međunarodno željezničko pravo dado

7/28/2019 Meunarodno eljezniko pravo Dado

1/13

1. JEDINSTVENA PRAVILA VEZANA ZA UGOVOR U

MEUNARODNOM ELJEZNIKOM PRIJEVOZU ROBE (CIM

dodatak B konvencije)Svrha ovih jedinstvenih pravila jest pravna regulacija imovinsko-pravnih odnosa

prijevoza robe u meunarodnom eljeznikom prijevozu, a od 1980. COTIF konvencijom

primjenjuju se kao dodatak A te konvencije..

Ova Jedinstvena pravila vrijede za svaki ugovor o prijevozu robe uz naknadu kad je

mjesto preuzimanja robe i mjesto odreeno za isporuku u razliitim dravama lanicama, bez

obzira na mjesto poslovanja i nacionalnost strana u ugovoru o prijevozu.

Takoer vae za ugovore o eljeznikom prijevozu robe uz naknadu, kad se mjestopreuzimanja robe i mjesto odreeno za isporuku nalaze u razliitim dravama lanicama, od

kojih je barem jedna drava lanica, a strane u ugovoru su suglasne da ugovor podlijee ovim

Jedinstvenim pravilima.

2. PRIJEVOZNIK

Prijevoznik prema CIM jedinstvenim pravilima dodatak B COTIF konvencije,

prijevoznik jest ugovorni prijevoznik s kojim je poiljatelj sklopio ugovor o prijevozu na

temelju ovih Jedinstvenih pravila ili uzastopni prijevoznik koji je odgovoran na temelju ovog

ugovora;

Zamjenski prijevoznik je prijevoznik koji nije zakljuio ugovor o prijevozu s

poiljateljem, ali kojemu je prijevoznik (ugovorni prijevoznik) povjerio obavljanje prijevoza

eljeznicom u potpunosti ili djelomino;

3. ZAKLJUIVANJE UGOVORA O PRIJEVOZU

Prema doadatku B COTIF-a, Ugovorom o prijevozu prijevoznik se obvezuje prevesti

robu uz naknadu do odredita i tamo je isporuiti primatelju.

Ugovor o prijevozu jest dvostrani obvezatni pravni ugovor, naplatni posao, koji ima

svoje subjekte, predmet i formu, a mora se potvrditi sprovodnim listom kojega potpisuju

poiljatelj i prijevoznik i koji je u skladu s jedinstvenim modelom.

1


2/13

Sprovodni je list prima facie dokaz o zakljuenom i uvjetima ugovoru o prijevozu i

preuzimanju robe od strane prijevoznika. Meutim, nedostatak, neispravnost ili gubitak

sprovodnog lista nee utjecati na postojanje ili valjanost ugovora koji ostaje podloan tim

Jedinstvenim pravilima. Prijevoznik mora potvrditi preuzimanje robe u dva primjerka

sprovodnog lista na odgovarajui nain i vratiti duplikat poiljatelju.

4. SADRAJ SPROVODNOG LISTA

Sprovodni list jest potvrda o zakljuenju ugovora o prijevozu, odnosno prima facie

dokaz o zakljuenju i uvjetima ugovora o prijevozu i preuzimanju robe od strane prijevoznika.

Ispostavlja se za svaku poiljku, nema snagu teretnice. Sprovodni list potpisuju poiljatelj i

prijevoznik. Prijevoznik mora potvrditi preuzimanje robe u dva primjerka sprovodnog lista na

odgovarajui nain i vratiti duplikat poiljatelju.

Sprovodni list mora sadravati:

a) mjesto gdje je i kojeg dana ispostavljen;

b) ime i adresu poiljatelja;

c) ime i adresu prijevoznika koji je zakljuio ugovor o prijevozu;

d) ime i adresu osobe kojoj je roba stvarno predana, ako to nije bio prijevoznik

spomenut pod c);

e) mjesto i dan preuzimanja robe;

f) mjesto isporuke;

g) ime i adresu primatelja;

h) opis prirode robe i nain pakiranja i u sluaju opasnih tvari, opis predvien u

Uredbi koja se odnosi na Prijevoz opasnih tvari eljeznicom (RID);

i) broj paketa i posebne oznake, te broj potreban za identifikaciju poiljaka u

komadnim poiljkama;

j) broj vagona, u sluaju prijevoza punih vagona;

k) broj eljeznikog vozila koje se kree na svojim kotaima, ako se predaje za

prijevoz kao roba;

l) osim toga, u sluaju intermodalnih prijevoznih jedinica, kategoriju, broj i

ostala obiljeja nuna za identifikaciju;

m) bruto-masa ili koliinu robe, izraenu na drugi nain;

2


3/13

n) detaljan popis dokumenata koje trae carinske ili druge administrativne vlasti i

koji su privreni uz sprovodni list ili su na raspolaganju prijevozniku, u

uredu valjano odreene vlasti ili tijela odreenog u ugovoru;

o) trokove vezane uz prijevoz (cijena prijevoza, sporedni trokovi, carine i ostali

trokovi nastali od zakljuenja ugovora do trenutka isporuke) u mjeri u kojoj ih

plaa primatelj ili svaka druga izjava prema kojoj trokove plaa primatelj;

p) izjava da prijevoz podlijee, bez obzira na bilo kakvu klauzulu o suprotnom,

ovim Jedinstvenim pravilima;

5. PRAVO RASPOLAGANJA ROBOM

Poiljatelj e imati pravo raspolagati robom i mijenjati ugovor o prijevozu davanjem

sljedeih naloga. On moe posebice zatraiti od prijevoznika:

a) da prekine prijevoz robe;

b) da odgodi isporuku robe;

c) da robu isporui drugom primatelju od onog navedenog u sprovodnom listu;

d) da isporui robu u drugom mjestu od onog navedenog u sprovodnom listu.

Prijevoznik mora predati sprovodni list i izruiti robu primatelju na mjestu odreenom

za isporuku prema primitku i isplati iznosa za naplatu prema ugovoru o prijevozu.

6. ODGOVORNOST

Prijevoznik je odgovoran za gubitak ili tetu kao rezultat totalnog ili djelominog

gubitka ili tete robe izmeu vremena preuzimanja robe i vremena isporuke i za gubitak ili

tetu kao rezultat vremena provoza koje je prekoraeno bez obzira na koritenu eljezniku

infrastrukturu.

Prijevoznik se oslobaa svoje odgovornosti u onoj mjeri u kojoj je gubitak ili teta ili

prekoraenje vremena provoza izazvano krivnjom osobe koja ima pravo, nalogom koji je dala

osoba koja ima pravo raspolaganja robom, a ne kao rezultat krivnje prijevoznika, inherentnim

oteenjem robe (propadanje, rasipanje i sl.) ili okolnostima koje prijevoznik nije mogao

izbjei i ije posljedice nije mogao sprijeiti.

Postoje 2 vrste odgovornosti:

3


4/13

objektivna odgovornost : za opasnu stvar i za opasnu djelatnost; ne trai se krivnja,

dovoljno je da se utvrdi objektivna odgovornost, te

subjektivna odgovornost : krivnja ili nepanja, neuobiajeno ponaanje; uzrok +

posljedica = uzrono posljedina veza

7. POZIVANJE NA PRAVA

Kad prijevoznik otkrije ili pretpostavi djelomian gubitak ili tetu predmeta koji

prevozi i za koji je odgovoran (prtljaga, vozila) ili to utvrdi osoba koja ima pravo raspolaganja

robom, prijevoznik mora odmah, ako je mogue u nazonosti osobe koja ima pravo

raspolaganja robom, sastaviti izvjee prema prirodi gubitka ili tete, stanju predmeta te po

mogunosti, opseg tete ili gubitka, njezin uzrok i vrijeme kad se dogodila.

Zahtjevi koji se odnose na ugovor o prijevozu moraju se u pisanom obliku uputiti na

prijevoznika protiv kojega se moe pokrenuti postupak. Zahtjev moe postaviti osoba koja

ima pravo pokrenuti postupak protiv prijevoznika, uz predoenju duplikata sprovodnog lista.

Postupak na temelju ugovora o prijevozu mogu pokrenuti jesu

a) poiljatelj i to do trenutka kad je primatelj preuzeo sprovodni list, prihvatio

robu ili zatraio svoja prava temeljem odredaba CIM-a, a mora predoitiduplikat sprovodnog lista,

b) primatelj, od trenutka kada je preuzeo sprovodni list, prihvatio robu ili

zatraio svoja prava temeljem odredaba CIM-a, i mora predoiti sprovodni list

ako mu je bio uruen.

8. MEUNARODNE ORGANIZACIJE ELJEZNIKOG PROMETA

Meunarodne organizacije u eljeznikom prometu osnivaju se ponajprije radi

suradnje nacionalnih eljeznikih organizacija, rjeavanja sporova meu lanicama, te

prouavanja i unaprijeenja raznovrsnih i mnogobrojnih djelatnosti u oblasti eljeznikog

prometa i eljeznikog prava, a najvanije su:

1. Meunarodna eljeznika unija (UIC), Pariz, 1922.g; lanice su joj

nacionalne eljeznice i njihove organizacije; primarni zadatak Unije jesu

4


5/13

unifikacijski dokumenti koji se tiu eljeznikog prijevoza robe i putnika (CIM

i CIV konvencije), te isprave koje omoguuju njihovau primjenu,

2. Bernski savez (eljezniki), 1890., Bern;, kao meuvladina organizacija koja

brine o primjeni i izvrenju obveza iz konvencija CIM i CIV,

3. Meuvladina organizacija za meunarodne eljeznike prijevoze, 1980.,

(OTIF) trebala bi preuzeti funkcije i zadatke Bernskog saveza u

meunarodnom eljeznikom prijevozu,

4. Ostale organizacije kao to su: Meunarodni savez za teretne vagone, putnika

i slubena kola, Meunarodno udruenje (eljezniko) za prijevoz

hladnjaama, Meunarodni eljezniki transportni komitet i druge organizacije

vezane uz UIC.

9. MEUNARODNI IZVORI ELJEZNIKOG PRAVA (NAZIV I

KARAKTER)

Meunarodni izvori eljeznikog prava mogu biti javno pravnog karaktera, imovinsko

pravnog karaktera, te carinske konvencije:

Konvencije javno-pravnog karaktera, reguliraju problematiku sigurnosti,

inspekcijskog nadzora, tranzitni reim i dr.

Konvencija i statut o meunarodnom reimu eljeznica (1923., eneva) -

sadri osnovna naela povezivanja eljeznikog prometa,

Konvencija i statut o slobodi tranzita (1921., Barcelona) proklamira

naelo slobode tranzita u meunarodnom prometu, regulirajui pitanja koja

se tiu prava ulaska vozila u strane drave i tranzita,

Konvencije imovinsko-pravnog karaktera, reguliraju problematiku odnosa

meu ugovornim subjektima u meunarodnom prijevozu robe, putnika i

prtljage, prijvoz opasnih tvariodgovornosti za tetu i dr;

Meunarodna konvencija o prijevozu robe eljeznicom (CIM): 1893., Bern

Meunarodna konvencija o projevozu putnika i prtljage eljeznicom (CIV):

1924. i 1971., Bern

Konvencija o meunarodnom prijevozu eljeznicom (COTIF): 1980.

5


6/13

Konvencije financijsko-carinskog karaktera, reguliraju olakice pri

prijelazu robe, putnika i prtljaga preko dravnih granica eljeznikim

prometom, dakle sadre carinske propise koji predviaju olakice u

meunarodnom prometu i propisuju njihovu primjenu:

Meunarodna konvencija o olakicama pri prijelazu roba preko dravne

granice u eljeznikom prometu (1951., eneva)

Meunarodna konvencija o olakicama pri prijevozu putnika i prtljage

preko granica u eljeznikom prometu (1952., eneva)

10. JEDINSTVENA PRAVILA O MEUNARODNOM UGOVORU O

PRIJEVOZU PUTNIKA I PRTLJAGE (CIV dodatak A konvencije)

Svrha ovih jedinstvenih pravila jest pravna regulacija imovinsko-pravnih odnosa

prijevoza putnika i prtljage u meunarodnom eljeznikom prijevozu, a od 1980. COTIF

konvencijom primjenjuju se kao dodatak A te konvencije.

Ova Jedinstvena pravila vrijede za svaki ugovor o eljeznikom prijevozu putnika, uz

naknadu ili besplatno, kad je polazite i odredite u razliitim dravama lanicama, bez obzira

na mjesto stalnog boravita ili mjesto poslovanja i nacionalnosti strana u ugovoru o prijevozu.Takoer ova pravila vrijede i kad je rije o obvezama prijevoznika u sluaju usmrenja

ili osobne povrede, za putnike koji prate poiljku iji je prijevoz izvren sukladno s

Jedinstvenim pravilima CIM.

Ne primjenjuju se na prijevoz obavljen izmeu postaja koje se nalaze na teritoriju

susjednih drava, kada infrastrukturom tih postaja upravlja jedan ili vie upravitelj podreenih

samo jednoj od tih drava.

11. MEUNARODNA KONVENCIJA O MEUNORODNOM

ELJEZNIKOM PRIJEVOZU COTIF, 1980

Konvencijom COTIF iz 1980.g. revidirane su i inkorporirane konvencije CIM i CIV u

jednu jedinstvenu konvenciju Konvenciju o meunarodnom eljeznikom prijevozu COTIF

1980. Sastoji se od jednog temeljnog ugovora kojim se regulira osnivanje i djelovanje

Organizacije za meunarodne elejznike transporte OTIF, ije je cilj bio stvaranje

6


7/13

jedinstvenog sustava pravila za prijevoz putnika, prtljage i robe u meunarodnom

eljeznikom prijevozu. Ovom se, dakle, konvencijom na jednom mjestu na pravni nain

regulira meunarodni prijevoz stvari, putnika i prtljage. Protokolom iz 1999. godine

definirano je sedam dodataka konvenciji:

CIV dodatak A konvenciji: Jedinstvena pravila glede ugovora o

meunarodnom eljeznikom prijevozu putnika i prtljage,

CIM dodatak B konvenciji: Jedinstvena pravila vezana uz ugovore o

meunarodnom eljeznikom prijevozu robe,

RID dodatak C konvenciji: Propis o meunarodnom prijevozu opasnih

tvari eljeznicom,

CUV dodatak D konvenciji: Jedinstvena pravila o ugovorima za koritenje

vozila u meunarodnom eljeznikom prometu,

CUI dodatak E konvenciji: Jedinstvena pravila o koritenju infrastruktura u

meunarodnom eljeznikom prometu,

APTU dodatak F konvenciji, reguliranje tehnikih standarda

APMF dodatak G konvenciji, vezano za prihvatljivost eljeznikih

sredstava u meunarodnom prometu.

12. MEUNARODNA ORGANIZACIJA ZA MEUNARODNI

PRIJEVOZ ELJEZNICOM (OTIF)

OTIF je meuvladina organizacija za meunarodni prijevoz eljeznicom sa sjeditem

u Bernu. Cilj OTIF-a je promicati, poboljati i olakati u svakom pogledu meunarodni

eljezniki promet kao ope, a kao posebno:

1) utvrivanje sustava jedinstvenog prava u podrujima prava u ugovorima o meunarodnom. prijevozu putnika, prtljage i robe

eljeznicama ukljuujui dopunski prijevoz drugim oblicima prijevoza,

ugovorima o koritenju vagona u me. eljeznikom prijevozu,

ugovor o koritenju infrastrukture u me. eljeznikom prijevozu,

prijevoz opasnih tvari,

7


8/13

2) olakavanje pri prijelazu dravnih granica u meunarodnom eljeznikom

prijevozu putnika,prtljaga i robe

3) prihvaanje jedinstvenih tehnikih propisa,

4) jedinstveni postupak za primitak vozila u meunarodnom eljeznikom

prijevozu,

5) kontrola nad primjenom pravila

6) izrada sustava jedinstvenog prava, pravila i postupaka.

13. UGOVOR O PRIJEVOZU PUTNIKA

To je dvostran obvezatni pravni ugovor, naplatni posao, a koji ima svoje subjekte,

predmet ugovora i oblik. Ugovorom o prijevozu prijevoznik preuzima prijevoz putnika, a gdje

je primjereno, i prijevoz prtljage i vozila, do odredita te isporuku prtljage i vozila u mjestu

odredita. Ugovor o prijevozu mora se potvrditi s jednom ili s vie karata koje su izdane

putniku. Meutim, izostanak, neispravnost ili gubitak karte nee utjecati na postojanje ili

valjanost ugovora koji ostaje podloan tim Jedinstvenim pravilima. Karta je prima facie

dokaz o zakljuivanju i sadraju ugovora o prijevozu.

14. PRIJEVOZ PUTNIKE I DRUGE PRTLJAGE

Potrebno je razluiti pojam prirune prtljage, koje se smatraju putnikovima stvarima i

koje nosi sa sobom u odjeljku za prijevoz putnika bez naknade, te prtljage za koju se

zakljuuje poseban ugovor o prijevozu kao dvostran, obvezatan, naplatan pravni posao i koji

se potvruje izdavanjem prtljanice od strane prijevoznika.

Putnik moe sa sobom ponijeti predmete kojima se lako rukuje (priruna prtljaga) kao

i ive ivotinje, sukladno s Opim uvjetima prijevoza. Osim toga, moe sa sobom ponijeti i

velike predmete, sukladno s posebnim odredbama, sadranim u Opim uvjetima prijevoza.

Predmeti i ivotinje koji bi mogli smetati ili uznemirivati putnike ili izazvati tetu,

nee se dopustiti kao priruna prtljaga. Putnik moe otpremiti predmete ili ivotinje kao

predanu prtljagu, sukladno s Opim uvjetima prijevoza.

Prijevoznik moe dopustiti prijevoz vozila prigodom prijevoza putnika sukladno

posebnim odredbama, sadranima u Opim uvjetima prijevoza.

8


9/13

Prijevoz opasnih tvari kao priruna prtljaga, kao predana prtljaga u vozilima ili na

njima, sukladno s ovim Naslovom, mora biti u skladu s Uredbom vezanom uz Prijevoz

opasnih tvari eljeznicom (RID).

Putnik je sam odgovoran za nadzor svoje prirune prtljage i ivotinja koje vodi sa

sobom.

Ugovorne obveze vezane uz otpremu predane prtljage moraju se utvrditi prtljanicom

koja se izdaje putniku.

Nedostatak, neispravnost ili gubitak prtljanice, ne djeluje na postojanje ili valjanost

sporazuma vezanih uz otpremu predane prtljage, koji ostaju podloni ovim Jedinstvenim

pravilima.

Potvrda o predaji prtljage, prtljanica, je prima facie dokaz o predaji prtljage iuvjetima prijevoza.

15. ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA

Prijevoznik je odgovoran za gubitak ili tetu koja proizlazi iz usmrenja, osobne

povrede ili neke druge tjelesne ili mentalne povrede putnika, koja je rezultat nezgode proizile

iz prometovanja eljeznice i koja se dogodila dok je putnik bio u eljeznikom vozilu, ulazio

ili izlazio iz njega, bez obzira na koritenu eljezniku infrastrukturu.

Prijevoznik se oslobaa te odgovornosti:

a) ako je nezgoda izazvana okolnostima koje nisu vezane uz eljezniki promet i koje

prijevoznik, unato tome to se pobrinuo koliko je u danim okolnostima potrebno, nije mogao

izbjei i ije posljedice nije mogao sprijeiti;

b) u mjeri u kojoj je za nezgodu kriv putnik;

c) ako je nezgoda posljedica ponaanja tree osobe i koje prijevoznik, unato tome to

se pobrinuo, koliko je u danim okolnostima potrebno, nije mogao izbjei, te ije posljedice

nije mogao sprijeiti; drugi poduzetnik koji koristi istu eljezniku infrastrukturu, ne smatra

se treom stranom; nee biti djelovanja na pravo na kompenzaciju.

16. UZASTOPNI I ZAMJENSKI PRIJEVOZNICI

a) Uzastopni prijevoznici

9


10/13

Ako prijevoz, koji se obavlja prema jednom ugovoru, obavlja nekoliko uzastopnih

prijevoznika, svaki naredni prijevoznik, samim inom preuzimanja prtljage s prtljanicom ili

vozila s potvrdom o prijevozu, postaje ugovornom stranom ugovora o prijevozu, s obzirom na

otpremu prtljage ili prijevoza vozila, sukladno s uvjetima prtljanice ili potvrde o prijevozu i

preuzima obveze koje iz toga proizlaze. U tom sluaju svaki e prijevoznik biti odgovoran za

prijevoz tijekom itavog puta do isporuke.

b) Zamjenski prijevoznik

Zamjenski prijevoznik jest prijevoznik koji nije zakljuio ugovor o prijevozu s

putnikom ali kojemu je (ugovorni) prijevoznik, povjerio u potpunosti ili djelomice obavljanje

eljeznikog prijevoza;

Kad prijevoznik povjeri prijevoz, potpuno ili djelomice, zamjenskom prijevozniku,bilo na temelju prava prema ugovoru o prijevozu da to ini ili ne, prijevoznik ipak ostaje

odgovoran glede itavog prijevoza.

Sve odredbe ovih Jedinstvenih pravila prema kojima se prosuuje odgovornost

prijevoznika, vrijede i za odgovornost zamjenskog prijevoznika za prijevoz koji on obavlja.

Svaki posebni ugovor prema kojem prijevoznik preuzima obveze koje ne nameu ova

Jedinstvena pravila ili se odrie prava dodijeljenih ovim Jedinstvenim pravilima, nee imati

uinka u pogledu zamjenskog prijevoznika koji ih nije izriito i u pisanom obliku prihvatio.Bilo da ga je zamjenski prijevoznik prihvatio ili ne, prijevoznik svejedno ostaje vezan tim

obvezama ili odreknuem prava, koja proizlaze iz tog posebnog ugovora.

Gdje su i prijevoznik i zamjenski prijevoznik odgovorni i do mjere u kojoj su

odgovorni, njihova je odgovornost solidarna.

17. ODGOVORNOST PUTNIKA

Putnik je odgovoran prijevozniku za svaki gubitak ili tetu ukoliko

ne udovoljava formalnostima koje trai carina ili druge administrativne vlasti,

ne udovoljava formalnostima koje trai carina ili druge administrativne vlasti

kada u prijevozu ima predmete (prirunu prtljagu, predanu prtljagu, vozila

ukljuujui i njhov teret),

nije na relativno trajan i itljiv nain oznaio predanu prtljagu,

10


11/13

ne ispunjava obveze prema posebnim odredbama za prijevoz vozila, sadranim

u Opim uvjetima o prijevozu,

ne ispunjava obveze prema Uredbi o meunarodnom prijevozu opasnih tvari

eljeznicom (RID),

su izazvani predmetima i ivotinjama koje ima sa sobom, osim ako ne dokae

da je gubitak ili teta izazvana okolnostima koje on nije mogao izbjei i ije

posljedice nije mogao sprijeiti, unato ponaanju savjesnog putnika.

18. MEUNARODNI PRIJEVOZ OPASNIH TVARI ELJEZNICOM

(RID dodatak C konvencije)

Primjenjuje se:

na meunarodni eljezniki prijevoz opasnih tvari na podruju drava lanica,

na prijevoz koji dopunjuje eljezniki prijevoz za koji vae Jedinstvena pravila

CIM, ovisno o meunarodnim pravilima koja se primjenjuju na druge oblike

prijevoza, kao i aktivnosti navedene u Aneksu ovom propisu;

Opasne tvari zabranjene u Aneksu za prijevoz, ne smiju se prihvatiti za meunarodni

prijevoz.Ovaj propis se ne primjenjuje, u potpunosti ili djelomino, za prijevoz opasnih tvari za

koje je predvieno izuzee u Aneksu. Izuzee se moe osigurati samo kad koliina ili priroda

izuzetog tereta ili ambalae omoguava sigurnost prijevoza.

Svaka drava lanica pridrava pravo reguliranja ili zabrane, zbog drugih, a ne

sigurnosnih razloga, meunarodnog prijevoza opasnih tvari na svom podruju.

Prijevoz na koji se odnosi ovaj propis u svakom drugom pogledu podlijee

nacionalnim ili meunarodnim pravilima, openito primjenjivih na prijevoz robe eljeznicom.

Opasne tvari mogu se prevoziti samo u teretnim vlakovima, osim:

opasnog tereta prihvatljivog za prijevoz prema Aneksu koji se pridrava

odnosnih maksimalnih koliina i posebnih uvjeta prijevoza u vlakovima

drugaijim nego to su teretni vlakovi;

opasnog tereta koji se prevozi prema posebnim uvjetima Aneksa, kao runa

prtljaga ili se predaje kao prtljaga ili ukrcana motorna vozila, ako ne

udovoljava posebnim uvjetima Aneksa.

11


12/13

Putnik ne moe ponijeti sa sobom opasne tvari odnosno runu prtljagu ili ih dati kao

predanu prtljagu, odnosno ukrcati na motorno vozilo, ako ne zadovoljavaju posebne uvjete

Aneksa.

19. USKLAIVANJE PROPISA NA ELJEZNICI SACQUIS

COMMUNATAIRE OM

Prometna politika na razini RH i EU u podruju eljeznica temelji se na razvojnim

dokumentima koje je donijela RH, prije svega na Strategiji prometnog razvitka RH i Strategiji

restrukturiranja i modernizacije H-a iz 2000. godine te na dokumentima EU tzv. Bijeloj

knjizi, Rail planu te dokumentu o paneuropskim koridorima definiranim u Helsinkiju 1998.godine.

U RH podruje eljeznikog prometa ureeno je zakonima i podzakonskim aktima

donesenim na temelju Zakona, prije svega: Zakonom o Hrvatskim eljeznicama, Zakonom o

sigurnosti u eljeznikom prometu, Zakonom o ugovorima o prijevozu u eljeznikom

prometu te Zakonom o povlasticama u unutarnjem putnikom prometu. Podzakonski propisi

donijeti na temelju navedenih Zakona, a kojima se ureuju pitanja u podruju eljeznikog

prometa i koji su na snazi reguliraju vie tehniku problematiku eljeznikog prijevoza.

S obzirom na specifinost problema H-a, a imajui u vidu potrebu dugoronijeg

razvoja eljeznica u Hrvatskoj, posebno u izmijenjenim uvjetima trinog poslovanja i

prilagodbe uvjetima EU, u skladu sa Zakljukom Vlade RH iz srpnja 2000. godine, izraena

je navedena Strategija restrukturiranja i modernizacije H-a koju je Hrvatski sabor usvojio

krajem 2000. godine.

Od meunarodnih organizacija Republika Hrvatska je u podruju eljeznikog

prometa pristupila COTIF-u i postala aktivna lanica Meunarodne eljeznike unije (UIC), a

lanica je i CEMT-a i OTIF-a.

Potreba daljnje prilagodbe uvjetima EU zahtijevala je izradu novog Nacrta prijedloga

Zakona o eljeznici kojim bi se stvorile pretpostavke za ravnopravno ukljuivanje Hrvatskih

eljeznica na trite eljeznikih usluga EU, uz uvaavanje svih principa utvrenih

sekundarnim pravnim izvorima Europskog prava, prije svega direktivama EU koje se odnose

na podruje eljeznikog prometa i koje su implementirane u tekst Nacrta.

12


13/13

Ukljuivanje Hrvatskih eljeznica u mreu eljeznica EU mogue je ostvariti na dva

podruja: normativnom kroz stvaranje zakonskih i normativnih uvjeta za ukljuenje RH u

EU uz potivanje uvjeta EU, ujednaavanje uvjeta poslovanja na eljeznicama EU

(interoperabilnost) te na tehnikom podruju koje obuhvaa infrastrukturu, prijevozna

sredstva i organizaciju prometa.

Ciljevi koji proizlaze iz navedenih direktiva EU, a koji se nameu kao prioritetni

zahtjevi, odnose se prije svega na modernizaciju i restrukturiranje eljeznike infrastrukture,

razdvajanje upravljanja eljeznikom infrastrukturom i prijevoznih usluga, jamstvo slobodnog

pristupa eljeznikoj infrastrukturi prema pravinim uvjetima i bez diskriminacije

(meunarodnim grupacijama i eljeznikim prijevoznim poduzeima), na otklanjanje

administrativnih i tehnikih zapreka pri ostvarivanju tih ciljeva, uspostavu pruanja usluga ueljeznikom prometu na trinim osnovama omoguujui pojavu veeg broja prijevoznika na

tritu eljeznikih usluga te na pristup eljeznikoj infrastrukturi svim zainteresiranima na

jednakoj osnovi uz potivanje zakonom propisanih uvjeta.

13

međunarodno željezničko pravo dado

Documents