Filozofski fakultet u Rijeci

Kulturalni studiji

Ak. God.: 2011./2012.

Kolegij: Metodologija istraivanja u kulturi

Mentor: Marta Beri

INTERNET U OBRAZOVANJU (istraivakii rad)Rijeka, 14.06.2012. Student:

Martina Marinovi

SADRAJ1. UVOD..................................................................................................................................22. RAZRADA..........................................................................................................................3

3. ZAKLJUAK....................................................................................................................13

4. LITERATURA...................................................................................................................141. UVOD

Svjedoci smo ubrzana razvoja masovnih medija, samim time i interneta. Internet je doista zavladao svijetom, postao nadasve moan, izuzetno utjecajan i nedvojbeno najbri medij. Preko Interneta se dopisujemo, pronalazimo informacije, itamo knjige, novine i slino. U novije vrijeme, internet je svoju ulogu naao i u obrazovanju.

Cilj ovog rada je istraiti koriste li se i koliko studenti internetom u svrhu obrazovanja, u kojim sluajevima i zato, te koje su prednosti i nedostatci koritenja interneta u obrazovanju. U nastojanju da se pokua dati odgovore na glavna istraivaka pitanja, istraiva je kao sudionike istraivanja odabrao est srednjokolaca, est studenata i dva profesora srednje kole. Ispitanici su odabrani meu srednjokolcima i studentima kako bi se mogla dati usporedba izmeu te dvije grupe s obzirom na udio koritenja interneta. etiri osnovne pretpostavke istraiva je provjeravao metodama promatranja, intervjuiranja te prouavanjem literature. Uz glavna istraivaka pitanja, istraivanje je obuhvatilo i vie, te dalo odgovore na mnoga druga pitanja npr.koriste li i profesori taj medij u odraivanju nastave te u kojim sluajevima, ili pak koliko je e-obrazovanje razvijeno u Republici Hrvatskoj. Takoer, istraio se problem pouzdanosti informacija koje se nude na internetu.Pretpostavke prije samog istraivanja bile su da veina studenata ima potrebno znanje i vjetine za pretraivanje informacija na internetu, da veina uenika/studenata u dananje vrijeme koristi Internet za potrebe obrazovanja, da Internet pomae u obrazovanju vie nego to odmae i, naposljetku, da profesori takoer sve vie koriste internet za odradu nastavnog programa. Pomou metode promatranja i intervjuiranja te isitavanjem literature dobiveni su podaci obraeni u daljnem tekstu.

2. RAZRADAZa potrebe istraivanja o navedenoj temi, intervjuirano je 14 osoba ukljuujui srednjokolce, studente i profesore. Prilikom intervjuiranja, svaki je ispitanik potvrdio kako posjeduje vjetinu rada na internetu, to nimalo ne iznenauje s obzirom na sve vei razvoj i irenje tehnologije i elektronikog naina komuniciranja. Dapae, najvei postotak osoba u Hrvatskoj koja se koristi internetom odnosi se upravo na mlau populaciju, tj. na osobe od 15 24 godine. Ta brojka iznosi ak 92%.() To potvruje nau prvu pretpostavku da se veina studenata i uenika zna koristiti internetom.Kada se radi o tome u koje svrhe mladi koriste internet, prvo mjesto zauzima zabava (skidanje muzike, koritenje drutvenih stranica...), to nam potvruju odgovori studenata i srednjokolaca dobiveni intervjuiranjem: Internet inae koristim za Facebook, itanje raznih portala i foruma.

Pa najvie mi je potreban za igranje igrica i ostalu vrstu zabave.

Koristim ga najvie radi drutvenih mrea, sluanja glazbe, gledanja serija, komunikacije putem e-maila, itanje novosti...

ali i pretraivanje podataka dobivenih u ve obavljenim istraivanja (), koji drutvene mree, online igre, filmove i muziku predstavljaju kao najee svrhe koritenja interneta. Ipak, u ovom istraivanju se vie oslanjamo na koritenje interneta za svrhe obrazovanja. Kada se radi o tome, provedena istraivanja () pokazuju da je u te svrhe internet koriten u rasponu od 25 40 %.

Svi ispitani sudionici kazuju kako za potrebe kole ili fakulteta koriste internet neki u manjoj, neki u veoj koliini. Time istraiva potvruje pretpostavku o velikoj koliini koritenja interneta u obrazovne svrhe kod studenata, ali i uenika.

Najei razlozi za to uglavnom su nadopuna literature, pomo pri izradi seminara i prezentacija, razmjena materijala za uenje te komunikacija sa profesorima.

Konkretno kod srednjokolaca, internet se najvie koristi za izradu prezentacija i referata, provedbe nekih odreenih istraivanja te eventualno kao nadopuna literature ili itanje skraene verzije lektire:

Internet mi je potreban kada recimo trebam raditi zadae, prezentacije, kad se dogovaram s prijateljima oko uenja...

Slui mi kad traim literaturu za uenje, kad piem referat, pretraujem nepoznate pojmove...

Koristim ga za zadae i eseje, a najvie za lektire.

Kada se radi o studentima, u internetu prepoznajemo puno bitniju ulogu u obrazovanju.

U provedenom istraivanju iz 2009.godine (), ak 77,61 % studenata internet koristi za obrazovanje. S tim velikim postotkom podudaraju se i odgovori dobiveni intervjuiranjem studenata u ovom istraivanju. Zapravo, mladi esto koriste internet kao izvor educiranja ak i kada se ne radi o potrebama fakulteta ili kole ve se radi o znatielji ili elji za dodatnim obrazovanjem. Upravo zbog toga internet moemo prepoznati kao izvrstan izvor bespatnog obrazovanja za bilo koji spol ili dob, te za gotovo bilo koje iz podruja znanja (nutricizam, geografija...)

Zato ga studenti toliko koriste? Jedan od razloga za to je vjerojatno i to to ih sami profesori potiu na to, tj.na koritenje izvora na internetu kao pomo pri uenju ili pri izradi nekog rada. Jo jedan razlog moemo prepoznati u prednostima interneta za obrazovanje kojeg ispitanici istiu, a to su dostupnost svih vrsta sadraja te interakcije izmeu studenta i profesora, ili pak studenta i studenta. Evo to studenti kau na tu temu:ak i neki profesori savjetuju da literaturu proirimo nekim online lancima i slino.

Da, profesori nas potiu na koritenje interneta primjerice za dodatna informiranja o temi (seminari, eseji, zadae); jezini portali (vezani za odreene kolegije), razni znanstveni suvremeni lanci (npr. hrak.hr.), pronalazak literature...

Ukoliko ga koristim u neke fakultetske svrhe, to je obino komunikacija putem e-maila sa profesorima, a ponekad pronalaenje skripti za uenje.

Nakon usporedbe srednjokolaca i studenata, moemo zakljuiti da za potrebe srednje kole internet jo uvijek nema toliku ulogu koliku ima kod studenata. Srednjokolcima nije toliko potreban, budui da sve potrebne materijale za uenje pronalaze u kolskim udbenicima, ili biljeenjem informacija koje profesor daje prilikom nastave (pohaanje nastave je u srednjoj koli obvezno). Jedna uenica gimnazije nam kae: Da, internet koristim ponekad. Ali ipak sve to mi je potrebno uglavnom naem u udbenicima ili biljenicama. Takoer, budui da je pohaanje nastave obvezno te je izravan kontakt izmeu uenika i profesora vrlo est, nema potrebe za meusobnu komunikaciju putem interneta (e-maila). Iako profesori pomalo i potiu uenike na koritenje interneta, ipak bi htjeli da to ostane u niim granicama, a i za same uenike moe se rei da se pridravaju tih granica. Tome u prilog idu sljedee izjave dobivene od strane jednog od ispitanih profesora te jedne uenice 4.razreda gimnazije:Prvenstveno ih potiem na koritenje interneta jer je to najbri izvor podataka,slika itd. Uenike upozoravam da je Internet ipak samo pomono sredstvo u uenju i da ne moe zamijeniti kolska predavanja, biljeke i udbenike.

Ja jo uvijek za skoro sve predmete uim iz udbenika i biljeki koje piem tijekom nastave.

Kada se radi o studentima, pria je malo drugaija. Naime, nisu sva predavanja na fakultetu obvezna, te samim time studenti ponekad i izbjegavaju odlaske na predavanja, znajui da e potrebne materijale za uenje pronai na internetu:

Obrazovanje putem interneta je sigurno budunost. Ja osobno, sve vie vremena provodim online, a sve manje u uionici.

Jo jedan od razloga zbog kojeg studenti koriste internet, a koji smo i ranije naveli, jest upravo poticaj profesora. Navest emo jedan primjer. Metodom promatranja rada profesora na faksu (na kojem i sam istraiva studira) primjeuje se kako profesor zapravo i zahtjeva koritenje interneta, i to ak tijekom samog predavanja. Svatko od studenata pred sobom ima raunalo za sebe. Profesorica upuuje studente da na raznim internetskim stranicama rjeavaju iste grupe zadataka tijekom nastave. Nadalje, profesorica predstavlja razne tekstove i primjere prigodne za razradu odreenih tema na internetu. Zadaje zadae za koje, kao i mnogi drugi profesori, daje mogunost slanja putem e-maila. Takoer, neki studenti, takore, moraju koristiti internet za neke kolegije u situaciji kada su takvi kolegiji online. Online kolegiji su temeljeni primarno na tekstovima koji su konvertirani u elektronski oblik i stavljeni na web stranicu da bi ih studenti itali. Ovaj oblik kolegija je dosta praktian zbog toga to predavanje pohaamo iz vlastitog doma i sve potrebno se nalazi online(). No, ini se da takav oblik u Hrvatskoj nije zastupljen u velikoj koliini. Dapae, neki od ispitanih studenata niti neznaju to je to, a ukoliko znaju vide u njemu nedostatke. Glavni nedostatak je nemogunost izravne komunikacije izmeu studenta i profesora, koja moe rezultirati nejasnoama povezanim s gradivom. Evo to neki od ispitanih studenata kau na to:Neznam ta su online kolegiji, mi to nemamo na naem faksu

Mislim da su isti kao i svi ili ak loiji jer sat i pol sjedimo pred ekranom da bi itali informacije koje nam profesor i sam moe ispredavati. Takoer, neke stvari se ne mogu objasniti i efektno prenijeti putem interneta.

Ja se jo uvijek vie uzdam u predavanja i koritenje knjiga.

Pretpostavljam da je jednostavnije pratiti odreen kolegij iz vlastitog doma, no nedostatak moe biti u nemogunosti postavljanja pitanja za odreene nejasnoe tijekom predavanja.Tijekom istraivanja postavilo se pitanje dali internet pomae ili odmae u obrazovanju. Ovo odmae istraiva povezuje s tim to su studenti/uenici esto skloni prezentiranju tuih radova koje su pronali na internetskim stranicama kao svojih, to jest skloni su metodi copy-paste. To moe rezultirati nerazvijanjem kritikog miljenja, nerazumijevanjem preuzetog sadraja (to dovodi do toga da su moda preuzeti sadraji nepouzdani), a u nekim situacijama ak i optubom osobe za plagijat. No, unato tome, studenti su itekako skloni preuzimanju tuih radova sa nekih od online izvora. To najee rade prvenstveno zbog manje koliine utroenog vremena i vlastitog napora ili zbog nedostatka samopouzdanja u vlastite pisake sposobnosti. No jo jedan mogu razlog je i to to poticaj profesora da si pomognu internetom shvate predoslovno.Da. Skoro uvijek kad moram napravit prezentaciju ili seminar, korisitm metodu copy-paste. To veina mojih kolega radi, jednostavno znamo da sve potrebno moemo kopirat s interneta i da e taj rad izgledati isto, ili moda ak i bolje nego da ga radimo sami.

Koristim to jer ne moram ulagati puno truda i vremena u pisanje nekog dosadnog seminara.

Uviajui mnoge prednosti interneta kao to su brzina, lakoa pretraivanja te dostupnost svih vrsta informacija, mogli bi si postaviti pitanje: emu uope pohaati kolu kad moemo sve nauiti putem interneta?Glavni nedostatak, a i jo jedna injenica koja bi mogla ii u prilog tvrdnji da internet odmae u obrazovanju, jest nepouzdanost objavljenih sadraja. Postoje sadraji za koje nisu svi sposobni razluiti jesu li objavljeni od strane strune osobe, te jesu li ti podaci toni. Onome tko vlada gradivom koje pronae na internetu je lake prepoznati vjerodostojnu informaciju u odnosu na nevjerodostojnu. S obzirom da internet vrlo esto koristimo upravo u svrhu uenja (to znai da ne raspolaemo znanjem podruja koje pokuavamo pronai), upravo tu lei problem.

Ispitanici su svjesni toga da postoje mnogi nepouzdani podaci na internetu, no nisu svi sigurni da ga znaju uvijek prepoznati. Najnepouzdanijim izvorom informacija pokazala se Wikipedija, a neki od primjera pouzdanih izvora su Index.hr i Hrcak.srce.hr. Kako smo doznali, jedan od naina razlikovanja pouzdanog od nepouzdanog sadraja jest usporedba vie razliitih verzija istog sadraja te provjeravanje podataka u strunoj literaturi. Ispitanici ipak tvrde da uglavnom znaju prepoznati pouzdan od nepouzdanog sadraja sudei po ozbiljnosti stranice.Provedenim istraivanjem ipak potvrujemo pretpostavku da internet pomae u obrazovanju. Veina ispitanika smatra da su njihovi rezultati rada bolji uz koritenje interneta, prvenstveno zbog dostupnosti gotovo svih vrsta informacija. Smatraju da im internet olakava rad zato to tedi puno vremena bez interneta bi za provoenje nekog istraivanja ili izrade neke prezentacije morali utroiti puno vie vremena na recimo odlazak u knjinicu i listanje debelih knjiga. Takoer, nekim studentima je teko u situaciji kada nemaju pristup internetu zbog toga to puno profesora ima naviku informacije slati putem e-maila. Upravo o tome govori ispitani student Tehnikog fakulteta u Rijeci:Mislim da su rezultati rada bolji kod onih studenata koji koriste internet. Ja nemam internet i uvjeren sam da bi i moji rezultati bili puno bolji da ga imam. Nekada se desi da profesori alju neke zadatke na mail, a ja nisam u mogunosti to vidjeti. Takoer, puno bre je doi do skripti preko interneta, a i dobar je pomaga u izradi seminara.

Internet prua mogumosti dobivanja golemog broja informacija i izvora znanja, kako studentima tako i nastavnicirna. To je golema banka podataka u kojoj se moe danas doi do informacije o gotovo svirn moguim temama, nai lanke iz novina, itati knjievna i znanstvena djela, vidjeti bezbroj slika; podaci do kojih moemo doi mogu se doslovce brojiti u milijunirna. I sve to brzinom koja se ni u kojem sluaju neda usporediti s nekadanjom, kad je traenje znalo potrajati danirna i mjesecirna.Kako bi dobili vei broj perspektiva i vei broj podataka o uporabi interneta u obrazovanju, intervjuiranje se provelo i meu dva profesora srednje kole.

Oba ispitana profesora tvrde da se u nekoj koliini koriste internetom za realizaciju nastavnog plana, ili barem da su upoznati s time da se njihovi kolege, tj.drugi profesori koriste internetom u te svrhe. To potvruju i odgovori ispitanih srednjokolaca: vie od 50% ih kae da ih profesori potiu na koritenje interneta, a neki ak i koriste internet tijekom nastave.Da, potiu nas. Na primjer, kada radimo referate i radi novih zanimljivosti o gradivu

Profesor srednje strukovne kole u Puli kae:

Internet ponekad koristim prilikom predavanja kao izvor podataka, slika, prezentacija itd.

Iz odgovora ispitanih studenata i profesora, opet zakljuujemo da je uporaba interneta ea kod studenata. Profesori u srednjoj koli to jo ne potiu pretjerano jer smatraju da je bolje vie se oslanjati na ono to uenicima prua nastavni program te materijal namijenjen za to.

Najvei nedostatak koritenja Interneta od strane uenika je sklonost uenika da vie ne koriste biljeke i udbenike, koritenje skraenih tekstova s Interneta umjesto itanja cjelovitih tekstova, prezentiranje tuih radova koje su pronali na internetskim stranicama kao svojih, nekritiko i neselektivno koritenje podataka pronaenih na internetskim stranicama itd.

Ne ulau vlastiti trud i razmiljanje, ve koriste taj neki tui trud i miljenja koja pronau na internetu u tekstualnom obliku.

U srednjoj koli uloga interneta se tek poinje razvijati, a na fakultetu je ona mnogo vea.

Upotrebom najnovijih dostignua u modernom poduavanju namjeravaju se osuvremeniti dosad uobiajeni nastavni oblici i metode rada, a kao najvaniji faktor istie se pristupanost (besplatni sadraji) i dostupnost e-learninga za sve uenike. Internet okruenje predstavlja idealan prostor za uenje sadraja namijenjenih kako nadarenim tako i uenicima s posebnim potrebama.

E-obrazovanje je bilo koji oblik uenja, pouavanja ili obrazovanja koji je potpomognut uporabom raunalnih tehnologija, a posebno raunalnih mrea temeljenih na Internet tehnologijama."()Rezultati istraivanja govore o tome kako je e-obrazovanje dosta razvijeno; i studenti i profesori kao pomo koriste raunalne mree temeljene na internet tehnologijama.

Istraivaa je zanimalo koliko je takav nain razvijen u Hrvatskoj, tj. to se u Republici Hrvatskoj poduzima kako bi se pridonijelo tom razvitku. Naili smo na sljedee primjere.Na inicijativu i uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, a u realizaciji "Bulaja naklade" i Hrvatske akademske i istraivake mree - CARNet, na adresi http://lektire.skole.hr objavljuju se cjelovita djela hrvatskih i stranih pisaca s popisa obvezne kolske lektire te drugih knjievnih djela. Knjige u elektronikom obliku su besplatno dostupne uenicima i studentima te njihovim nastavnicima i profesorima uz koritenje elektronikog identiteta. Dostupne knjige korisne su i za razne istraivake potrebe akademskoj zajednici, a sva djela mogu se za privatnu uporabu ispisati i itati i na papiru. Cilj projekta je da na webu budu dostupne sve osnovnokolske i srednjokolske lektire.()Jo jedan primjer e-obrazovanja u Hrvatskoj je Mojamatura.net. To je web stranica koja pomae uenicima u pripremi mature. PortalMoja maturaje osnovan u cilju podrke, pomoi i olakavanja pripreme za dravnu maturu svih uenika putem Interneta. Naa misija usmjerena je na promicanje i razvoj civilnog drutva u kojem se svim uenicima pruaju jednake mogunosti u uenju, bez obzira na njihov socijalni, materijalni ili obrazovni status.()Iako je elektroniki nain nastave u razvoju, ini se da se ispitanici ne vesele tome previe. Razlog tome je prvenstveno nedostatak izravnog kontakta sa profesorom koji im, tijekom klasinog odvijanja nastave, puno preciznije objanjava gradivo i na licu mjesta rjeava nejasnoe, te ih upuuje na bitne stvari. Najuinkovitiji nain odvijanja nastave u najboljem sluaju trebao bi se sastojati od tzv. hibridne nastave. Hibridno obrazovanje podrazumjeva kombinaciju klasine nastave u uionici i nastave uz pomo tehnologija.() Tako, ini se, razmilja i jedan od ispitanih profesora:Klasina nastava u uionici, osobito za uenike u srednjim kolama, jo uvijek ima mnogobrojne prednosti osobito ukoliko je voena od strane strunog i motiviranog nastavnika. Ona omoguuje neposredan kontakt s nastavnikom i ostalim uenicima u razredu, nastavnik se lake moe prilagoditi potrebama pojedinih razrednih odjela i pojedinih uenika, uputiti uenika, odmah razrijeiti odreeni problem ukoliko se pojavi, bolje pratiti uenikov rad i odnos prema radu i nastavnom predmetu itd. Naravno, da bi bila dobra i klasina nastava zahtijeva odgovarajuu pripremu i motiviranost i nastavnika i uenika, koritenje kombiniranih nastavnih metoda i suvremenih nastavnih sredstava i pomagala. E-obrazovanje, je po mom miljenju izvrsna nadopuna klasine nastave, ali nikako ne moe zamijeniti klasinu nastavu u uionici.

3. ZAKLJUAKNakon provedenog istraivanja i dobivenih rezultata, cilj istraivanja je djelomice ispunjen. Doznalo se koliko su ispitanici skloni, i u kojim situacijama, koritenju interneta u svrhu obrazovanja. Iz perpsektiva studenata, uenika i profesora, saznalo se koje su prednosti i nedostatci koritenja interneta za obrazovanje. Podaci dobiveni trima metodama (intervjuiranje, promatranje, literatura) podudaraju se. Potvrena je svaka od etiri pretpostavke koja se provjeravala prilikom istraivanja. Nedostatak istraivanja je to su sudionici promatranja i intervjuiranja uglavnom samo iz jedne regije Hrvatske, te nije rijeen problem to s onima koji nemaju pristup internetu ili nisu dovoljno obrazovani za koritenje. Takoer, ispitani profesori su samo profesori koji predaju u srednjim kolama, te se nije moglo u potpunosti istraiti koliko su profesori i u kojim situacijama skloni koristiti internet ili pak poticati studente da ga koriste. U budue, da bi istraivanje bilo potpunije, ono bi trebalo ukljuiti vie sudionika, iz vie razliitih regija Hrvatske, ili ak svijeta. Tako bi se dobili jo potpuniji podaci sa ireg podruja.4. LITERATURA

Internetske stranice:

1. Edo Plovani, Internet u obrazovanju http://www.slideshare.net/edoplovanic/internet-urh2011, 2011. (sadraj preuzet 13.06.2012.

2. GFK Croatia, istraivanje o internetu http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/007232/index.hr.html, 2010. (sadraj preuzet 13.06.2012.)

3. Informatologija, http://www.informatologija.net/blog/1466-za-sto-se-koristi-internet/, 2009. (sadraj preuzet 13.06.2012.)

4. Dean Caplan: Razvoj online kolegija http://edupoint.carnet.hr/casopis/40/clanci/2, 2005. (sadraj preuzet 11.06.2012.)

5. Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci, E-obrazovanje http://ahyco.ffri.hr/metodika/e_learning.htm (sadraj preuzet 11.06.2012)

6. E-Hrvatska, http://ehrvatska.neomedia.hr/hr/e-Hrvatska/e-Projekti/Lektira-na-internetu, 2010. (sadraj preuzet 11.06.2012.)

7. Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci, E-obrazovanje http://ahyco.ffri.hr/metodika/e_learning.htm (sadraj preuzet 11.06.2012)

Edo Plovani, Internet u obrazovanju HYPERLINK "http://www.slideshare.net/edoplovanic/internet-urh2011" http://www.slideshare.net/edoplovanic/internet-urh2011, 2011. (sadraj preuzet 13.06.2012.

Ispitanik br.1. Uenica srednje kole gimnazija (4. razred)

Ispitanik br.3 Uenik srednje kole strukovna kola (4.razred)

Ispitanik 7. Studentica 3. godine Filozofskog fakulteta u Puli

GFK Croatia, istraivanje o internetu HYPERLINK "http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/007232/index.hr.html" http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/007232/index.hr.html, 2010. (sadraj preuzet 13.06.2012.)

GFK Croatia, istraivanje o internetu HYPERLINK "http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/007232/index.hr.html" http://www.gfk.hr/public_relations/press/press_articles/007232/index.hr.html, 2010. (sadraj preuzet 13.06.2012.)

Ispitanik br.1. Uenica srednje kole gimnazija (4. razred)

Ispitanik br.2: Uenica srednje kole gimnazija (4.razred)

Ispitanik br.6 Uenica srednje kole gimnazija (4.razred)

Informatologija, HYPERLINK "http://www.informatologija.net/blog/1466-za-sto-se-koristi-internet/" http://www.informatologija.net/blog/1466-za-sto-se-koristi-internet/, 2009. (sadraj preuzet 13.06.2012.)

Ispitanik br.12 Student 3. godine Tehnikog fakulteta u Rijeci

Ispitanik 7. Studentica 3. godine Filozofskog fakulteta u Puli

Ispitanik br.8. Student 2.godine Tehnikog fakulteta u Rijeci

Ispitanik br.14. Profesor u srednjoj strukovnoj koli u Puli

Ispitanik br.2: Uenica srednje kole gimnazija (4.razred)

Ispitanik br.11 Student 2.godine Tehnikog fakulteta u Rijeci

Dean Caplan: Razvoj online kolegija HYPERLINK "http://edupoint.carnet.hr/casopis/40/clanci/2" http://edupoint.carnet.hr/casopis/40/clanci/2, 2005. (sadraj preuzet 11.06.2012.)

Ispitanik br.8. Student 2.godine Tehnikog fakulteta u Rijeci

Ispitanik br.9 Studentica 1.godine Filozofskog fakulteta u Rijeci

Ispitanik 7. Studentica 3. godine Filozofskog fakulteta u Puli

Ispitanik br.12 Student 3. godine Tehnikog fakulteta u Rijeci

Ispitanik br.11 Student 2.godine Tehnikog fakulteta u Rijeci

Ispitanik br.8. Student 2.godine Tehnikog fakulteta u Rijeci

Ispitanik br.12 Student 3. godine Tehnikog fakulteta u Rijeci

Ispitanik br.14. Profesor u srednjoj strukovnoj koli u Puli

Ispitanik br.14. Profesor u srednjoj strukovnoj koli u Puli

Ispitanik br.13. Profesor u srednjoj strukovnoj koli u Puli

Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci, E-obrazovanje HYPERLINK "http://ahyco.ffri.hr/metodika/e_learning.htm" http://ahyco.ffri.hr/metodika/e_learning.htm (sadraj preuzet 11.06.2012)

E-Hrvatska, HYPERLINK "http://ehrvatska.neomedia.hr/hr/e-Hrvatska/e-Projekti/Lektira-na-internetu" http://ehrvatska.neomedia.hr/hr/e-Hrvatska/e-Projekti/Lektira-na-internetu, 2010. (sadraj preuzet 11.06.2012.)

E-Hrvatska, HYPERLINK "http://ehrvatska.neomedia.hr/hr/e-Hrvatska/e-Projekti/Mojamatura.net" http://ehrvatska.neomedia.hr/hr/e-Hrvatska/e-Projekti/Mojamatura.net 2010. (sadraj preuzet 11.06.2012.)

Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci, E-obrazovanje HYPERLINK "http://ahyco.ffri.hr/metodika/e_learning.htm" http://ahyco.ffri.hr/metodika/e_learning.htm (sadraj preuzet 11.06.2012)

Ispitanik br.14. Profesor u srednjoj strukovnoj koli u Puli

PAGE 14