MAGAZ I N HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 25 • PROSINAC 2007.ISSN 1331-9523

Ozren BonaËiÊLEGENDE

OLIMPIJSKANADA

Tina Erceg

AKADEMSKI O ©PORTU

Nenad Cambi,akademik

Sk

ulp

tur

a “

Hr

va

tsk

og

Ap

ok

sio

me

na

”

Slalom i nastazi i nacesti

Njeænizagrljajleda

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

ÆENSKA STRANA ©PORTA

3

Josip »op, dipl. oec.Glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji,

ovo je 25. jubilarni broj Ëasopisa Hrvatskogolimpijskog odbora, ujedno Ëetvrti u ovoj godini. Posadræaju i izboru tema nastoji biti blizak svemu πtoπport kao interdisciplinarna kategorija ukljuËuje.Uredniπtvo, kojem ovom prigodom odajem priznanje,i dalje Êe, vjerujem, marljivo nastaviti raditi u pravcukoji je osloboen senzacionalizma i prolaznih“dnevno-πportskih tema”.

U stalnoj rubrici ©port i druπtvo ovaj smo put obradiliπkolovanja πportaπa, jer u nas “joπ nitko nije upotpunosti istraæio kako bi aktivni πportaπi trebalistudirati po bolognskom sustavu koji ne poznajeklasiËno izvanredno studiranje”.

U rubrici Olimpijska solidarnost o institucionalnomobliku meunarodnog zajedniπtva u πportu iolimpizmu, pod naslovom “UËinkovito upravljanje”moæete proËitati kako Hrvatski olimpijski odborparticipira u stjecanju znanja i vjeπtina u upravljanju,voenju i koordinaciji visoke πportske administracijeposebno vaæne u gradnji meunarodne uloge πporta.

Uvedena je nova rubrika - Nastanak modernog πporta,u kojoj Êemo pisati o dogaajima i ljudima koji supostavili temelje veÊini danaπnjih πportova, a u Ëijimrezultatima uæivaju generacije mladih ljudi i svihpoklonika hrvatskog πporta.

To su, poπtovani Ëitatelji, samo neke od tema u ovombroju Olimpa koji bi trebao uveliËati proslavu Velikogdana hrvatskog πporta, proslavu kojom obiljeæavamoprimanje Hrvatskog olimpijskog odbora umeunarodnu olimpijsku obitelj, a koja Êe se ovegodine odræati 27. prosinca u hrvatskom glazbenomdomu, Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog uZagrebu. O proslavi i slavljenicima hrvatskog πporta,najuspjeπnijim πportaπima i dobitnicima najveÊenagrade HOO-a Matija Ljubek, moÊi Êete Ëitati usljedeÊem broju Ëasopisa.

Na kraju æelim svim olimpijskim kandidatima, kakoonima koji su sigurni putnici za Peking, tako i onimakojima tek predstoje ispiti za odlazak na Igre, svimhrvatskim πportaπicama i πportaπima, svim πportskimdjelatnicima, te vama poπtovani Ëitatelji, Sretan BoæiÊi puno sreÊe, zdravlja, poslovnih, πkolskih i πportskihuspjeha u olimpijskoj 2008. godini.

SADRÆAJ

18. str. 48. str.

Æenska strana πporta

©portskafotografija

ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIKAnte DrpiÊ

UREDNI©TVOÆeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa, Nada SenËar,Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËar

LEKTURAMARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., Zagreb

TISAKTEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o.Zagreb, KranjËeviÊeva 25a

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr

ZnaËajne godiπnjice hrvatske tjelovjeæbe i πporta u 2008. 4Akademski o πportu: Nenad Cambi, akademik 6Talenti: Tina Erceg, gimnastiËarka 8Legende: Ozren BonaËiÊ, vaterpolista 10Nastanak modernog πporta:Izniman osjeÊaj za igre i nadmetanje 12Europa i πport: ©port u Francuskoj 14©port i druπtvo:Dvojna karijera mora pratiti πportsku od poËetka 16Religija i πport: NeÊu zadrhtati 18Æenska strana πporta: Njeæni zagrljaj leda 20Studentski πport: Zemlje srednjoistoËne Europe 22Filozofija πporta: Od igre do πporta 24Olimpijska solidarnost: UËinkovito upravljanje 26PrilogPOVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29©port i znanost: Borba za zdravlje ili za profit 42Umjetnost i πport: Motivi πporta u umjetnosti Starog Rima 44©port i duhovnost: Meditacija uËi i pobjedi i porazu 46©portska terminologija: Slalom i na stazi i na cesti 48©portska fotografija 50Publicistika 52Od Olimpa do Olimpa 54

4

Godiπnjice roenja

10. 1. 1948. roen koπarkaπ Nikola PleÊaπ - 60. godiπnjica

14. 1. 1938.roen πahist Draæen MaroviÊ - 70. godiπnjica

8. 2. 1833.roena uËiteljica gimnastikeMarija FabkoviÊ - 175. godiπnjica

7. 4. 1948. roen vaterpolist Ratko RudiÊ -60. godiπnjica

7. 4. 1883. roensokolskidjelatnikMilanDeËak -125.godiπnjica

5. 5. 1928. roenkuglaËDujam

SmoljanoviÊ - 80. godiπnjica

3. 6. 1933. roen πportski novinar VilkoLuncer - 75. godiπnjica

8. 6. 1908. roen nogometni sudac LeoLemeπiÊ - 100. godiπnjica

30. 6. 1938. roen koπarkaπki trener MirkoNovosel - 70. godiπnjica

28. 7. 1948.roena atletiËarka –ura FoËiÊ -60. godiπnjica

19. 8. 1878.roen atletiËar –uro StantiÊ - 130. godiπnjica

26. 8. 1958.roeni nogometaπi Zlatko i ZoranVujoviÊ - 50. godiπnjica

9. 9. 1918.roen stolnotenisaË LovroRatkoviÊ - 90. godiπnjica

12. 10. 1948.roen dæudaπ Goran Æuvela - 60. godiπnjica

22. 9. 1933.roen boksaË Ivan Prebeg - 75. godiπnjica

10. 11. 1948.roen atletiËar Lucijano Suπanj -60. godiπnjica

16. 11. 1948.roen boksaË Mate Parlov - 60. godiπnjica

18. 11. 1948.roen koπarkaπ Vinko Jelovac -60. godiπnjica

26. 11. 1948.roen koπarkaπ Kreπo ΔosiÊ - 60. godiπnjica

4. 7. 1888. roen sokolski djelatnik Frano©oba - 120. godiπnjica

18. 5. 1918. roen nogometaπ Franjo Wölfl -90. godiπnjica

13. 12. 1928.roen rukometni trener VilimTiËiÊ - 80. godiπnjica

8. 5. 1958.roena stolnotenisaËica BrankaBatiniÊ - 50. godiπnjica

ZnaËajne godiπnjice hrvatske tjelovjeæbe i πportau 2008. godini Pripremio Zdenko JajËeviÊ

Mate Parlov

Ratko RudiÊ

2008.

60 godina

2008.

60 godina

2008.

120 godina

Sokolana izgraena 1883. godine

5

Godiπnjice smrti

31. 1. 1968. umro sokolski djelatnik MilanDeËak - 40. godiπnjica

13. 2. 1968.umro πportski djelatnik AntePandakoviÊ - 40. godiπnjica

17. 2. 1918.umro maËevalac Milan NeraliÊ -80. godiπnjica

25. 5. 1983.umro πportski djelatnik BogdanCuvaj - 25. godiπnjica

3. 7. 1983. umro nogometaπ Rudolf Rupec -25. godiπnjica

8. 8. 1978.umro πportski djelatnik BorisPraunsperger - 30. godiπnjica

16. 8. 1978.umro πportski novinar MiÊoMazele - 30. godiπnjica

3. 9. 1983.umro nogometaπ Branko Kunst -20. godiπnjica

29. 9. 1968.umro plivaË Paolo RadmiloviÊ -40. godiπnjica

Godiπnjice osnivanjatjelovjeæbenih iπportskih organizacija

21. 3. 1928.osnovan ©portski savezZagrebaËkog sveuËiliπta - 80. godiπnjica

10. 8. 1948.osnovan RK GavriloviÊ u Petrinji -60. godiπnjica

20. 9. 1908.osnovan VeslaËki klub Jadran uZadru - 100. godiπnjica

20. 10. 1918.osnovan Ski klub Zagreb - 80. godiπnjica

1883. osnovan Circolo canottieriDalmazia u Zadru - 120. godiπnjica

1908.osnovan Hrvatski sportski klubViktoria u Suπaku - 100. godiπnjica

1933.osnovan Nogometni klub ©ibenik -70. godiπnjica

1938. osnovano KuglaËko druπtvoGrmoπÊica u Zagrebu - 70. godiπnjica

Novinarstvo i publicistika

15. 2. 1878.izdan prvi broj Ëasopisa Sokol -130. godiπnjica

1. 4. 1908.izdan prvi broj Hrvatskogπportskog lista

15. 5. 1908. izdana prva pravila nogometneigre - 100. godiπnjica

3. 6. 1948.osnovana Sekcija πportskihnovinara Hrvatske - 60. godiπnjica

©portski objekti31. 5. 1808.otvorena streljana u Tuπkancu -200. godiπnjica

1. 9. 1838.otvorena streljana u Tuπkancu -170. godiπnjica

1. 5. 1883.otvorena Sokolana u Zagrebu -120. godiπnjica

VeslaËki klub Jadran

RK GavriloviÊ

2008.

100 godina

2008.

60 godina

2008.godiπn

jiceZnaËajne

6

Nenad Cambi, akademik

Skulptura "HrvatskogApoksiomena", nakon dva

tisuÊljeÊa na morskome dnu,zahvaljujuÊi sluËajnom nalazu

belgijskog ronioca Renea Woutersaobogatila je hrvatsku kulturnu baπtinu

kao jedan od najvaænijih nalaza.Dugotrajne i zahtjevne

konzervatorsko-restauratorske radove,koji su zapoËeli 2000. u Hrvatskome

restauratorskom zavodu u Zagrebu tezavrπeni 2006., kad je bronËana statua

atleta prvi put javno izloæena uArheoloπkom muzeju u Zagrebu, pratilo je

povjerenstvo struËnjaka, meu kojima je biopoznati hrvatski arheolog Nenad Cambi,

kojeg smo pitali kojim se πportom atlet bavio?

AKADEMSKI O ©PORTU

Kojim seπportom

bavio»istaË

strigila?

Priredio Marko CuraÊ

7

B ilo je uistinu neoËekivano igotovo senzacionalno otkriÊenadnaravno velikog bronËa-nog kipa mladiÊa na morskom dnu kodotoËiÊa Vele Orjule u blizini Loπinja, apoglavito njegovo vaenje 1999. godi-ne.

Kip prikazuje nadnaravno visokogmladiÊa - 1,92 m, πto je za ono dobadaleko iznad prosjeËnoga rasta. Kip je,dakako, prikazan proporcionalno uskladu s visinom. U stojeÊem je stavus ispruæenim rukama pred sobom. Udesnoj je dræao neki predmet, koji sena temelju jedne kasnije rimske repli-ke istog priginala moæe odrediti kaostrigil, orue kojim se atlet Ëistio odulja, pijeska i praπine nakon natjeca-nja. Po poloæaju ruku najvjerojatnije jeda je mladiÊ zapravo Ëistio strigil, kojise napunio neËistoÊom u æljebastomudubljenju. Dakle, πportaπ nije bio pri-kazan u pokretu nekog natjecanja, ne-go nakon πto je ono zavrπilo.

Moæe li se na temelju samog likautvrditi kojim se πportom bavio? Je lito bio trkaË, bacaË, boksaË, hrvaË ilipak pankratist? Preostaju, na æalost,samo neki sporedni elementi na teme-lju kojih bi se to moglo pokuπati utvr-diti. Natjecatelji su prije natjecanjauljili tijelo, ali to su radili svi, bezobzira na πport, ponajviπe hrvaËi i bo-ksaËi. Kao moguÊnost odgonetavanjadiscipline preostaje analizirati mladi-Êevo tijelo i muskulaturu. Odmah sezapaæa da su noge priliËno vitke i danemaju izrazito snaæne miπiÊe. Gornjidio tijela je, naprotiv, bio iznimno sna-æan. Moæe se ustvrditi da mladiÊ imaπiroka i snaæna ramena, da je muskula-tura razvijena, da su osobito jaki lijevii desni trapesius, da su vrlo profiliranibicepsi i miπiÊi podlaktice. To bi upu-Êivalo da je rijeË o osobi za Ëiju πport-sku disciplinu bijahu potrebne snaæneruke.

BoksaË nije Kad se pak mladiÊ promatra straga,

zapaæa se da su lea od pojasa nagorezaobljena, lagano zgrbljena sa zna-tnom masom muskulature. To bi bilosvojstveno dobro treniranom hrvaËukojem ne sluæe samo ruke za obaranjeprotivnika, nego je za to bila neopho-dna pomoÊ tjelesne mase i snaænih le-nih miπiÊa, ali to isto treba i boksaËuda zada snaæan udarac.

Za boksaËa, meutim, ne bi govorilekarakteristike glave. Naime, na obrazi-ma i oËima se ne vide tragovi udaraca

- nos nije spljoπten i πirok, uπi, iako suzadebljane, ipak nisu natekle i pokida-ne kao πto je to obiËno kod boksaËa ko-ji su se dugo natjecali. Naime, borcimasu πake bile opletene remenjem s me-talnim okovima πto je pojaËavalo udar-ce, koji su posvuda na licu boksaËaostavljali vidljive tragove. MladiÊ nijebio ni pankratist (kombinirani borila-Ëki πport hrvanja i boksa koji je bioosobito cijenjen), zbog istog razloga:nedostatka oπteÊenja lica i uπiju.

S druge strane, bacaËi diska ili ko-plja, Ëak i kad nisu u akciji, imaju spra-vu u nekom logiËnom poloæaju. TrËa-nje pak treba posve iskljuËiti. Prematomu, po svoj prilici, rijeË je o hrvaËu.Ta je disciplina bila iznimno popularnakod starih Grka. Samo jedan dio tijelanije u skladu s hrvaËkom muskulatu-rom, a to je elegantni i dosta tanak vratkoji je pravim borcima bio takoersnaæan da bi bio otporan na protivniko-ve zahvate. Vrat je tijekom borbe po-dnosio velike napore i zato je moraobiti dobro razvijen. UnatoË tomu, naj-veÊi broj tjelesnih svojstava i drugih li-kovnih elemenata »istaËa strigila kara-kteristiËan je za hrvaËa, ali to se ipakne smije smatrati kao jedino moguÊerjeπenje.

Iz Lizipova krugaGrËki su umjetnici viπekratno prika-

zivali ili vrlo precizno odreene vrstenatjecatelja (Diskobol, u viπe varijanti,Dorifor ili pak hrvaËi i boksaËi, bilosamostalno ili u skupinama), ali je biloprikaza i atleta kojima se teπko moæeodrediti disciplina. Umjetnici su traæilii nalazili inspiraciju u svim moguÊimradnjama i pokretima koje su natjeca-telji obilno nudili njihovoj kreativnojimaginaciji. Bogatstvo radnji i pokretanedvojbeno je bio velik umjetniËki iza-zov, a popularnost natjecanja, osobitona velikim priredbama, poput olimpij-skih igara, tomu je znatno doprinosila.

Hrvanje je pradavni πport koji suizmislili Grci, a Rimljani ga nastavili irazvijali. Danaπnje grËko-rimsko hrva-nje izravno se nastavlja na drevne anti-Ëke tradicije, Ëime se ta borilaËkavjeπtina smije ponositi.

Kip je grËkog postanja, po svoj prili-ci helenistiËka kopija nekog poznatogoriginala pribliæno iz sredine IV. sto-ljeÊa prije Krista, koji se rado kopirao iizlagao. Na æalost, umjetnik nam nijepoznat, ali je nedvojbeno netko iz Lizi-pova kruga, najveÊeg kipara antike, anismo daleko od istine ako kaæemomoæda u svjetskoj povijesti umjetnostiuopÊe.

Kip nije dobro nazivati Apoksiome-nom, jer je taj tip izradio Lizip, njego-ve su karakteristike πto strigilom struæevlastito tijelo, a uhvaÊen je u trenutkukad Ëisti ispruæenu ruku. Pa iako nijeLizipova kreacija, Orjulski kip je ipakjedno od najvaænijih djela iz razdobljaantike.

Nenad Cambi roen je 21. veljaËe 1937.u Splitu. Redoviti je Ëlan Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti, umirovl-jeni profesor klasiËne i starokrπÊanskearheologije na SveuËiliπtu u Zadru. Autormnogih knjiga i znanstvenih radova, uz ine"Antika na pariπkoj izloæbi" (1972.), "An-tiËki sarkofazi na istoËnoj obali Jadrana"(1988.), "AntiËki portret u Hrvatskoj"(1991.), "AntiËka Salona" (1991.), "Anti-ka" (2002.) i "Kiparstvo rimske Dalmacije"(2005.). U mladosti se bavio plivanjem iod 1954. do 1957. bio je jugoslavenskirekorder na 100 i 200 metara leptirovimstilom.

Æivotopis

Hrvatsko vijeÊe za kulturna dobra iHrvatsko muzejsko vijeÊe na zajedniËkojsjednici poËetkom listopada 2007. odluËilisu da nalaz svjetskog znaËenja - antiËkaskulptura Apoksiomena bude trajno sm-jeπtena u PalaËi Kvarner, na rivi u MalomLoπinju, koja ima oko 700 metaraËetvornih izloæbenog prostora. Kako sepredvia, statua bi tamo trebala biti prem-jeπtena iz zagrebaËkog Arheoloπkogmuzeja 2009., kad prostor bude ureen.Osim Malog Loπinja, ponude su dali Zadari Rijeka.

U PalaËi Kvarner

8

TALENTI

Piπe Liljana Jazbinπek

oli

mp

ijs

ka

na

da

Roena je 3. svibnja 1988. u Splitu. S roditeljima i bakom æivi uKaπtel ©uÊurcu. Otac Slobodan je zaπtitar, a majka Ana radi u pro-izvodnji navlaka za automobilska sjedala. Sestra Jelena je udata paTina ima neÊaka Josipa. Maturirala je u srednjoj turistiËkoj πkoli uSplitu. Trenerica joj je Magda MiloπeviÊ-IliÊ. »lanica je GK Marjan iz Splita.Tinina internetska stranica je: www.tinaerceg.com.

Tko je Tina Erceg?

Djevojkaod milijundolara -beziËega

TIN

A E

RC

EG

U sudarima snajboljima vidiπ u Ëemuje problem. Meninajviπe nedostajeiskustva na velikimnatjecanjima. No,najvaænije sampostigla. Ostvarila samsvoj san - idem naOlimpijske igre uPeking, presretna jebila naπa mladagimnastiËarka nakonSP-a u Stuttgartu

9

J oπ prije πest godina, dok je bi-la samo simpatiËna djevojËi-ca koju se joπ nije nigdje mo-glo vidjeti na natjecanjima (jer jeimala premalo godina), gimnastiËkisu struËnjaci predviali da je predmladom Kaπtelankom Tinom Ercegvelika buduÊnost. S njenim je razvo-jem i usponom (kao i onim gimnasti-Ëara Roberta Seligmana i FilipaUdea) zapoËela renesansa hrvatskegimnastike.

Gotovo nitko nije mogao vjerovatiMagdi MiloπeviÊ-IliÊ kad je Tini Er-ceg radila vjeæbu na tlu. Jer, tog par-tera u Splitu nema. A Split ima gi-mnastiËki biser koji veÊ πest godinaizaziva veliku pozornost struËnjaka.Na putu za Europsko prvenstvo2004. u Amsterdamu doËekala je 16.roendan i bila njegova najmlaa su-dionica. Zavrπila ga je sjajnim rezul-tatom - 15. mjestom u viπeboju, dokje ekipa bila osma!

U finalu na svim spravama Na natjecanju Svjetskoga kupa u

Lyonu nakon toga, njenom prvomnastupu te razine, bila je πesta nagredi. U godinu dana mnogo se togadogodilo Tini Erceg. Izrasla je desetcentimetara, imala i velikih proble-ma s ozljedama, putovala na rad ipripreme, najËeπÊe u Ljubljanu, ali iu Bratislavu i ©vicarsku.

U πkoli je radila i uËila bez popu-sta, uz puno razumijevanje nastavni-ka. Godine 2005. imala je dva velikacilja - EP u Debrecenu i SP u Melbo-urneu. Oba je natjecanja mlada Spli-Êanka zavrπila promjenjivo. U eu-ropskom je viπebojskom finalu bila23., πto je bilo dobro, no na svjetskojse smotri nije uspjela uvrstiti u fina-le zbog pogreπaka u vjeæbi na gredi idvovisinskim ruËama. Pitanje sazri-jevanja i stjecanja iskustva.

Ipak, zastoja u njenu razvoju nijebilo, ali jest u ostvarenju kakvih-ta-kvih uvjeta. Tina Erceg, koja nemapartera ni u Splitu, a kamoli dvoranuu kojoj se moæe raditi, bila je πesta uviπeboju na Mediteranskim igrama uAlmeriji 2005. te Ëetvrta u preskokui na tlu.

Na Svjetskom kupu u Mariboru je-dina je koja se uspjela uvrstiti u fina-la na svim spravama. Najbolja, dru-ga, bila je u svojoj najjaËoj vjeæbi natlu, πesta u preskoku, te osma na gre-di. Na Svjetskom kupu u Cottbusu uvjeæbi na tlu bila je sedma.

SljedeÊa joj je godina donijelaoperaciju koljena i dugotrajno odsu-stvo s natjecanja. Uspjela se vratitipred kraj sezone na SK-u u Maribo-ru te osvojiti srebrnu i bronËanu me-dalju na ruËama i u preskoku, a u Ar-husu na SP-u u viπeboju 60. mjesto.

Rasplet olimpijskih nadanja bio je,iako je za nastup ekipe joπ dug put,sjajan. Hrvatska Êe sljedeÊe godine

imati dvoje predstavnika - na SP-u2007. u Stuttgartu. Tina Erceg jemukotrpnim putem kroz viπeboj (ka-ko govore pravila, dodajuÊi tomusvjetske prvakinje i prvake po spra-vama zapravo olimpijskoga nastu-pa), doπla do olimpijskoga sna. Nijebilo lako. Uvertira velikom ispitumlade gimnastiËarke bila je Univer-zijada u Bangkoku, koju je odradilaodliËno, devetim mjestom u viπebojui πestim na tlu.

Peking je bio jedini cilj “Peking je moj jedini cilj. Za fina-

la nije bilo izgleda. Konkurencija jena SP-u strahovito jaka”, kazala jeTina, oËekujuÊi najveÊi ispit svojedosadaπnje karijere. »etiri godine ra-nije, SpliÊanka je kao 15-godiπnjaki-nja bila 13. rezerva za OI u Ateni injene æelje i nade imale su realnu po-dlogu. Tina je kvalifikacije viπebojazavrπila na 69. mjestu. Na prvi po-gled ne baπ impresivno, no osim πtoje konkurencija gotovo nezamislivapa to nije nimalo loπe, s tog se mjestauvrstila najprije meu olimpijske re-zerve, a dan kasnije i meu olimpij-ke.

“Nisam izvela svoj najbolji pro-gram. Puno je treninga, rada i odri-canja. Sve elemente odavno znam iimam, meutim, drukËije je kad radiπna velikom natjecanju. Mogu li bolje?Tko zna, u sudarima s najboljima vi-diπ gdje ti fali. Meni najviπe iskustvana velikim natjecanjima. No, najva-ænije sam uspjela. Ostvarila sam svojsan, idem na Olimpijske igre”, bila jeushiÊena nakon raspleta na SP-a.

Tad joj se pridruæio i 20-godiπnji»akovËanin Filip Ude, takoer kroznatjecanje viπebojaca, koji se nebro-jeno puta iskazao na velikim natje-canjima i odlazak na OI ne samo daje ostvarenje sna i za njega, nego inastavak puta ka vrhu svjetske gi-mnastike.

Za zemlju koja tek odnedavno naKinezioloπkom fakultetu u Zagrebuima gimnastiËku dvoranu, a gimna-stiËki se centar u Murskom SrediπÊugradi, u kojoj manjka sprava, kojadosad nije bila na gimnastiËkim kar-tama, uspjesi koji su doπli senzacio-nalni su.

Olimpijci Tina Erceg i Filip Ude

10

LEGENDE

Piπe Zvonimir VukeliÊ

BonaËiÊ Êe velike zasluge za dva svojaznaËajna priznanja - proglaπen je inajboljim bekom i najboljim centromna svijetu - pripisati momËadi

Zlato uz marijaËe

OZREN B

11

K ada bih se opet rodio, volio bihisto ovako æivjeti. Divan jeosjeÊaj kad se osvoji trofej, po-bjede donose zadovoljstvo. I uz njih sebrzo zaborave razoËaranja vezana uz ne-uspjehe.

Tako danas govori Ozren BonaËiÊ, go-rostasni vaterpolski velikan Ëija je karije-ra optoËena medaljama i pobjedama. Paje i razumljivo πto svoju lijepu priËu niza πto ne bi promijenio.

Ulazak u reprezentaciju BonaËiÊ jeobiljeæio srebrom na Olimpijskim igra-ma u Tokiju, a kruna njegove bogate ka-rijere olimpijsko je zlato izboreno 1968.u Meksiku.

Div sa Save- U Tokiju nismo izgubili utakmicu, ali

na tron su se popeli Maari koji su imalibolju gol-razliku. U Meksiku smo dozlata doπli nakon iscrpljujuÊe borbe saSovjetskim Savezom, koji smo u finalusvladali u produæecima. Baπ sve golovepostigli su iz Ëetveraca. Tada su bila dru-kËija pravila, tri teπka prekrπaja znaËilasu kazneni udarac. Sudio je Fuchs, uhva-tio se za glavu kada je odsvirao svrπetaki vidio da je 11-11. Mi smo stalno vodi-li, ali za pobjedu smo se morali joπ malonamuËiti. U produæecima je lopta stalnobila kod nas, suparnici su je imali moædadesetak sekundi. Ronald Lopatny je pli-vao za loptu, osvojio ju je, a mi smo jedugo dræali i na kraju zabili. I slavili 13-11 pobjedu - prisjetio se tih dana Div saSave.

Naravno, zlatne se priËe ne zaboravlja-ju.

- SveËanost proglaπenja pobjednika idodjele medalja propustio sam zbog do-pinπke kontrole na kojoj sam proveo trisata. SuigraËi su me Ëekali i Ëekali, kadasam izaπao, zlatnu medalju uruËio mi jeMirko SandiÊ. A onda smo otiπli na sla-vlje.

Proslava je bila primjerena trofeju kojije osvojen.

- Naπu igru oboæavao je Meksikanackoji je bio vlasnik nekoliko lokala. Po-zvao nas je u svoj restoran, sve druge go-ste preselio je u drugi lokal i mi smo dojutra slavili uz marijaËe! Upamtio samadresu, Plazza Garibaldi.

Igrao je Bone i na Igrama u Münchenui Montrealu, ali tada odliËja nije bilo.

- U Münchenu smo moæda bili i najja-Ëi, ali pukla je naπa kemija. Stalno je re-prezentacija bila sastavljena uglavnomna principu pola iz Mladosti, pola iz Par-tizana. I premda smo bili ljutiti klupskisuparnici, u reprezentaciji smo dobrofunkcionirali. Te, 1972. nije iπlo.

BonaËiÊ Êe svoju πportsku filozofiju,koja ga je vodila i kao igraËa i kao trene-ra, saæeti u samo nekoliko rijeËi: “Uniπti-ti protivnika na sve moguÊe dopuπtenenaËine i u obrani i u napadu”.

Ali, priznat Êe da je punim angaæma-nom iπao samo protiv onih jakih, oni sla-

bini-

suga ni-

kadmogli

potpunomotivira-

ti. Kao te-melj uspje-

ha BonaËiÊÊe debelo po-

dcrtati zaje-dniπtvo.

Pobjeuje zajedniπtvo- Tjelesne predispozicije vaæne su u

vaterpolu, visina je svakako prednost.Vaæna je, kao i u svim momËadskimigrama, inteligencija. Mi smo kao narodjako nadareni za igre loptom. A osobitosu, za visoke domete u vaterpolu, vaænekarakterne osobine. To je πport u kojemupobjeuje zajedniπtvo, momËad.

Tragom takvog razmiπljanja BonaËiÊÊe velike zasluge i za svoja dva znaËajnapriznanja - proglaπen je i najboljim be-kom i najboljim centrom na svijetu - pri-pisati momËadi.

I kao trener Bone je bio trofejan. Naj-veÊi mu je uspjeh osvajanje Kupa europ-skih prvaka s Mladosti 1996. Nakon toga“mladostaπi” viπe nisu bili najbolji u eu-ropskoj eliti. Bili su blizu, dvaput i s Bo-naËiÊem, ali nisu dohvatili trofej.

- Mnogo se toga mora poklopiti za ta-kav uspjeh - reÊi Êe BonaËiÊ.

Bio je nakratko izbornik slovenskihvaterpolista, ali nije mu se ostvarila æeljada vodi i najbolje naπe igraËe.

- Nisam bio dovoljno lukav.Struka je tada bila za njegov izbor, ali

Ëelnici Saveza nisu.Na kraju, pohvalit Êe rezultate svojih

nasljednika.- Izvanredni su rezultati i naπih klubo-

va i reprezentacije. Jug je jak, Mladostisto, a nadam se da Êe Ratko RudiÊ na-slov svjetskih prvaka uspjeti osnaæiti no-vim trofejima, da Êe uspjeti zadræati kon-tinuitet sjajnih rezultata.

Ozren BonaËiÊ roen je 5. sijeËnja1942. u Zagrebu. Kao πestogodiπnji dje-Ëak poËeo je vjeæbati plivanje, a sa 15otiπao je meu vaterpoliste. CijeluigraËku karijeru proveo je u zagreba-Ëkoj AVK Mladosti, samo je na 10dana - tadaπnja su pravila to do-puπtala - posuen 1964. JVKPartizanu s kojim je u Zagrebuosvojio Kup prvaka europskihzemalja. S AVK Mladosti je bioËetiri puta pobjednik Kupa prvaka:1967.,1968., 1969. i 1971. Viπestruki jeosvajaË naslova dræavnog prvaka i kupa. Zareprezentaciju Jugoslavije nastupio je 96puta, Ëetiri puta zaigrao je na olimpijskimigrama. U Tokiju 1964. osvojio je srebrnumedalju, a Ëetiri godine kasnije u Meksikuzlatnu. U Münchenu i Montrealu ostao je bezodliËja. U riznici ima i Ëetiri bronËane meda-lje s europskih i svjetskih prvenstava. Bio jeproglaπen najboljim braniËem na svijetu, azatim i najboljim centrom. Nakon igraËke ka-rijere odmah je sjeo na trenersku klupu s di-plomom viπeg πportskog trenera steËenomna Kinezioloπkom fakultetu u Zagrebu. Je-dnu sezonu vodio je juniore Mladosti, a1979. preuzeo je prvu momËad s kojom jeosvojio po Ëetiri puta dræavno prvenstvo ikup, europski Superkup, Kup kupova i 1996.Kup prvaka. S kranjskim Triglavom osvojio jeMediteranski kup, naslov slovenskog prvakai osvajaËa kupa. Trenirao je i vaterpolisteMedveπËaka, Primorja i Brescie, a bio je iizbornik slovenske reprezentacije. BonaËiÊ jedanas umirovljenik, savjetnik u vaterpolskojπkoli HAVK Mladosti.

©est puta na krovu Europe

v a t e r p o l i s tONA»IΔ

12

M oderni se πport rodio uXIX. stoljeÊu u Engleskojkao rezultat novihdruπtvenih odnosa nakon graanskerevolucije, ali i nevjerojatnog osjeÊa-ja Engleza za igre i natjecanje. Do-voljno je reÊi da je ta nacija izmislilagotovo sve danaπnje πportove. Uovom su Ëlanku opisane druπtveneprilike vezane uz tjelovjeæbu i πport,koje su stvorile uvjete i prethodileprocesu nastanka modernog πporta.

Narodna nadmetanja Kako uzroke svake druπtvene poja-

ve treba traæiti u proπlosti, tako je i smodernim πportom, koji korijene vu-Ëe iz narodnih nadmetanja i igara. Sa-ma rijeË πport dolazi od starofrancu-ske rijeËi desport ili deport, koja zna-Ëi zabavu opÊenito, relaksaciju, bijegod obveza. Igre na otvorenom i na-dmetanja koja zahtijevaju snagu ispretnost na Otoku su bile popularneoduvijek. Kroz povijest su kraljeviuËestalo zabranjivali, a crkva osui-vala takve igre, ali Engleze se od njihteπko moglo odvojiti. Ako su se obli-ci zabave (rekreacije) i mijenjali svremenom, na to je daleko viπe utje-cala promjena ukusa ili mode, negolizakoni i zabrane. Istina je da ono πtoËovjek radi u svoje slobodno vrijemena najbolji naËin ocrtava njegov kara-kter, a u isto vrijeme taj karakter i

formira. Siromaπtvo ili obiËaji mogunekoga sprijeËiti da svoju dokolicuprovodi na naËin koji ga veseli, alibarem ga se ne moæe prisiliti da radiono πto ne æeli - ili, ako ga se i prisi-li, to onda nije dokolica. Isto se odno-si na cijelu naciju.

Druπtvena dogaanja vezanauz crkvu

U proπlosti su sva druπtvena doga-anja, pa tako i tjelovjeæbena, bilaËvrsto vezana uz crkvu. Neke su odtih igara bile i starije od krπÊanstva,ali s vremenom su se, kao i mnogidrugi poganski obiËaji, potpuno sto-pile s krπÊanskim svjetonazorom. Cr-kva je bila dio svakodnevice i svjeto-vnog æivota u tolikoj mjeri da je to izdanaπnje perspektive teπko i pojmiti.UobiËajeno je bilo pjevanje crkvenihpjesama na popularne melodije zasluæenja mise. Vjernici su slobodnopisali svoje zavjete po zidovima ilivjeπali zavjetne predmete po zidovi-ma i svodovima crkvi. Ne samo da suse unutar crkvi organizirale zabave iplesovi, nego su se unutar crkvenihdvoriπta prireivali hrvaËki dvoboji iborbe pijetlova. Klaenje je bilo sa-stavni dio takvih manifestacija. Po-znat je sluËaj borbe pijetlova u sa-mom svetiπtu crkve u Knottingu1639. godine (za πto su organizatoribili kaænjeni), ali i sluËaj sveÊenika

IznimanosjeÊaj za igrei nadmetanje

Povijesno gledano, moderni je πport nastao kaorezultat kompromisa, svojevrsnog sjedinjavanjastarog i novog, tradicionalnog i suvremenog, πto mu idanas osigurava neiscrpnu privlaËnost i popularnost

Ana PopovËiÊ

NASTANAK MODERNOG ©PORTA koji je joπ u XVIII. stoljeÊu ne samoprisustvovao igri fives (u kojoj dvoji-ca igraËa naizmjence dlanom udarajulopticu koja se mora odbiti o zidiznad zadane linije) u dvoriπtu crkveu Babcaryju, nego je i osvojio novacod oklade.

Engleski puËki nogometNeke su igre bile vezane uz odree-

ne crkvene praznike; takav je sluËaj sengleskim puËkim nogometom kojise tradicionalno igrao na pokladniutorak. Taj nogomet, koji porijeklovuËe iz antiËke rimske igre harpa-stum, bio je divlja, brutalna igra kojase igrala na ulicama, gotovo bez ika-kvih pravila. Suvremenici je opisujukao divljaËku i surovu igru, punu mr-ænje, bijesa i ekstremnog nasilja ko-jem je cilj ozlijediti protivnika. Nemasumnje da je puËki nogomet bio, ko-liko rekreacija, toliko i tuËnjava su-parniËki nastrojenih sela ili skupinaljudi. Joπ od XIII. stoljeÊa crkva je,dosta neuspjeπno, pokuπavala zabra-niti ili barem regulirati takve oblikezabave. Ozbiljnije promjene donoseprotureformacija ili katoliËka obnovau katoliËkim zemljama, a u Engleskojreformacija i puritanci, ali ni te sepromjene nisu dogodile preko noÊi.Veza izmeu svjetovnih igara s jednestrane, i crkvenih praznika i svetiπta sdruge, dugo je umirala.

Staro i novo U vremenu kada su informacije sla-

bo kolale, ljudi malo putovali i teπkoili nikako odræavali kontakte s udalje-nijim mjestima, vremenu bez radija,televizije i industrije zabave, ljudi subili mnogo kreativniji u osmiπljava-nju razbibrige i, osim toga, puno suse viπe zabavljali raznim igrama i na-dmetanjima. VeÊ i samim naËinomæivota u proπlosti bili su prisiljeni naveÊu fiziËku aktivnost, negoli smo midanas, u vremenu kada veÊina nas ne-ma samo sjedalaËke poslove, nego naneki naËin i æivote. Aristokracija jenjegovala svoje tradicionalne akti-vnosti: jahanje, lov, sokolarstvo, golf,maËevanje, uzgoj pasa, dok se pukzabavljao igrama s loptom, plesovi-ma, hrvanjem, πakanjem, trËanjem...Povijesno gledano, moæe se reÊi da jemoderni πport upravo i nastao kao re-zultat kompromisa, svojevrsnog sje-dinjavanja starog i novog, odnosnotradicionalnog i suvremenog, πto mui danas osigurava neiscrpnu privlaËnusnagu i popularnost.

13

UkinuÊe svih prijaπnjih zabrana

Nakon graanske revolucije 1688.godine, Engleska postaje ustavna mo-narhija. Padom apsolutne moÊi kraljapala je i moÊ crkve, a pod okriljemosobnih sloboda i vjerske tolerancijepoËelo se konstituirati novo, graan-sko druπtvo. Jedna od odredbi novevlade bila je ukinuÊe svih prijaπnjihzabrana koje su se odnosile na igre irekreaciju. U sklopu graanskih slobo-da otvorio se prostor za proizvoljno ra-spolaganje slobodnim vremenom.Osim toga, u novim druπtvenim okol-nostima, kad plemstvo viπe nije potpu-no nedodirljivo u povlasticama, dolazido prve drukËije interakcije izmeuaristokracije i naroda. Dvije klase po-Ëinju s novim interesom pratiti akti-vnosti jedni drugih. To je druπtvenaklima u kojoj se raao moderni πport,ali svakako treba moæda joπ i viπe na-glasiti temperament engleske nacije,nevjerojatnu ljubav Engleza za πport,natjecanje, boravak na svjeæem zrakukao i dubok osjeÊaj tradicije.

Literatura1. Holt, R. (1990). Sport and the British a mo-

dern history. Oxford: Oxford universitypress.

2. Olivová, V. (1979). Lidé a hry. Prag:Olympia.

3. Hole, C. (1949). English and Pastimes. Lon-don: B. T. Batsford Ltd.

Gore: Skup engleskihkraljevskihstreliËara

Desno:Utrka æena u

kojoj jepobjednica

osvojila koπuljukoja se vijori na

drvetu

Dolje:Lov sa psima.Pogled na parkHatfield.

14

©port u FrancuskojU domovini olimpizma i formule 1 πport zauzima vaæno mjesto u druπtvu.Prema statistiËkim pokazateljima iz 2003. godine, 71 posto djece s navrπenih15 godina bavi se πportom i nositelji su raznih diploma i licenci u πportu

Piπe Saπa Ceraj

EUROPA I ©PORT

U domovini Pierrea de Couberti-na, zaËetnika modrenih olim-pijskih igara, πport doæivljavasnaæan zamah, posebice nakon 1970.godine. Francuska je bila domaÊinolimpijskih igara pet puta, dva puta lje-tnih odræanih u Parizu 1900. i 1924. itri puta zimskih olimpijskih igara uChamonixu 1924., Grenobleu 1968. iAlbertvilleu 1992. godine. Na OI uAteni 2004. godine, francuski πportaπiosvojili su ukupno 33 medalje (11 zla-tnih, devet srebrnih i 13 bronËanih).

©portski propisiZakon o πportu i drugi propisi ek-

splicitno reguliraju podruËje πporta injegovu promociju u Francuskoj teosiguravaju jedinstven model povezi-vanja vladinih i privatnih tijela radiπto kvalitetnijeg razvoja πporta i πport-skih aktivnosti. Na temelju takvogmodela vlada delegira svog predsta-vnika u πportske saveze. Putem zako-na o πportu vlada je osigurala standar-de i osnovne zakonske okvire πporta,dok su putem zakona o zdravlju, obra-zovanju i drugih propisa definirana iostala podruËja πporta.

Vladine πportske institucijeOd 18. svibnja 2007. godine Mini-

starstvo mladih i πporta i Ministarstvozdravstva spajaju se u novo dræavnotijelo pod nazivom Ministarstvozdravstva, mladeæi i πporta koje jeodgovorno za provoenje i primjenuvladine politike, kao i za poticanjemladih na bavljenje πportom. Na regi-onalnoj i lokalnoj razini za πport suzaduæene 22 uprave, 83 upravna odje-

la, devet inozemnih uprava, 24 regio-nalna πportska centra i pet nacionalnihπportskih πkola i instituta. Na podru-Ëju opÊina s viπe od 20.000 stanovni-ka djeluju πportski forumi O. M. S.(Office Municipal des Sports) koji seudruæuju u forume na nacionalnoj ra-zini F. N. O. M. S. (Fédération Natio-nale des Offices Municipaux desSports). Nacionalni centar za razvojπporta (C.N.D.S.) dræavno je tijelo za-duæeno za razvoj πporta na lokalnojrazini i πporta za sve, te pruæa potporuUpravi za πport u njezinu radu. Prora-Ëun C.N.D.S.-a za 2006. godinu pove-Êao se 11 posto u odnosu na 2005. teiznosi 236 milijuna eura.

Nevladine πportske institucije

Francuski nacionalni olimpijski iπportski odbor, C.N.O.S.F. (ComitéNational Olympique et Sportif Fran-cais), najviπe je nevladino πportsko ti-jelo i predstavnik olimpijskog pokretau Francuskoj, Ëlan Meunarodnogolimpijskog odbora, u koji su udruæeninacionalni πportski savezi olimpijskihπportova, nacionalni πportski savezineolimpijskih πportova i nacionalnimultiπportski savezi. CNOSF je odgo-voran za pripremu πportaπa za odlazakna olimpijske igre i poveÊanje brojaπportskih objekata u zemlji. U Francu-skoj djeluje 87 nacionalnih πportskihsaveza s oko 170.000 πportskih klubo-va i 13 milijuna Ëlanova koji su razvr-stani u Ëetiri grupacije πportskih save-za: nacionalni savezi olimpijskih πpor-tova (Fédérations sportives olympi-ques), nacionalni savezi neolimpijskih

πportova (Fédérations sportives), na-cionalni studentski i πkolski πportskisavezi (Fédérations scolaries et uni-versitaires) i nacionalni savezi vjer-skih i kulturnih zajednica.

15

Vrhunski πportVlada je zaduæena za osiguravanje

uvjeta za socijalnu integraciju vrhun-skih πportaπa nakon zavrπetka πportskekarijere, dakle za razne πportske stipen-dije, posebne πportske πkole i sveuËi-liπta te razni πportski teËajevi. Nacio-nalni institut za πport i tjelesni odgoj,I.N.S.E.P. (Institut National du Sport etd´Education Physique), ima veoma va-ænu ulogu kad je rijeË o obrazovanju uπportu. Takoer, dræava potiËe za-poπljavanje vrhunskih πportaπa nakonzavrπetka njihove karijere te im i takopomaæe. Nacionalno povjerenstvo zavrhunski πport (C.N.S.H.N.) tijelo jekoje donosi strateπke odluke o vrhun-skom πportu kao πto su: nacionalna po-litika u vrhunskom πportu, odreivanjekriterija, podnoπenje izvjeπÊa o brojuvrhunskih πportaπa i druge odluke. Mi-nistar nadleæan za πport je predsjednikPovjerenstva, a Ëlanovi su predstavnicinacionalnog olimpijskog odbora, vr-hunskih πportaπa, πportskih sudaca i lo-kalne vlasti.

Financiranje πporta

Na temelju zakona o financijama iz2001. godine πport se financira dije-lom iz dræavnog proraËuna te igara nasreÊu (oko tri posto). Dræava takoerfinancira plaÊe djelatnika u nacional-nim πportskim savezima, dok se izgra-dnja πportskih objekata financira izsredstava Nacionalnog fonda za razvi-tak πporta (F.N.D.S. - Fond Nationalpour le Développement du Sport).ProraËun za πport u 2006. godini izno-sio je 969, a u 2007. je poveÊan 47 mi-lijuna eura.

ZakljuËakU domovini olimpizma i formule 1

πport zauzima vaæno mjesto u druπtvu.Prema statistiËkim pokazateljima iz2003. godine, 71 posto djece s navrπe-nih 15 godina bavi se πportom i nosi-telji su raznih diploma i licenci u πpor-tu. ©portski su savezi izdali 14,2 mili-juna πportskih licenci i 900.000 diplo-ma Ëiji su vlasnici mladi do 19 godina,πto pokazuje njihov velik interes za πport i obrazovanje u πportu.

Literatura

1. Le Roux, N., Camy, J. (1999). AnEssay on the French Sports System.

2. Remans, A.,Delforge, M. (1997).Sports Structures in Europe, Brussels

16

Iza svakog olimpijskog pobjednika stoje desecionih koji se nikada nisu popeli na postolje, a i izasvakog uspjeπnog nogometaπa deseci onih kojinisu bili dovoljno talentirani, ili im je grubi uletdrugog igraËa uniπtio zdravlje

U ovoj smo rubrici veÊ pisali opotrebi razvoja dvojne karije-re πportaπa, tj. omoguÊavanjaπportaπu da nakon πportske karijere po-Ëne raditi u “civilnom” zanimanju. Svimi volimo gledati i pamtiti uspjeπne:olimpijske pobjednike, nogometne re-prezentativce, πportaπe koji su πportskukarijeru zamijenili onom profesional-nog trenera i time se materijalno osigu-rali za æivot - no ne smijemo zaboravi-ti da su pobjednici u biti manjina.

Iza svakog olimpijskog pobjednikakojemu uza slavu slijede ozbiljni spon-zorski ugovori i dræavna renta stoje de-seci onih koji se nikada nisu popeli napostolje, a i iza svakog uspjeπnog no-gometaπa stoje deseci onih koji nisu bi-li dovoljno talentirani, ili im je grubiulet drugog igraËa uniπtio zdravlje.Dvojna karijera jednostavno mora pra-titi πportsku karijeru od samog poËe-tka.

Osnovna πkolaOsnovna πkola je ustavna, obrazo-

vna, pa i odgojna obveza. Znanja iiskustva koja se tu stjeËu neizostavnasu za mladu osobu. Nekakvo odvojenoili dopisno πkolovanje jednostavno nedaje sve ono πto osnovna πkola moradati; a to je, meu ostalim, i socijaliza-cija i djelovanje u druπtvenoj sredinikoja zna biti koji put i pomalo okrutna- no bitna je za razvoj djeteta.

Mladom πportaπu je potrebno datinajbolje u sklopu redovnog πkolova-nja, a to je u prvom redu jednosmjen-ski rad osnovne πkole, koji u velikojmjeri omoguÊava lakπe usklaivanje streniranjem. Jednosmjenski rad πkolaje veÊ dugo cilj, ali naæalost, u velikimgradovima joπ godinama neÊe bitiispunjen - πto ne znaËi da na to ne tre-ba stalno podsjeÊati.

Nadalje, potrebno je organiziranopomagati mladom πportaπu koji jezbog obveza ili ozlijede izostao s dije-la nastave. Ne u obliku povremene ini-cijative - nego kao dio ureenog postu-pka unutar obrazovnog sustava.

Loπije ocjene zbog aktivnog bavlje-nja πportom nisu poæeljne, posebno uniæim razredima, stoga je bitno uskla-diti πkolske i πportske obveze. Mlaiπkolarci su priliËno “πtreberski” nastro-jeni, uspjeh u ocjenama je jednakdruπtvenom uspjehu. Dijete koje jezbog aktivnog bavljenja πportom neπtoloπije u ocjenama dobiva iznimno ne-gativnu poruku; i druga djeca πport po-Ëinju povezivati s neuspjehom, a ne s

©PORT I DRU©TVO

Piπe Goran VojkoviÊ

Dvojna karijeramora pratitiπportsku od poËetka

BRAΔA SINI©A iNIK©A SKELIN: I πport i studij

17

iznimnim trudom i radom koji uz mno-go znoja dovode do uspjeha. U viπimrazredima se to promijeni, uspjeπanmladi πportaπ postaje Ëesto razredni ju-nak, ali i tu mu treba pomoÊi: dobreocjene trebaju mu za daljnje πkolova-nje.

Potreban je angaæman svih koji suzaduæeni za πkolovanje i odgoj djeteta:uËitelja, psihologa, roditelja i trenera.Povremeno treba sjesti, popriËati oπkolskim i πportskim obvezama, vidje-ti je li dijete premoreno ili se dobrosnalazi - to je neπto πto mora biti redo-vno i uobiËajeno, a ne neπto πto se do-gaa tek kada nastupe problemi.

Srednja πkolaZanimljivo je da je srednjoπkolsko

obrazovanje kategorija koja je u Hrvat-skoj najbolje prilagoena πportaπima -dopisna πkola, koja je nekada ugla-vnom sluæila za stjecanje srednjoπkol-skog obrazovanja uz rad, danas je mje-sto gdje se πkoluje relativno mnogomladih πportaπa: radi se samostalno,odnosno uz individualne i grupne kon-zultacije, piπu se kontrolne zadaÊe iizlazi na ispite. U dopisnom obrazova-nju u Hrvatskoj postoji mnogo isku-stva, sustav je razvijen i πirokog spek-tra smjerova. Tako Centar za dopisnoobrazovanje “Birotehnika” (www.bi-rotehnika.hr) nudi nekoliko smjerovaËetverogodiπnje πkole: ekonomist, ko-mercijalist, poslovni tajnik, upravni re-ferent, turistiËko-hotelijerski komerci-jalist, hotelijersko-turistiËki tehniËar,tehniËar zaπtite osoba i imovine teopÊu gimnaziju; a nude se i trogodiπnjiprogrami: prodavaË, kuhar, konobar,zaπtitar osoba i imovine te pekar. Po-stojanje gimnazije omoguÊava nasta-vak πkolovanja na bilo kojem fakulte-tu, dakle sustav je zaokruæen.

Kako tu nema svakodnevne rutineodlaska u πkolu na roditeljima (ali i natreneru u kojeg se obiËno ima najviπepovjerenja!) je da mladog πportaπausmjere prema knjizi. Sustav πkolova-nja je fleksibilan, moæe se i produljitibez klasiËnog padanja razreda, ali kodovakvog rada iznimno je bitno koduËenika stvoriti radne navike, koje Êemu na fakultetu biti nuæne. Spomeni-mo joπ - ako mladi πportaπ iz bilo ko-jeg razloga prekine aktivnu πportskukarijeru, treba porazmisliti (u razgovo-ru s psihologom) o vraÊanju u redovnisustav πkolovanja. Promjena ritma ko-ju uzrokuje prestanak treninga, viπakvremena i manjak redovnih obveza ni-su dobra kombinacija! Opet: roditelji,

psiholozi, struËnjaci za obrazovanje idrugi moraju suraivati i pronaÊi naj-bolje rjeπenje.

FakultetiOno πto kod dvojne karijere u Hrvat-

skoj joπ nitko nije pravilno istraæio jestkako bi aktivni πportaπi trebali studira-ti sukladno bolognskom sustavu. Nai-me, bolognski studij ne poznaje klasi-Ëno izvanredno studiranje, gdje se upravilu dolazilo samo na ispite. Premanovom sustavu postoji student koji jeoptereÊen puno radno vrijeme i studentkoji je optereÊen dio radnog vremena -drugi je model predvien za studiranjeuz rad, traje dulje, predavanja se ugla-vnom organiziraju popodne, programimogu biti i skraÊeni, ali je redovnaaktivnost na fakultetu obveza. Jedno-stavno, model po kojem bi student do-lazio samo na ispite viπe ne postoji.

Izvanredno studiranje po novom mo-delu (ako se viπe uopÊe moæe nazvati

tako) i dalje je vremenski manje opte-reÊujuÊe od redovnog, ali nije predvi-eno da student ode na jednomjeseËnepripreme u doba predavanja. Jednosta-vno, neÊe dobiti nuæne potpise da biuopÊe mogao pristupiti ispitu. U ino-zemstvu postoje i punovrijedni on-linestudiji: studira se prouËavanjem litera-ture, pisanjem eseja i ispitima pomoÊuraËunala, tako da nema obveznih pre-davanja i vjeæbi - naravno, na smjero-vima gdje je takav naËin studiranjamoguÊ, πto bi za πportaπe bilo idealno,ali u Hrvatskoj joπ takvih studija nema.

Dakle, postavlja se ozbiljno pitanjestudiranja πportaπa uz obveze na fakul-tetu koje nameÊe provoenje Bologne.A kako se odgovor krije unutar istogMinistarstva, treba se nadati da Êemotaj model i dobiti, i to tako da bude ja-san, univerzalan i javno objavljen, ka-ko bi svi naπi πportaπi-studenti znalikoje su im obveze i koje su im povla-stice.

DUJE DRAGANJA: Preko Berkeleyja do olimpijskog srebra u Ateni

18

P salmi pripadaju u najpozna-tije biblijske tekstove. Zadi-vljuje ipak Ëinjenica da se unjima nalaze crte zdrave πportskepedagogije.

IdealiU psalmima je Bog prisutan kao

jasan ideal koji ispunja Ëovjeka,usmjerava njegove sile i potiËe ga.Bog je opisan, primjerice, kao“svjetlost i spasenje” u æivotu oso-be (Ps 27,1). Cijela zajednica Ëujepoziv: “u njega gledajte i razveseli-te se!” (34,6). Pravi ideal privlaËipozornost, daje snagu i motivira.

OsjeÊaj sigurnosti fascinantan je,povjerenje toliko da se Ëovjek viπeniËega ne boji i idealistiËki pita:“pred kime da strepim?” (27,1).Upravo πportaπ Ëesto mora pronaÊiizvor odvaænosti i snage da iziepred pretpostavljeno ili realno na-dmoÊnijeg napadaËa.

»vrsto srceVelik zadatak na ulasku u πportski

æivot jest nadvladati strah. Psalmiopetovano pozivlju na junaπtvo. Nisuoni tek molitva, Bogu upuÊena, negojasno Ëovjeka sokole da pronae izvorpouzdanja. “OjunaËi se!” (27,14) -potiËu izravno, na valjani temelj ju-naπtva. I ovaj Êe poziv biti proπiren uohrabrenje koje vrijedi ne samo za po-jedinca nego za cijelu zajednicu: “Bu-dite hrabri i jaka srca” (31,25).

Rezultati su Ëudesni. Trenutak sreÊedonosi veliku sigurnost u sebe: “NeÊuse pokolebati nikada” (30,7). Zadatakostaje da samopouzdanje bude realnoutemeljeno, sukladno dubinskoj ljud-

skoj æelji: “o da se ne postidim nika-da” (31,2). Psalmi svjedoËe da Ëovjekkoji je ispunjen i noπen pravim idea-lom uæiva slobodu “od straha svako-ga” (34,5).

Joπ jedno pedagoπko pravilo po-navljaju psalmi. Ako æelim pogoditicilj i postiÊi uspjeh, ne smijem do-pustiti ljutnji da me svlada ni da mevodi osjeÊaj srdæbe (37,1.8). Razu-mijemo da se treba smiriti i stiπatignjev kako bismo mogli prikupiti si-le i usmjeriti ih na napor koji slijedi.Ali psalam dodaje i praktiËan napu-tak: “Ne æesti se na onog koji imasreÊe” (37,7). Kolika je opasnost odkrivih poteza kad protivnicima odje-dnom pogoci pou za rukom, najbo-lje znaju iskusni treneri!

©port moæe pomoÊi mladom Ëo-vjeku u zdravoj socijalizaciji, jertraæi od njega da izae iz zaπtiÊenogkruga obitelji. Mora prijeÊi prag inapustiti roditeljsku toplinu, uÊi uveliki svijet. Psalam i o tome govo-ri, istiËuÊi da istinski ideal kojemuposveÊujemo æivot vrijedi i “ako meotac i mati ostave” (27,10).

Psalmi ocrtavaju osobitu hrabrostkoja Ëovjeka ispunja i potrebna muje da stane pred mnogo ljudi. Taj re-alan i zahtjevan zadatak, koji πportdonosi sa sobom, nalazi odgovor:“neka se vojska protiv mene utabo-ri, srce se moje ne boji” (27,3). ©to-viπe, Sveto pismo upozorava i napritisak medija koji je povezan suspjehom. Psalmist svjedoËi: “mno-gima postadoh Ëudo” (71,7).

Protivnicima ususret©port donosi susret s onima koji

me æele pobijediti, koji - veÊ iz sa-

Bog psalama jest lukavi playmaker kojipronalazi prostor na terenu i vodi nogesvoga suigraËa "na prostran put" (Ps 31,9)

NeÊu zadrhtati

RELIGIJA I ©PORT

Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)

Berlinska katedrala, snimio Daniel Schwen (2007.)

19

mih natjecateljskih razloga - æele mojporaz. Psalmi su puni zaziva koji smje-raju upravo na takvo iskustvo. Molitvaje to koja lijeËi preuranjeni strah, a ouspjeπnosti svjedoËi usliπanje: “posti-eni su i posramljeni oni πto traæe mo-ju nesreÊu” (71,24).

Psalmi govore o pravoj “navali”(27,2; 32,6). Vrlo precizno istiËu i ru-ganje koje treba izdræati: “razvaljujusvoja usta na me i govore ‘Ha, ha, vi-djesmo oËima svojim!’”(35,21). Doj-mljiva je taktika koju kao pomoÊ nala-zimo: psalmist “izdiæe glavu” (27,6) itime ne naznaËuje samo svijest o vla-stitoj vrijednosti koja je u takvim prili-kama odluËujuÊa, nego sugerira i vrlopraktiËan strateπki postupak - trebaimati pregled nad onim πto se zbiva naterenu i razumjeti cijelu situaciju.

Tijelo je vaænoS kojom potankoπÊu psalmi opisuju

opipljivu Boæju prisutnost u æivotu Ëo-vjekovu! Vjera nije nikakav skok u na-zadnjaËku, polumagijsku praksu, negoje svjesno prepuπtanje u ruke vrsnomtreneru. Pslamist svjedoËi iz osobnogiskustva: “Ruke mi za borbu uvjeæba, imiπice da luk napinju” (18,35). Bogpsalama nije oronuli starac s bradom,nego lukavi playmaker koji pronalaziprostor na terenu i izvodi noge svogasuigraËa-uËenika “na prostran put”(31,9). Psalmist je naπao onoga koji“uËvrπÊuje korake Ëovjeku”, pa uz ta-kav oslonac “ako i posrne, ne pada”(37,23s).

Pslami se opetovano vraÊaju i na“kosti” (31,11; 32,2; 35,10) - sliku du-blje strukture i cjeline. I tu upozorava-ju na blizinu Boga koji ne samo da sto-luje na nebesima, nego je zainteresira-no prisutan: “Ëuva kosti” pravedniko-ve (34,21). Odatle odvaænost dovoljnai za krajnji napor, neÊe je zaplaπiti nisama smrt. Upravo taj psalam, naime,objaπnjava: “nijedna mu se kost neÊeslomiti” i time ocrtava sudbinu Raspe-toga.

Literatura1. TomiÊ, C. (1986), Psalmi. Kratki uvod i tu-

maË, Zagreb.2. Schmidt W. H. (1996), Alttestamentlicher

Glaube, Neukirchen-Vluyn.3. Groß, H. / Reinelt, H., (1977), Das Buch der

Psalmen, Leipzig.4. Dahood, M., Psalms. Introduction, transla-

tion and notes I.-III., New York (1966-1970)

Nije dosta koplje, potreban je i πtit.

S kim se oznojiπ, toga upoznaπ.Imaπ li pravo uporiπte, moæeπ pred tisuÊe.

Hrabrost traæi vjeæbu kao i miπiÊi.

i s k r i c e✴ ✴

Obrisi gradiliπta u Pekingu.Vedro je nebo netipiËno za lokalnu klimu.

Snimio: Felix Andrews (2006.)

20

P rva hrvatska æenska ekspedi-cija “Cho Oyu 2007”veÊ je usamoj ideji izazvala dovoljnupozornost medija da ne promakne ne-zapaæeno. Sama Ëinjenica da se dva-desetak æena uspjelo ujediniti na zaje-dniËkom zadatku za zlobnike je bilodovoljno za vijest, bez obzira na na-dmorsku visinu, ali treba joπ jednomponoviti nekoliko tehniËkih podatakavezanih uz πportsku dimenziju ovogaokupljanja. Himalajski vrh Cho Oyu -ili Tirkizna boæica, kao πto smo veÊ,nadamo se, svi nauËili - nalazi se8201 metar iznad mora i s tim poda-tkom dræi πesto mjesto u apsolutnojkonkurenciji. Mount Everest (ili Cho-molungma, da ostanemo pri lokalnojtoponimici) udaljen je samo tridese-tak kilometara, otprilike kao JapetiÊod Sljemena. Ako ste se ikada pitalizaπto vam stjuardesa ne dopuπta daotvorite prozor na toj visini, spomeni-mo da se temperature spuπtaju do mi-nus 50, da vjetrovi puπu brzinom ve-Êom od 200 kilometara na sat i da jegustoÊa kisika otprilike tri puta manjanego ste navikli.

Takvom izazovu odazvale su se do-sad samo tri æenske ekspedicije - dvi-je ameriËke i jedna kineska - tako dasu naπe dame postavile ne samo naci-onalni nego i kontinentalni rekord utoj disciplini.

Road to HellPrvi dio tima otputovao je u Nepal

sredinom kolovoza, jer su se Ëlanicetrebale podvrÊi aklimatizaciji koja jeukljuËivala i trenaæne uspone na okol-ne pettisuÊnjake. Krajem kolovozaekipa se kompletira u mitskome Kat-hmanduu i u monsunskim uvjetimaprelazi u kinesko podnoæje Himalajeiz kojeg Êe krenuti u najofenzivnijidio pothvata. Na internetskim strani-cama Hrvatskoga planinarskog save-za tih se tjedana vodila neka vrsta ko-lektivnoga bloga ekspedicije πto ga izdana u dan prati mnogo navijaËa kojise slaæu u procjeni da je ova generaci-ja posebna dragocjenost hrvatskogaæenskog alpinizma.

Ni taj, tranzitni dio ekspedicije, ko-ji se u æargonu penjaËa diËi okreplju-juÊim nazivom Road to Hell, nijeliπen odreenih posebnosti. DarkoBerljak, tajnik planinarskoga saveza ijedan od nekoliko muπkih logistiËaraekspedicije, objaπnjava: “Za æivce pu-tnika dobro je da se vozi po noÊi, ka-ko se ne bi vidjelo da kotaËi prolazepo samom rubu viπe stotina metaradubokih ponora”.

Sama Ëinjenica da se dvadesetak æena uspjeloujediniti na zajedniËkom zadatku za zlobnike je bilodovoljno za vijest, bez obzira na nadmorsku visinu.No priËa ide dalje: naπe su alpinistice s Cho Oyuaprimijetile da tridesetak kilometara istoËnije strπineπto πto im izgleda... kao novi poziv u πetnju!

Njeæni zagrljaj leda

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Piπe Ratko CvetniÊ

21

Boæica otvara prozorJedan dio ceste uruπava se nekoliko

dana nakon prolaska hrvatske ekipeπto je uobiËajena posljedica sezonskihciklonalnih i anticiklonalnih propuhi-vanja koja se veÊ nadmeÊu nad cije-lim podruËjem Himalaje. U situaciji ukojoj druge ekspedicije zajedno sasvojim πatorima i bocama za kisik je-dna za drugom bivaju doslovno otpu-hane u sigurnost podnoæja, naπe sedjevojke oprezno primiËu cilju. Utom Ëasu Hrvatice su najviπa æiva bi-Êa na planetu (u πto, zapravo, mi osta-li nikad nismo ni sumnjali). Ono πtovrebaju, stiπËuÊi zube u zametenimlogorima pod samim krovom svijeta,jest kratkotrajna milost povoljnogvremena, tzv. prozor koji Êe im omo-guÊiti da finiπ pokuπaju u koliko-toli-ko podnoπljivim okolnostima.

Napokon, u prvim minutama 2. li-stopada, kad je veÊ istjecala priËuvapenjaËkoga vremena, Tirkizna boæicanakratko otvara svoj prozor, dovoljnoda se tri rijeËke Ëlanice ekspedicije,sestre Iris i Darija BostjanËiÊ i Vedra-na SimiËeviÊ - pokretane na minus 30onim tihim, ali visokooktanskim pri-morskim “krepat, ma ne molat”, oti-snu iz mjeseËinom obasjanog Logora3 na posljednju dionicu. Nakon πest ipol sati zavrπnoga juriπa, nekolikominuta nakon podneva zabole su hr-vatsku zastavu na sam goli vrh ChoOyua. Sutradan isti su pothvat pono-vile joπ dvije Ëlanice ekipe: ZadrankaJana MijailoviÊ, jedina majka meuËlanicama ekipe, i Marija MaÊeπiÊ izZagreba. Cho Oyu je pod nogama!

Njeæni zagrljaj ledaApsolventica zagrebaËke Akademi-

je likovnih umjetnosti Irena GayatriHorvat i Maja Danica PeËaniÊ, profe-sionalna art-fotografkinja, na izloæbi“Njeæni zagrljaj leda”, koja je do pri-je neki dan bila postavljena u galerijiArt Point Centra u Zagrebu, ostavilesu nesvakidaπnju zabiljeπku, vrlo oso-bni doæivljaj ovoga πportskog pothva-ta. Riskiramo da nam se tekst u ovomdijelu obilato prelije u jednu od susje-dnih rubrika - ©port i umjetnost - aliizazov je naprosto prevelik.

Slikarica, pjesnikinja i alpinisticaIrena je, naime, jedna od Ëlanica ek-spedicije Ëija je uloga u ovoj avanturi

sezala do Logora 1 na visini od 6500metara. To je, da podsjetimo, pet kilo-metara viπe od Parnasa. Maja je “izperspektive alpinistiËkog autsajdera”fotoaparatom pratila Irenine pripremeza put na Himalaju priloæivπi njeænomzagrljaju πporta i umjetnosti nekolikoslikopisnih chiaroscura. Poetski pri-nos izloæbi, svojevrsnu posvetu meta-fiziËkoj ljepoti krova svijeta, IrenaGayatri Horvat zavrπila je strofomobojenom tirkiznim odsjajem haikua:

I odjednom, ispuni se njeænoπÊuSamoÊa planinskih vrhova,PozivajuÊ' me u πetnju.

I kao πto smo u proljetnome brojuOlimpa tekst o Dariji BostjanËiÊ, oËi-toj ovisnici o adrenalinu, zavrπili nje-nom najavom uspona na Tirkiznu bo-æicu, ovaj Êemo zavrπiti najavom odkoje Ëovjeka doista prolaze srsi. Nai-me, naπe su alpinistice s Cho Oyuaprimijetile da tridesetak kilometaraistoËnije strπi neπto πto im izgleda...kao novi poziv u πetnju.

Literatura1. Horvat, Irena Gayatri; PeËaniÊ, Maja Danica

(2007): Njeæni zagrljaj leda. Zagreb: Zagreba-Ëki holding.

2. www.agm.hr/dartpoint.php, mreæne stranice za-grebaËke galerije i knjiæare Art Point Centar.

3. www.plsavez.hr, mreæne stranice Hrvatskogaplaninarskoga saveza, srediπnje planinarskeudruge u Republici Hrvatskoj.

22

SlovaËka Povijest slovaËkog studentskog πporta

datira od 27. lipnja 1919. godine, kada jeosnovan prvi Studentski klub u sklopukojeg su bili organizirani treninzi u atle-tici, odbojci, koπarci, nogometu, boksu,maËevanju i tenisu. »etiri godine kasni-je, 1923. godine, osnovan je SlovaËkiπportski sveuËiliπni klub. Na pojedinimsveuËiliπtima poput Bratislave, Praga,Brna poËinju se osnivati πportska stu-dentska druπtva i organizirati meusveu-Ëiliπni πportski susreti, prethodnica naci-onalnih πportskih studentskih natjecanjakoja se provode viπe od dvadesetak godi-na.

Povijesni “Sokol” koji je okupljaoπportske radnike u vrijeme bivπe »eho-slovaËke nakon 1948. godine u Slova-Ëkoj se mijenja u novo ime πportskih or-ganizacija, “Slavia”. Godina 1953. bilaje iznimno vaæna za studentski πport. NasveuËiliπtima SlovaËke osnovani suodjeli za tjelesno vjeæbanje i πport koji usvom punom nazivu sadræe i rijeË “Sla-via”. Mnoga od njih djeluju i danas s ne-kim malim promjena u nazivu. Od naj-poznatijih vrijedno je spomenuti SláviaUniverzita Komenského i Slávia SlovakTechnical University u Bratislavi teSlávia Koπice, Slávia Æilina i Slávia Ni-tra.

Povijesna dogaanja utjecala su nausporedni razvoj slovaËkog i Ëeπkog stu-dentskog πporta. Nakon federalizacije»ehoslovaËke 1968. osnovana je Slova-Ëka unija sveuËiliπnog πporta koja, uzmanje izmjene, djeluje i danas pod nazi-vom SlovaËka sveuËiliπna πportska orga-nizacija koja 1993. postaje Ëlanicom Me-unarodne federacije sveuËiliπnih πport-skih organizacija (FISU). Na meunaro-dnoj sceni obje nacionalne studentskesveuËiliπne πportske organizacije pozna-te su po kvalitetnoj suradnji i organizaci-ji mnogobrojnih meunarodnih πportskihpriredbi, poput Zimske univerzijade1964. i 1978. godine u ©pindleruv Mlÿnte 1987. godine u ©trbské Pleso i Poprad-Tatry 1999. godine, Svjetskog sveuËi-liπnog rukometnog prvenstva 1971. uPragu. Nekoliko sastanaka FISU-ovaIzvrπnog odbora odræano je u Bratislavi1977., 1985., i 1998. godine. SlovaËkasveuËiliπna πportska organizacija bila je1994. organizatorom i domaÊinom Svjet-skog sveuËiliπnog rukometnog prvenstvaza studentice i Svjetskog sveuËiliπnogskijaπkog prvenstva u kajaku na divljimvodama 2000. U dostupnoj literaturi po-sebno se istiËe kvalitetna organizacija19. te Zimske univerzijade odræane1999. godine u Poprad-Tatry sa 1412studenata πportaπa iz 40 zemalja te 4000volontera koji su sudjelovali u organiza-

Studentski πport srednjoistoËnih europskih dræavaPoljske, »eπke i SlovaËke karakteriziraju tradicija

i kvalitetan sustav, iskustvo i uspjesi u organizaciji velikih studentskih πportskih priredbi

te povijesna i danas poznata i priznata imena"Sokol" i "Slavia", sadræana u nazivima Ëeπkih i

slovaËkih πportskih klubova i saveza

Zemlje srednjoistoËne

Europe

STUDENTSKI ©PORT

Piπe Romana Caput-Jogunica

23

ciji. Zimska univerzijada 2001. godineodræana je u Zakopanima, a SlovaËka jeosvojila πest medalja (u biatlonu MartinaChwarzbacherová, zlatna medalja u ho-keju…). Milan Haborak je dosad naju-spjeπniji slovaËki student koji je osvojiosedam medalja na univerzijadama u ba-canje kugle.

»eπkaKao πto je u SlovaËkoj simbolom πpor-

ta “Slavia”, u »eπkoj je “Sokol” najstari-ja πportska organizacija koju, osim πpor-ta, karakterizira promicanje patriotizma idemokratskih ideja. Velika πportska pri-redba Spartikiada koja je prvi put odræa-na 1921. godine, tek nakon 1948. posta-je u pravom smislu rijeËi velika πportskapriredba pod utjecajem aktualnog politi-Ëkog okruæenja. Danas, »eπka sokolskaorganizacija (»OS) okuplja 57 πportova injeni su ciljevi usmjereni na razvoj pro-grama πportskog i rekreativnog tjelesnogvjeæbanja graana, ukljuËujuÊi i osobe sposebnim potrebama. Prema dostupnimstatistiËkim podacima »OS okuplja 1100πportskih udruga i oko 190.000 Ëlanova.

»eπka organizacija sveuËiliπnog πporta(»AUS) je multiπportska organizacijakoja okuplja 43 visokoπkolska πportskasaveza i pridruæenu sveuËiliπnu tehniËkuπportsku organizaciju. SveuËiliπnu tehni-Ëku πportsku organizaciju i partnerskiodnos s nacionalnim savezom za stu-

dentski πport, prema dosadaπnjim anali-zama u Olimpu, nalazimo prvi put. Stu-dentska organizacija tehniËkih πportovatzv. »eπka organizacija akademskih te-hniËkih πportova okuplja studente kojiimaju interes za tehniËke discipline usljedeÊih osam πportova: πportsko gaa-nje, biatlon (zimski i ljetni), ronjenje,plivanje s velikom perajom, zrakoplov-stvo, slobodno letenje, zmajarstvo i zra-koplovno modelarstvo. Godine 2010.»AUS Êe proslaviti 100. obljetnicu rada.

PoljskaPoljska ima dvije πportske organizaci-

je na nacionalnoj razini koje su nadleæneza natjecateljski πport: Multidisciplinar-

nu federaciju i Poljsku πportsku organi-zaciju. Prvoj pripada studentski πportodnosno SveuËiliπna πportska organiza-cija (AZS), ©kolska πportska organizaci-ja, ©portska organizacija za πportaπe s in-validitetom… Glavni ciljevi te multidi-sciplinarne organizacije odnose se naosiguravanje πportskih programa u πpor-tu i πportskoj rekreaciji, organizacijuπportskih natjecanja, ostalih πportskih iπportsko-rekreativnih priredbi te πport-skih studentskih kampova, informiranje ipromicanje tjelesnog vjeæbanja, osigura-vanje uvjeta za πkolske πportske klubovete organiziranje struËnih seminara zaprofesionalce i volontere u πportu.

24

P ropitivati multidimenzionalneodnose izmeu Ëiste igre (lu-dus, paidia), vjeπtine i πportakao strukturirane aktivnosti, podrazu-mijeva promiπljanje πporta kao sasta-vnog dijela suvremene kulture, πto uje-dno znaËi krenuti od razumijevanja Ëo-vjeka kao homo ludensa. Prema Hui-zingi, kultura se ne raa iz igre kao æi-va voÊka koja se odvaja iz starog sta-bla, nego se razvija u igri, kao igra.IgraËki karakter bitno je antropoloπkoobiljeæje suvremene kulture, iako πport,postajuÊi strukturiranom aktivnoπÊu,polako napuπta podruËje igre i postajestvar po sebi, neπto drugo.

Igra je "neπto drugo"Igra je dobrovoljna radnja ili djela-

tnost koja se odvija unutar nekih utvr-enih

vremenskih ili prostornih granica,prema dobrovoljno prihvaÊenim, ali ibeziznimno obaveznim pravili-ma, kojoj je cilj u njoj sa-moj, a prati jeosjeÊaj nape-tosti i radostite svijest da jeona “neπto dru-go”, nego “obiËni æi-vot”. (Huizinga, 1992.).

Koncept πporta kao Ëiste igre(play), utemeljen je na odreenju Ëo-vjeka kao homo ludensa. Odreenjeigre kao samodostatne, samosvrho-vite djelatnosti (play) odnosi se napet (Huizinga, 1992.), odnosnoπest (Caillois, 2001.) osno-vnih znaËajki. Igra je, dakle,slobodna (po vlastitom izbo-ru odluËujemo u koju Êemo se

igru i kada ukljuËiti); izdvojena (ogra-niËeno trajanje igre u vremenu i prosto-ru); neizvjesna (njen tijek i krajnji re-zultat nisu predvidivi); neproduktivna ineutilitarna (krajnji ishod nisu materi-jalni produkti, a svrha je aktivnosti unjoj samoj); ima vlastitu realnost (vri-jede pravila posebne realnosti) i ima fi-ktivni karakter (ona je realnost posebnenaravi), πto govori da ona predstavljasvijet za sebe.

Igra kao vjeπtina je poludragovoljna aktivnost

Roger Caillois, nastavljajuÊi se svo-jom antropoloπkom studijom “Man,Play and Games” na “Homo Ludens”Johana Huizinge, razvija meukon-cept izmeu Ëiste igre i πporta.Taj se meukoncept odnosi naigru kao vjeπtinu (game),omeenu

pravilima, a koji je meukoncept uje-dno i poveznica izmeu play i sport.Caillois uvodi svoju podjelu kojom do-datno raπËlanjuje spomenuti meukon-cept, te razlikuje Ëetiri tipa igara: agon(natjecanje i vjeπtina); alea (igre na sre-Êu); mimicry (igre preruπavanja) i ilinx(igre zanosa). U meukonceptu igre πtoga razrauje Caillois, u prvom su planuvjeπtina izvedbe i pravila, ali i obiljeæjadruπtvenokulturnog okruæenja. Igrakao vjeπtina poludragovoljna je akti-vnost, dakle jer je odreena pravilimakoja omeuju prostor igre (game) kaomeukoncepta. Igra kao sreÊa i vjeπtinanije viπe Ëista igra i neutilitarni zanos,ali joπ nije do kraja prestrukturirana uπport.

Pomak πporta izvan podruËja igre

Povijesno motre-

Êi, πport se razvi-jao ovisno o socijal-

nim i klasnim okolno-stima u kojima je isprvabio strogo odvajan od uti-litarnih gospodarskih ci-ljeva i zadræavan u se-

gmentu slobodnog vre-mena tzv. dokoliËar-

ske klase. Danas jeπport dostupan

πirokim socijalnimslojevima, u akti-

vnom i pasivnom smi-

Svladana izvanjskim motivima, igra je prostorno i vremenski omeena iuozbiljena te, optereÊena rezultatom, postaje neπto sasvim drugo -

suvremeni πport. Prostor joj je, nadalje, i antropoloπki suæen, tako da sedanas, moæemo slobodno reÊi, igraju joπ samo djeca

Od igre do πportaFILOZOFIJA ©PORTA

Piπe Drago VujeviÊ

25

slu, dok su samo neke πportske akti-vnosti rezervirane za povlaπtenu elitu.Institucionalizacija πporta dogaa se usvim elementima Ëovjekove ludiËkeaktivnosti, i to novovjekovnim poma-kom πporta izvan podruËja igre. Svla-dana izvanjskim motivima, igra je pro-storno i vremenski omeena i uozbilje-na te, optereÊena rezultatom, postajeneπto sasvim drugo - suvremeni πport.Prostor joj je, nadalje, i antropoloπkisuæen, tako da se danas, moæemo slo-bodno reÊi, igraju joπ samo djeca.

Preobrazba igre u πportUkratko, kako se ide od koncepta Ëi-

ste igre, preko meukoncepta - igra kaosreÊa i vjeπtina - prema πportu kao stru-kturiranoj aktivnosti, vidljive su brojnepromjene. Tu je nuæno pridodati jednood odreenja πporta koje sabire sve unjemu danas prisutne znaËajke.

Prema Mcphersonu, Curtisu i Loyu(nav. prema ÆugiÊ, 1996.) πport je stru-kturirana, ciljno-usmjerena, kompetiti-vna, na borbi utemeljena, ludiËka

(igraËka) tjelesna aktivnost.Preobrazba igre u πport po-sljedica je, dakle, træiπnogusmjerenja suvremenogdruπtva u svim njegovimsegmentima. NapuπtajuÊipodruËje igre suvremenise Ëovjek otuuje od vla-stitih ontoloπko- antropo-loπkih obiljeæja, sve ma-nje opstojeÊi kao homo ludens.

»ista se igra pretvorila u posao

Igru kao igru nadomjestilo je surovo,bespoπtedno natjecanje koje u suvre-menom druπtvu proæima sve segmenteËovjekova æivota, od rada do zabave.Natjecanje je, kao simbol uËinkovito-sti, potisnulo agonalni element te dove-lo do razvoja πporta ne primarno kaoigre, nego kao naporne produktivisti-Ëke aktivnosti kojoj je cilj rekord ili po-bjeda po svaku cijenu. »ista se igra, ko-ja postoji kao stvar po sebi, leprπava,izvanvremenska, nepredvidiva i slobo-

dna aktivnost, kakvom je vide i tumaËeHuizinga i Caillois, pretvorila u Ëistuprodukciju, posao, svrhu.

Literatura1. Caillois, R. (2001). Man, Play and Ga-

mes. Chicago: University of IllinoisPress.

2. Huizinga, J. (1992). Homo Ludens. Za-greb: Naprijed.

3. ÆugiÊ, Z. (1996). Uvod u sociologijusporta. Zagreb: FFK.

© portski i olimpijski uspjehne dolazi iskljuËivo samimnastupom πportaπa. BezodgovarajuÊe administrativne potpo-re i brojnih razvojnih programa u ko-rist πportaπa i trenera, taj uspjeh ne bibio u potpunosti moguÊ. Zato Me-unarodni olimpijski odbor pruæasnaænu potporu razvoju struËne,uËinkovite i znalaËke πportske admi-nistracije, smatrajuÊi je opÊim do-brom meunarodnog πporta i olimpi-zma.

SmatrajuÊi da su nacionalni olim-pijski odbori primarni kanal prijeno-sa univerzalnosti unutar olimpijskogpokreta, MOO unaprjeivanje njiho-vih upravljaËkih potencijala ocjenju-je izuzetno vaænim za uspjeπno i cje-lovito voenje tog jedinstvenog po-kreta koji ujedinjuje πportske i hu-manistiËke potencijale svjetske zaje-dnice. Kao odgovor na takav za-htjev, najveÊa svjetska olimpijskazajednica pristupa organizacijomOlimpijske solidarnosti koja ima nizprojekata i programa u upravljanjuπportom i njegovim resursima.

Potpora organizirana u Ëetiri kategorije

Nacionalni olimpijski odbori kojinastoje unaprijediti organizaciju imodernizirati upravljaËku strukturuizravnu potporu mogu dobiti od

Olimpijske solidarnosti MOO-a krozprogram Upravljanje NOO-a organi-ziran na globalnoj, svjetskoj razini.Potpora organizirana u Ëetiri katego-rije: razvoj administracije, nacional-ni teËajevi za πportske administrato-

re, meunarodni teËajevi πportskogupravljanja (MEMOS) i razmjenaznanja NOO-a (forumi), ispunjavatemeljne uvjete za stjecanje potre-bnih znanja i vjeπtina, radi joπuspjeπnijeg obavljanja zadaÊa nacio-nalnih olimpijskih odbora.

Tim se programom omoguÊuje fi-nancijska potpora NOO-ima zatroπkove njihovog svakodnevnogdjelovanja, edukaciju zaposlenika iπportskih administratora kroz orga-nizaciju teËajeva i seminara, ulaga-nje u informatiËku tehnologiju teomoguÊavanje razmjene znanja iiskustava kroz bilateralnu i multila-teralnu suradnju s drugim NOO-ima.

Kako funkcioniraju programiMOO-a u korist nacionalnih olimpij-skih odbora nabolje kazuju sami pro-grami. Jedan od njih je Forum koji jeu sluæbi razmjene znanja i iskustavana individualnoj, regionalnoj i konti-

nentalnoj razini. U tom smisluOlimpijska solidarnost u suradnji skontinentalnim udruæenjima organi-zira regionalne forume koji se bavepitanjima posebno vaænim za odre-enu regiju odnosno kontinent, teodluËuje o godiπnjim programimaodræavanja foruma po kontinentima.RazliËitim oblicima suradnje, olim-pijski odbori pod pokroviteljstvomMOO-a kontinuirano dogovaraju vr-stu suradnje i naËin razmjene stru-Ënih znanja. Bit Foruma je potporaplanskom upravljanju πportskim ka-drovskim resursima koji su sastavni-ca strategijskih planova nacionalniholimpijskih odbora. Ono πto je oso-bito vaæno je aktivna uloga NOO-a uapliciranju novih spoznaja u razvojumeunarodnog πporta i olimpijskogpokreta.

Novije hrvatsko iskustvoZa koriπtenje programa Olimpijske

solidarnosti posljednjih godina redo-vno konkurira i Hrvatski olimpijskiodbor, nastojeÊi da znanja iz podru-Ëja upravljanja, voenja i koordina-cije poslova πportske administracijepodigne na razinu koja moæe odgo-voriti sve sloæenijim zahtjevima or-ganizacije meunarodnog πporta.

U predolimpijskoj 2007. godinidvije su hrvatske kandidatureuspjeπno zavrπene. Naime, u koristnovih znanja, HOO je dobio i iskori-stio pravo na struËno usavrπavanje u

UËinkovito upravljanjeOLIMPIJSKA SOLIDARNOST

Za koriπtenje programa Olimpijske solidarnosti posljednjih godina redovnokonkurira i Hrvatski olimpijski odbor, nastojeÊi da znanja iz podruËja

upravljanja, voenja i koordinacije poslova πportske administracije podignena razinu koja moæe odgovoriti sve sloæenijim zahtjevima organizacije

meunarodnog πporta

Piπe Vesna Peran

26

27

podruËju medija i odnosa s javnoπÊuu trajanju od tri mjeseca u Olimpij-skom odboru SAD-a, a koji jeuspjeπno zavrπila Gordana GaÊeπa,glasnogovornica HOO-a i predsta-vnica za odnose s javnoπÊu. NovastruËna i organizacijska saznanja izolimpijskog marketinga stekla je istruËna suradnica za marketinπkeprojekte HOO-a Manuela Senterdi,koja je tu vrstu dodatnog obrazova-nja unutar olimpijskog pokreta ste-kla na staæiranju koje je za Olimpij-sku solidarnost organizirao Novoze-landski olimpijski odbor.

Naprednim teËajevima za πportskoupravljanje razvijenim u suradnji sMEMOS-om (Executive Masters inSports Organisation Management), akoje vode profesori s mreæe sveuËi-liπta specijaliziranih za to podruËje,cilj je pruæiti πportskim administra-torima znanje i vjeπtine za uspjeπnovoenje olimpijske πportske organi-zacije na nacionalnoj i regionalnojrazini u pet podruËja: voenje olim-pijske πportske organizacije, stra-teπko upravljanje, voenje kadrov-skih poslova, marketing i medijskakomunikacija te voenje manifesta-cija.

Polaznicima meunarodnih teËaje-va MEMOS-a koji su priznati na ra-zini magisterija, Olimpijska solidar-nost plaÊa πkolarine i putovanje napredavanja. Svaki teËaj provodi setijekom akademske godine, uz poha-anje Ëetiri modula na sveuËiliπtimalociranim na razliËitim mjestima usvijetu, a osnovni element teËaja zasudionike voene mentorom je pre-zentirati na kraju projekt kojim se te-æi unaprjeenju aspekta voenjaπportske organizacije. Za takav tipusavrπavanja πportske administracijeHOO je kandidirao Almu PapiÊ, po-moÊnicu glavnog tajnika HOO-a zaprograme lokalnog πporta i kandida-tura je prihvaÊena.

Sudjelovanjem u ovakvim kao idrugim programima i projektimaOlimpijske solidarnosti MOO-a, Hr-vatski olimpijski odbor ne samo dainvestira u vlastite struËne potencija-le veÊ i dokazuje druπtvenu odgovor-nost i zrelost pripadanja meunaro-dnoj olimpijskoj obitelji koja ga jeupravo prije petnaest godina prizna-la za svojeg ravnopravnog Ëlana.

Glavne ciljeve programa "Upravljanje nacionalnih olimpijskih odbora" i teænju za postizanjemposlovne izvrsnosti Olimpijska solidarnost MOO-a ilustrirala je s tri "E": "Educate" -

omoguÊavanje edukacije zaposlenika NOO-a, "Exchange" - razmjena informacija i iskustavas ostalim NOO-ima, a sve radi uspjeπnog ispunjavanja postavljenih zadaÊa - "Execute".

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

Podizanje zastava zemalja sudionica Gimnaestrade u Zagrebu 10. srpnja 1957.

GODINA 38 • BROJ 143 • PROSINAC 2007.

Miroslav Singer bio je jedan od prvih uËitelja tjelovjeæbe i Ëlan utemeljiteljHrvatskog sokola. Svaki je mjesec od svoje male plaÊe davao druπtvu 20 novËiÊa.Sve do izgradnje Sokolane 1883. godine, zagrebaËki su sokoli vjeæbali u Singerovojdvorani. Æivio je oskudno, jer nije mogao zasluæiti ni koliko je trebao za æivot.

PRIJE 150 GODINA U ZAGREBU JE UVEDENA NASTAVA TJELOVJEÆBE

Piπe Mirko PoldrugaË

Sredinom XIX. stoljeÊa u europske πkole poËela seuvoditi nastava tjelovjeæbe. BuduÊi da nisu postojaliadekvatni uvjeti, nastava u Hrvatskoj u prvo vrijeme

nije bila obvezatna. Na zagrebaËkom Gornjem gradu posto-jale su dvije gimnazije. KlasiËna gimnazija na Katarinskomtrgu, a Realna gimnazija na GriËu broj 3. Danas je u tojzgradi Dræavni hidrometeoroloπki zavod.

Ravnatelj KlasiËne gimnazije Josip Premru uputio je napoËetku 1857. godine dopis vojnoj upravi u BeËu u kojemje traæio da jedan uËitelj tjelovjeæbe i kaligrafije (krasopisa)doe predavati na njegovu πkolu. U odgovoru preporuËenje Adalbert Brüll koji je roen u mjestu Novi JiËin u »eπkoj1834. godine: “PreporuËamo ga i radi njegova solidnogponaπanja, bez bojazni moæe mu se povjeriti odgoj mlade-æi”.

U mjesecu lipnju 1857. godine u gimnazijskom dvoriπtupostavljeni su ureaji za tjelovjeæbu i uvedena je redovnanastava. Narednik Adalbert Brüll predavao je tjelovjeæbutri sata na tjedan. Devedeset uËenika bilo je svrstano u petodjela. Ali nakon πest mjeseci boravka u Zagrebu, Brüll jeiznenada otputovao. UnatoË kratkom boravku, AdalbertBrüll se u povijesti tjelesnog odgoja Zagreba vodi kao prvistruËni voditelj.

Dolazak Friedricha Miroslava SingeraNakon deset godina ravnatelji zagrebaËkih gimnazija

Josip Premru i Josip Torbar zamolili su Friedricha Singe-ra da doe u Zagreb. Singer je u Zagreb iz Rijeke doπao2. veljaËe 1859. godine. Bio je zanimljiva osoba, poliglot,vrstan poznavalac Orijenta i mineralog. Singer je prije to-ga dugo boravio u Carigradu. Zanimao se za turski jezik,a napisao je, i u rukopisu ostavio, tursko-njemaËki rje-Ënik. U prizemlju “realke” na GriËu ureena je dvoranatzv. “Singerova gombaonica”, prva dvorana za tjelovje-æbu u Zagrebu. Tamo je, u izuzetno skromnim uvjetima,Singer i stanovao.

Tjelesni je odgoj u poËetku bio obvezatan za muπkuomladinu, a Singer je privatno poduËavao i tridesetak dje-vojaka uz novËanu naknadu. Vjeæbalo se u posebnim odje-lima. Ljeti se nastava odræavala ispred gombaonice, na ta-daπnjoj promenadi, danaπnjem Strossmayjerovom πetaliπtu,πto je redovno privlaËilo paænju prolaznika. Zapovijedi za“hodne i redovne vjeæbe” bile su na njemaËkom jeziku.Singer je dobivao 100 forinti godiπnje plaÊe. Svaki uËenikplaÊao mu je po 30 novËiÊa mjeseËno, a siromaπni i dobriuËenici bili su osloboeni naknade.

Meutim, sve to nije bilo dovoljno i prvi je nastavnik tje-lesnog odgoja u Zagrebu teπko æivio. UnatoË tome, u graduje bio veoma cijenjen i popularan. Zanimljivo je da je saSingerom u Zagreb iz Rijeke na poziv baruna AmbrozaVranyczanyja doπao i tamoπnji uËitelj plesa Pietro Coronel-li, koji je odmah u Zagrebu osnovao poznatu plesnu πkoluπto ju je kasnije vodila njegova kÊi Elvira.

Zavod za vjeæbanje telaU Singerovom Zavodu za vjeæbanje tela vladali su red i

disciplina. Singer je napisao neku vrstu kuÊnog reda, tzv.“Zaptne zakone”. U njima je potanko opisao duænosti vje-æbaËa, gledateljima je zabranio mijeπanje u rad, a Ëak jepredvidio da “po svrπenju vjeæbah imade svaki vjeæbaocmirno i Ëedno otiÊi”.

Singer je bio angaæiran na viπe strana. Najprije je namje-ravao s ostalim zagrebaËkim Nijemcima osnovati njema-

2

Prvi uËitelji tjelovjeæbe u Zagrebu

Ëko gimnastiËko druπtvo Turnverein, kakvo je veÊ ranijeutemeljeno u Ljubljani i Celju. Meutim, jedan je od najza-sluænijih za osnivanje Tjelovjeæbenog druπtva Hrvatski so-kol u Zagrebu. Singer je bio jedan od prvih uËitelja i Ëlanutemeljitelj Hrvatskog sokola. Svaki je mjesec od svojemale plaÊe davao druπtvu 20 novËiÊa. Sve do izgradnje So-kolane 1883. godine, zagrebaËki su sokoli vjeæbali u Singe-rovoj dvorani. Bio je i uËitelj Dobrovoljnog vatrogasnogdruπtva u Zagrebu. Æivio je dosta oskudno, jer nije mogaozasluæiti ni koliko je trebao za æivot.

Singerova smrtSinger je stanovao u gombaonici u Realnoj gimnaziji, u

suterenu na lijevoj strani zgrade. S desne je strane bila ka-vana “Bariπec”. U subotu 5. studenoga 1876. kao i obiËno,doπli su aci na vjeæbanje popodne u 17 sati, no nitko nijeotvorio. Singer je veÊ prije doπao kuÊi. Prilegao je i zaspao,a da nije zatvorio jedan pipac plina. Plin je omamio Singe-ra pa je pravo Ëudo da nije nastala eksplozija. NaveËer u 19sati jedan je Singerov prijatelj zakucao na vrata, ali nitkonije otvorio. Kada je zaËuo stenjanje i jecanje iz sobe,odmah je naslutio nesreÊu, poslao po bravara i otvorio vra-ta. Odmah je doπao lijeËnik ©ime ©vrljuga, koji ga je po-kuπao spasiti, no bilo je prekasno i Singer je odnesen u bol-nicu Milosrdne braÊe.

Prvi pogreb na MirogojuPrijepodne 6. studenoga 1876. godine bilo je posveÊeno

novo centralno groblje Mirogoj, a Singer je drugi dan bioprvi koji je tamo pokopan. Kako nije imao porodice nitiimetka, pokopan je na troπak grada Zagreba u drugom redupolja broj 1. UnatoË velikoj hladnoÊi sprovod je bio veli-Ëanstven, jer je pridoπlo mnogo svijeta da vidi prvi sprovodna Mirogoju. Iz bolnice Barmherzige Brüder - MilosrdnebraÊe u tadanjoj ©pitalskoj, a danas Gajevoj ulici, krenula

je povorka u 16 sati preko JelaËiÊevog trga, Kaptola i No-ve Vesi na Mirogoj. Sudjelovale su sve πkole s uËiteljima,gradsko zastupstvo i poglavarstvo, te mnogi Singerovi uËe-nici, od kojih su neki imali veÊ ugledan poloæaj. Pogreb jepriredio Hrvatski sokol zajedno s vatrogascima, kojima jeSinger bio takoer uËiteljem tjelovjeæbe i zaËasnim Ëla-nom. Na lijesu su bila tri vijenca.

Odbor Hrvatskog sokola pozvao je svoje Ëlanstvo putemnovina da Singerovom sprovodu prisustvuje u odorama, tesu uz lijes stupala sa svake strane po petorica sokola i pe-torica vatrogasaca s bakljama. Na Ëelu povorke iπao je so-kolski barjaktar. Prema grobu Singera su ponijeli ËlanoviHinterhober, HraniloviÊ, Hojnik i KovaËiÊ, a vijenac je no-sio Milan Lenuci. Preparandisti su zapjevali tuæaljku, a nadgrobom je u ime Hrvatskog sokola govorio gradonaËelnikIvan VonËina, istaknuvπi Singerove zasluge za Hrvatski so-kol i tjelovjeæbu uopÊe. Vatrogasna je glazba odsvirala æa-lopojku, a pjevaËki zbor uËitelja “otpjevao je viπe krasnihzborova”. Zatim su ostali, vatrogasci i πkole poloæili vijen-ce na grob uz svjetlo baklja, jer je veÊ pala noÊ. Nakon to-ga velika se povorka vratila u grad. Svom prvom uËiteljuHrvatski sokol podignuo je kameni nadgrobni spomenik nakojem je uklesano: “Miroslavu Singeru Hrvatski sokol 1.studenoga 1876”. Naæalost, taj podatak nije toËan pa Ëestounosi zabunu kad se piπe o prvom ukopu na Mirogoju.

Literatura1.RadoviÊ, M. (1974). Prvi uËitelji tjelovjeæbe i plesa u Zagre-

bu. Povijest sporta, 5 (17), 1539 - 1560.2.BuËar, F. (1944). Miroslav Singer. Hrvatski πport. 4 (48), 3.3.RadoviÊ, M. (1971). UËitelji maËevanja u Zagrebu od 1856.

godine do danas. Povijest sporta. 2 (5), 457 - 461.

3

Dopis Adalberta Brülla

Piπe Zdenko JajËeviÊ

KROVNA RUKOMETNA ORGANIZACIJA OSNOVANA U NESRETNIM OKOLNOSTIMA

PoËeci djelovanja Hrvatskog rukometnog saveza

4

Prvu rukometnu utakmicu u Hrvatskoj odigrali su uËeniciDræavne realne gimnazije u Varaædinu, 29. svibnja 1930. naigraliπtu Varaædinskog πportskog kluba. Prvi meugradski

susret rukometnih reprezentacija Dræavne I. muπke realne gi-mnazije iz Zagreba i srednjoπkolske reprezentacije Ljubljaneodigran je 19. svibnja 1935. u Ljubljani (7-5). Prva javna ruko-metna utakmica u Zagrebu odigrana je na otvaranju Srednjo-πkolskog igraliπta 1. lipnja 1935. godine. Sastale su se rukome-tna reprezentacija Dræavne I. muπke realne gimnazije i reprezen-tacija srednjih πkola Ljubljane (8-3).

Prvo rukometno prvenstvo zagrebaËkih srednjih πkola organi-zirano je u πkolskoj godini 1935./1936. uz sudjelovanje repre-zentacija realnih i klasiËnih gimnazija.

Prve meunarodne utakmiceRukometna ekipa Dræavne I. muπke realne gimnazije gostova-

la je u vrijeme odræavanja XI. olimpijskih igara u Berlinu u me-unarodnom omladinskom kampu. Za tog gostovanja ekipa jeodigrala tri utakmice s ekipama berlinskih srednjih πkola. Dvijepobjede i jedan nerijeπeni rezultat prvi su meunarodni uspjesihrvatskog rukometa (13-9, 9-8 i 9-9). Prva meunarodna utakmi-ca u naπoj zemlji odigrana je 19. srpnja 1939. godine na Sre-dnjoπkolskom igraliπtu izmeu reprezentacija SveuËiliπta u Za-grebu i Univerziteta u Grazu. ZagrebaËke je studente vodio pro-fesor Vladimir JankoviÊ, a studente iz Graza Josef Recla.

ZahvaljujuÊi uËenicima zagrebaËkih srednjih πkola koji su ma-turirali 1939. godine, pri tadaπnjim zagrebaËkim πportskimdruπtvima i klubovima poËele su se osnivati rukometne sekcije.Tako se rukomet poËeo igrati u I. hrvatskom graanskom πport-skom klubu, H©K LiËaninu, kasnije nazvan Martinovka, H©KGradske elektriËne centrale, H©K ©parta, H©K Meteoru, H©KConcordiji i ©K ÆeljezniËar, kasnije nazvan H©K Trnje. Godine1940. osnovana je rukometna sekcija i pri SK Marathonu.

U proljeÊe 1940. godine predstavnici zagrebaËkih rukometnihsekcija osnovali su Rukometni radni odbor, koji je te godine or-ganizirao I. klupsko rukometno prvenstvo grada Zagreba. Uz su-djelovanje sedam momËadi, naslov najboljeg pripao je ekipi Hr-vatskog πportskog kluba Meteor. U listopadu 1941. godine zapo-Ëeo je djelovati Hrvatski rukometni savez.

Prva sjednica Hrvatskog rukometnog savezaPrva sjednica Hrvatskog rukometnog saveza odræana je 2. li-

stopada 1941. u prostorijama Hrvatskog πportskog doma u Ju-riπiÊevoj 3. Povjerenik Saveza kojeg su nametnule vlasti bio jeKoberac, a zamjenik Klement Heger. Povjerenik Koberac je zatajnike imenovao GoluboviÊa, Marjana Flandera i Branka Kruæi-

Êa, za blagajnike Lisaka i Vladimira AntonËiÊa, a za saveznogkapetana Dragutina Peheima. U Savjetodavnom odboru bili su iHalapir, Vladimir Horvat, Sente i Zvonimir VujasinoviÊ.

U Zapisniku s prve sjednice piπe da je povjerenik Koberacotvorio sjednicu i podijelio duænosti pojedinim Ëlanovima Savje-todavnog odbora. Izabran je i odbor za sastav pravila i to u sasta-vu Heger, Flander, Horvat i Lisak. Kada su prisutni nabrojali naj-potrebnije stvari koje su savezu potrebne spomenute su i dvijegarniture dresova, gaÊica i dokoljenica za dræavno i gradskopredstavniπtvo. Flander je predloæio da se zamoli g. ZebiÊa, daodredi g. JankoviÊa, kao trenera za dræavno i gradsko predsta-vniπtvo.

U to vrijeme predstavniπtvo je bio pojam za reprezentaciju.Nejasno je zaπto je to predloæio, kada je za tu duænost bio odre-en Peheim. Na kraju zapisnika s prve sjednice Saveza napisanoje neπto πto svjedoËi o njegovom naivnom naËinu rada: Povjere-nik Koberac odredio je da Ëlanovi Savjetodavnog odbora javeSavezu svoje adrese, a isto tako i klubovi. Zatim je povjerenikspomenuo da se u dopisu, koji Êe se slati g. ZebiÊu spomene (za-moli) da odredi na prvoj meudræavnoj nogometnoj utakmici kaoglavnu predigru dvije izabrane momËadi rukometaπa. Zatim jepovjerenik odredio da se poπalje u novine sluæbeno, da se svi klu-bovi u provinciji jave savezu na adresu: Hrvatski rukometni sa-vez, Zagreb, JuriπiÊeva ul. 3. Na kraju je nekoliko Ëlanova Sa-vjetodavnog odbora predloæilo da se dobije neka dvorana zazimske treninge rukometaπa. Povjerenik Koberac preuzeo je du-ænost da se upita za dvoranu u PalmotiÊevoj ulici.

Vjeæbovna utakmica hrvatske rukometne reprezentacije

Na drugoj sjednici 9. listopada 1941. Koberac je zamolio taj-nika da vodi toËnu evidenciju o onima koji ne dolaze redovito nasjednice. Nakon πto je proËitan zapisnik s prve sjednice KlementHeger je govorio o prvim problemima koji su se javili u radu Sa-veza. Dopisi Saveza, iako su napisani, ne πalju se jer nije napra-vljen æig Saveza. Javio se i prvi klub H©K Zagorac iz Varaædina.Poslao je dopis u kojem nam javlja da bi æelio postati Ëlan Save-za, ali da ne zna kako i na koji naËin. Zatim nas moli da mupoπaljemo savezna pravila i pravila o rukometnoj igri. U zadnjojtoËki dnevnog reda spominje se vjeæbovna utakmica koju Êe odi-grati u nedjelju 12. listopada dvije izabrane momËadi. Saveznikapetan odredio je igraËe koji se imadu pozvati sluæbeno prekonovina. Kao predigra gornjoj utakmici odredjena je utakmicaizmedju Zvonimira i druge momËadi Gradjanskog. Bila je to pr-va trening-utakmica hrvatske rukometne reprezentacije.

U proljeÊe 1940. godine predstavnici zagrebaËkih rukometnih sekcija osnovali suRukometni radni odbor, koji je te godine organizirao I. klupsko rukometnoprvenstvo grada Zagreba. Uz sudjelovanje sedam momËadi, naslov najboljegpripao je ekipi Hrvatskog πportskog kluba Meteor. U listopadu 1941. godinezapoËeo je djelovati Hrvatski rukometni savez

5

Savezu 10 posto neto utrπka od prihoda s utakmicaNa daljnjim sjednicama Saveza nije se pojavljivao povjerenik

Koberac i to je oËito koËilo donoπenje odluka. Sjednicama jepredsjedao zamjenik povjerenika Klement Heger. Klubovi susvaku utakmicu morali javiti i traæiti odobrenje, a Savez ih jeodobravao i imenovao suce. Takvu su dozvolu na Ëetvrtoj sjedni-ci 23. listopada zatraæili H©K Meteor i I. hrvatski graanski πport klub. Na istoj sjednici Savez je odredio da se 10 posto ne-to utrπka dade, njemu, kao savezni prihod s utakmica. Na petojsjednici 30. listopada 1941. Marjan Flander je predloæio da sepoπalje dopis Internacionalnom rukometnom savezu u Berlin,kojim bi se zamolilo da nam poπalje upute o naËinu pristupanjau savez i adrese rukometnih saveza koji su uËlanjeni u njihov sa-vez, da bi tako mogli stupiti u vezu s drugim savezima radi odi-gravanja meugradskih i meudræavnih utakmica.

Na sedmoj sjednici Savjetodavnog odbora Hrvatskog rukome-tnog saveza proËitana je ponuda ZagrebaËkog nogometnog pod-saveza da rukometaπi 7. prosinca 1941. odigraju predigru nogo-metnoj utakmici gradskih reprezentacija Zagreba i Nürnberga.Savez je prihvatio ponudu i odredio da se predstavniπtvu Zagre-ba suprotstavi predstavniπtvo njemaËke vojske. Savezni kapetanje odredio igraËe koji se mogu smatrati prvim zagrebaËkim re-prezentativcima. Reprezentacija je nastupila u sastavu: ©urina(Branko Kralj), Josip Æitnik, Stjepan ©iriÊ, Vladimir ©imanoviÊ,Willer, Zlatko ©najder, Stanko Marinov, Emil JurkoviÊ, BrankoMarold i Zdenko Ungerer. Loptu za utakmicu osigurao je H©KMeteor, dokoljenice Graanski, a sve ostalo dao je Z.N.P. Uta-kmica je zavrπena 5-2