A. Pavić: Osnove elektrotehnike, Element, Zagreb, 1997.

32

J. Jureković: Električni strojevi, Školska knjiga, Zagreb, 1994. A. Pavić: Priručnik uz računalni program za O.E. Cod Cam Design Centar Zagreb 1996. J. Huđek: Vježbe na računalu primjenom programa Elektronics Workbench, Elektrostrojarska škola Varaždin, 1997. S. Paunović: Z. Šimunec: Računalni elekronički laboratorij (Uporaba programa Elecronics Workbench) CadCam Design Centar; Zagreb, 1997.

33

2.10. AUTOMATIZACIJA BRODSKOG SUSTAVA RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - - - 3

2.10.1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Cilj je da učenici koristeći teoretske spoznaje, shvate bit tehničkih rješenja automatizacije. Znanje stečeno u stručnim predmetima je osnova za predmet automatizacije brodskog sustava. Učenici trebaju naučiti i osposobiti se za konkretnu primjenu automatizacije na brodu. 2.10.2. SADRŽAJI 1.UVOD 1.1.Osnovni pojmovi automatizacije 1.2.Razvoj automatizacije broda 1.3.Stupanj automatizacije na brodu 1.4.Zahtjevi registra brodova za stupanj automatizacije brodskog sustava. 2.UPRAVLJANJE 2.1. Osnovni pojmovi upravljanja(blok dijagram upravljanja) 2.2. Programatori 2.3. Daljinsko upravljanje(konkretni primjer npr. kormilarski uređaj) 2.4. Programsko upravljanje(konkretni primjer npr. upravljanje generatorima ili separatorima). 3.REGULACIJA 3.1. Osnovni pojmovi regulacije(blok dijagram upravljanja) 3.2. Regulacijski krug 3.3. Podjela 3.4. Regulatori (vrste i osobine) 3.5.Primjena na brodu(npr. Woodwardov regulator) 4.ELEMENTI AUTOMATIKE 4.1.Elektromehanički elementi 4.2.Pneumohidraulički elementi 4.3.Elektronički elementi 4.4.Simboli str3 5.MJERNA TEHNIKA U FUNKCIJI AUTOMATIZACIJE BRODSKOG POGONA 5.1. Osnovni pojmovi 5.2. Osjetila 5.3. Pretvornici 5.4. Pojačala 5.4. Primjena na brodu(najčešće korišteni mjerni pretvornici i mjerna osjetila u brodskom pogonu) 6.AUTOMATI 6.1.Analogni automati(najčešće korišteni na brodu) 6.2.Digitalni automati(najčešće korišteni na brodu) str3

34

7.UPRAVLJANJE STROJNIM SUSTAVOM I NADZOR STROJNOG KOMPLEKSA SA ZAPOVJEDNIČKOG MOSTA 7.1.Sustav automatskog upravljanja ili odgovarajućeg daljinskog upravljanja porivnim sustavom )sustav telegrafa stroja, prijenos upravljanja, kontrolni sustav upravljanja) 7.2.Automatsko daljinsko upravljanje motorom s fiksnim i prekretnim brodskim vijkom 7.3.Nadzor nad radom gl. diesel motora i pripadajućeg sustava 8.AUTOMATIZACIJA POMOĆNIH UREĐAJA 8.1. Automatika elektro-energetskog sustava 8.2. Kaljužni sustav 8.3. Balastni sustav (anti-heeling sustav) 8.4. Automatizacija separatora 8.5. Automatizacija destilacijskih uređaja 8.6. Automatizacija rashladnih uređaja 8.6. Automatizacija ostalih uređaja. 9.AUTOMATIZACIJA NA TANKERIMA 9.1. Automatizacija ukrcaja i iskrcaja tereta 9.2. Automatizacija sustava sigurnost tankera (sustav inertnog plina, sustav posušivanja, sustav protupožarnih uređaja ). 10.TREND RAZVOJA UPRAVLJNJA BRODOM 11.PRAKTIČNI RAD NA BRODU 11.1. Vizualni sustav automatizacije brodskih sustava 11.2. Simulacija alarmnog sustava. 2.10.3. OBJAŠNJENJA Prilikom usvajanja nastavnog programa potrebno je koristiti knjige iz područja automatizacije ,nacrte, instrukcione knjige, pravila registra brodova iz područja automatizacije kako bi učenici što lakše savladali stvarnu problematiku i lakše primijenili stečeno znanje. Kroz različitost nastavnog oblika, posjetom brodovima, ostalim pogonima kao i na stručnoj praksi razvijati sposobnost uočavanja i samostalnost učenika. 35 nastavnih sati treba utrošiti na vježbe a razred podijeliti u dvije skupine. 2.10.4. MATERIJALNI UVJETI 2.10.5. LITERATURA Božićević:"Temelji automatike" I i II dio, Školska knjiga" Zagreb,1990 T. urina;"Automatska regulacija "Školska knjiga" Zagreb,1981 G.Nikolić: "Pneumatsko upravljanje "III, sveučilišni udžbenik, Sveučilišna naknada d.o.o, Zagreb T.Mađarević: "Automatika", sveučilišni udžbenik, Pedagoški fakultet, Rijeka,1990 Norcotrol: "Daljinsko upravljani sustavi",Norcontrol,1996

35

2.11. OSNOVE BRODOGRADNJE RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - - 2

2.11.1. CILJ I ZADACI PROGRAMA Učenici trebaju poznavati brod kao sredstvo rada i znati osnovne pojmove o brodu. Upoznati ih s načinom gradnje do porinuća, s elementima brodskog trupa te sa naprezanjima koja se u njima javljaju. Trebaju znati prepoznati brodske prostore i njihovu funkciju te dijelove opreme. 2.11.2. SADRŽAJ PROGRAMA 1.Vrste brodova i forma (12 sata) 1.1.Glavne karakteristike različitih tipova brodova: brodovi za prijevoz generalnog tereta, brodovi za prijevoz tekućeg tereta, brodovi za prijevoz ukipljenih plinova, brodovi za prijevoz rasutog tereta, brodovi za prijevoz kombiniranog tereta i kontejnera, Ro-Ro brodovi, putnički brodovi, brodovi specijalne namjene. 1.2.Glavni parametri trupa broda, brodograđevno tehnički pojmovi: pramčani perpendikular ( FP), krmeni perpendikular (AP), duljina između perpendikulara (LBP), duljina konstruktivne vodne linije(LVL), duljina preko svega (LOA), osnovica, gaz (T), visina (H), širina gl. rebra (B)..... 1.3. Predočavanje brodskog trupa (brodske linije): vodne linije, uzdužnice, rebra, pramčana statva i oblik pramca, krmena statva i oblik krme, palubni uzvoj, preluk palube.... 2. Gradnja, faze porinuća i dokovanje (3sata) Brodogradilišta, ležaji za gradnju broda, opis navoza za uzdužno porinuće, faze porinuća, dokovanje 3. Nepotopivost broda (3 sata) Podjela brodskog prostora, nepropusno pregrađivanje broda, poznavanje čistog hidrostatičkog tlaka, djelovanje tlaka na pregrade, poprečne i uzdužne pregrade-konstrukcija, minimalni broj pregrada, ispitivanje nepropusnosti pregrada, nepropusna vrata na pregradama, vanjsko opločenje, paluba i palubni otvori, poznavanje SOLAS konvencije, Marpol konvencije, Konvencije o nadvođu(1966). 4. Konstrukcija trupa broda (18 sati) Propisi klasifikacionih društva-svjedodžbe 4.1.Konstrukcija dvodna: kobilica, poprečno i uzdužno orebrenje, ljuljna kobilica prepoznati dijelove strukture: uzdužnjake, bočne nosače, rebrenice(pune, nepropusne, okvirne)... 4.2.Konstrukcija palube: sistemi gradnje palube, grotla, koncentracije naprezanja na palubnim otvorima, ostali otvori na palubi, linica. Prepoznati dijelove strukture: uzdužnjake, sponje, podveze.... 4.3. Konstrukcija pramca: svrha pramca, izvedba pramca, pramčani pik, pramčana sudarna pregrada. 4.4. Konstrukcija krme: svrha krme, izvedba krme (zrcalna krma, izvedba na brodovima s jednim i više vijaka, krmeni pik, krmena koliziona pregrada. 4.5.Konstrukcija nadgrađa: nastambe, prostorije za pripremu hrane, prostorije iz kojih se upravlja brodom. 4.6.Karakteristike glavnog rebra za pojedine tipove brodova:

36

struktura gl. rebra za nekarakterističnije tipove brodova (brodovi za prijevoz rasutog tereta, brodovi za prijevoz tekućeg tereta, brodovi za prijevoz kontejnera). 5. Oprema (10 sati) 5.1. Palubna oprema 5.1.1. Poklopci grotla: vrste, otpornost prema atmosferilijama, presjek spoja. 5.1.2. Oprema za sidrenje i vez: vrste sidra, smještaj, sidreno ždrijelo, lančanik. 5.1.3. Oprema za krcanje i iskrcavanje tereta: jarboli, palubne dizalice. 5.1.4 . Oprema za spašavanje Oprema za spuštanje čamaca za spašavanje(sohe), platforma za izbacivanje čamaca za spašavanje (slobodan pad). 6. Brodski vijak (11 sati) Općenito o propulziji, pramčani propeler. 7. Oznake nadvođa (5 sati) Oznake teretnih vodnih linija u metričkom i engleskom sustavu mjera, očitavanje i računanje gaza u oba sustava. 8. Naprezanje broda (8 sata) Objasniti pojmove: poprečne sile(shear force),momenti savijanja (bending moments),pregiba (hogging), progiba (sagging). Naprezanja na valnom brijegu, valnom dolu, kako se to manifestira na brodsku konstrukciju. Naprezanja na smik. Posrtanje broda. Torzija (naročito kod brodova za prijevoz kontejnera). Objasniti naprezanja do kojeg dolazi prilikom ukrcaja i iskrcaja. 2.11.3. OBJAŠNJENJA Učenici se trebaju upoznati s tehničkom dokumentacijom t.j. da znaju "čitati nacrt" (prepoznati dijelove strukture na nacrtu).Treba im prezentirati što više fotografija, prikaza broda (dvodimenzionalno i trodimenzionalno na PS-u), pratiti nove trendove i dostignuća u brodarstvu kako bi kroz različitost izvođenja nastave što bolje shvatili brod. Ako postoje uvjeti treba posjetiti brodogradilište. U sate po pojedinom dijelu sadržaja uračunati su sati provjere i ponavljanja. Sati su određeni po preporuci IMO model course 7.04. 2.11.4. MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOĐENJE NASTAVE -univerzalna školska ploča -grafoskop -video player -informatička oprema(prikaz nacrta na PS-u, strukture...) -katalozi prospekti brodova, brodogradilišta, brodske opreme, tehnološka dokumentacija -makete brodova -modele pojedinih sekcija i brodskih elemenata te profila -propisi klasifikacijskih društva 2.11.5. LITERATURA koja se preporučuje: Furlan, Lučin, Pavelić: Osnove brodogradnje,"Školska knjiga", Zagreb Furlan, Lučin, Pavelić:"Tehnologija gradnje broda,"Školska knjiga", Zagreb

37

2.12. BRODSKI MOTORI

RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - - 2 3

2.12.1. CILJ I ZADACI PROGRAMA Cilj je ovoga programa da učenicima dobije teorijska znanja o principu rada, izvedbama, rukovanju i kontroli rada brodskih motora. Zadaće programa su: - usvajanje znanja kroz teorijska predavanja, vježbe, posjeti brodogradilištima, brodovima u luci i školskom brodu, - u nastavi primjenjivati suvremene metode obrazovanja i nova saznanja iz područja tehnologije i konstrukcija izrade brodskih motora, - upoznati se s propisima kvalifikacijskog društva u svezi klase i godišnjeg pregleda uređaja, 2.12.2. OKVIRNI SADRŽAJI Treći razred (2/70) 1.NAČELO RADA MOTORA 1.1. Općenito o razvitku motora SUI. 1.2. Primjena brodskih diesel-motora na brodovima 1.3. Klasifikacija brodskih motora 1.4. Konstrukcijske veličine 1.5. Načelo rada dvotaktnog otto-motora 1.6. Načelo rada četverotaktnog otto-motora 1.7. Načelo rada četverotaktnog diesel-motora 1.8. Načelo rada dvotaktnog diesel-motora 1.9. Izmjena radnog medija u cilindrima četverotaktnih motora 1.9.1. Stupanj ispuha 1.9.2. Stupanj usisa 1.10. Izmjena radnog medija u dvotaktnih motora. 2. STVARANJE GORIVE SMJESE KOD OTTO-MOTORA 2.1. Jednostavni rasplinjač 2.2. Sastav smjese goriva i zraka 2.3. Rasplinjač Zenith 2.4. Rasplinjač Solex 2.5. uštrcavanje goriva kod otto-motora 2.6. Ranije paljenje goriva 3. PALJENJE SMJESE KOD OTTO-MOTORA 3.1. Baterijsko paljenje 3.2. Elektromagnetsko paljenje 3.3. Kut uklinjenja ručka i red paljenja 3.4. Svjećice. 3.5. Elektronički sustavi paljenja 4. KONSTRUKCIJSKI DIJELOVI DIESEL MOTORA S UNUTRAŠNJIM IZGARANJEM 4.1. Različite izvedbe brodskih motora 4.2. Temeljna ploča 4.3. Temeljni i leteći ležaji motora 4.3.1. Materijal kućišta, blazinica i obloga blazinica 4.3.2. Ugradnja, zamjena i dorada temeljnih ležaja

38

4.3.3. Centriranje blazinica 4.3.4. Obrada gornjih dijelova blazinica 4.3.5. Leteći ležaji 4.4. Kućišta, stalci i kotveni vijci 4.5. Plašt cilindra sporohodnih motora 4.6. Cilindri motora 4.7. Košuljice motora 4.8. Glave motora 4.9. Stapovi motora 4.9.1. Stapovi sporohodnih motora 4.9.2. Razvijeni indikatorski dijagram 4.9.3. Sile tlakova u stapnom mehanizmu 4.10. Stapni prstenovi 4.11. Osovinica stapa 4.12. Ojnica 4.13. Stapajica 4.14. Brtvenica stapajice 4.15. Križna glava 4.16. Koljenasto vratilo 4.17. Zamašnjak motora 4.18. Razvodno vratilo 4.19. Ventili motora 4.19.1. Ventili smješteni u glavi - viseći ventili

4.19.2. Opruge ventila 4.19.3. Hlađenje ventila 4.20. Indikatorski pipac, indikatorski ventil i indikatorska cijev 4.21. Sigurnosni ventil 5. SUSTAV GORIVA 5.1. Sisaljke za uštrcavanje goriva u radni cilindar 5.2. Bochove sisaljke goriva 5.3. Sisaljka s preljevnim ventilom (sisaljka MWM) 5.4. Sisaljka goriva s dva klipa u radnom cilindru 5.5. Sisaljka goriva motora Sulzer tipa RD 5.6. Konstrukcijske izvedbe sisaljke BOSCH i MAN 5.7.1. Raspršivači otvorenog tipa 5.7.2. Raspršivači zatvorenog tipa 5.7.3. Raspršivač motora Sulzer tipa RD 5.7.4. Raspršivač motora MAN tipa KZ 5.7.5.Noviji tipovi rasprskača 5.8. Visokotlačne cijevi goriva 5.9. Ispitivanje raspršivača 6. REGULATORI MOTORA sadržaji se obrađuju u predmetu Automatizacija brodskih sustava

7. UPUĆIVANJE MOTORA 7.1. Ručno upućivanje 7.2. Električno upućivanje 7.3. Upućivanje motora stlačenim zrakom 7.4. Uputni i pilot-ventili 7.5. Razvodnik zraka 8. SUSTAVI ISPIRANJA DVOTAKTNIH DIESEL-MOTORA 8.1. Istosmjerni sustav ispiranja

39

8.2. Sustav ispiranja motora tvornice Burmeister and Wain 8.3. Sustav ispiranja tvornice motora Doxford 8.4. Poprečni sustav ispiranja 8.5. Poprečni sustav ispiranja motora tvornice Sulzer 8.6. Obrnuti sustav ispiranja 8.7. Obrnuti sustav ispiranja motora tvornice MAN 8.8. Promjena tlaka u cilindru i ispušnom vodu za vrijeme ispuha i ispiranje cilindra 8.9. Prednabijanje cilindra diesel-motora 8.10. Izmjena radnog medija i prednabijanje cilindra četverotaktnih motora. 9. SREDSTVA ZA DOBAVU ZRAKA ZA ISPIRANJE, PUNJENJE I PREDNABIJANJE CILINDRA MOTORA 9.1. Stapne zračne sisaljke 9.2. Turbopuhala 9.3. Teorijski proces s mehaničkim pogonom 9.4. Teorijski proces četverotaktnog diesel-motora s iskorištavanjem ispušnih plinova u plinskoj turbini 9.5. Ispušna turbina s iskorištavanjem tlaka u zajedničkoj ispušnoj cijevi 9.6. Ispušna turbina s iskorištavanjem kinetičke energije plinova 9.7. Podmazivanje ležaja turbine 9.7.1. Podmazivanje ležaja turbine sustava BBC slobodnim padom 9.7.2. Podmazivanje ležaja turbine cirkulacijskotlačnim sustavom. Četvrti razred (3/96) 10. INDIKATOR ZA SNIMANJE DIJAGRAMA, INDIKATORSKI DIJAGRAMI, SREDNJI IN-DICIRANI TLAK, PI-METAR, ODREĐIVANJE INDICIRANE I EFEKTIVNE SNAGE MOTORA 10.1. Zatvoreni dijagrami 10.2. Dijagram kompresije i ekspanzije čistog zraka 10.3. Dijagram tlakova kompresije čistog zraka i tlakova izgaranja snimljen u obliku okomica 10.4. Određivanje srednjeg indiciranog tlaka iz zatvorenog indiciranog dijagrama 10.5. Određivanje srednjeg indiciranog tlaka Simpsonovim pravilom 10.6. Pi-metar 10.7. Indicirana snaga motora 10.8. Efektivna snaga motora 10.9.Normalni i pogrešni indikatorski dijagram 10.10. Mjerenje efektivne snage kočenjem 11. TOPLINSKA ISKORISTIVOST I STUPNJEVI DJELOVANJA 11.1. Matematički izraz toplinske bilance 11.2. Grafički prikaz toplinske bilance 11.3. Toplinski stupanj djelovanja 11.4. Stupanj savršenstva - unutrašnji gubici 11.5. Indicirani stupanj djelovanja 11.6. Mehanički stupanj djelovanja 11.7. Efektivni stupanj djelovanja 12. POTROŠAK I MJERENJE POTROŠKA GORIVA 12.1. Specifični potrošak goriva 12.2. Mjerenje potroška goriva 12.2.1. Mjerenje mase goriva pomoću zatvorene posude 12.2.2. Mjerenje volumena potrošnog goriva 12.2.3. Mjerenje potroška na jedinicu volumena

40

13. UREĐAJI ZA PROMJENU SMJERA OKRETANJA PROPELERA KOD ISTOKRETNIH MOTORA 13.1. Mehaničko-pneumatska kopča 13.2. Kopča s cilindričnim zupčanikom 13.3. Prekretni uređaji prekreta, upućivanja, zaustavljanja i zaštite motora 13.4.1. Regulacijski uređaji motora RD tvornice Sulzer 13.4.2. Prekretanje motora 13.4.3. Postupak prekretanja - zaustavljanje

13.4.4. Prekret za vožnju krmom 13.4.5. Upućivanje. 14. TEKUĆA GORIVA. STVARANJE GORIVE SMJESE I IZGARANJE GORIVA U CILIN-DRIMA OTTO-MOTORA I DIESEL-MOTORA 14.1. Derivati nafte 14.2. Fizikalna svojstva goriva 14.2.1. Gustoća 14.2.2. Viskoznost (unutrašnje trenje ili žilavost),viskozimetar 14.2.3. Utjecaj temperature na viskoznost 14.2.4. Vrelište 14.2.5. Ishlapljivanje 14.2.6. Stinište (točka smrzavanja) 14.2.7. Planište 14.2.8. Točka gorenja 14.2.9. Točka samozapaljenja 14.3. Kemijski sastav goriva 14.4. Ostale primjese goriva 14.5. Količina zraka potrebna za izgaranje goriva 14.6. Ogrjevna vrijednost tekućih goriva 14.7. Kemijska ispitivanja goriva 14.8. Izgaranje goriva 14.8.1. Otpornost goriva protiv detonacije 14.8.2. Detonacija u otto-motoru 14.8.3. Detonacija u diesel-motoru 14.8.4. Gorivo za dizel-motore 14.8.5. Izgaranje goriva u cilindrima diesel-motora 14.8.6. Probojnost mlaza 14.8.7. Makrosmjesa 14.8.8. Stvaranje smjese u jednokomornom prostoru izgaranja 14.8.9. Višekomorno stvaranje smjese goriva i zraka. 15. HLAĐENJE MOTORA 15.1. Cirkulacijsko-zatvoreni sustav hlađenja 15.2. Protočni sustav hlađenja motora 15.3. Termostat rashladnog sustava 16. MOTORNA ULJA 16.1. Legirana ulja 16.2. Klasifikacija HD-ulja s obzirom na količinu aditiva 16.3. Ulja za teška goriva 16.4. Dvofazna ulja 16.5. Jednofazna ulja 16.6. Fizikalna svojstva ulja 16.7. Potrošak ulja 16.8. Kontrola ulja

41

16.9. Održavanje ulja 16.10. Podmazivanje motora 16.10.1. Cirkulacijsko-tlačni sustav - ulje se nalazi u karteru

16.10.2. Cirkulacijsko-tlačni sustav podmazivanje ulje se nalazi u tanku (karter služi samo kao skupljač)

17. KARAKTERISTIKA DIESEL-MOTORA I REŽIM RADA 17.1. Karakteristike brzine 17.2. Nominalna snaga (Pn) 17.3. Maksimalna snaga 17.4. Eksploatacijska snaga (Peks) 17.5. Ekonomična snaga (Pek) 176. Minimalna snaga (Pmin) 17.7. Brodski propeler i njegova obilježja 17.7.1. Brodski propeler (vijak) 17.7.2. Konstrukcijski dijelovi propelera 17.7.3. Mjerenje uspona propelera 17.7.4. Slip propelera 17.7.5. Kavitacija i zujanje propelera 17.7.6. Propelerska karakteristika 17.7.7. Utjecaj obraslina po podvodnom trupu na snagu motora 17.7.8. Rad motora pri plovidbi u kanalima i rijekama 17.7.9. Rad motora pri minimalnom broju okreta. 18. OSOVINSKI VOD sadržaji se obrađuju u predmetu Pomoćni brodski strojevi

19. PRIPREMA GL.. MOTORA ZA RAD I KVAROVI (STCW--A-III/1) 19.1.Priprema gl. postrojenja za rad/poriv 19.2.Otkrivanje običnih kvarova na strojevima i neophodne radnje za sprečavanje 2.12.3. OBJAŠNJENJE Teorijska izlaganja navedenog programa moguće je u potpunosti uspješno izvesti samo uz uvjet da učionica posjeduje suvremena tehnička pomagala i pripremljeni materijal za izvođenje nastave. Teoretsku nastavu treba uskladiti s izvođenjem nastave u predmetu Radioničke vježbe i praktikum. Teorijsku nastavu treba izvoditi u specijaliziranim učionicama. 2.12.4. METERIJALNI UVJETU 2.12.5. LITERATURA: Ante Pažanin, Brodski motori," Školska knjiga", Zagreb. LITERATURA ZA NASTAVNIKE: Branko Ševara, Elektroničko ubrizgavanje i Elektroničko paljenje kod Otto-motora; radni udžbenik i knjiga, "Otvoreno sveučilište", Zagreb, 1994.

42

2.13. PARNI KOTLOVI I PARNE TURBINE RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - - - 3

2.13.1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Program je koncipiran sadržajima koji omogućavaju učenicima da upoznaju namjenu i funkciju parnih kotlova i parnih turbina na brodu kombinirajući znanja stečena na teorijskoj nastavi sa znanjima usvojenim praktičnim radom u školskim radionicama i u pogonu na brodu. ZADAĆE PROGRAMA SU: - upoznavanje učenika s ekonomijom pogona, tj. o štednji goriva i energije - upoznavanje učenika s mogućnošću zaštite čovjekove okoline -upoznati učenike s mogućnostima dijagnosticiranja i otklanjanja kvarova i pravilnim posluživanjem u pogonu brodskih kotlova i parnih turbina. -upoznavanje učenika s pravilima vođenja procesa u termoenergetskim postrojenjima 2.13.2. OKVIRNI SADRŽAJI: 1.Uvod u predmet 2. Povijesni razvoj brodskih kotlova. 3.Toplinski proces u parnom kotlu. 4. Podjela i svrha brodskih kotlova. 5. Konstruktivni dijelovi kola i kotlovska obilježja 6. Gorivo za kotlove i izgaranje goriva 6.1. Tekuća goriva 6.2. Plinovita goriva 7. Cirkulacija vode u kotlu. 8. Propuh kotla. 8.1. Potreba propuha 8.2. Prirodni propuh 8.3. Umjetni propuh 9. Predaja topline u kotlu i stupanj djelovanja. 10. Načelne i konstrukcijske izvedbe brodskih parnih kotlova 10.1. Vatrocijevni kotlovi 10.2.Vodocijevni brodski kotlovi s prirodnom cirkulacijom vode 10.2.1. Babcock-Wilcockovi kotlovi 10.2.2. Yarrovljevi kotlovi 10.2.3. Foster-Wheelerov kotao (tip D) 10.2.4. Bayer-Wagnerov kotao 10.2.5. Smidth-Hartmanov kotao 10.2.6. Kotao Kawasaki 10.2.7. Kotao Combustion Engineering (CE) 10.3. Vodocijevni brodski kotlovi s prisilnom cirkulacijom vode 10.3.1. La Montov kotao 10.3.2. Veloxov kotao 10.3.3. Bensonov kotao 10.3.4. Sulzerov kotao 10.4. Pomoćni brodski kotlovi 10.4.1. Cochranovi kotlovi 10.4.2. Glarksonov kotao 10.4.3. Niskotlačni generator pare 10.4.4. Utilizacijski kotlovi na ispušne plinove diesel motora

43

10.4.5. Vatro-vodocijevni kotao 10.4.6. Vezani kotlovi 11. Osnovni sastavni dijelovi brodskih kotlova 11.1. Ložište i dimovodi s plaštem i izolacijom 11.2. Isparivač kotla 11.3. Pregrijač pare 11.4. Zagrijač pojne vode (ekonomajzer) 11.5. Zagrijač zraka 12. Ostali uređaji brodskih parnih kotlova 12.1. Uređaji za napajanje kotla - nadolijevni sustav i načini provjere razine vode u parnim kotlovima te neophodne radnje ako je razina vode neispravna 12.2. Uređaj za loženje kotlova 12.2.1. Loženje kotlova loživim uljem i mazutom 12.2.2. Uljni plamenici 12.2.2.1. Konstrukcijske izvedbe rasprskača goriva 12.2.2.2. Konstrukcijske izvedbe plamenika

12.2.3. Spremišta za gorivo 12.3. Armatura kotla 12.3.1. Pogonska armatura 12.3.2. Sigurnosna armatura 12.3.3. Dispozicija armature kotla 12.4. Uređaj za protiskivanje, odmuljivanje i odzračivanje kotla 12.5. Glavni i pomoćni parovodi 13. Voda za brodske kotlove 13.1. Karakteristike vode za kotlove Ispitivanje tvrdoće, slanosti, vrijednosti pH, alkalnosti i viška fosfata i hidrazina 14. Pogon i održavanje brodskih kotlova 14.1. Pogon brodskih kotlova 14.1.1. Pripremanje kotla za pogon (STCW--A-III/1) 14.1.2. Potpaljivanje i parospremanje kotla 14.1.3. Održavanje kotla u pogonu 14.1.4. Postupak s kotlom u pogonu pri raznim kvarovima: prekipljenju kotla, nestašici napojne vode, promjeni režima rada, opterećenje

14.1.5. Primopredaja straže kotla 14.1.6. Zaustavljanje i konzerviranje kotla 14.1.7. Načini provjere razine vode u parnim kotlovima i neophodne radnje ako je razina vode neispravna (STCW--A-III/1) 14.2. Održavanje brodskih kotlova 14.2.1. Periodičko čišćenje i pregled kotla 14.2.1.1. Vanjsko čišćenje kotla 14.2.1.2. Iskuhavanje kotla i unutrašnje čišćenje 14.2.1.3. Pregled kotla na toplo i hladno. Klasa kotla 14.2.2. Vanjsko i unutarnje korodiranje kotla 14.2.3. Galvanske struje u kotlu i Zn-protektori 14.2.4. Havarije kotla (propuštanje i puknuće cijevi, ulegnuće plamenice, eksplozija kotla itd) i njihovo otklanjane 15. Nuklearni pogon broda 15.1. Načelo rada i sastavni dijelovi reaktora

44

15.2. Podjela brodskih reaktora 15.3. Brodska nuklearna postrojenja s reaktorom hlađenim vodom pod tlakom 15.4. Radionička zaštita brodskog nuklearnog postrojenja 16. Povijesni razvoj parnih turbina i primjena na brodu 17. Način djelovanja parnih turbina 17.1. Djelovanje akcijske turbine 17.2. Djelovanje reakcijske turbine 18. Podjela parnih turbina 19. Teorijske osnove parnih turbina 19.1.Aksijalno i radijalno strujanje pare Energija strujanja i određivanja teorijske i stvarne brzine pare s pomoću i-s dijagrama 19.3. Sapnice ili ušća, kritični tlak i kritična brzina 19.4. Apsolutna i relativna brzina pare 19.5. Djelovanje pare u turbini 19.5.1. Akcijsko djelovanje pare i trokuti brzine za akcijske turbine 19.5.2. Reakcijsko djelovanje pare i trokuti brzina za reakcijske turbine 19.6. Učinak pare u turbini 19.6.1. Snaga na obodu kola akcijske turbine 19.6.2. Snaga na obodu kola reakcijske turbine 19.7. Stupnjevi djelovanja i gubici u parnoj turbini s prikazom u dijagramu i-s 19.7.1. Stupanj djelovanja na obodu kola akcijske turbine 19.7.2. Stupanj djelovanja na obodu kola reakcijske turbine 19.7.3. Usporedba akcijske i reakcijske turbine i stupnjevanje turbine 19.7.4. Kružni proces i toplinski stupanj djelovanja parne turbine 19.7.5. Gubici u parnim turbinama i stupnjevi djelovanja 19.7.5.1. Toplinski gubici, toplinski i indicirani (na obodu kola) stupanj djelovanja 19.7.5.2. Mehanički gubici i efektivni stupanj djelovanja parnoturbinskog postrojenja 19.8. Proračun snage parne turbine i potrošak pare 19.9. Sankeyev dijagram turbinskog postrojenja 20. Vrste parnih turbina 20.1. Jednostupnjevana akcijska turbina (De Laval) 20.2. Akcijska turbina sa stupnjevanjem brzine (Curtis) 20.3. Akcijska turbina sa stupnjevanjem tlaka (Zolly) 20.4. Redakcijska turbina (Parson) 20.5. Kombinirane turbine 21. Konstrukcijske izvedbe kombiniranih turbina 21.1. Akcijske turbine sa stupnjevanjem brzine i tlaka 21.2. Akcijsko-reakcijska turbina 21.3. Visokotlačna i niskotlačna brodska parna turbina za vožnju naprijed i vožnju krmom 22. Konstruktivni dijelovi parnih turbina 22.1. Kućišta s dijafragmom i temeljnim pločama, sastavljanje i rastavljanje 22.2. Sapnice - gradnja i obrada 22.3. Radne i privodne lopatice - način učvršćenja 22.4. Rotori i način učvršćenja kola za vratilo 22.5. Vratila parnih turbina

45

22.6. Balansiranje rotora turbine 22.7. Brtvenica 22.8. Prenosnici-reduktori. Pregled redaktora 22.9. Ležajevi brodskih parnih turbina 22.10. Spojke 23. Podmazivanje brodskih turbina 24. Kondenzacija i kondenzatori 24.1. Značenje kondenzacije, količina rashladne vode i površina veličina kondenzatora 24.2. Konstruktivne izvedbe kondenzatora 24.3. Održavanje kondenzacijskih uređaja u pogonu 24.4. Zaštita kondenzatora i kotla od prodora morske vode 25. Regulacija brodskih turbina 25.1. Regulacija snage turbine 25.1.1. Regulacija snage količinom pare 25.1.2. Regulacija snage prigušivanjem pare 25.1.3. Kombinirana regulacija snage 25.2. Regulacija brzina vrtnje turbine 25.3. Sigurnosni regulatori 26. Pogon turbine 26.1. Pripremanje turbine za pogon 26.2. Posluživanje i nadzor turbine za vrijeme pogona 26.3. Obustavljanje pogona i konzerviranje turbine 26.4. Kvarovi na turbini 26.5. Otvaranje (remont) i pregled (revizija) turbine 2.13.3. OBJAŠNJENJE. Raspoloživi broj sati ne dopušta šira teorijska tumačenja već učenike treba upoznati s funkcijom, sastavnim elementima i održavanjem parnih kotlova i parnih turbina. Od učenika se traži da imaju određeni stupanj znanja iz prethodno odslušanih i položenih tehničkih predmeta, kao što su: kemija, fizika, matematika, termodinamika, hidrodinamika, elementi strojeva i automatizacija. Nastavu treba uskladiti s izvođenjem nastave iz predmeta Upravljanjem brodskih sustavima i Automatizacija brodskih sustava. Druga pretpostavka za uspješno ostvarivanje cilja i zadaće predmeta jest dobra opremljenost učionica nastavnim pomagalima i sredstvima. Na svakom satu treba koristiti najprikladniju metodu i sredstvo za određenu metodsku jedinicu. Nikada ne treba zaboraviti uporabu udžbenika i zabilješke učenika u metodi izvođenja nastave. 2.13.4. MATERIJALNI UVJETI: Nastava se izvodi u specijaliziranim učionicama. Mjerenja i ispitivanja pojedinih parametara moguća su samo u specijaliziranim učionicama, na brodu ili u radionicama proizvođača strojeva i opreme. 2.13.5. LITERATURA koja se preporučuje: Milan Novoselić: Brodski parni kotlovi i strojevi, " Školska knjiga", Zagreb.

46

2.14 POMOĆNI BRODSKI STROJEVI RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - 2 2

2.14.1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Cilj je ovog programa osposobiti učenike da, nakon dvogodišnje nastave, mogu usvajati praktična znanja u strojnom kompleksu na brodu. Učenicima treba dati teorijska znanja o principu rada, izvedbama, rukovanju i kontroli rada pomoćnih brodskih strojeva, uređaja za sigurnost plovidbe i spašavanje ljudskih života na moru te uređaja za sprječavanje onečišćenja okoliša. Zadaće programa su usvajanje teorijskih i operativnih znanja te razvoj pozitivnih radnih sposobnosti. 2.14.2. OKVIRNI SADRŽAJI Treći razred 1. Stapne i klipane sisaljke 1.1. Jednorodna, dvorana, diferencijalna sisaljka, zračna komora 1.2. Sisaljke s promjenjivim stapanjem 1.3. Vrste pogona i snaga potrebna za pogon sisaljke 1.4. Detalji stapnih sisaljki 1.5.Dijelovi stapnih pumpi 1.6. Materijali za izradu sisaljki i primjena na brodu, rad sa crpkama (STCW--A-III/1) 2. Centrifugalne sisaljke 2.1. Teorijske osnove rada centrifugalnih sisaljki (trokuti brzina, specifična energija i količina dobave) 2.2. Obilježja centrifugalne sisaljke 2.3. Ponašanje centrifugalnih sisaljki u radu (radna točka, karakteristike serijskog i paralelnog rada) 2.4. Regulacija dobave centrifugalnih sisaljki 2.5. Smetnje u radu centrifugalnih sisaljki i njihovo otklanjanje 2.6. Primjena na brodu, rad sa crpkama (STCW--A-III/1) 3. Rotacijske sisaljke 3.1. Zupčana sisaljka, princip rada, količina dobave 3.2. Vijčana sisaljka, princip rada, količina dobave 3.3. Sisaljke sa vodenim prstenom 3.4. Sisaljka s krilcima 3.5. Primjena na brodu, rad sa crpkama (STCW--A-III/1) 4. Mlazne sisaljke 4.1. Ejektori 4.2. Injektori 4.3. Primjena na brodu, rad sa crpkama (STCW--A-III/1) 5. Membranske sisaljke 6. Uređaji za gašenje požara sadržaji se obrađuju u predmetu Protupožarna zaštita

7. Kompresori sadržaji se obrađuju u predmetu Hidraulika i pneumatika

8. Ventilatori 8.1. Princip rada ventilatora, količina dobave 8.2. Izvedbe ventilatora 8.3. Smetnje u radu

47

9. Uređaji za prijenos zapovijedi i komunikaciju 9.1. Telegraf 9.2. Sirena (tyfon) 9.3. Telefon (baterijski i bezbaterijski) i cijevi za dojavu 9.4. Uređaji za daljinsko upravljanje 10. Uređaji za krcanje tereta, sidrenje i privez 10.1. Samarica s vitlom i pokretne dizalice 10.2. Sastavni dijelovi električnog vitla, elektromagnetska kočnica 10.3. Sidreno vitlo 10.4. Pritezno vitlo 10.5. Dizalica u strojarnici 10.6. Pogon vitala i zahtjevi, snaga potrebna za pogon vitla 10.7. Sohe čamaca za spašavanje 11. Kormilarski uređaji 11.1. Općenito o kormilarenju, osnovni proračun sile i momenta na listu kormila 11.2. Propisi u svezi s kormilarskim uređajima 11.3. Ručni kormilarski stroj 11.4. Hidraulični kormilarski strojevi 11.5. Električni kormilarski stroj 11.6. Propulzori, Voith-Schneiderov vijak Četvrti razred 12. Cjevovodi 12.1. Osnove hidromehanike 12.2. Elementi cijevnih vodova, spojevi, armatura i filtri 12.3. Kaljužni cjevovod 12.4. Balastni cjevovod 12.5. Protupožarni cjevovod 12.6. Usisni bunar mora 12.7. Vodovodi 12.8. Cjevovod otpadnih voda 13. Separatori i filtri 13.1. Općenito o odvajanju, princip rada separatora 13.2. Čistilac i bistrilac 13.3. Kontrola rada separatora 13.4. Elementi automatskog separatora 13.5. Smetnje u radu separatora i njihovo otklanjanje 13.6. Filtri, dijelovi filtra 13.7. Samočistivi filtri. 13.8.Uređaji za odjeljivanje ulja iz zauljene vode 13.9.Uređaji za sanitarne i otpadne vode 14. Rashladni uređaji 14.1. Općenito o rashladnim uređajima i vrste 14.2. Teorijske osnove rada rashladnih uređaja 14.3. Apsorpcijski rashladni uređaji 14.4. Kompresorski rashladni uređaji 14.5. Osnove za izračunavanje parametra rashladnog procesa 14.6. Vrste rashladnih medija i svojstva

48

14.7. Postupak prilikom upućivanja, zaustavljanja, punjenja rashladnog medija, kontrola rada i održavanje rashladnih uređaja. 14.8.Rashladni sustav za održavanje živežnih namirnica 14.9. Rashladni sustavi za prijevoz hlađenih tereta 14.10.Rashladni sustavi za prijevoz ukapljenih plinova 15. Uređaji za ventilaciju, grijanje i klimatizaciju 15.1. Uređaji za ventilaciju (sustavi) 15.2. Uređaji za sušenje zraka a skladištima 15.3. Relativna vlažnost zraka, ix-dijagram 15.4. Uređaji za grijanje 15.5. Uređaji za klimatizaciju 15.6. Zaštita od buke 16. Razni uređaji 16.1. Evaporatori, namjena i vrste (parni i na bazi protukomore) 16.2. Pogon i održavanje u radu, automatski rad 16.3. Uređaji za spaljivanje otpadaka 17. Brodska dokumentacija za zaštitu morskog okoliša 17.1.Mjere opreza za sprječavanje onečišćenja morskog okoliša (Marpol 73/78) 2.14.3. OBJAŠNJENJE. Raspoloživi broj sati ne dopušta šira teorijska tumačenja već učenike treba upoznati s funkcijom, sastavnim elementima i održavanjem pomočih brodskih strojeva. Od učenika se traži da imaju određeni stupanj znanja iz prethodno odslušanih i položenih tehničkih predmeta, kao što su: fizika, matematika, termodinamika, hidrodinamika, elementi strojeva i automatizacija. Nastavu treba uskladiti s izvođenjem nastave iz predmeta Upravljanjem brodskih sustavima i Automatizacija brodskih sustava. Druga pretpostavka za uspješno ostvarivanje cilja i zadaće predmeta jest dobra opremljenost učionica nastavnim pomagalima i sredstvima. Na svakom satu treba koristiti najprikladniju metodu i sredstvo za određenu metodsku jedinicu. Nikada ne treba zaboraviti uporabu udžbenika i zabilješke učenika u metodi izvođenja nastave. 2.14.4. MATERIJALNI UVJETI Prilikom održavanja i izvođenja nastave, potrebno je koristiti instrukcijske knjige uređaja, sheme, nacrte, dijagrame i modele. U nastavu aktivno uključiti učenike u prikupljanju navedenih nastavnih sredstava. U sklopu materijalnih mogućnosti škola, što više primjenjivati metodu demonstracije, odnosno organizirati posjete brodskim i drugim pogonima, ne zanemarujući i ostale nastavne metode. Kroz različite nastavne oblike razvijati sposobnost uočavanja i samostalnost učenika. 2.14.5. LITERATURA koja se preporučuje za nastavnike Velimir Ozretić, Brodski pomoćni strojevi i uređaji

49

2.23. POMORSKO PRAVO RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI GODIŠNJE - 2 -

2.23.1. CILJ i ZADAĆE PROGRAMA Cilj obrazovanja iz sadržaja predmeta je stjecanje osnovnih i temeljnih znanja iz područja pomorskog prava. Zadaće ovog predmeta su :

- naučiti propise u svezi plovidbe na morima - naučiti propise u svezi boravka broda u lukama - naučiti propise u svezi pomorskog imovinskog prava - naučiti propise u svezi carinskog sustava i carinskog postupka - naučiti propise u svezi havarija - naučiti propise u svezi pomorskog osiguranja - naučiti bitne postavke međunarodnog prava mora

2.23.2. SADRŽAJ 1 Uvod u pomorsko pravo Pojam i glavna podjela pomorskog prava, bitni pravci

razvoja pomorskog prava u svijetu, pitanje unifikacije pravne problematike te kompatibilnosti s nacionalnim zakonodavstvima

2 Međunarodno pravo mora

Obalno more, unutrašnje morske vode, pravi status, teritorijalno more, pravni status, otvoreno more, pravi statusu, slobode, ograničenja sloboda. Epikontinentalni pojas, pravni status, granice. Međunarodni tjesnaci, pojam, podjela, pravi status u međunarodnom pravu, pravo tranzitnog prolaza, pravo pristupa moru neobalnih država. Arhipelaško more, arhipelaške države, pravno reguliranje plovidbe arhipelaškim vodama. Gospodarski pojas, pojam, pravni status, prevencija i zaštita morskog okoliša. Zona kao opće dobro čovječanstva, pojam , pravni status. Međunarodna pomorska organizacija IMO i glavne međunarodne Konvencije koje tretiraju pomorsko pravnu problematiku, osnovna načela Konvencije UN o pravu mora iz 1982 godine, diplomatska i konzularna služba u pomorstvu. Str7

3 Pomorsko upravno pravo (sigurnost plovidbe)

Glavni elementi upravnog prava glede sigurnosti plovidbe. Luke i red u lukama, plovidba, peljarenje, utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu. Brodske knjige i isprave, glavna podjela, funkcija na brodu. Bitne odrednice brodskih isprava. Svjedodžbe, funkcija, način izdavanja, rok valjanosti. Brodski dnevnik, funkcija, sadržaj način popunjavanja, kontrola. Dnevnik stroja, funkcija sadržaj, vođenje, kontrola od strane lučkih vlasti.

4. Carinski sustav Carinski sustav, slobodne luke i slobodne lučke zone, prekršajni postupak s brodom.

5. Stvarna prava na brodu Pravo vlasništva, ugovori o gradnji broda, ugovorno založno pravo na brodu, hipoteka, zakonsko založno

50

pravo na brodu (privilegirana potraživanja).

6. Ugovori o iskorištavanju pomorskih brodova

Ugovor o prijevozu stvari morem, bitne odrednice, glavna podjela, brodarski ugovori, potprijevozni ugovori, pomorsko-vozarski ugovori, brodarski ugovor na putovanje i na vrijeme, obrada i pravno tumačenja bitnih klauzula i pojmova iz ugovora. Izvršenje ugovora o pomorskom prijevozu, priprema broda, ukrcaj i prijevoz stvari, odgovornost po međunarodnim Konvencijama, opći pravni problemi vezani za mjesto pristajanja, ukrcaja , iskrcaja tereta.

7. Ugovor o tegljenju Ugovor o tegljenju; pojam ugovora, bitni elementi, prijevoz tegljenjem, tegljenje i spašavanje. Ostali plovidbeni pothvat

8. Pomorske havarije Glavni pojmovi pomorskih havarija, pojam zajedničke i partikularne havarije, bitni elementi zajedničke havarije, glavni primjeri, likvidacija zajedničke havarije, kontribucije pri likvidaciji, praktičan postupak zapovjednika prilikom nastanka i likvidacije zajedničke havarije, havarijska obveznica

9. Spašavanje na moru Pojam spašavanja, obveza spašavanja, obveza spašavanja ljudi i imovine,; ugovor o spašavanju, nagrada za spašavanje; praktičan postupak zapovjednika prilikom spašavanja i nakon spašavanja, vađenje potonulih stvari

10. Pomorsko osiguranje Pojam i bitni elementi pomorskog osiguranja, vrste osiguranja, rizik, premija, naknada štete, materijalni interes osiguranika, polica pomorskog osiguranja, polica na vrijeme i polica na putovanje, valutirana i nevalutirana polica, pojam i razvoj klupskog osiguranja, pokriveni rizici, ugovor o osiguranju, praktičan postupak zapovjednika u slučaju nastupa osiguranih šteta na brodu

OBJAŠNJENJE Program je korigiran i nadopunjen preporukama IMO - a Model Course 7.03. i to u dijelu obrade međunarodnog prava mora. Predmetni nastavnik treba da se bazira na problematici međunarodnih konvencija koje tretiraju određenu problematiku, a manjim se dijelom bazirati na nacionalna zakonodavstva. Kod tretiranja međunarodnih konvencija treba dati samo osnovne postavke pojedinih konvencija iz razloga što se detaljnija obrada pojedinih konvencija treba obrađivati u ostalim predmetima kamo spadaju po sadržaju (MARPOL Konvencija obrađuje se u okviru predmeta Krcanje i slaganje tereta 4, Međunarodna konvencija o teretnim vodenim linijama 1966 biti će inkorporirana u predmete Stabilnost broda 3 i Stabilnost broda , krcanje i slaganje tereta 4, SOLAS konvencija 1974 po svim svojim sadržajima obrađivati će se u predmetima, Stabilnost broda 3, Stabilnost broda krcanje i slaganje tereta 4, Sigurnost na moru, Pomorske komunikacije itd; ISM kod biti će obrađen u okviru predmeta Sigurnost na moru, STCW konvencija biti će obrađena u okviru predmeta Stabilnost broda, krcanje i slaganje tereta, ITU Radio Regulations u okviru

51

predmeta Pomorske komunikacije, International Convention on tonnage Measuremet of ship 1969 u okviru predmeta Stabilnost broda krcanje i slaganje tereta 3 i 4, Međunarodna konvencija o prijevozu putnika i prtljage Atena s protokolom iz 1990 g. biti će obrađena u okviru Sigurnosti na moru, Međunarodna konvencija o izjednačavanju nekih pravila o sudaru brodova 1910 u okviru Manevriranja brodom i PISM - a, Međunarodna konvencija o spašavanju - London 1989 u okviru Sigurnosti na moru. Tijekom izvođenja nastave nastavnik treba pojedine cjeline spajati u jednu logičku cjelinu izbjegavajući iznositi preveliki broj suhoparnih činjenica. Preporučljivo je da učenici kroz seminarske radove obrađuju pojedine slučajeve iz pomorskog prava. Dio koji se odnosi na brodsku administraciju obvezno treba obraditi uz pomoć računalnih programa koji se koriste na brodu pri vođenju brodske administracije. Opseg izlaganja pojedinih poglavlja predmetni nastavnik će prilagoditi specifičnostima brodostrojarstva. 3.23.4. MATERIJALNI UVJETI Za izvođenje programa potrebna je učionica opremljena nastavnim sredstvima i pomagalima te raznom pravnom dokumentacijom, spisima i međunarodnim propisima iz pomorskog prava 2.11.5. LITERATURA Grabovac : Pomorsko pravo, Školska knjiga Zagreb

52

2.15. POMORSTVO RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - - 2

2.15.1. CILJ I ZADACI Temeljni ciljevi ovog predmeta jesu saznanje o stabilnosti broda, sigurnosti broda te održavanju plovnosti broda na operativnoj razini. Zadaće ovog predmeta su : - steći temeljna saznanja o stabilnosti broda i čimbenicima koji na to utječu - osposobiti učenike za uporabu odgovarajućih knjiga za proračun stabilnosti i trima broda te uporabu tablica i dijagrama u svezi proračuna stabilnosti sigurnosti broda. 2.15.2. SADRŽAJ REDNI BROJ

NAZIV NASTAVNE CJELINE OKVIRNI SADRŽAJ

1. Deplasman ( 4 sata predavanja ) definicija deplasmana Načini proračuna deplasmana Uporaba tablica i krivulja Zavisnost deplasmana o srednjom gazu broda Promjene volumena uronjenog dijela broda Težina praznog broda Teški deplasman sveukupna nosivost broda ( DWT ) Tone po centimetru zagažaja ( TPC ) Koeficijent punoće Jednadžba masa Proračun deplasmana na osnovu koeficijenta punoće

2. Uzgon(2 sata predavanja ) Značenje uzgona broda rezervni uzgon i njegovo značenje Stabilnost broda kod oštećenja

3. Promjena gaza broda za određenu promjenu gustoće mora ( 3 sata predavanja )

Odnos gustoće mora i promjene gaza broda FWA i TPC za slatku vodu Mjerenje gustoće vode Proračun tereta na osnovu gaza broda u zavisnosti o gustoći mora

4. Statička stabilnost broda ( 3 sata predavanja )

Zakoni plovnosti Osnovne točke poprečne stabilnosti i njihovo određivanje Moment statičke stabilnosti broda Poluga uspravljanja broda (GZ) Utjecaj deplasmana i poluge na stabilnost broda

5. Početna poprečna stabilnost ( 4 sata predavanja )

Početni poprečni metacentar Stabilnost kod malih kutova nagiba metacentarska visina kao mjerilo i pokazatelj početne poprečne stabilnosti broda Proračun početne metacentarske visine

6. Kut ovjesa ( Angle of lool )- ( 1 sat predavanja )

Stabilnost kod negativne početne metacentarske visine

7. Krivulje statičke stabilnosti Stabilnost broda kod velikih kutova nagiba

53

( 4 sata predavanja ) Proračun poluge uspravljanja broda GZ za različite kutove nagiba Konstrukcija i analiza krivulje poluga statičke stabilnosti Utjecaj visine sustavnog težišta broda na vrijednost poluge uspravljanja broda

8. Pomak sustavnog težišta broda (4 sata predavanja )

Pravila o pomaku sustavnog težišta broda Pomak težina, ukrcaj i iskrcaj te njihovo djelovanje na pomak sustavnog težišta broda ( G ) Utjecaj ukrcaja i iskrcaja tereta samaricom na pomak sustavnog težišta broda Utjecaj palubnog tereta i potroška goriva na pomak točke ( G )

9. Nagib broda i ispravke ( 6 sati predavanja )

Uporišna točka uzdužnica broda Nastanak kuta nagiba : ukrcajem i iskrcajem težina izvan uzdužnice poprečnim pomakom težine okomito-poprečnim pomakom težine Momenti oko uzdužnice broda i kako se uklanja nagib broda Proračun količine težina za dovođenje broda u uspravan položaj

10. Slobodne površine tekućina (3 sata predavanja )

Općenito o slobodnim površinama tekućina Utjecaj slobodnih površina na početnu stabilnost Proračun ispravljene metacentarske visine GoM uslijed utjecaja slobodnih površina tekućina.

11. Trim ( 6 sati predavanja ) Pojam uzdužne stabilnosti Težište plovne vodene linije ( F) Trim, moment trima, jedinični moment trima Proračun gazova broda kod ukrcaja i iskrcaja težina Postavljanje broda na ravnu kobilicu ili željeni gaz

12. Stabilnost broda u otečenom stanju ( 1 sat predavanja )

Općenito o naplavljivanju I , II i III slučaj naplavljivosti Krivulja naplavljivosti Utjecaj prodora vode na trim i stabilnost broda Općenito o pregrađivanju

13. Uvod u navigaciju Podjela navigacije. Zemljopisne koordinate. Mjerne jedinice u navigaciji. Nautička milja, čvor. Općenito o brzini i prevaljenom putu. Odnos brzine, prevaljenog puta i vremena. Mjerenje brzine. Brzina i dijagram okretanja vijka.

14. Zemljin magnetizam Zemlja kao magnet. Geomagnetski elementi. Varijacija

15. Magnetski kompas, kurs i azimut

Magnetski kompas. Kurs broda, azimut, pramčani kut. Pretvaranje kurseva i azimuta

16. Navigacijske karte Općenito o navigacijskim kartama. Znakovi i skraćenice na navigacijskim kartama. Pribor za rad na karti i rješavanje osnovnih navigacijskih zadataka. Mjerenje udaljenosti. Vađenje i unošenje zemljopisnih koordinata. Ucrtavanje i očitavanje kurseva i azimuta. Navigacijske oznake na plovnom putu, dnevne i noćne oznake. Svjetla i

54

svjetionici. 17. Međunarodna pravila o

izbjegavanju sudara na moru Općenito o međunarodnim pravilima o izbjegavanju sudara. Svjetla i znakovi brodova na mehanički pogon, jedrenjaka, ribarskih brodova i usidrenih brodova. Svjetla i znakovi brodova nesposobnih za manevar, brodova ograničene sposobnosti manevriranja. Pravila za plovidbu i kormilarenje, položaj protukursa, križanja i pretjecanja. Međusobne obveznosti brodova. Plovidba u uskim kanalima i shemama odvojene plovidbe.

2.15.3. OBJAŠNJENJE Tijekom izvođenja nastave učenici osim teorijskih znanja trebaju usvojiti i praktična znanja kao što su : praktično računanje i rješavanje problema iz područja poprečne i uzdužne stabilnosti, praktičnu uporabu instrukcijskih knjiga, vađenje podataka iz tablica i dijagrama i krivulja. Iz dijela programa navigacije učenici trebaju osim teorijskih znanja usvojiti praktična znanja rada na karti te usvojiti znanja iz međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru. Kod izradbe izvedbenog programa nastavnik treba predvidjeti i broj sati za vježbe te broj sati za provjeru teorijskih i praktičnih znanja učenika. Pri ocjenjivanju učenika elemente teorije provjeravati redovnim usmenim propitivanjem zbog redovitog praćenja gradiva, a elemente proračuna pismenim putem. Dio ocjenjivanja trebao bi se odnositi iz znanja rada na pomorskoj karti. 2.15.4. MATERIJALNI UVJETI Za izvođenje ovog predmeta potrebna je učionica opremljena slikama, shemama, planovima brodova, knjigama trima i stabilnosti te hidrostatskim tablicama. Dio programa iz ovog predmeta treba se izvoditi u kabinetu nautike na pomorskim kartama. 2.15.5. LITERATURA Marnika, Stabilnost broda, udžbenik za III . razred pomorskih škola Simović , Terestička navigacija

55

2.16. UPRAVLJANJE BRODSKIM SUSTAVIMA RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - - - 2

2.16.1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA Cilj programa je postići da učenik, koristeći teoretska saznanja dobivena kroz "stručne" predmete, može uspješno upravljati strojnim kompleksom. Učenik mora biti sposoban za samostalno ispunjavanje postavljenih zadataka i otklanjanje mogućih grešaka u radu strojnog kompleksa, koje su nastale za vrijeme obavljanja brodske straže ili na školskom brodu ili na simulatoru, koji mora ispunjavati odgovarajuće uvjete u skladu s STCW konvencijom. Nastavom (vježbama) u ovom predmetu učenici će naučiti: Primijeniti stečeno teoretsko znanje iz stručnih predmeta u održavanju pogona, Rješavati tehničke probleme koji nastaju za vrijeme brodske straže, Ispravno rukovati strojnim kompleksom u skladu s propisima o sprječavanju zagađivanja i zaštiti čovjekova okoliša. 2.16.2. OKVIRNI SADRŽAJI 1. Priprema glavnog i pomoćnog postrojenja za rad - punjenje broda mazivom (cilindrično, kartersko, turbinsko ulje) - priprema goriva za uporabu: separiranje i transferiranje između pojedinih tankova - punjenje broda gorivom (teško i lako) - priprema maziva za uporabu: separiranje - parospremanje kotla/kotlova - punjenje i održavanje sustava komprimiranog zraka za upućivanje i automatiku - priprema i upućivanje električnih agregata (dizel/turbina) - sinkronizacija agregata i mreže, ukopčavanje i prebacivanje generatora 2. Održavanje u radu glavnog i pomoćnog postrojenja - upućivanje glavnog motora - održavanje postrojenja u režimu rada niskog broja okretaja s pomoću dizel goriva - manevriranje – manevarska vožnja i održavanje parametara u dopuštenim granicama - očitavanje mjerenih vrijednosti - prebacivanje postrojenja na režim rada s teškim gorivom – navigacijski režim rada motora - otkrivanje nepravilnosti u radu postrojenja i poduzimanje mjera glede sprječavanja oštećenja i onečišćenja - rad s električnim i elektronički upravljanim uređajima - uporaba internih sustava komunikacije (telefona) na brodu - redovni rad oko brodskih crpki - održavanje kotlova u radu - rad s kaljužnim, balastnim i teretnim sustavom crpki – stabilitet broda (uzdužni i poprečni)

Postupci isključivanja glavnog i pomoćnog postrojenja i pravilno raspremanje kompleksa

56

Poslovi prihvaćanja straže, upisivanje i vođenje dnevnika stroja - označavanje bitnih karakteristika za ispravno održavanje preuzete brodske strojarske straže. Sigurnosni, i postupci u nuždi, prebacivanje kontrola upravljanja daljinsko/lokalno za sve sustave Otkrivanje najčešćih grešaka na postrojenju uključujući kontrolne sustave u strojarnici i kotlovnici, poduzimanje aktivnosti u sprječavanju oštećenja Postupci vrednovanja (evaluacije) radnih karakteristika, kapaciteta i ekonomskog aspekta 2.16.3. OBJAŠNJENJE Program se mora izvoditi kao vježbe, jer proističe iz teoretskih sadržaja stručnih predmeta. Učenici moraju posjedovati teorijska znanja iz stručnih predmeta jer ovaj predmet podrazumijeva praktičnu «nadgradnju» teorije. Broj polaznika u grupama ovisi o broju radnih mjesta na simulatoru i ne smije biti veći od osam, pa odatle i broj sati 4x64 odnosno četiri puta po dvije grupe. 2.16.4. MATERIJALNI UVJETI Za izvođenje nastave potrebno je koristiti: školski brod potpuno opremljen odgovarajućim strojnim sustavima ili konvencije strojarski simulator koji odgovara uvjetima IHO konvencije, 2.16.5. LITERATURA: Tehnička dokumentacija strojeva na školskom brodu ili tehnička dokumentacija strojarskog simulatora; Dnevnik stroja na brodu trgovačke mornarice i Udžbenici stručnih predmeta.

57

2.17. RADIONIČKE VJEŽBE RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO 4 3 3 2

2.17.1. CILJ I ZADACI PROGRAMA Cilj nastave ovog programa je usvajanje osnovnih praktičnih znanja i stjecanje određenog stupnja vještina i radnih navika. Posebno je važno svladati tehnologiju, točnost, primjenu standarda i služenje tehničko tehnološkom dokumentacijom. Isto tako važno je naučiti primjenjivati mjere zaštite pri radu i zaštite okoliša, uočiti povezanost prakse i teorije i njihovu važnost na formiranje profila tehničara za brodostrojarstvo. Zadaci nastave ovog programa jesu: - osposobiti učenike za pravilno izvođenje radnih operacija do stupnja vještina, koje su potrebne u sklapanju strojnih sklopova; - upoznati kinematiku i funkciju alatnih strojeva, alata i vrste materijala na temelju čega će učenici moći izvršiti pravilan izbor metoda rada u skladu s racionalnim principima proizvodnje; - naučiti primjenjivati standarde i koristiti tehničku i tehnološku dokumentaciju; - kod učenika formirati radne navike, disciplinu, odgovornost pri donošenju odluka, zanimanje za stručno usavršavanje i samoobrazovanje; - kod učenika formirati naviku za stalnu primjenu zaštitnih sredstava i odgovornost prema zaštiti okoliša. 2.17.2. SADRŽAJ PROGRAMA Prvi razred (4/140) 1. Organizacija rada u radionici i praktikumu za tehnologiju obrade materijala Unutarnja organizacija radionice i praktikuma. Osnovna načela organizacije rada. Upoznavanje učenika s radnim mjestima za ručnu i strojnu obradu materijala. Radna i tehnološka discipline u radionici i praktikumu. Zaduživanje učenika s radnim mjestom i opremom radnog mjesta. 2. Sigurnost na radu i protupožarna zaštita Uloga i značenje zaštite na radu (nezgode, profesionalna oboljenja, ljudske žrtve, materijalne štete). Mjere za sprečavanje nezgoda na radu. Propisi o zaštiti na radu. Izvori opasnosti i njihova otklanjanja u području obradi materijala. Osobna zaštitna sredstava, važnost i primjena. 3. MJERENJE 3.1. Uvod u postupak mjerenja: - pojam mjerenja, - važnost mjerenja a procesu rada, - mjerni sustavi (jedinične mjere, prametar, metrički sustav, engleski mjerni sustav, IS sustav. 3.2. Vrste mjerila: - metar, - pomično mjerilo, - mikrometar, - mjerni sat, - kutnik, - kutomjer, - šablona, - ploha, - točnost mjerenja pojedinim mjerilima,

58

- rukovanje mjerilima i praktična primjena - čuvanje i održavanje mjerila. 4. OCRTAVANJE I OBILJEŽAVANJE 4.1. Primjena ocrtavanja i obilježavanja - pojam ocrtavanja, - pojam obilježavanja, - alat za ocrtavanje i obilježavanje (crtaća igla, paralelno crtalo, šestar), - ovisnost primjene alata o materijalu. 4.2. Priprema obrađenih i neobrađenih ploha za ocrtavanje - premazivanje čelične obrađene plohe bakrenim sulfatom - premazivanje neobrađenih metalnih ploha kredom - praktično ocrtavanje - praktično obilježavanje - zaštita na radu od ogrebotina i udarca čekićem, pažljivo rukovanje ručnim alatima. 5. PILJENJE 5.1. Primjena sječenja: - vrste sječenja, - pojam oštrice i djelovanja sila. 5.2. Praktična primjena piljenja: - brzina rezanja, - vrste pila s obzirom na rukovanje (ručna, strojna) - vrste pila s obzirom na materijal za piljenje (čelik, obojeni metali, drvo i sl.), - uvježbavanje operacija piljenja, - zaštita od ozljede šake i prstiju. 6. TURPIJANJE 6.1. Obrada predmeta turpijanjem: - pojam turpijanja, - primjena turpijanja, - brzina turpijanja. 6.2. Vrste turpija: - oblik turpija (plosnati, kvadratni, poluokrugli, okrugli, trokutasti, nožasti, krovasti, jezičasti i dr.), - veličina turpija prema standardu , - vrste nasjeka (križni, jednostruki, lučni, u obliku rašpe). 6.3. Pritezanje predmeta za obradu: - određivanje visine škripca, - učvršćivanje predmeta u škripac (predmeti s neobrađenom i predmeti s obrađenom površinom), - nasađivanje turpija, - položaj tijela pri turpijanju, - zaštita od ogrebotina i ozljeda. 6.4. Vrste turpijanja i primjena: - uzdužno, - poprečno, - križno, - koso, - stepenasto, - zaobljeno, - okruglo turpijanje, - grubo turpijanje, - fino turpijanje i sprječavanje začepljenja, - izbor turpije prema materijalu, obliku i finoći zahtijevane obrade, - zaštita oštrica turpija od dodira zakaljenih predmeta.

59

7. BUŠENJE 7.1. Bušenje i njegova primjena: - princip rada svrdla, - ovisnost oblika svrdla o vrsti materijala koji se buši, - brzina rezanja, brzina vrtnje i posmak svrdla, - korištenjem tablica za izbor brzine rezanja, - vrste hlađenja alata. 7.2. Vrste strojeva za bušenje: - ručna električna bušilica, - ručna mehanička bušilica, - stolna bušilica. 7.3. Priprema stroja i alata za bušenje: - uporaba ručnog i strojnog škripca, - pritezanje predmeta u škripac, - pritezanje svrdla u bušnu glavu, - bušenje provrta do 10 mm ručnom mehaničkom, ručnom električnom i stolnom bušilicom, - zaštita na radu od posjekotina, ogrebotina, udara električne struje i uklanjane strugotine. 7.4. Upuštanje provrta: - svrha upuštanja, - alat za upuštanje, - brzina vrtnje alata, - sredstvo za hlađenje, - praktično izvođenje, - zaštita na radu od posjekotina, ogrebotina, udara električne struje i uklanjanje strugotine i drugih nečistoća. 8. RAZVRTAVANJE 8.1. Primjena razvrtavanja: - pojam i svrha razvrtavanja, - princip rada razvrtača, - vrste razvrtača, - kvaliteta obrađene površine razvrtavanjem. 8.2. Priprema provrta za ručno i strojno razvrtavanje - određivanje dimenzija provrta, - bušenje provrta strojno, - razvrtavanje provrta ručno i strojno, - tehnika razvrtavanja, - zaštita na radu od ozljeda i udara električne struje. 9. SJEČENJE 9.1. Primjena sječenja:- - princip rada i kutovi sjekača, - vrste sjekača, - svrha sječenja. 9.2. Rukovanje alatom za sječenje - ručno sječenje sjekačem, - ručno sječenje škarama, - strojno sječenje škarama, - strojno sječenje alatima, - zaštita na radu od ozljeda i udara električne struje. 10. RUČNO REZANJE NAVOJA 10.1. Primjena ručnog narezivanja nareza: - obrada ručnim rezanjem navoja

60

- utvrđivanje dimenzija svornjaka za vanjski navoj i provrta za unutarnji navoj pomoću tablica prema standardu - upuštanje provrta i skidanje kosine na svornjaku, - zaštita na radu od ozljeda. 11. SAVIJANJE I RAVNANJE 11.1. Proces savijanja i njegova primjena: - pojam savijanja, - ravnanje, - utjecaj savijanja i ravnanja na stvaranje sila u strukturi materijala. 11.2. Vrste savijanja i ravnanja: - ručno savijanje i ravnanje žice, limova i cijevi, - alat za ručno savijanje i ravnanje, - strojno ravnanje i savijanje žica, limova i cijevi, - tehnička zaštita od ozljeda. 12. BRUŠENJE ALATA 12.1. Namjena brušenja: - operacija bušenja i izbor alata, - sredstva za brušenje, - namještanje brusne ploče na stroj i provjeravanje ispravnosti prema uputstvu proizvođača. 12.2. Tehnike brušenja i njihova primjena: - ručno brušenje priručnim alatom na stroju za brušenje, - primjena sredstava za hlađenje, - tehnička zaštita od čestica, ozljeda i udara električne struje. 13. PROBIJANJE I IZBIJANJE 13.1. Probijanje provrta na metalu i nemetalu: - ručno probijanje provrta, - strojno probijanje provrta, - alat za probijanje provrta, - tehnička zaštita pri radu od ozljede prstiju i udara električne struje. 13.2. Izbijanje: - izbijanje svornjaka, - izbijanje osovina, - izbijanje ležaja, - alat za izbijanje 14. LEMLJENJE - princip spajanja lemljenjem, vrste lemljenja, priprema predmeta i materijala za lemljenje, izvođenje lemljenih spojeva, primjena lemljenja u struci. Opasnost na radu i mjere zaštite. 15. LIJEPLJENJE - princip spajanja lijepljenjem, sredstva za lijepljenje, priprema predmeta za lijepljenje, izvođenje

lijepljenih spojeva, primjena lijepljenih spojeva u struci. Opasnosti na radu i mjere zaštite. 16. ZAVARIVANJE - princip zavarivanja materijala, vrste zavarivanja (kovačko, plinsko, električno), priprema predmeta za ručno zavarivanje (plinsko i električno), materijal za zavarivanje, alat i pribor za zavarivanje, izvođenje zavarenih spojeva, pogreške pri zavarivanju, ispitivanje zavarenih spojeva, primjena zavarenih spojeva u strojarstvu. Opasnost na radu i mjere zaštite. 17. ZAŠTITA MATERIJALA (OBRADA NANOŠENJEM)

61

Vrste korozije. Šteta od korozije. Otpornost materijala na koroziju. Postupci zaštite materijala od korozije. Priprema predmeta za zaštitu i sredstava za zaštitu. Izvođenje određenih postupaka zaštite (ovisno o mogućnostima školske radionice ili u tvornici). Opasnost na radu i mjere zaštite. 17. ZAŠTITA OKOLIŠA PRI RUČNOJ I STROJNOJ OBRADI MATERIJALA Drugi razred (3/105) 1. OBRADA MATERIJALA ODVAJANJEM ČESTICA: 1.1.Osnovni pojmovi: geometrijski oblik oštrice alata, brzina rezanja, sile pri rezanju, trošenje alata, grijanje alata, materijali za alate, hlađenje i podmazivanje alata, važnost tolerancija pri obradi materijala.str1 1.2. Tokarenje: osnovni pojmovi o tokarenju, upoznavanje radnog mjesta, opasnosti na radu i mjere zaštite, rukovanje tokarskim strojem, priprema alata i stroja za red, namještanje izratka a steznu glavu, određivanje režima obrade prema zadanim podacima, izvođenje tokarenja (uzdužno, poprečno, unutarnje tokarenje, odrezivanje, grubo i fino tokarenje). Izrada jednostavnih dijelova, npr. svornjaka, osovinica, šarke, prirubnica itd. Mjerenje i kontrola izratka. 1.3. Glodanje: osnovni pojmovi o glodanju, upoznavanje radnog mjesta, opasnosti na radu i mjere zaštite, rukovanje glodalicom, priprema stroja i alata za rad, namještanje izratka na radni stol glodalice, određivanje režima rada prema zadanim podacima, izrada jednostavnih predmeta glodanjem. Mjerenje i kontrola izratka. Hlađenje alata i predmeta. Održavanje stroja i alata. 1.4. Blanjanje: osnovni pojmovi o blanjanju, upoznavanje radnog mjesta, priprema stroja i alata za rad, upoznavanje i rukovanje kratkohodnom blanjalicom, namještanje izratka, određivanje režima rada, obrada izratka na kratkohodnoj blanjalici. Mjerenje i kontrola. Održavanje stroja i alata. 1.5. Brušenje: princip obrade brušenjem, upoznavanje radnog mjesta, opasnosti na radu i mjere zaštite, priprema stroja i alata za rad, namještanje izratka na radni stol brusilice, određivanje režima izrade, obrada jednostavnih predmeta na brusilici. Mjerenje i kontrola. Održavanje stroja. 1.6. Ostali postupci: bušenje, ozubljivanje, provlačenje. 1.7. Upravljanje alatnim strojevima: principi upravljanja alatnim strojevima (kratak opis). Osnove numeričkog upravljanja alatnim strojevima. 1.8. Zaštita na radu kod strojne obrade materijala odvajanjem čestica i uklanjanje strugotine i drugih nečistoća. 2. TOPLINSKA OBRADA 4.1. Osnovni pojmovi o toplinskoj obradi metala:

- najvažniji postupci toplinske obrade koji se primjenjuju u strojarstvu, 4.2. Uređaji i sredstva za toplinsku obradu: - priprema i izvođenje toplinske obrade (ovisno o mogućnostima u školskoj radionici ili u tvornici), - opasnost na radu i mjere zaštite. 3. CIJEVNI SPOJEVI U BRODOGRADNJI - priprema i izvođenje cijevnih instalacija uz primjenu različitih materijala za spajanje, sastavljanje cijevi i cijevnih elemenata, brtvljenje u različitim uvjetima. Izrada različitih vrsta brtvi i navoja, prirubnica, držača oslonaca. Spajanje cijevi zavarivanjem, pomoću matica, steznih prstenima i sl. Spajanje cijevi na brodskim strojevima i uređajima. Spajanje plastičnih cijevi. Treći razred (3/105) CILJ I ZADACI PROGRAMA Cilj je programa stjecanje potrebnih praktičnih znanja i vještina, kako bi učenici mogli samostalno vršiti nadzor u strojarnici te održavati brodske strojeve i uređaje. Kod učenika treba razvijati zanimanje za praktičnu primjenu teorijskih znanja, te trebaju upoznati tehnologiju održavanja brodskih strojeva i uređaja.

62

SADRŽAJ PROGRAMA 1. UPOZNAVANJE RADNOG MJESTA I SREDSTAVA ZA RAD: - raspored i organizacija, - sigurnost i zaštita pri radu, - alat i naprave za sastavljanje, rastavljanje, čišćenje i podmazivanje, - dokumentacija - knjige uputstava, strojarski dnevnik i ostala dokumentacija. 2. RASTAVLJANJE, SASTAVLJANJE I UGRADNJA SKLOPOVA 2.1. Rastavljanje: - utvrđivanje tehnologije rastavljanja prema tehničko tehnološkoj dokumentaciji, - alati za rastavljanje, - rastavljanje sklopa na elemente, - odlaganje elemenata, - tehnička zaštita od ozljeda i zaštita od nečistoća. 2.2. Čišćenje i pranje elemenata: - izbor sredstava za čišćenje i tekućina za pranje, - tehnika čišćenja i pranja, - tehnička zaštita od požara, kemijskog djelovanja i zaštita okoliša. 2.3. Sastavljanje: - utvrđivanje tehnologije sastavljanja prema tehničkom uputstvu, - sastavljanje elemenata u sklopove, - podmazivanje elemenata prema tehničkom uputstvu, - tehnička zaštita od nečistoće. 2.4. Ugradnja elemenata:

- utvrđivanje mjesta za ugradnju prema tehničkom uputstvu, - tolerancije zračnosti sklopa, - odabiranje alata za ugradnju, - ugradnja elemenata, - kontrola pravilnog funkcioniranja elemenata u sklopu prema tehničkom uputstvu,str4 - tehnička zaštita pri radu od udara el. struje, ogrebotina. 3. RAD NA ODRŽAVANJU STANDARDNIH ELEMENATA STROJEVA - vijci - klinovi i zatici - opruge - vratila i osovine - ležaji - spojke - remenice - zupčanici - brtve i brtvenice - cijevni spojevi 4. RAD NA ODRŽAVANJU SKLOPOVA, STROJEVA I UREĐAJA 4.1. Motori: - defleksija koljenastog vratila - ležajevi i ugađanje zračnosti, - blok motora - ispitivanje tlakom tekućine, sigurnosni ventil, - glava motora, - ventili, - sigurnosni ventili, - ubrizgači,

63

- visokotlačne sisaljke, - klip, - košuljica, - temeljni ležaji, - osovinski vod, - turbopuhala. 4.2. Sisaljke: - sisaljke za gorivo, ulje, vodu, more i kaljuže, - prečistaći, - kaljužni separatori,- rashladnici. 4.3. Kompresora 4.4. Separatora 4.5. Kotlova 4.6. Rashladnih uređaja 4.7. Palubnih strojeva OBJAŠNJENJE Sadržaji predmeta obuhvaćaju veći broj područja strojarstva pa se zahtijevaju osmišljene pripreme učenika za realizaciju programa. Predmetni nastavnik prilikom izbora vježbi treba voditi računa o tome da u pojedine vježbe ukomponira više sadržaja. Za svaku vježbu treba pripremiti pismeno uputstvo za učenike, i gdje je god moguće organizirati individualni rad ili rad u parovima. Pojedine vježbe koje se ne mogu ostvariti u školskoj radionici potrebno ili ih izvesti na školskom brodu, brodovima u luci, ili u tvornici diesel motora. Četvrti razred (2/64) 2.17.1. CILJ I ZADAĆE Mjerenja i ispitivanja u brodostrojarstvu značajna su u procesu rada tehničara za brodostrojarstvo. Ona obuhvaćaju mjerenja i ispitivanja iz termodinamike, hidromehanike, brodskih motora, pomoćnih brodskih strojeva i kotlova, parnih strojeva i brodske elektrotehnike.

Cilj je ovog predmeta da učenici, osim teorijskih znanja, steknu određena praktična znanja o mjerenju i ispitivanju u brodskom pogonu.

Zadaci nastave ovog predmeta su: - upoznati mjerne sustave i mjerne instrumente, te metode obrade rezultata mjerenja, - naučiti mjeriti i ispitivati određene veličine, to steći određeni stupanj vještina i samostalnost u radu, - steći osjećaj točnosti mjerenja veličina i odgovornost u radu, - stečena znanja uspješno primjenjivati u praksi te ih, po potrebi, proširivati. 2.17.2. SADRŽAJ 1. MJERNA TEHNIKA 1.1. Mjerni sustavi: mjerni sustavi u tehnici, osnovne mjerne jedinice. 1.2. Mjerni instrumenti: skalni-digitalni, registracijski, daljinski, regulacijski, statički, dinamički, energetski, kompenzacijski, s otklonom i brojila. 2. MJERENJE DUŽINA I POVRŠINA, MJERENJE KUTOVA 2.1. Mjerenje dužina pomičnim mjerilom, mikrometrom, mjernim urama, kalibrima i pneumatskim mjeračima. Grupe i klase instrumenata za mjerenje dužina prema HRN. 2.2. Mjerenje indiciranih površina: postupak s milimetarskim papirom, polarni planimetar, Simpsonovo pravilo, trapezna metoda. 2.3. Mjerenje i kontrola kutova jednostavnim mjerilima, kutnicima, tolerancijskim mjerilima, šablonama, optičkim kutomjerima, libelama i kutomjerima za kontrolu kutova reznog alata. 3. TOPLINSKA I HIDRAULIČNA MJERENJA 3.1. Mjerenje temperature: važnost mjerenja temperature, temperaturne skale, instrumenti za mjerenje temperature i daljinsko mjerenje temperature.

64

- termometri; plinski, stakleni s tekućinom, s parom, metalni, električni (otporni i termoelementi), 3.2. Mjerenje tlaka: instrumenti za mjerenje tlaka: tekućinski cijevni manometri, mikromanometri, zvonasti manometar, prstenasta vaga, manometri s Burdonovom cijevi, manometri s valovitom membranom, manometri s valovitom komorom, barometri, priključivanje manometara, baždarenje manometara, mjerenje statičkog i dinamičkog tlaka. 3.3. Mjerenje količine protoka; postupci određivanja količine tvari; vaganje (za tvari koje miruju); brojila (za kapljevine koje se gibaju), brojila s mjernim krilcima (za plinovite tvari); mjerenje protoka na principu diferencijalnog tlaka; određivanje razine tekućine; mjerenje protoka tekućine pomoću vodomjera, mlaznicama i istjecanjem iz posude. Mjerenje brzine gibanja fluida. 4. ISPITIVANJE POGONSKIH STROJEVA 4.1. Mjerenje Bile pomoću dinamometra: mehaničkih, hidrauličnih i električnih. 4.2. Mjerenje brzine vrtnje, zakretnog momenta i snage: mehaničko, optičko i električno mjerenje brzine vrtnje, mjerenje zakretnog momenta i snage kočenjem, mjerenje torzionim dinamometrima. 4.3. Ispitivanje motora s unutarnjim izgaranjem; mjerenje brzine vrtnje, potrošnje goriva, određivanje efektivne snage, mehaničkog stupnja djelovanja, mjerenje temperatura tlakova, ispitivanje sastava ispušnih plinova. 4.4. Ispitivanje centrifugalnih sisaljki. 4.5. Ispitivanje kompresora: izračunavanje volumetrijskog stupnja djelovanja, mjerenje učinka. Ispitivanje ventilatora: mjerenje količine dobave oštrom mlaznicom, oblom mlaznicom i Pitot-Prandtlovom cijevi, mjerenje utrošene snage i volumetrijskog stupnja djelovanja. 2.17.3. OBJAŠNJENJE

Sadržaj predmeta je različitog karaktera s obzirom na cjeline koje pripadaju određenim nastavnim predmetima. U sklopu svakog nastavnog predmeta trebalo bi izvoditi laboratorijske vježbe. Koncentracija vježbi u jednom predmetu ima određenu prednost s gledišta sustavnosti postupaka mjerenja i ispitivanja iz više područja strojarstva. Pri izradi izvedbenog programa laboratorijskih vježbi nužna je suradnja s nastavnicima koji izvode nastavu iz svih predmeta struke.

Priprema nastave značajan je činitelj u ostvarivanju postavljene zadaće ovog predmeta. Posebno je značajna tehnička i materijalna priprema. Rasporedom sati treba omogućiti izvođenje vježbi u blokovima od 3 sata. Optimalna veličina skupine na vježbama je osam učenika, a maksimalna ne bi smjela biti veća od 15 učenika. Prema materijalnim uvjetima dio vježbi iz mjerenja može se ostvariti korištenjem strojarskog simulatora.

Elementi ocjene trebaju biti točnost dobivenih rezultata, rukovanje opremom, urednost, marljivost i zainteresiranost. 2.17.4. MATERIJALNI UVJETI 1. NASTAVNI PROSTOR 1. Radionica za ručnu obradu 80m2 2. Radionica za strujnu obradu 120m2 3. Radionica za ispitivanje, mjerenje i remont 160m2 2. NASTAVNA OPREMA 1. Radionica za ručnu obradu 1.1. Namještaj: - radni stol s četiri radna mjesta (dimenzije 2000x1500 ), materijal radne ploče: tvrdo drvo; 4 kom. - ladice za alat i pribor; 16 kom. - stol s ladicama (za nastavnika); 1 kom. - stolica s naslonom (za nastavnika); 1 kom. - školska ploča (zidna) 122x244 cm ;1 kom. - ormar za alat (metalni) ;1 kom. - ormar za učeničke radove (drveni); 1 kom. 1. 2. Instalacije: - priključak na električnu struju (220 V); 10 kom. - priključak na električnu struju (380 V); 6 kom.

65

- priključak na električnu struju ( 24 V); 5 kom. - dovod i odvod vode (2 izljevna mjesta) 1.3. Alatni strojevi: - stolna bušilica; 2 kom. - stolna bušilica; 1 kom. - stupna bušilica s pomičnim stalkom; 1 kom. - brusilica za oštrenje alata; 1 kom. 1.4. Alat i pribor za jedno radno mjesto: - turpija udarna (250-300); 1 kom. - turpija plosnata (200 S); 1 kom. - turpija plosnata (200 B) ;1 kom. - turpija kvadratna (200 S); 1 kom. - turpija kvadratna (200 B); 1 kom. - turpija okrugla (200 S); 1 kom. - turpija okrugla (200 B); 1 kom. - turpija poluokrugla (200 S); 1 kom. - turpija poluokrugla (200 B); 1 kom. - čekić bravarski 250 i 500 grama; 1 kom. - šestar šiljasti (200 mm); 1 kom. - kutnik bez naslona (130x100 ili 260x130 mm); 1 kom. - kutnik s naslonom; 1 kom. - crtaća igla (170mm); 1 kom. - točkalo (10x90); 1 kom. - sjekač plosnati 150 mm); 1 kom. - grecalo plosnato (160 mm); 1 kom. - probijač za čelik (4 mm); 1 kom. - okvir (luk) za ručnu pilu; 1 kom. - ravnalo čelično (300 mm) s mm podjelom; 1 kom. - škripac paralelni (80-120 mm); 1 kom. - zaštitni ulošci za čeljusti škripca; 1 kom. - pomično mjerilo (kljunasto, 210 mm); 1 kom. - kliješta kombinirana (200 mm); 1 kom. 1.5. Alat i pribor zajednički - ručne pružne škare za rezanje lima (do 5 mm debljine); 1 kom. - ploča za ocrtavanje i označavanje (1000x500 mm); 1 kom. - ploča za ravnanje (obična, 400x400 mm); 5 kom. - ploča za grecanje (400x400 mm); 5 kom. - strojni škripac; 1 kom. - stezna glava za bušilicu 6mm); 2 kom. - stezna glava za bušilicu 10 mm); 1 kom. - stezna glava za bušilicu 16 mm); 1 kom. - škare za lim ravne (250 mm); 5 kom. - škare za lim kružne (275 mm); 5 kom. - škripac ručni paralelni (50 mm); 5 kom. - škripac ručni kosi (50 mm); 5 kom. - šestar šiljasti (500 mm); 2 kom. - kliješta kombinirana (cilindar, 200 mm); 5 kom. - kliješta kombinirana (bez izolacije 200 mm); 5 kom. - švedska kliješta za cijevi (ravna, do 1,5); 1 kom. - švedska kliješta za cijevi (kosa, do 1,2); 1 kom. - ručne čelične stege (160, 200 i 250 mm); 3 kom. - garniture viljuškastih ključeva (6-32 mm); 2 kom. - garniture okastih ključeva; 2 kom. - garniture nasadnih ključeva; 1 kom. - garniture IMBUS ključeva (3-19 mm); 1 kom.

66

- paralelni ključ - francuski (250 mm); 5 kom. - garniture čeličnih brojeva (6 mm); 2 kom. - garniture čeličnih slova (6 mm); 2 kom. - čelično ravnalo (savitljivo 1000 mm); 2 kom. - pomoćno mjerilo kljunasto (preko 210 mm); 5 kom. - dubinomjer (200 mm); 5 kom. - visinomjer (V 300); 2 kom. - mikrometar vanjski (25 mm); 5 kom. - mikrometar vanjski (25-50 mm); 5 kom. - mikrometar za provrte (25-50 mm); 5 kom. - mjerni sat 1/100 60 mm; 5 kom. - magnetni stalak za mjerni sat MSK-1; 5 kom. - turpije igličaste (100 mm); 5 garn. - grecalo (žljebasto, trokutno, okruglo); 5 kom. - paralelno crtalo (300 mm); 5 kom. - prizma za ocrtavanje (70x55x35 mm); 5 kom. - turpija za aluminij (250 mm); 5 kom. - čekić čelični (1000 i 2000 grama); 5 kom. - čekić bakreni (500 i 1000 grama); 2 kom. - čekić plastični ( 27, 32 i 40); kom. - čekić olovni; 2 kom. - čekić drveni; 5 kom. - spiralna svrdla (u kutiji, 2-10 mm); 3 kom. - ručna narezana svrdla (M3, M4, M5, M6, M7, M8, M9, M16); 5 kom. - okretač nareznih svrdala br. 1; 5 kom. - okretač nareznih svrdala br. 2; 5 kom. - nareznice (M3, M4, M5, M6, M7, M8, M9, M 16); 5 kom. - okretači nareznica (16x5, 20x5, 20x7, 25x9, 30x11, 38x14); 5 kom. - univerzalni kutnik (186 mm); 5 kom. - električna ručna bušilica (QJ 10); 5 kom. - električno lemilo (155 W): 5 kom. - električno lemilo (250 W); 5 kom. - električno lemilo (500 W); 2 kom. - benzinsko lemilo (0,2 litra); 5 kom. - garnitura navlakača za zakivanje; 5 kom. - garnitura za tehničke crteže i skice; 5 kom. - kantica za podmazivanje (0,25 litara); 5 kom. - čelična četka (5 redova); 5 kom. - zaštitne rukavice kožne (kratke); 10 pari - zaštitne rukavice gumene: 5 pari - zaštitne naočale za brušenje; 5 kom. - transportna lampa (24 V); 1 kom. - aparat za gašenje požara; 1 kom. - ostali alati i pribori (po potrebi) 2. RADIONICA ZA STROJNU OBRADU 2.1. Namještaj: - radni stol s četiri radna mjesta dimenzije: 2000x1500 mm materijal radne plohe: tvrdo drvo, četiri ladice za alat i četiri škripca; 1 kom. - stol s ladicama (za nastavnike); 1 kom. - stolica s naslonom (za nastavnika); 1 kom - školska ploča (zidna) 122x244 cm; 1 kom. - ormar za alat (metalni); 5 kom. - zidne police za učeničke radove

67

2. 2. Instalacije: - priključak na električnu struju (220 V) 8 kom. - priključak na električnu struju (240 V) 5 kom. - električne instalacije za priključivanje strojeva (prema uputama proizvođača) - dovod i odvod vode (2 izljevna mjesta) 2.3. Alatni strojevi - univerzalni tokarski stroj (visina šiljka nad postoljem 160); 4 kom. - univerzalna glodalica (razmak od osi vretena do površine stola min. 20 a max. 380 mm); 1 kom. - kratkohodna blanjalica (55 i 700); 1 kom. - brusilica za ravno brušenje (uzdužni hod stola 480/730 mm); 1 kom. - oštrica alata (TIP DAT 400, promjer brusne ploče 400 mm, a debljina 400 mm); 1 kom. - radijalna bušilica (hod vretena 270 mm); 1 kom. - strojna pila-okvirna (max. promjer rezanja pod 90° je 150 mm); 1 kom. - cirkularna pila za rezanje (max. promjer cirkulara 520x3 mm); 1 kom. NAPOMENA: Uz strojeve se isporučuje osnovni pribor i alat. Dodatna oprema se naručuje posebno. 2.4. Alat i pribor zajednički - pomično mjerilo (210 mm); 20 kom. - pomično mjerilo (270 mm); 5 kom. - dubinomjer (250 mm, 51-621 K); 5 kom. - mikrometar za vanjsko mjerenje (6-25 mm); 5 kom. - mikrometar za vanjsko mjerenje (25-50 mm); 5 kom. - mikrometar za vanjsko mjerenje (50-75 mm); 2 kom. - mikrometar za vanjsko mjerenje (75-100 mm); 2 kom. - mikrometar za provrte (25-50 mm); 5 kom. - mjerni sat 1/100 ~ 60 mm; 5 kom. - magnetni stalak MSK-I; 5 kom. - češalj za kontrolu M i W navoja 2 kom. - tokarska turpija plosnata (fina, 250 mm); 10 kom. - univerzalni kutnik 180 K; 2 kom. - ključevi matični viljuškasti (6-32 mm); 2 garn. - ključevi matični okasti (6-32 mm); 2 garn. - ključevi IMBUS (3-19 mm); 2 garn. - čekić bakreni (500 grama); 5 kom. - povlačni kamen 150/30/25; 20 kom. - univerzalni rovaš (narezivač s više kotačića); 2 kom. - paralelno crtalo (300 mm); 1 kom. - strugač trokutni; 5 kom. - sjekač plosnati (150 mm); 5 kom. - kutnik bez naslona (200/120); 1 kom. - kutnik s naslonom (200/130); 1 kom. - izvijač križni br. 2; 1 kom. - izvijač križni br. 3; 1 kom. - izvijač plosnati (4 mm); 5 kom. - izvijač plosnati (6 mm); 5 kom. - izvijač plosnati (9 mm); 5 kom. - svrdla za središnje uvrte - zabušivači (1~ 1, 2, 3, 4, 5 mm); 5 kom. - garnitura tokarskih noževa od brzoreznog čelika (10 kom/garnituri); 10 kom. - garnitura tokarskih noževa s tvrdim pločicama (10 kom/garnituri); 10 kom. - utorna glodala prstasta ( 4 do 15 mm); 15 kom. - cilindrična glodala standardne veličine; 10 kom. - pločasta glodala s ravnim i kosim zubima (stand. veličine); 10 kom. - modularna glodala (1,25); 1 garn. - modularna glodala (1,75); 1 garn. - modularna glodala (2,0); 1 garn.

68

- kružne pile (cirkulari): 63x3x16 mm; 3 kom. 80x4x22 mm ;2 kom. 100x6x22 mm; 2 kom. 63x 1,6x 16 mm; 3 kom. 63x2x16 mm; 4 kom. 125x5x22 mm; 2 kom. - noževi (standardne veličine); 1 komp. - noževi s pločicama od tvrdih metala; 1 komp. - obični strojni škripac (200 mm); 2 kom. - diobena glava horizontalna; 1 kom. - kantica za podmazivanje; 20 kom. - zaštitne naočale: 10 kom. - zaštitne rukavice kožne (kratke); 18 pari - prijenosna električna lampa (24 V); 1 kom. - ormarić za pribor za prvu pomoć; 1 kom. - vatrogasni aparat; 1 kom. - ormarić za prvu pomoć; za svaki radionički prostor 3. RADIONICA ZA ISPITIVANJA, MJERENJA I REMONT 3.1. Namještaj: - radni stol s četiri radna mjesta (dim. 2000x1500 mm; radne ploče; tvrdo drvo; četiri ladice za alat i pribor; četiri škripca); 4 kom. - stol s ladicama (za nastavnika); 1 kom. - stolica s naslonom (za nastavnika); 1 kom. - školska ploča (zidna) 122x122 cm; 1 kom. - ormar za alat (metalni); 5 kom. - radni stol za alatne strojeve; 6 kom. - vitrina s policama (zidna) 3. 2. Instalacija: - priključak na električnu struju (220 V); 10 kom. - priključak na električnu struju (380 V); 6 kom. - priključak na električnu struju (24 V); 5 kom. - priključak na instalacije komprimiranog zraka; 8 kom. - instalacija za ventilacijske uređaje - električne instalacije za alatne strojeve (prema uputama proizvođača strojeva) - dovod i odvod vode (2 izljevna mjesta) 3.3. Alatni strojevi i uređaji: - bušilica stolna (16 mm); 1 kom. - bušilica stolna (16 mm) ; 1 kom. - bušilica stupna ( 25 mm); 1 kom. - ormar za nastavna sredstva (100x50x190 cm); 4 kom. - vitrina viseća; 4 kom. - stalak pokretni za nastavna sredstva; 1 kom. - stalak pokretni za tehnička pomagala; 1 kom. 3. 4. Instalacija: - utičnica za električnu struju (24 V i 380 V); 8 kom. - plinske instalacije, - instalacije za komprimirani zrak, - dovod i odvod vode (2 izljevna mjesta) 3. 5. Posebna oprema: - stol demonstracijski (pokretni); 1 kom. - radna površina (ploha) uz bočni zid; 8 m. - stolica za uređaje i aparate po potrebi - alati, instrumenti, uređaji, strojevi: a) za mjerenje dužina i površina

69

- pomično mjerilo (do 150 mm); 20 kom. - dubinomjer (250 mm); 10 kom. - mikrometar 0-25 mm ;1 kom. 25-50 mm; 1 kom. 50-75 mm; 1 kom. - subito: 14,5 do 30,5 mm; 1 kom. 30,5 do 55,5 mm; 1 kom. - mjerna ura (komparator); 5 kom. - nastavci za komparatore - magnetni stalak za mjernu uru; 4 kom. - magnetni stalak savitljiv; 3 kom. - mjerni stalak s prizmatičnim postoljem; 3 kom. - šablone za zakrivljenja; 1 garn. - šablone za vijke; 1 garn. - kalibri za vijke s tri tolerancije; 1 garn. - šablone za kontrolu zupčanika; 1 garn. - šablone za kontrolu zupčanika; 1 garn. - polarni planimetar; 2 kom. b) za mjerenje sila - dinamometar (10 do 10000N); 1 garn. c) mjerenje brzine vrtnje - mjerači brzine vrtnje (100, 1200 i 4000 °/min); 1 kom. - brojač sa šiljkom; 1 kom. - električni brojač okretaja sa savitljivom osovinom; 1 kom. - stroboskopski kartoni za različite brzine vrtnje; 1 kom. d) za mjerenje količine i protoka - polužna vaga; 1 kom. - parna vaga; 1 kom. - polužna vaga s pomičnim utegom; 1 kom. - decimalna vaga; 1 kom. - mjerna posuda; 1 kom. - mjerni spremnik; 1 kom. - brojilo s ovalnim stapovima; 1 kom. - brojilo s Woltmanovim krilom 1 kom. - brojilo s krilnim kolom; 1 kom. - obla mlaznica; 1 kom. - Venturijeva mlaznica; 1 kom. - instrument za mjerenje protoka s plovkom; 1 kom. - Pitotova cijev; 1 kom. - Prandtl-Pitotova cijev; 1 kom. - Woltmannovo hidrometrijsko krilo; 1 kom. - krilni anemometar; 1 kom. - zdjelasti anemometar; 1 kom. e) ispitivanje goriva i maziva - set areometara s ugrađenim toplomjerom; 1 kom. - Marcussonov aparat za određivanje plamišta i gorišta; 1 kom. - Englerov viskozimetar; 1 kom. - pH metar; 1 kom. - Ubbelohdov aparat; 1 kom. - "Fondel" motor s instrumentarijem i napravom sa 4 kuglice; 1 kom. - stakleni aparat za određivanje neutralizacijskog broja; 1 kom. f) mjerenje temperature - plinski termometar; 2 kom. - stakleni termometri s tekućinom (štapasti i uložni); 5 kom. - termometri s perom punjeni tekućinom, parom i plinom; 3 kom. - metalni termometri: 1. štapasti; 2 kom. 2. bimetalni; 2 kom.

70

- električni termometri: otporni (Cu, Ni, Pt): 3 kom. - termoelementi: 1. bakar-konstantan; 1 kom. 2. željezo-konstantan; 1 kom. 3. nikal-krom-nikal; 1 kom. 4. platina-radij-platina; 1 kom. - posebna sredstva za mjerenje temperature; 1 kom. - segerovi stožci; 2 kom. - pirometri zračenja: 1. pirometar s termoelementom; 1 kom. 2. dodirni pirometar s vrpcom; 1 kom. g) mjerenja tlaka:

- sonda za mjerenje statičkog tlaka; 2 kom. - U-cijev; 4 kom. - cijevni manometar s proširenom posudom; 2 kom - dvotekućinski cijevni manometar; 4 kom. - uljni manometar; 2 kom. - Rabbcov cijevni manometar; 2 kom. - mikromanometar; 2 kom. - prstenasta vaga; 1 kom. - manometar s Burdonovom cijevi (za raz. tlakove); 10 kom. - manometar s membranom; 2 kom. - manometar s membranskom komorom; 2 kom. - manometar s valovitom komorom; 2 kom. - tlačna vaga za baždarenje manometra; 1 kom. - cijevni barometar: 2 kom. h) mjerenja i ispitivanja strojeva i uređaja: U optimalnim uvjetima laboratorij bi trebao biti opremljen s određenim brojem strojeva na kojima bi se trebala obaviti mjerenja i ispitivanja. Međutim, određeni strojevi kojima su opremljene radionice i radionički odjeli mogu se koristiti za laboratorijska mjerenja i ispitivanja. - zračni kompresor; 1 kom. - radijalni ventilator; 1 kom. - aksijalni ventilator; 1 kom. - diesel motor dvotaktni; 1 kom. - diesel motor četvorotaktni; 1 kom. - centrifugalna sisaljka; 1 kom. - zupčana sisaljka; 1 kom. - alatni strojevi (tokarilica i glodalica); 2 kom. - vakuum aparat; 1 kom. - električno lemilo (250 W); 5 kom. - električno lemilo (500 W); 2 kom. - benzinsko lemilo (0,2 lit.); 2 kom. - garnitura navlakača za zakivanje; 2 kom. - garnitura oblikača za zakivanje; 2 kom. - stalak za tehničke crteže i skice; 1 kom. - kantica za podmazivanje (0,25 litara); 5 kom. - čelična četka (5 redova); 5 kom. - zaštitne rukavice kožne (kratke); 10 pari - zaštitne rukavice gumene; 2 para - zaštitne naočale za brušenje; 3 kom. - transportna lampa (24 V); 4 kom. - aparat za gašenje požara; 2 kom. - ostali alati i pribor po potrebi 4. NASTAVNA SREDSTVA: - didaktički crteži, slike, sheme i dijagrami (na dijapozitivima i grafofolijama) za pojedine instrumente, aparate, strojeve i uređaje;

71

- modeli i uzorci instrumenata, aparati, strojevi i uređaji; - nastavni filmovi o pojedinim vrstama mjerenja i ispitivanja u tehnici; 5. TEHNIČKA POMAGALA: - grafoskop (prijenosni); 1 kom. - videorekorder; 1 kom. - TV kolor (51-66 cm); 1 kom. - osobno računalo; 1 kom. 2.17.5. LITERATURA Mijo Matošević: Tehnologija obrade i montaže

72

2.18. MEDICINA ZA POMORCE RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - - 1 -

2.18.1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA

Cilj obrazovanja iz područja ovog predmeta je upoznati učenike s bolestima koje se najčešće javljaju kod pomoraca te da se osposobe za pružanje prve pomoći na brodu. Ovaj program im omogućuje stjecanje vještina pružanja prve pomoći prema zahtjevima STCW-Konvencije 2.18.2. SADRŽAJ PROGRAMA 1. Propisi i dokumentacija

Međunarodni pomorski zdravstveni propisi i dokumenti praktička primjena zdravstvenih uputa i savjeta putem radija, uključivši i sposobnost poduzimanja učinkovitih mjera u slučaju nezgoda ili bolesti koje se mogu javiti na brodu (STCW--A-III/2). Pomorski zdravstveni propisi i dokumenti Republike Hrvatske

2. Osnovna prva pomoć (B2) - Opća načela - Ustroj i funkcija tijela - Smještaj unesrećenog - Unesrećeni u nesvijesti - Krvarenje - Pomoć u šoku - Nesreće prouzročene električnom strujom

3. Neposredno djelovanje 4. Sredstva prve pomoći 5. Struktura i funkcije tijela 6 Opasnost od trovanja na brodu 7. Ispitivanje bolesnika 8. Povrede kičme 9. Opekotine, oparotine i utjecaj hladnoće i vrućine 10. Lomovi i iščašenja kostiju, ozljede mišića 11. Medicinska skrb o spašenim uključujući pogibao, hipotermiju i smrzotine 12 Radio medicinski savjeti 13. Farmakologija 14. Sterilizacija 15. Srčani udar, utapanje i gušenje 16. Upute za očuvanje zdravlja na brodu i u lukama 2.18.3. OBJAŠNJENJE

Organizacija izvođenja, predavanja i vježbi, mora biti usklađena sa satnicom danom u Pravilniku o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca: D14 i B2 (prva pomoć). 2.18.4. MATERIJALNI UVJETI

Za ostvarivanje programa treba biti opremljena specijalizirana učionica s uobičajenim nastavnim pomagalima te torbom sanitetskog materijala, daščicama za imobilizaciju, nosilima i lutkom za oživljavanje, sve što čini opremu prema zahtjevima STCW-Konvencije. Prilikom izrade operativnog programa potrebno je izvesti vježbe predviđene programom B2 i D14. 2.18.5. LITERATURA

73

2.19. PROTUPOŽARNA ZAŠTITA RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - - 1 -

2.19.1. CILJ I ZADAĆE PROGRAMA

Cilj obrazovanja ovog predmeta je osposobiti učenike za protupožarnu zaštitu na brodovima, a ujedno i za stjecanje ovlaštenja za rukovanjem uređajima za gašenje požara prema STCW konvenciji 2.19. 2. SADRŽAJ PROGRAMA 1. Uvod, načela sigurnosti

2. TEORIJA GORENJA

2.1. Uvjeti gorenja

2.2. Načela gorenja

2.3. Svojstva gorivih tvari

2.4. Opasnost od požara i njegovog širenja

2.5. Razdioba požara i sredstava za gašenje

3. NADZOR POŽARA NA BRODOVIMA

3.1. Područja požarne opasnosti

3.2. Mjere požarne predostrožnosti

4. ORGANIZACIJA PROTUPOŽARNE ZAŠTITE NA BRODOVIMA

5. UVJEŽBAVANJE POMORACA ZA GAŠENJE POŽARA

6. POSTUPCI GAŠENJA

6.1. Brod u plovidbi

6.2. Brod u luci

6.3. Opasni tereti na brodu

6.4. Tankeri za ulja

7. PREGLEDI I POPRAVAK VATROGASNIH SREDSTAVA I OPREME

7.1. Protupožarni alarmi

7.2. Oprema za detekciju požara

7.3. Ugrađena protupožarna oprema

7.4. Požarni hidranti, cjevovodi i mlaznice

7.5. Prijenosna i pokretna protupožarna oprema

7.6. Osobna vatrogasna oprema

7.7. Planovi protupožarne zaštite

8. OPASNOSTI PRI GAŠENJU POŽARA

8.1. Suha destilacija

8.2. Kemijske reakcije

8.3. Požari kotlova

8.4. Požari u kotlovima pare

9. PRVA POMOĆ

74

10. ISTRAŽIVANJE POŽARA I IZVJEŠĆIVANJE

11. POKAZNI SLUČAJEVI

11.1. Iskustvo pristupnika u gašenju požara

11.2 Izvješća o požarima na brodovima i pouke

12. Pregled i završna prosudba

2.19. 3. OBJAŠNJENJE

Sadržaj predmeta protupožarna zaštita, učenici moraju savladati kako bi po završetku školovanja bili osposobljeni za plovidbu prema zahtjevima STCW konvencije.

Organizacija izvođenja, predavanja i vježbi, mora biti usklađena sa satnicom danom u Pravilniku o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca: D8 i B2 (protupožarna zaštita) 2.19. 4. MATERIJALNI UVJETI

Za ostvarivanje programa potrebno je dio sati predviđen za vježbe izvoditi na poligonima protupožarne zaštite 2.19. 5. LITERATURA Milan Matković, "Protupožarna zaštita na brodovima", Visoka Pomorska škola Rijeka, Rijeka 2000.

75

2.20. SIGURNOST NA MORU RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - - 1 -

2.20.1. CILJ I ZADAĆE

Cilj obrazovanja iz sadržaja ovog predmeta je stjecanje temeljnih praktičnih i teorijskih znanja o sigurnosti i preživljavanju na moru u svim situacijama.

Zadaće predmeta su : upoznavanje glavnih opasnosti koje prijete na moru detaljno upoznavanje s svim oblicima sredstava za spašavanje i njihovoj pravilnoj upotrebi upoznavanje s svim oblicima preživljavanja na moru upoznati se s oblicima komunikacije u pogibelji upoznati s općim aspektima međuljudskih odnosa na brodu upoznavanje postupaka sa svim oblicima ograničavanja šteta i spašavanja na moru upoznati se s procedurom i načinima napuštanja broda upoznati postupke tegljenja i kormilarenja u nuždi upoznati radnje u slučajevima opasnosti u lukama upoznati postupke timskog rada na zapovjedničkom mostu i principe držanja straže 2.20.2. SADRŽAJ

OSOBNO PREŽIVLJAVANJE

1. UVOD, SIGURNOST I PREŽIVLJAVANJE 1.1. Uvod o sigurnosti 1.2. Načela preživljavanja na moru 1.3. Definicije – plovila za preživljavanje i sredstva za spašavanje 1.4. SOLAS priručnik za obavljanje vježbi (Training Manual) 1.5. IMO simboli za sigurnost 2. SLUČAJEVI OPASNOSTI

2.1. Vrste opasnosti 2.2. Mjere predostrožnosti 2.3. Odredbe o požaru 2.4. Potonuće 2.5. Stručnost posade i familijarizacija 2.6. Raspored za uzbunu i znaci za nuždu 2.7. Posada i upute u nuždi 2.8. Dodatna oprema i preživljavanje 2.9. Napuštanje broda – teškoće 3. NAPUŠTANJE BRODA

3.1. Napuštanje broda – zadnja mogućnost 3.2. Osobna pripravnost za napuštanje 3.3. Potreba sprečavanja panike 3.4. Dužnosti posade prema putnicima 3.5. Dužnosti posade – spuštanje plovila za preživljavanje 3.6. Naredbe zapovjednika o napuštanju broda 3.7. Sredstva za preživljavanje 4. PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE

4.1. Brodice za preživljavanje 4.2. Splavi za spašavanje 4.3. Brodice za prikupljanje 5. OSOBNA SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE

5.1. Prsluci za spašavanje

76

5.2. Pojasevi (koluti) za spašavanje 5.3. Hidrotermo zaštitna odijela 5.4. Sredstva za zaštitu od gubitka topline 6. OSOBNA SREDSTVA ZA SPAŠAVANJE ( PRIKAZ)

6.1. Prsluci za spašavanje 6.2. Pojasevi (kolutovi) za spašavanje 6.3. Hidrotermo zaštitna odijela 6.4. Sredstva za zaštitu od gubitka topline 6.5. Preživljavanje bez prsluka za spašavanje 6.6. Ukrcaj u plovila za preživljavanje 7. PREŽIVLJAVANJE NA MORU

7.1. Opasnosti za preživjele

7.2. Prikladno korištenje sredstava za spašavanje u plovilu

8. RADIO OPREMA ZA SLUČAJ OPASNOSTI

8.1. Prijenosni radio uređaj

8.2. Radio plutača za označavanje mjesta pogibelji (EPIRB)

8.3. Radarski odgovarač (SART)

9. SPAŠAVANJE HELIKOPTEROM

9.1. Komunikacija s helikopterom

9.2. Evakuacija ljudi s broda i plovila za preživljavanje

9.3. Podizanje helikopterom

9.4. Ispravno korištenje helikopterskog pojasa

OSOBNA SIGURNOST I DRUŠTVENA ODGOVORNOST

1. SIGURAN RAD NA BRODU 1.1. Uvod 1.2. Važnost izobrazbe 1.3. Upoznavanje s brodom (familijarizacija) 1.4. Priroda brodskih opasnosti 1.5. Brodska oprema za opasnosti 1.6. Korištenje i prikaz opreme za sprečavanje onečišćenja mora 1.7. Popis radova na brodu koji se smatraju opasnim 1.8. Ukrcaj i iskrcaj tereta 1.9. Vez i odvez

1.10. Ulazak u zatvorene prostore 1.11. Rad s otvorenim plamenom 1.12. Rad na visini 1.13. Rad u strojarnici

2. MEĐULJUDSKI ODNOSI I DOPRINOS DOBRIM MEĐULJUDSKIM ODNOSIMA NA BRODU

2.1. Međusobni odnosi ljudi na brodu 2.2. Razvijanje grupa 2.3. Razvijanje timskog rada str7 3. RAZUMIJEVANJE NAREDBI I SPOSOBNOST RAZUMIJEVANJA

DOBIVENIH DUŽNOSTI 3.1. Osnove komuniciranja 3.2. Metode komuniciranja 3.3. Komunikativne prepreke 3.4. Vještine govora 3.5. Vještine slušanja 3.6. Učinci i posljedice pogrešne komunikacije 3.7. Zaključna razmatranja 4. PRIDRŽAVANJE POSTUPAKA U NUŽDI

4.1. Objašnjenje pojma "u nuždi"

77

4.2. Vježbe i rasporedi 4.3. Vrijednost i potreba uvježbavanja 4.4. Interna komunikacija 5. MJERE OPREZA ZA SPREČAVANJE ONEČIŠĆENJA

MORSKOG OKOLIŠA 5.1. Definicija termina "onečišćenje" 5.2. Efekti onečišćenja morskog okoliša 5.3. Međunarodne mjere za prevenciju onečišćenja, izbjegavanje onečišćenja i

onečišćivači 5.4. Onečišćenje fekalijama sa broda 5.5. Onečišćenje smećem sa broda 5.6. Kontrola onečišćenja uljem iz prostora strojarnice i tankova goriva 5.7. Sadržaj knjige ulja 5.8. Kontrola onečišćenja uljem i posebna područja 5.9. Osnove sadržaja priloga VI konvencije MARPOL 6. MEĐULJUDSKI ODNOSI NA BRODU

6.1. Prava i obveze posade 6.2. Uvjeti zapošljavanja, itd. 6.3. Droga i alkohol 6.4. Zdravlje i higijena na brodu 6.5. Završna razmatranja

2.20.3. OBJAŠNJENJE

Kod izvođenja nastave predmeta treba imati na umu da je u njegove sadržaje implementiran tečaj B2, pa se kod izvođenja nastave u praktičnom i teoretskom dijelu potrebno strogo pridržavati predviđenog fonda sati po IMO Model course 7.03.

Učenici su u nastavnom predmetu Radioničke vježbe ovladali dijelom nastavnih sadržaja iz ovog nastavnog predmeta te su osposobljeni za rad na siguran načini i gašenje požara. Učenici su položili poseban ispit o osposobljenosti. Također učenici su obvezni provest Stručnu praksu (Praktikum na brodu) te i na taj naći upoznati dio sadržaja iz ovog nastavnog predmeta. Kod izrade operativnog programa iz nastavnog predmeta Sigurnost na moru potrebno je izvršiti inicijalno testiranje stečenih znanja, te na predavanjima i vježbama obrađivati one sadržaje koje učenici nisu savladali. Nastavnici trebaju utvrditi korelaciju sadržaja s drugim nastavnim predmetima a posebno s Protupožarnom zaštitom, te dogovoriti način obrade sadržaja koji se javljaju u više nastavnih predmeta.

78

2. 21. RUKOVANJE BRODICOM ZA SPAŠAVANJE RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO - - - 1

2.21.1. CILJ I ZADAĆE Cilj obrazovanja iz sadržaja ovog dijela nastavnog predmeta osposobljavanje učenika za rukovanje brodicama za spašavanje. Zadaće nastave predmeta su: - steći temeljna znanja o opasnostima i postupcima napuštanja broda - steći temeljna znanja o plovilima za preživljavanje i brodicama za spašavanje, te način s rukovanja brodicama i pripadajućom opremom - upoznati dužnosti članova posade kod napuštanja broda i u plovilima - upoznati brodske sustave - upoznati svrhu i važnost pregleda i održavanja sredstava za spašavanje. 2.21.2. SADRŽAJ

1. UVOD 1.1. Uvod 1.2. Opće upute o sigurnosti 2. OPĆENITO

2.1. Vrste opasnosti 2.2. Vježbanje i spremnost za rukovanje plovilima za preživljavanje 2.3. Postupci nakon oglašavanja uzbune na brodu 3. NAPUŠTANJE BRODA

3.1. Postupci prilikom napuštanja broda 4. PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE I BRODICE ZA SPAŠAVANJE

4.1. Brodice za preživljavanje 4.2. Splavi za spašavanje 4.3. Brodice za prikupljanje 5. OPREMA ZA SPUŠTANJE

5.1. Sohe za brodice za preživljavanje 5.2. Sohe za splavi 5.3. Sohe za brodice za prikupljanje 5.4. Sohe za slobodan pad 5.5. Oprema za samooslobađanje 5.6. Pomorski sustav za napuštanje (MES) 6. EVAKUACIJA I PODIZANJE PLOVILA ZA PREŽIVLJAVANJE I BRODICE ZA

SPAŠAVANJE 6.1. Spuštanje 6.2. Napuštanje blizine broda 6.3. Tegljenje splavi i prikupljanje ljudi iz mora 6.4. Podizanje brodica 6.5. Spuštanje u nevremenu 6.6. Podizanje u nevremenu 7. POSTUPCI NAKON UDALJAVANJA OD BRODA 8. MOTOR I OPREMA BRODICE ZA SPAŠAVANJE

79

8.1. Pokretanje motora 8.2. Sustav hlađenja 8.3. Punjenje baterija 8.4. Aparat za gašenje požara 8.5. Vodeni sustav hlađenja oplate 8.6. Sustav zraka za zaštitu od otrovnih plinova 9. VANBRODSKI MOTOR BRODICE ZA PRIKUPLJANJE

10. RUKOVANJE PLOVILIMA U NEVREMENU 10.1. Rukovanje brodicama 10.2. Rukovanje splavima za spašavanje 10.3. Pristajanje uz obalu 11. POSTUPCI U PLOVILIMA ZA PREŽIVLJAVANJE

11.1. Prvi postupci 11.2. Uobičajeni postupci preživljavanja 11.3. Korištenje opreme 11.4. Podjela hrane i vode 11.5. Postupci za lociranje plovila 12. SPAŠAVANJE HELIKOPTEROM

12.1. Komunikacija s helikopterom 12.2. Evakuacija ljudi s broda i plovila za preživljavanje 12.3. Podizanje helikopterom 13 HIPOTERMIJA 14. RADIO OPREMA

14.1. Prijenosni VHF primopredajnici 14.2. EPIRB 14.3. SART 14.4. Signali za pogibelj, oprema za signalizaciju i pirotehnika 15. PRVA POMOĆ 15.1 Tehnike oživljavanja 15.2. Korištenje priručnih sredstava prve pomoći 16. UVJEŽBAVANJE SPUŠTANJA I DIZANJA BRODICA ZA SPAŠAVANJE 17. UVJEŽBAVANJE SPUŠTANJA SPLAVI ZA SPAŠAVANJE

17.1. Splavi koje se spuštaju sohama 17.2. Splavi koje se bacaju 17.3. Ukrcaj u splav iz mora 17.4. Uspravljanje okrenute splavi 18. Uvježbavanje spuštanja i dizanja brodica za spašavanje 19. Praktična vježba i procjena

2.21.3. OBJAŠNJENJE U okvirnim sadržajima implementiran je tečaj upravljanja i rukovanja brodicama za

spašavanje D12. Ovaj dio nastavnih predmeta treba izvoditi nastavnik koji je ovladao programom i položio odgovarajući ispit.

Praćenje rada i ocjenjivanje učenika treba biti kontinuirano. Elementi ocjene trebaju biti objašnjenje postupaka, rukovanje opremom, urednost, marljivost i zainteresiranost.

80

2.22. PRAKTIKUM NA BRODU (STRUČNA PRAKSA) RAZRED 1 2 3 4 BROJ SATI TJEDNO 40 40 40 404

2.22.1 CILJ I ZADAČE Cilj ovog predmeta je upoznati učenike sa životom i radom na brodu da bi provjerili osobne sklonosti prema pomorskom pozivu. Program se realizira plovidbom na školskom brodu ili brodovima trgovačke mornarice. Zadaće predmeta su: - upoznati osnovne mornarske vještine - upoznati način uporabe i održavanja plovila - upoznati brodski pogon i pomoćne brodske strojeve i uređaje - priviknuti se na točnost, urednost, radnu disciplinu i odgovornost - upoznati korisnost povezivanja teorije i prakse u obavljanju dužnosti na brodu. 2.22.2 SADRŽAJ PRAKTIKUMA Program 1. razreda i dijela 2 . razreda Nazivi i rukovanje konopima i čeličnom užadi. Nazivi dijelova broda, brodskih prostora, tankova i oznaka na brodskom trupu. Upoznavanje s opremom i manevriranjem čamcima. Održavanje broda (zaštita od korozije, bojanje i mjerenje razine u tankovima). Sudjelovanje u privezu i odvezu broda. Sudjelovanje kod pripreme broda za ukrcaj i iskrcaj i praćenje tijeka ukrcaja i iskrcaja. Sudjelovanje u pripremi broda za plovidbu. Sudjelovanje pri upravljanju brodom. Upoznavanje poslova bijelog osoblja na brodu. Program dijela 2. razreda i 3. razreda Upoznavanje brodskog pogona, pomoćnih brodskih strojeva i uređaja. Sudjelovanje u radu kod održavanja brodskih strojeva. Sudjelovanje u pripremi za pogon i održavanje brodskih strojeva i uređaja u pogonu. Četvrta godina u funkciji je završnog ispita. 2.22.3 OBJAŠNJENJA Pri obradi sadržaja potrebno je koristiti što manje verbalne načine rada to jest naglasak staviti na praktične radnje učenika uz potrebnu instrukciju. Učenici obvezatno trebaju voditi dnevnik rada. Praktikum ostvaruju svi zaposleni članovi posade broda. Nastavnici iz škole dužni su pružiti svu stručnu, pedagošku i metodičku pomoć da bi se program što kvalitetnije ostvario. 2.22.4 MATERIJALNI UVJETI 2.22.5 LITERATURA

81

3. ZAVRŠNI ISPIT Završnim ispitom u tehničkim, umjetničkim i drugim strukovnim školama provjeravaju se i ocjenjuju znanja i sposobnosti iz struke u kojoj se učenik obrazovao tijekom četverogodišnjeg školovanja. Završnim ispitom tehničara za brodostrojarstvo provjeravaju se znanja i sposobnosti iz područja brodostrojarstva, odnosno osposobljenost učenika za obavljanja poslova kod održavanje i upravljane brodskim strojevima i uređajima. Na temelju članka 19. Pravilnika o polaganju mature i završnog ispita, završni ispit u četverogodišnjim tehničkim i drugim školama sastoji se od: Obrane završnog rada, Pismenog i usmenog ispita iz hrvatskog jezika Pismenog ili usmenog ispita iz strukovnih predmeta. Opću ocjenu na završnom ispitu utvrđuje ispitni odbor na prijedlog ispitnih povjerenstava na temelju prosječne ocjene iz prethodno navedenih triju dijelova završnog ispita. ZAVRŠNI RAD Završni rad tehničara za brodostrojarstvo čine: Opis završnog rada (elaborat) Obavljanje završnog rada. Ad1.) U opisu završnog rada učenik je dužan obrazložiti teoretske osnove i rad strojeva i uređaja u brodskoj strojarnici, opisati materijal alat, instrumente, principe rada i postupke koji primjenjuju u radu, priložiti skice, izvode iz dokumentacije, rezultate mjerenja i ispitivanja, vođenja brodske dokumentacije, upotrebe protupožarnih sredstava, sredstava za spašavanje i slično. Ad2,) Pod obavljanjem završnog rada razumijevaju se poslovi pripreme održavanja i popravka strojeva i uređaja, obavljanje straže tijekom plovidbe, vođenja brodske dokumentacije, rukovanja protupožarnim sredstvima, sredstvima za spašavanje i slično. Tema završnog rada zadaje se iz poslova koje tehničar za brodostrojarstvo obavlja tijekom: pripreme brodskih strojeva za pogon, kontrole pogona, preventivno-planskog održavanja, vođenja brodske administracije i slično. OBRANA ZAVRŠNOG RADA Obrana završnog rada izvodi se usmenim ispitom tijekom kojeg učenik obrazlaže postupke pri izradi i opisu završnog rada i dokazuje samostalnost obavljenog završnog rada. Obrana završnog rada može trajati do 30 minuta za jednog učenika. Ispitno povjerenstvo za ocjenjivanje završnog rada prema članku 11. Pravilnika o polaganju mature i završnog ispita čine: najmanje nastavnik mentor, jedan nastavnik strukovnih predmeta i stručni učitelj (kad se završni rad obavlja u školskoj radionici ili simulatoru) ili član posade broda brodski (strojar), kad je završni rad obavljen na brodu. Povjerenstvo prema članku 10. Pravilnika o polaganju mature i završnog ispita, utvrđuje konačnu ocjenu za završni rad na usmenoj obrani završnog rada na temelju prijedloga ocjene za izradu završnog rada, opisa završnog rada i usmene obrane završnog rada. USMENI ISPIT IZ STRUČNIH PREDMETA Pitanja na usmenom dijelu ispita trebaju obuhvatiti bitne sadržaje nastavnih predmeta karakterističnih za obrazovni profil tehničara za brodostrojarstvo. To su pitanja iz svih stručnih predmeta iz uže struke treće i četvrte godine obrazovanja. Pitanja trebaju obuhvatiti bitne dijelove nastavnih predmeta i po mogućnosti biti tako sastavljena, da zahtijevaju povezivanje pojmova i činjenica iz više nastavnih

82

predmeta u jednu cjelinu. Uz naziv pitanja, preporučljivo je, napisati teze koje će učenika voditi pri pripremanju i izlaganju odgovora. Broj pripremljenih pitanja po predmetu može biti okviran u rasponu od deset za predmete s dva sata nastave tjedno, te do dvadeset za predmet s četiri sata nastave tjedno. Preporučuje se nastavnicima da tijekom pripreme za usmeni dio završnog ispita upoznaju učenike sa svim pripremljenim pitanjima. Na usmenom ispitu učeniku se postavljaju tri pitanja koja trebaju obuhvatiti gradivo triju različitih strukovnih predmeta. Poželjno je, da u tim pitanjima budu zastupljeni predmeti iz treće i četvrte godine školovanja, odnosno jedno pitanje iz treće i dva iz četvrte godine školovanja. Pitanja trebaju biti napisana na listiću koje učenik izvlači prije početka ispita. Ako učenik želi, može jedanput zamijeniti listić s napisanim pitanjima na početku ispita. Zamjena listića s pitanjima za jednu ocjenu smanjuje postignuti uspjeh na usmenom dijelu ispita. Usmeni ispit iz stručnih predmeta može trajati do 30 minuta za jednog učenika. Ocjenu usmenog ispita donosi povjerenstvo u kojem moraju biti zastupljena najmanje dva nastavnika stručnih predmeta čija su pitanja zastupljena na usmenom, odnosno pismenom ispitu.

83

4. DODATAK 4.1. OPREMA TEHNOLOŠKOG CENTRA ZA PODRUČJE BRODOSTROJARSTVA Praktikum za ručnu i strojnu obradu materijala i za zavarivanje Oprema za stroju obradu metala: strojevi za rezanje, bušenje, brušenje, tokarenje i glodanje Oprema za zavarivanje: aparati za električno zavarivanje aparati za autogeno zavarivanje aparati za MIG_MAG zavarivanje Cilj edukacije: Učenici se moraju osposobiti u korištenju ručnih alata za različita oblikovanja materijala za zadovoljavajućom točnošću izradbe, zatim moraju se osposobiti za izradbu jednostavnih strojnih elemenata koristeći strojeve za obradu materijala i za varenje strojnih dijelova osobito u cilju popravaka. Praktikumi za sustave cjevovoda Praktikum za elemente sustava cjevovoda Elementi cjevovoda; vrste zapornih ventila, zaporno nepovratnih i nepovratnih ventila. Vrste kompenzatora dilatacije i izolacije. Vrste cijevnih spojeva i brtvljenja za različite fluide; vode, morska voda, para, zrak, kemikalije, gorivo. Ventilsko kućište, ventili za daljinsko upravljanje. Elementi sustava cjevovoda za izmjenu topline. Vrste izmjenjivača topline; cijevni i pločasti, kondenzatori. Elementi sustava za pročišćavanje medija Vrste filtara za ručno čišćenje, filtri ulja, goriva, vode, zraka. Automatski filtri ulja i goriva glavnog motora sa protustrujnim ispiranjem i centrifugalni filtri ulja GLACER. Centrifugalni čistioc sa jednim bubnjem i sa dvodijelnim bubnjem. Izvedba u blok jedinici sa mogućnošću automatskog rada. Ciljevi edukacije: Učenici se trebaju upoznati sa elementima sustava cjevovoda, njihovim djelovanjem i mogućnostima njihove primjene u eksploataciji. Također se moraju upoznati sa mogućim neispravnostima u radu, kao i mogućnostima njihovog djelovanja. Učenici se moraju poznati sa različitim rješenjima izradbe izmjenjivača, njihovog rasklapanja i čišćenja, te otklanjanje oštećenja. Onečišćeni filtri su najčešće teret nepravilnosti djelovanja pojedinih sustava, pa njihovo poznavanje, rasklapanje i čišćenje je od posebne važnosti. Posebno je važno upoznati automatske filtre sa protustrujnim ispiranjem, njihovo djelovanje rasklapanje i čišćenje. Centrifugalni čistači sa jednodijelnim i dvodijelnim bubnjem su u uporabi u svakoj brodskoj strojarnici. Stoga je potrebno da učenici upoznaju njihovo djelovanje, funkciju pojedinih elemenata, rasklapanje, čišćenje, pravilno sklapanje, izmjene dijelova, pravilno održavanje i

84

rukovanje, odnosno stavljanje u pogon i to za ručno i automatsko upravljanje. Učenici u ovom praktikumu imaju mogućnosti upoznati i elemente automatske regulacije i upravljanja. Praktikum za rashladne uređaje Elementi sustava cjevovoda rashladnog sustava, ventili, filtri, odjeljivači ulja, kondenzatori, sušioci, isparivači, kondenzatori, ekspanzioni prigušni ventili itd. Elementi za automatski rad rashladnih uređaja: presostati, termostati, zaštitni i sigurnosni uređaji. Kompresorska samostalna jedinica za rasklapanje. Rashladni uređaji sa komorom i pretkomorom za hlađenje, rashladnim medijem freonom i amonijakom. Potrebni instrumenti i uređaji za regulaciju rada uređaja i dijagnostiku neispravnog rada. Simulacijski uređaji rashladnog sustava. Cilj edukacije: Učenici trebaju upoznati elemente rashladnog sustava, te elemente regulacije i automatskog upravljanja sustavom. Elemente sustava potrebno je rasklopiti, dijagnosticirati moguća oštećenja i vršiti sklapanje. Kompresorsku jedinicu potrebno je rasklopiti, upoznati se sa funkcijom elemenata, zamjenama, održavanjem i dijagnosticiranjem kvarova. Posebnu pozornost treba posvetiti održavanju rashladnog sustava, upućivanju, dijagnosticiranju neispravnosti rada, snimanju parametara za postizanje optimalnog rada i otklanjanje svih mogućih neispravnosti u radu. Na brodu se koriste sustavi na freon i sustavi na amonijak pa se stoga predviđa uvježbavanje sa radom na oba sustava, što bi dalo i dobre osnove za upravljanje i vrlo složenim sustavima za hlađenje brodskih tereta. Praktikum za kompresore i ventilatore Elementi sustava komprimiranog zraka s njihovim simbolima; ventili, prigušnice, filtri, zauljivači, razvodnici i razni izvršni elementi. Jednostupanjski kompresor, dvostupanjski kompresor, hlađen vodom i zrakom, vijčani kompresor, turbokompresor. Dvostupanjski kompresor treba se izvesti sa tlačnim spremnikom sa svom potrebnom armaturom s mogućnošću automatskog rada. Ventilatori, centrifugalni i aksijalni, njihova ugradnja, vodeći računa o izbalansiranosti, rasklapanje i održavanje. Cilj edukacije: Učenici trebaju upoznati sve elemente sustava zraka, raspoznavati ih u shemama sustava komprimiranog zraka, otklanjati greške u djelovanju sustava. Kompresore je potrebno rasklopiti, vršiti mjerenje zamjenu istrošenih dijelova, te izvršiti sklapanje. Uvježbanost učenika za upućivanje kompresora i vršenje njegovog nadzora. Automatika za automatski rad kompresora može se koristiti i za proučavanje brodske automatizacije. Praktikum za transport tekućine Centrifugalne sisaljke, aksijalne sisaljke, zupčaste, vijčane, ejektori, radijalne vakuum sisaljke, stapne sisaljke, i druge. Centrifugalne sisaljke potrebno je izvesti sa mogućnošću paralelnog rada i sa mogućnošću snimanja Q-H karakteristika. Cilj edukacije: Njihovo upoznavanje, rasklapanje, izmjene istrošenih dijelova, sklapanje, dijagnosticiranje kvarova. Proračun i mjerenje učinka sisaljki.

85

Praktikum za parne kotlove i turbine Armatura kotla, elementi visokotlačnih kotlova, modeli različitih vrsta brodskih kotlova i njihovo povezivanje u zajednički rad s utilizacionim kotlom. Različite vrste plamenika, propuhivača čađe i zagrijača zraka, zagrijača napojne vode, pregrijača i uređaja za regulaciju automatskog rada kotla. Praktikum bi bio opremljen s niskotlačnim pomoćnim brodskim kotlom s mogućnošću automatskog rada. Parne turbine za pogon sisaljki i generatora. Različita izvedba parnih turbina, elementi za regulaciju vrtnje i njene zaštite. Kondenzatori i njegove armature. Cilj edukacije: Učenici bi u ovom praktikumu upoznali elemente visokotlačnih kotlova, preko prikladnih modela upoznali bi njihovo djelovanje i mogućnosti njihovog rada njihovim povezivanjem. Također bi upoznali i elemente automatske regulacije rada kotla. Posebno je važno da učenici dobiju i vještine u rukovanju sa parnim kotlom, njegovo upućivanje u rad, vrše nadzor u radu, zaustavljanje i poduzimanje zaštite ako je duže vrijeme van upotrebe. Učenici trebaju upoznati i različite izradbe parnih turbina, njihovo održavanje i nadzor u eksploataciji. Praktikum za dizelmotorno postrojenje U praktikumu bi se ugradio dizel motor do 800 kW koji bi pogonio generator. Sustavi goriva, ulja, vode, zraka trebali bi se izvesti tako da su rješenja slična sustavima glavnih motora. Preko glave električne ploče omogućio bi se paralelni rad turbogeneratora i dizelgeneratora. U praktikumu bi postojao i dizel motor na kojem bi se vršile vježbe rasklapanja, mjerenja, zamjene dijelova i sklapanja. Cilj edukacije: Učenici bi se osposobljavali upravljati sa pogonskim strojnim energetskim kompleksima, a i njihovim održavanjem. Praktikum za elektroenergetiku i elektroniku Elementi rasklopnih uređaja; sklopke, uputnici, različite vrste zaštite, transformatori, releji itd. Instrumenti za mjerenje i dijagnosticiranje kvarova. Različiti elektronički elementi i njihova funkcija. Cilj edukacije: Učenici trebaju upoznati elemente elektroenergetskih postrojenja kao i čestih elektroničkih elemenata. Zatim njihovu simboliku u prikazivanju, te se osposobiti za čitanje elektro sheme i ispitivanje njihove ispravnosti u izvedenim elektro sustavima. Praktikum za kemijske analize Ispitivanje kotlovske vode, ulja i goriva. Zatim ispitivanje upaljivosti, odnosno eksplozivnosti, ako i otrovnosti pojedinih ugljikovodika. Ispitivanje i zaštita od korozije. Cilj edukacije: Učenici trebaju upoznati kemijsku obradu vode za kotlove, zatim štetne utjecaje pojedinih elemenata u gorivu i ulja. Posebnu pozornost treba posvetiti ispitivanju ugljikovodika na eksplozivnosti i otrovnosti na ljudski život i okoliš.

86

Praktikum za kompjutorsko simuliranje Radu i upravljanju sa brodskim sustavima balasta, goriva, tereta, pranja tankova kaljuža, upravljanja sa brodskim otrovima (zatvaranje i otvaranje rampi) itd. Cilj edukacije: Učenici se trebaju uvježbavati upravljati brodskim energetskim sustavom prije rada na simulatorima. Praktikum za dizel-motornu simulaciju Sastoji se: glavni sporohodni motor na teško i lako gorivo dva pomoćna dizel-generatora osovinski generator pogonjen glavnim motorom pomoćni i utilizacioni kotao turbogenerator glavna električna ploča sa svim potrošačima i mogućnošću paralelnog rada generatora sustavi za daljinsko upravljanje pogonskim postrojenjem Cilj edukacije: Učenici se moraju snalaziti u prostoru, razvijati sposobnosti opažanja, oslobađati se straha u upravljanju postrojenjima u složenim uvjetima upravljanja, donositi odluke pravovremeno i brzo djelovati u svim mogućim okolnostima. Simulatori su u nastavi nezamjenjivi jer učenika upravljaju za njegov poziv, daju mu sigurnost u upravljanju, teorijska znanja, vrlo brzo povjerenju i primjeni u praksi, a nastavnik učenika dovodi u različite uvjete njegova djelovanja. Učenik može griješiti i stjecati iskustva bez posljedica obzirom na havarije. Napomena: Navedeni praktikumi u funkciji su realizacije programa kojima, učenik dobiva temeljna znanja iz struke, tj. školsku naobrazbu. Učenici koji završe ovaj temeljni program naobrazbe s lakoćom će svladati i druge programe izobrazbe koje IMO propisuje da se brodostrojari osposobe za rukovanje i upravljanje sustavima na brodovima za posebne namjene. Literatura: IMO propisuje programe, literaturu i opremu za razinu srednjoškolske naobrazbe brodostrojara u IMO Model Course 7.94, Engineer Officer in Charge of a Watch. 4.2. POTREBNI UVJETI I OPREMA ZA RAD POMORSKE ŠKOLE PREMA NOVIM PROPISIMA (BRODOSTROJARSTVO)

OPĆE UPUTE ZA PROVEDBU PROGRAMA 1. Maksimalni broj polaznika ne veći od 20,

omjer predavač polaznik je 1:10 u grupnim aktivnostima ili manji, ovisno o broju «vježbeničkih» mjesta (simulatori)

2. Odgovarajuća veličina učionica 3. Nastavnu ploču ili veliki blok za prikaze 4. Grafoskop 5. projektor za dijapozitive 6. video oprema 7. audio oprema (ako to zahtjeva program)

87

8. odgovarajući broj priručnika i uredskog pribora B1 – POSEBAN PROGRAM O POSTUPCIMA U SLUČAJU OPASNOSTI NA BRODU 1. pojasevi za spašavanje 2. prsluci za spašavanje, 1 na 5 pristupnika 3. prijenosni uređaji za gašenje požara (voda, pjena, CO2, prah halon) 4. odgovarajući video materijal B2- POSEBAN PROGRAM TEMELJNE SIGURNOSTI NA BRODU 1. brodica za spašavanje s opremom (nabaviti do 1. lipnja 1999.) 2. splav za spašavanje 3. termo odijelo (jedno na 10 polaznika) 4. VHF vodonepropusni uređaj s primarnom baterijom) 5. pojas za spašavanje 6. prsluk za spašavanje (jedan na 10 polaznika) 7. pojas za vrtolet 8. EPIRB uređaj ili vježbovni model 9. SART uređaj ili vježbovni model 10. komplet prve pomoći 11. prijenosni uređaji za gašenje požara (voda, pjena CO2, prah. Halon) 12. protupožarno odijelo 13. Nosila 14. lutka u prirodnoj veličini za vježbanje postupka prve pomoći 15. požarni poligon s opremom 16. protupožarni alarm 17. protupožarna crijeva i mlaznice 18. referentni video materijal 19. naprava za bacanje konopca D14 – OSPOSOBLJENOST ZA PRUŽANJE PRVE MEDICINSKE POMOĆI 1. brodska ljekarna bez lijekova 2. Nosila 3. uređaj za reanimaciju 4. lutka u prirodnoj veličini za uvježbavanje postupka reanimacije 5. zavoji, udlage i sredstva za imobilizaciju

D20 – OSPOSOBLJENOST ZA PRUŽANJE MEDICINSKE SKRBI NA BRODU

1. brodska ljekarna bez lijekova 2. Nosila 3. uređaj za reanimaciju 4. lutka u prirodnoj veličini za uvježbavanje postupka reanimacije 5. zavoji, udlage i sredstva za imobilizaciju 6. laboratorijska oprema za izvođenje kliničkih testova 7. oprema za liječenje ozljeda oka 8. referentni video materijal D10- OSPOSOBLJENOST ZA UPRAVLJANJE GAŠENJEM POŽARA 1. zgrada za protupožarne vježbe 2. uređaj za punjenje boca sa stlačenim zrakom (dijelovi) 3. prostorija s stolom za pregled i održavanje aparata za disanje 4. dvije čelične posude za simuliranje požara (1x1x0,3 m) 5. dva prostora omeđena s tri strane zidom za simulaciju požara 6. dva protupožarna hidranta sa po dva priključka (ili sličan spoj) 7. 6 - lutaka za simulaciju postupka spašavanja iz požara 8. 6 - protupožarnih crijeva 65 mm? 9. 3 - protupožarnih crijeva 38 mm ? 10. 3 - nastavka za hidrante

88

11. 6 - protupožarnih mlaznica (2 standardne i 4 s raspršivanjem mlaza) 12. 2 - nastavka za mehaničku pjenu 13. generator pjene visokog stupnja ekspanzije i pjenilo 14. 2 - kompleta priključaka na hidrant s potrebnim alatom 15. generator pjene visokog stupnja ekspanzije i pjenilo 16. 6 - aparata za gašenje vodom 9 litara 17. 6 - aparata za gašenje pjenom 9 litara 18. 10 - aparata za gašenje suhim prahom od 10 kg 19. dodatna punjenja za sve vrste protupožarnih aparata 20. uređaj za proizvodnju dima 21. kacigu za zaštitu od dima sa zračnom sisaljkom 22. tuš na mjestu izobrazbe 23. Nosila 24. komplet opreme za prvu pomoć 25. 2 - kompleta protupožarne opreme 26. 2 - kacige s vizirom i zaštitom za vrat 27. komplet za reanimaciju kisikom 28. 2 - protupožarne sjekire 29. 2x36 m sigurnosnog užeta s kopčom

30. velika zaliha ugljičnih i ugljikovodičnih goriva za posude za simuliranje požara (drvo, diesel maziva ulja itd.)

31. komplet zaštitne odjeće, rukavica radnih odjela, čizama, kaciga i nepromočivih odjela (po jedan za dvojicu polaznika, od 1.lipnja 1999. 1:1)

32. komplet aparata za disanje, s pričuvnim bocama, dijelovima i alatom za održavanje, uključujući komplete za predavača, (po jedan komplet za dva polaznika, od 1. lipnja 1999 1:1)

89

5. NAPOMENA Ministar prosvjete i športa dr. sci. Vladimir Strugar osnovao je Povjerenstvo za usklađivanje nastavnih planova i programa s Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice (debelo tiskano). U svom radu Povjerenstvo je koristilo: - nastavne planove i programe za zanimanja u pomorskom , riječnom i lučkom prometu koji su pripremljeni 1966. godine. Programi su usklađivani s STCW konvencijom i upućeni 1998. godine Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO), te u dijelu koji se odnosio na srednjoškolska zanimanja u pomorstvu prihvaćeni su bez primjedbe. - MODEL COURSE 7.03 i 7.04 od 1999. godine, - Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca na brodovima trgovačke mornarice Republike Hrvatske, - Nastavne planove i programe pomorskih zemalja. U lipnju 2001. nastavni planovi i programi upućeni su Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, Upravi za pomorstvo za dobivanje mišljenja. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza , Uprava za pomorstvo dopisom od 2. kolovoza 2001. godine (Klasa: 342-35/01/64, Ur. broj: 530-03-01-02) izvješćuje Ministarstvo prosvjete i športa da program za zanimanje tehničar za brodostrojarstvo udovoljava zahtjevima Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca Republike Hrvatske (NN.103/98,151/98, 41/99), odnosno izmijenjenoj Međunarodnoj konvenciji o standardu za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i držanje straže pomoraca 1978. (STCW), te odgovarajućim IMO predlošcima. U izradi nastavnih planova i programa pojedinih predmeta sudjelovali su : Ranko Avelini, dipl. ing. Pomorska škola, Spli mr. Željko Batistić, dipl. ing. Pomorska škola, Split Toma Gvozdanović, dipl. ing. Pomorska škola, Split Zoran Ikica, dipl. ing. Pomorska škola, Split Tihomir Kesić, prof. Pomorska - tehnička škola, Dubrovnik, Željko Kiperaš, Ministarstvo prometa i veza, Zagreb mr. Maksim Klarin, dipl. ing. Pomorska škola, Zadar kap. Franko Marnika, dipl. ing. Pomorska škola, Zadar Mijo Nejašmić, dipl. ing. Pomorska škola, Split dr. sc. Mario Oršulić, dipl. ing., Visoka pomorska škola, Split Svetko Perković, dipl. ing. Pomorska škola, Zadar Filip Škrabić, prof. Ministarstvo prosvjete i športa, Split Nina Vuletić, dipl. ing. Pomorska škola, Bakar