broj 20 • rujan 2006. issn 1331-9523 magazin ...broj 20 • rujan 2006. issn 1331-9523 magazin...

BROJ 20 • RUJAN 2006.ISSN 1331-9523 M A G A Z I N H R V A T S K O G O L I M P I J S K O G O D B O R A

Simbiozasporta itelevizije

Prva velika sportska priredba u ZagrebuHrvatski svesokolski slet 1906.

ZbirkaBranka

Kallayja

Sportska muzeologija

Sport i novinarstvo

PETNAEST GODINA HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:18

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:18

5 Kalendar natjecanja 2006. LISTOPAD - STUDENI - PROSINAC

6 Zvjezdana-Tuma Pavlov, Ëlanica VijeÊa HOO-a

Ne treba nam nacionalno vijeÊe za sport

8 Obljetnica: Petnaest godina HOO-a

12 Sportske nade: Danijela GrgiÊ

14 Olimpijske legende: Zlatko ©imenc

16 Olimpizam

18 Religija i sport

20 Europa i sport

22 Sport i druπtvo

24 Sport i novinarstvo

26 Zakonodavstvo i sport

29 Prilog

POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

42 Studentski sport

44 Terminologija sporta

48 Sport i dizajn

50 Sportska arhitektura

52 Filatelija i nogomet

54 Publicistika

Od Olimpa do Olimpa

56 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru

ZA NAKLADNIKA

Hrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIK

Ante DrpiÊ

UREDNI©TVO

Æeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa,

Nada SenËar,Damir SenËar,

Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJE

Damir SenËar

LEKTURA

MARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOM

Zlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMA

VEA d.o.o., Zagreb

TISAK

Stega tisak, Zavrtnica 17Zagreb

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

3

Dragi Ëitatelji,

pred vama je novi broj Ëasopisa "Olimp" u kojem smo, uz standardne rubrike, znatan prostorposvetili proslavi 15. godina rada i djelovanja Hrvatskog olimpijskog odbora. DræeÊi se one stare

izreke da "slika govori kao tisuÊu rijeËi" nastojali smo vam, kronoloπkim redom, s manje teksta a viπefotografija, predstaviti niz dogaanja koja su se, od Ëetvrtka 8. rujna do nedjelje 10. rujna, odræavala

u Sportskom domu, zagrebaËkom hotelu Westin i ©portsko-rekreativnom centru Jarunu.

SkreÊem vam pozornost na edukativan tekst naπeg stalnog suradnika Zrinka »ustonje koji u rubrici"Olimpizam", pod naslovom "Pierre de Coubertin ipak nije prvi", pobija neke stereotipe dokazujuÊi da

"moderni olimpijski pokret ima viπe od jednog idejnog zaËetnika i da zasluge, osim Pierreu deCoubertinu, treba pripisati joπ najmanje trojici ljudi". To su engleski lijeËnik William Penny Brookes i

dvojica Grka, Panagiotis Soutsos i Evangelis Zappas.

Uvjeren sam da Êete sa zanimanjem proËitati i tekst Saπe Ceraja o organiziranosti sporta u Europikoji kaæe da je "sport, promatrajuÊi razliËite inicijative koje su se razvijale u sklopu politiËkih,

socioloπkih i drugih smjernica europske misli, u svom djelovanju Ëesto prednjaËio".

Ovaj, 20. "Olimp", donosi i prilog o studentskom sportu autorice Romane Caput Jogunice. Iskustvapojedinih zemalja o kojima Êe se, kako najavljuje uredniπtvo, pisati u iduÊim brojevima Ëasopisa,

mogla bi koristiti u promiπljanju ustroja toga vaænog segmenta sporta i u Hrvatskoj.

Naposljetku, svima koji su svoje znanje, struËnost i sposobnost, nadarenost i kreativnost, teprofesionalno i slobodno vrijeme utkali u opÊi razvitak hrvatskog sporta, vrhunske rezultate sportaπa i

poticaj mladim sportskim generacijama, ukljuËujuÊi i javne medije, joπ jednom zahvaljujem u imeHrvatskog olimpijskog odbora i Ëestitam 15. obljetnicu njegova osnutka i djelovanja.

Josip »op, dipl. oec.glavni tajnik Hrvatskog

olimpijskog odbora

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:18

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:18

5

KALENDAR NATJECANJA 2006.LISTOPADVeslanjeMiholjska regata(FISA)Osijek1. listopada

AutomobilizamFormula 1VN JapanaSuzuka, Japan1. listopada

VN KineShanghai, Kina8. listopada

VN BrazilaInterlagos, Brazil22. listopada

Atletika3. trofej ZagrebaFestival djeËjeatletikeZagreb1. listopada

SP u cestovnomtrËanjuDebrecen, Maarska 8. listopada

BoÊanjeSeniorsko EP - muπkiRijeka2. - 7. listopada

SP za æeneWenzhou, Kina17. - 22. listopada

TenisWTA turnirMoskva, Rusija9. - 15. listopada

WTA turnirZuerich, ©vicarska16. - 22. listopada

Madrid (Masterseries)Madrid, ©panjolska16. - 22. listopada

Pariz (Master series)Pariz, Francuska30. listopada - 5. studenoga

KarateSvjetsko prvenstvoFinska27. - 29. listopada

KickboxingEuropsko prvenstvoLisabon, Portugal25. - 29. listopada

OdbojkaSP za æeneTokio, Japan31. listopada - 16. studenoga

STUDENIKoπarkaPoËetak NBA-sezoneSAD1. studenoga

Alpsko skijanjeSvjetski kup (m + æ)Levi8. - 10. studenoga

Svjetski kup (æ)Aspen, SAD24. - 26. studenoga

Svjetski kup (m)Lake Louise, Kanada25. - 26. studenoga

Svjetski kup (m)Beaver Creek, SAD28. studenoga - 3.prosinca

TenisWTA mastersMadrid, ©panjolska6. - 12. studenoga

ATP Masters CupShanghai, Kina12. - 18. studenoga

OdbojkaSP za muπkarceTokio, Japan17. studenoga - 3. prosinca

SavateSP, finalePariz, Francuska25. - 26. studenoga

PROSINACAlpsko skijanjeSvjetski kup (æ)Lake Louse, Kanada1. - 3. prosinca

Svjetski kup (æ)Sestriere, Italija9. - 10. prosinca

Svjetski kup (æ) Val d'Isere,Francuska16. - 17. prosinca

Svjetski kup (æ)Megeve, Francuska19. prosinca

Svjetski kup (æ)Semmering, Austrija28. - 29. prosinca

Svjetski kup (m)Val d'Isere,Francuska

Priredila Milena DragiπiÊ LISTOPAD - STUDENI - PROSINAC

Ivan LjubiËiÊ

Ivica KosteliÊ

9. - 10. prosincaSvjetski kup (m)Val Gardena12. - 17. prosinca

Svjetski kup (m)Hinterstoder, Austrija20. - 22. prosinca

Svjetski kup (m) Bormio, Italija29. prosinca

PlivanjeEuropsko prvenstvo(25 m)Helsinki, Finska7. - 10. prosinca

RukometEuropsko prvenstvo(æ)©vedska7. - 17. prosinca

AtletikaEuropsko prvenstvo ukrosuSan Giorgio suLegnano, Italija10. prosinca

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:18

Zvjezdana Tuma-Pavlov jedna jeod ''naknadnih'' Ëlanica VijeÊaHrvatskog olimpijskog odbora - u

vladi Zlatka Mateπe nije od poËetkanjegova mandata, nego se prikljuËila uprosincu proπle godine. ''Regrutirana''je iz Nadzornog odbora Ëija je Ëlanicabila od 2000. godine. U VijeÊe je uπlakao predstavnica Zajednice sportovaOsjeËko-baranjske æupanije pa je zapoËetak razgovora prokomentiralastanje sporta u svojoj regiji.

- OsjeËki sport prati razinuhrvatskog sporta. Osobno smatram daje doπlo do nezadovoljavajuÊestagnacije hrvatskoga sporta, a to seautomatski reflektira i na niæezajednice, pa i na sport u Osijeku iOsjeËko-baranjskoj æupaniji.

Kakav je odnos gradskih i

æupanijskih struktura prema sportu

na tom podruËju?

- Iznimno dobar, ne moæemo sepoæaliti na to da se ne osigurava novac.Æupanija znatan dio sredstava izdvajaza sport, grad Osijek izdvaja i zakapitalne investicije u sportu, zaizgradnju sportskih objekata. Evo,Atletski klub Slavonija-Æito, Ëija sampredsjednica, uspio se izboriti da seosigura novac za novu stazu nastadionu Gradski vrt, koja Êe dobiticertifikat Meunarodnog atletskogsaveza. Nakon izgradnje, koja je predzavrπetkom, kandidirat Êemo se za dvaeuropska natjecanja, Kup EuropeBruno Zauli 2008. i Europskomlaeseniorsko prvenstvo 2009., πtodosad nije bilo moguÊe, jer je starustazu malo uniπtilo vrijeme, a maloratna razaranja.

Kako komentirate Ëinjenicu da

u novom Zakonu o sportu nema

odredbe prema kojoj bi lokalna

samouprava morala odreeni

postotak proraËuna izdvajati za

sport?

- To se uporno traæi i to uporno neprolazi. Uvijek ovisi o tome tko je gdjena vlasti i kakav osjeÊaj za sport ima.Problem je nedostatak strategijerazvoja hrvatskog sporta i strategijefinanciranja sporta u cjelini. Kad bi senapravila analiza i kad bi se uspjeliskupiti podaci o svemu πto se izdvajaiz proraËuna jedinica lokalnesamouprave i iz dræavnog proraËuna, teo onome πto pojedini sponzori dajuklubovima i savezima, doπli bismo dofantastiËne svote koja se neracionalnotroπi. Dogaa se neπto πto meniposebno smeta, a prisutno je u sportuOsjeËko-baranjske æupanije, vjerojatnoi drugdje. RijeË je o problematiËnomZakonu o udrugama prema kojem seregistriraju klubovi. Dovoljno je da senaemo nas troje i osnujemo klub. Svese ËeπÊe dogaa da se ljudi u nekomklubu posvaaju pa automatskiosnivaju novi klub. OdvlaËe se igraËi,odvlaËe se treneri pa onda imamo dvakluba i, jasno, oba traæe financiranje izgradskog proraËuna. I onda se masasredstava, koja uistinu nije zanemariva,rasprπi na puno subjekata koji zapravone dobiju niπta i ne mogu napravitiniπta. To bi trebalo drukËije zakonskiregulirati.

Zvjezdana Tuma-Pavlov spominjejoπ jedan problem koji muËi osjeËki, alii hrvatski sport:

INTERVIEWZvjezdana Tuma-Pavlov, Ëlanica VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora

6

Zakon o udrugama premakojem se registriraju klubovije problematiËan. Dovoljno je

da se naemo nas troje iosnujemo klub. Sve se ËeπÊedogaa da se ljudi u klubuposvaaju pa automatski

osnivaju novi klub. OdvlaËe seigraËi, treneri pa onda imamodva kluba i, jasno, oba traæe

financiranje iz gradskogproraËuna. Onda se masanovca, koja uistinu nije

zanemariva, rasprπi na punosubjekata koji zapravo ne

dobiju niπta i ne mogunapraviti niπta. To bi trebalodrukËije zakonski regulirati

Piπe Vedran BoæiÊeviÊ

Ne treba namNacionalno vijeÊe za sport

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:18

- Nema dovoljno ulaganja u razvojstruËnih kadrova za sport. Nisam protivtoga da se s vremena na vrijemedovede neki trener sa strane, jer smo imi u atletski klub doveli bugarskogtrenera. Ali, doveli smo ga s namjeromda obuËi mlade ljude koji rade u klubuza posao trenera. Moramo napravitineπto u πkolovanju trenera, ali ipostaviti kompletan sport drukËije dabismo doπli do kvalitetnih sportaπa.Suludo mi je da rukometni klub uOsijeku dovede pet igraËa izvanOsijeka i misli ''mi smo jaki''. Nismojaki, bit Êemo jaki tek onoga trenutkakad uspijemo iz svoga podmlatkaodgojiti igraËe koji Êe postiÊi nekezavidne rezultate na razini Hrvatske, amoæda i u Europi

Novi zakon nalaæe i osnivanje

Nacionalnog vijeÊa za sport. HoÊe li

ono baciti HOO u drugi plan?

- Nacionalno vijeÊe za sportdoæivljavam kao neko paralelno tijelo ismatram ga nepotrebnim. Svojedobnoje Churchill rekao ''kad ne æelim neπtorijeπiti, osnujem komisiju'', a ovaj mesluËaj podsjeÊa upravo na to. Potrebnaje mnogo bolja suradnja izmeu HOO-a, kao krovnog sportskog tijela uHrvatskoj, te Ministarstva i Vlade urazvoju sporta, a to bi ponajprijetrebalo rezultirati donoπenjem strategijerazvoja sporta, da vidimo πto æelimo,otkada poËeti raditi s djecom...Osobno mislim da bi djeca u πkoli

trebalaproÊibaziËnesportove,atletiku,gimnastikui plivanje, aposlije Êemovidjeti za πtoje tkosposoban. Djecutreba maknuti sulice. Moæda Êe mizaljubljenici uinformatiku zamjeriti, ali trebaih malo maknuti i od kompjutora, jerdolazimo do toga da djeca postajudebela, deformirana, troma, ne znaju sedruæiti, razgovarati. Trebaju se bavitisportom iz jednog osnovnog razloga -kad se bavite sportom, nauËite i

pobijediti i izgubiti, a to Êe vam secijeli æivot dogaati. Tko se baviosportom, tko je nauËio biti prvi ipadati, tko je nauËio da treba uloæitimnogo truda da budeπ prvi, taj i uspijeu æivotu.

Kako rijeπiti problemneadekvatnih uvjeta u kojimatreniraju brojni hrvatski sportaπi, daviπe ne bi bilo prijetnji odlaskom izHrvatske?

- »injenica je da velik dio naπihsportaπa trenira u neadekvatnimuvjetima, a tu opet dolazimo donepravedne raspodjele sredstava. Ovaili neka druga vlada Êe jednom moratinapraviti drukËiju raspodjelu pa Êe bitiviπe novca za ulaganje u adekvatnesportske objekte. Jedan segment

strategije razvoja sporta bitrebala biti i izgradnja

sportskih objekata, aliu cijeloj

Hrvatskoj, takoda u svim

dijelovimazemljedjeca kreÊus istihstartnihpozicija.Ne vidimu Ëemu jeproblem

da senaprave

tipskedvorane koje

ne moraju bitivelike ni skupe, a

financirale bi sedijelom iz dræavnog

proraËuna, a dijelom krozlokalnu zajednicu. To bi bilo jeftinijenego da svatko sebi raspisuje natjeËajei osmiπljava neku veliku dvoranu.Dræava mora osigurati ravnomjeranrazvitak svih podruËja u Hrvatskoj, usvim segmentima, pa tako i u sportu.

7

Æivotopis

Zvjezdana Tuma-Pavlov je roena 10. oæujka 1954. u Osijeku. Diplomirala je1977. na Pravnom fakultetu u Osijeku, a iste je godine poËela raditi u Sekretari-jatu za financije opÊine Osijek. Bila je πefica Odsjeka za razrez poreza, zamjenicadirektora Uprave prihoda, proËelnica PodruËnog ureda Porezne uprave u Osi-jeku, a trenutno obavlja posao direktorice Trænica d. o. o. Osijek. ©est je godinaigrala odbojku u osjeËkom ÆeljezniËaru, a kasnije je bila Ëlanica Izvrπnog odboratog kluba. Godinama je predsjednica Nadzornog odbora gradske i æupanijske za-jednice πportskih udruga. Od 1999. je i predsjednica Atletskog kluba Slavonija-Æito te Ëlanica raznih tijela Hrvatskog atletskog saveza. Od 2000. do kraja 2005.je bila Ëlanica Nadzornog odbora HOO-a, a od 21. prosinca 2005. je Ëlanica Vi-jeÊa HOO-a.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:19

8

OBLJETNICA

Petnaest

SveËanost je simboliËki poËela 8. rujna predstavljanjem reprezentativnemonografije "Na putu olimpizma: HOO 1991-2006". U monografiji,autora Radice Jurkin LugoviÊ (na slici), Z. JajËeviÊa i A. DrpiÊa, suopisani svi vaæniji dogaaji i osobe od prve ideje olimpizma u Hrvatskojdo danaπnjih dana. Posebno poglavlje posveÊeno je osnivanju HOO-a,nabrojani su svi vaæniji dogaaji i liËnosti HOO-a od 1992. godine dodanas te rezultati hrvatskih sportaπa na zimskim i ljetnim olimpijskimigrama od Albertvillea 1992. do Torina 2006. U monografiji su,kronoloπkim redom, pobrojani svi sportaπi, dobitnici nagrada HOO-a,dobitnici trofeja MOO-a, kao i svi Ëlanovi osnivaËke Skupπtine, VijeÊa inadzornih odbora od utemeljenja HOO-a do danas.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:19

9

Petnaestu godiπnjicu osnutka, 10. rujna 1991. godine, Hrvatskiolimpijski odbor proslavio je nizomprigodnih manifestacija

Pripremila Gordana GaÊeπaSnimio: Damir SenËar i SN

godina HOO-a

Posebna priznanja dodijeljenasu prvom sazivu VijeÊa HOO-a i Inicijativnom odboruza osnivanje HOO-a, kao isportaπima osvajaËimaolimpijskih odliËja u razdobljuod 1992. do 2006. godine.

Na osnivanje HOO-a podsjetio je prvi predsjednik i danaspoËasni predsjednik HOO-a te Ëlan MOO-a AntunVrdoljak, rekavπi: "GledajuÊi naπe malo izaslanstvo uAlbertvilleu nisam mogao zamisliti da Êe naπa Hrvatskadesetak godina kasnije osvajati zlata na zimskimolimpijskim igrama. NeobiËno sam ponosan na sveuspjehe hrvatskih sportaπa i Ëinjenicu da su u ratnimgodinama sportaπi bili prvi i najveÊi promicatelji mladehrvatske dræave."

Izaslanik predsjednikaStjepana MesiÊa Æeljko

Mataja, potpredsjednica VladeJadranka Kosor i predsjednikSabora Vladimir ©eks su, uz

brojne sporaπe i sportskedjelatnike u zagrebaËkom

hotelu Westin, nazoËilisveËanoj sjednici VijeÊa kojom

je obiljeæena 15. godiπnjicaosnutka Hrvatskog

olimpijskog odbora.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:19

10

Svojom nazoËnoπÊu sveËanost HOO-a uveliËao je i predsjednikEuropskih olimpijskih odbora (EOO)Patrick Hickey. Bio je to njegov prvisluæbeni posjet nekom nacionalnomolimpijskom odboru od kada je ukolovozu izabran za predsjednika EOO-a.

U sklopuprograma, na

dva videozida,gledatelji su

mogli vidjetifilm o 15

godina HOO-aautora Jure

Ozmeca,sportskognovinara i

predsjednikaHrvatskog

zborasportskih

novinara. Uzabavnom

dijeluprograma

nastupila jepjevaËica

Natali Dizdar.

1515

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:19

11

Petnaesta godiπnjicaHOO-a obiljeæena je icjelodnevnimdogaanjima nazagrebaËkom jezeruJarun. Na polivalentnomigraliπtu Malog jezeraodræana je demonstracijaviπe sportova:taekwondo,koturaljkanje,gimnastika, akrobatskirock'n'roll, karate,sinkronizirano plivanje,akrobatski rock'n'roll itwirling.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:19

12

Niz atletskih juniorskih prvakinjase nastavlja. Na Svjetskomjuniorskom prvenstvu u

Pekingu, 18-godiπnja Danijela GrgiÊpobijedila je na 400 m u vremenunovog hrvatskog seniorskog rekorda(50,78 sekundi), 'pretrËavπi' nakon 32godine Jelicu PavliËiÊ. Tako jepozlatom pojaËala svoj europskijuniorski naslov iz Tallina godinudana ranije.

"Doπla sam s petim rezultatom uPeking i nadala sam se da bih moglaosvojiti medalju. No, ovaj uspjeh jeviπe od toga. OËekivala sam da ÊutrËati brzo, ali ovako brza utrka bila jeiznenaenje i za mene", kazala jeDanijela.

Perspektivna hrvatska atletiËarka, sdobrim radom i mudrim odlukama,neÊe ostati samo to. Talent kojimeosvaja, naËin trËanja i njena zrelostpokazuju da ima osnove za dovrπenjepriËe o prvakinji. NeobiËno ozbiljnaza 18 godina i suzdræana u javnimnastupima, Danijela GrgiÊ jeatletiËarka kakvih nema mnogo.

Bijeg od rataDa æivot piπe mnoge i neobiËne

priËe, nije niπta novo. Jedna od njih jei ona obitelji GrgiÊ. Prve tri godine

æivota Danijela je sa starijom sestromIvanom proæivjela u mjestu KotorVaroπ, 35 km udaljenome od BanjeLuke. Æivotne nevolje koje je iskusilavrlo rano nagnale su je na bræeodrastanje od vrπnjaka. Rat je obiteljotjerao u bijeg iz toga kraja Bosne iHercegovine u ©vicarsku. Cijeli æivotje stao u nekoliko torbi, Zorica i IvoGrgiÊ s djecom su otiπli prognaniËkimputem. U Baselu su æivjeli kod

rodbine i poËetak je æivota u novojsredini proπao u siromaπtvu. Kad jeotac naπao posao bilo je lakπe, moglisu imati i svoj stan. Danijela je iπlatamo u vrtiÊ i vrlo je dobro nauËilanjemaËki jezik. No, nakon πest godinaprovedenih u ©vicarskoj obitelj jeodluËila krenuti u smjeru iz kojeg jedoπla. Najprije u Sunju kod bake idjeda, a s vremenom u Strmec 15-akkm udaljen od Zagreba.

SPORTSKE NADE: DANIJELA GRGIΔ , neobiËna æivotna priËa atletske prvakinje

Djevojka

Sad je pitanje je li ona izrazita 400-metraπica ili je prije 800-metraπica

Piπe LiljanaJazbinπek

koja trËi zasvojom

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:19

13

Najprije odbojka, pa - atletika

Atletika joj nije bila prva sportskaljubav, izbor je pao na odbojku.Danijelu je zamijetila profesoricaIvana RodiÊ u O© Sveta Nedjelja2002. godine i usmjerila je veÊuobiËajenim putem u HAK Mladost kNini KataliniÊ. UobiËajeni put zamnogu talentiranu djecu iz Zagreba iokolice, jer je trenerica u atletskojπkoli na Savi jedna od rijetkih u naskoja uspijeva mlade dovesti u atletikui zadræati ih u njoj.

Danijela GrgiÊ je hrvatska juniorskarekorderka na 200 i juniorska iseniorska rekorderka na 400 metara.Juniorka je joπ i iduÊe godine, πto Êebiti dobar put za atletsko sazrijevanjei svojevrsno traæenje buduÊnosti.Naime, pitanje je - koje se Ëestopojavljuje na ovim stazama - je limlada atletiËarka izrazita 400-metraπica ili je 800-metraπica. Pritakvome odluËivanju, treba jepromatrati kao osobu, a ne u okvirimanacionalne raËunice za neku oddisciplina. I sama Danijela ima realanpogled na atletsku perspektivu:"Teπko je reÊi πto mogu postiÊi ubuduÊnosti. Znam da Êu tvrdo iozbiljno raditi. Tako sigurno mogupostati boljom atletiËarkom".

U Pekingu joj je na proglaπenjupobjednika Ëestitala jedna od najveÊihatletiËarki na sprinterskim stazama,trostruka olimpijska pobjednica,svjetska i europska prvakinja Marie-José Pérec. Moæda je to bio poËetakjoπ jedne velike karijere...

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:20

14

Vaterpolo je rukomet u vodi. TureËenicu Ëesto koristi Zlatko©imenc i njome najbolje oslikava

kako je uspio biti reprezentativac u Ëakdva sporta. Jedan od rijetkih. ©imenc jei dugogodiπnji profesor vaterpola irukometa na zagrebaËkomKinezioloπkom fakultetu.

- Radim baπ ono πto volim - istiËe sazadovoljstvom.

U rukometu se igraËki nije zadræaotako dugo kao u vaterpolskim vodama.Igrao je u Vihoru koji je vodio prof.Kreπo Pavlin i joπ kao srednjoπkolac,zajedno s klupskim suigraËem vrataromLovrom Manestrom, izborio je mjesto ureprezentaciji. I igrao je na dva svjetskaprvenstva! Nakon pet godina na dvarazboja opredijelio se samo zavaterpolo.

- Nije mi bilo lako, jer ta su dvasporta moje dvije podjednako velikeljubavi. No rukomet tada u nas nije bioono πto je danas, a vaterpolo je bio jak,popularan, bili smo sudioniciolimpijskih igara... - objaπnjava ©imencrazloge zaπto je kao vrhunski igraËostao samo u vodi.

Mladost vezao uz MladostDodat Êe i kako je nezamislivo da

danas netko istodobno budereprezentativac u ta dva sporta, jerprotegnula su se oba na cijelu sezonu.ReÊi Êe i da mu je igranje rukometamnogo viπe pomoglo kao vaterpolistu,nego πto je to bilo obratno. Uostalom,velike rezultate ©imenc je napravio uvaterpolu.

- UskoËio sam sluËajno u seniorskumomËad, prije toga je juniorski trener uMladosti procijenio da nisam dovoljnonadaren, i nakon toga punih 20 godinanisam izlazio iz te plave kapice -©imenc Êe uz smijeπak, napominjuÊi daje poËeo kao plivaË.

I kao plivaË, i kao rukometaπ i kaovaterpolist igrao je za Mladost. Da,svoju je mladost vezao uz Mladost.

- Onda je to bilo tako, klupskapripadnost je bila jako vaæna i to je idonosilo rezultate. Doπao sam kaoklinac na Savu i to je bio moj klub. Bili

OLIMPIJSKE LEGENDE:Zlatko ©imenc, vaterpolist i rukometaπ

Ljeti vaterpolo, zimi rukomet

Zlatko ©imenc roen je u Zagrebu 29. studenoga 1938. godine. Kao 11-godiπnji djeËakpoËeo je trenirati plivanje u Mladosti, sa 16 je uskoËio u vaterpolsku momËad a da prije to-ga vaterpolo uopÊe nije trenirao. U Mladosti je ostao 21 godinu, s njom je osvojio Ëetirinaslova prvaka Europe i Ëetiri puta je bio prvak bivπe Jugoslavije. Za reprezentaciju je odi-grao 101 utakmicu. Na OI u Tokiju 1964. osvojio je srebrnu medalju, Ëetiri godine ranije uRimu Ëetvrto mjesto. S europskih prvenstava ima dvije srebrne medalje (1958. i 1962.), tebronËanu osvojenu 1966. Kao trener Mladosti osvojio je Kup kupova i premijerno izdanjeSuperkupa.

Jedan je od rijetkih sportaπa koji je bio reprezentativac u dva sporta. Ljeti je igrao vater-polo, zimi rukomet. Za rukometnu reprezentaciju u 24 nastupa je postigao 52 pogotka.Nastupio je na svjetskim prvenstvima 1958. i 1961.

Dobitnik je mnogih nagrada, meu ostalima i nagrade za æivotno djelo "Franjo BuËar".

Dr. sci. Zlatko ©imenc dugogodiπnji je profesor na zagrebaËkom Kinezioloπkom fakultetu,gdje predaje rukomet i vaterpolo. Sin Dubravko nastavio je oËevim stopama, trofejni jevaterpolski reprezentativac, a kÊi Iva je meunarodna sutkinja u sinkroniziranom plivanju.Supruga Nevenka pak bila je odbojkaπica.

Ni jedan poraz, alisamo jedanpogodak odluËio jeda zlatna medalja uTokiju pripadneMaarima

Piπe Zvonimir VukeliÊ

optoËenotugom

Srebro

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:20

15

smo sjajna klapa, nismo bili vezanifinancijskim ugovorima. DrukËiji je biotada sportski odgoj. Imao sam poziva dapromijenim sredinu, ali nije mi padalona pamet da to uËinim. Tada je svakiprijelaz bio afera. Recimo, Ivo TrumbiÊje doπao studirati u Zagreb, preπao izJadrana k nama, ne zbog novca, alidigla se velika galama. Ili pak kad jenaπ Zoran JankoviÊ otiπao u Partizan.Danas je sve to drukËije,profesionalizam je πtoπta donio, ali iodnio. Profesionalizam ima dobrihstrana, ali ostavlja i tragove na mladimljudima koji su u njegovu ærvnju. Cijelaje galerija igraËa koji uz igraËkukarijeru ne mogu niπta drugo raditi,posvetiti se studiju, premda mi na

fakultetu dajemo paletu pogodnostivrhunskim sportaπima. Rijetki su danasprofi-sportaπi koji zavrπe studij.

Kao πto se trebao opredijeliti izmeurukometa i vaterpola, tako je ©imencmorao izabrati i izmeu trenerskogposla i profesorske karijere.

- Bio sam trener Mladosti i asistent nafakultetu, bilo je to optereÊenje, aosjetio sam da ne napredujem ni najednoj strani. Bio sam svjestan da neÊumoÊi biti i dobar trener i dobarsveuËiliπni profesor.

I izabrao je ©imenc fakultet, kasnije idoktorirao.

Trener nije Ëarobnjak ©imenc je bio sjajan vaterpolist. Imao

je odliËan pregled igre, bio je vrhunskidodavaË, a imao je i iznimno snaæanudarac. Bio je pravi πmeker u igri, srËani borben do maksimuma. Srebrnaolimpijska medalja iz Tokija imaposebno mjesto u njegovoj riznicitrofeja. Premda, uz radost, optoËena je is mnogo tuge. Jer, osvojena je bezporaza, odluËila je gol-razlika, jedanjedini pogodak.

- Bili smo æalosni, bili smo i jakoogorËeni. Tko Êe osvojiti koju medaljuodluËivala je utakmica izmeu Maara iSovjeta. Nakon treÊe Ëetvrtine bilo je 2-2, da osvoje zlato Maarima je uzadnjih pet minuta trebalo 3-0. I dobilisu tu Ëetvrtinu sa 3-0, pobijedili sa 5-2.Baπ koliko im je trebalo. Samo im je tajishod nosio zlato. A nas je protivMaara oπtetio i sudac. Vodili smo 3-0,vodili smo i 4-3. Imali smo tada igraËa

viπe, a sudac nam je dosudiozadræavanje lopte, pa u kontri Ëetveracza Maare. Krenuli smo u zadnji napad,postigli gol, a sudac ga je poniπtiodosudivπi Ëetverac. Mirko SandiÊpogodio je vratnicu. A te smo godinedoæivjeli samo jedan poraz, i to uprijateljskoj utakmici.

©imenc istiËe da je godinama igrao usjajnoj generaciji i da u tu πkvadru nijebilo lako upasti. BirajuÊi najboljegsuigraËa uprijet Êe u dva imena.

- Karlo StipaniÊ bio je najboljigolman na svijetu, u moskovskomfinalu zaredom je obranio tri Ëetverca!A Ozren BonaËiÊ jedan je od najveÊihigraËa svih vremena. Bio je najbolji bekna svijetu, bio je i sjajan napadaË.

Danas svoje veliko znanje prenosibuduÊim trenerima. ReÊi Êe da dobartrener nikad nije skup, podvuÊi da jetrener vaæna karika u lancu stvaranjarezultata, ali ne i Ëarobnjak. Iargumentirati to nastupom naπihvaterpolista na EP-u u Beogradu.Najbolji trener, Ratko RudiÊ, nije biojamstvo uspjeha. Zasmetat Êe mu i πto uStruËnom savjetu sjede bivπivaterpolisti, ne i struËnjaci, pa se tamone razgovara struËno, a kamoliznanstveno. Istodobno, pohvalit Êe kakoje Lino »ervar posloæio kockice urukometnoj vrsti, pohvalit Êe i njegovogsuradnika Irfana SmajlagiÊa.

- Bez timskog rada nema uspjeha -naglasit Êe ©imenc.

RijeË po rijeË, u svakoj temi vaterpoloi rukomet. Razumljivo, jer vaterpolo irukomet, to je - Zlatko ©imenc.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:20

16

Svima koji se i malo zanimaju zaolimpijski pokret, vrlo su dobropoznati uloga i doprinos francuskog

baruna Pierrea de Coubertina modernomolimpizmu. Iako se antiËki Grci doimajukao logiËan uzor i poticaj za pokretanjem iobnovom modernih olimpijskih igara,novija istraæivanja upuÊuju na zakljuËak dado ideje za ponovnim organiziranjemolimpijskih igara Pierre de Coubertin ipaknije doπao prvi i da poticaj nije dobio odantiËkih Grka. DapaËe, postojala su baremjoπ tri Ëovjeka Ëija je uloga bila vrlo vaænaza razvoj modernog olimpizma, a povijestolimpijskog pokreta, pa i sam Pierre deCoubertin, su ih preπuÊivali. Bila su to dvaGrka - Panagiotis Soutsos i EvangelisZappas, i jedan Englez - William PennyBrookes.

Sasvim neopravdano, gotovo cijelojedno stoljeÊe sve zasluge u pokretanju iorganiziranju olimpijskog pokretapripisivani su iskljuËivo Pierreu deCoubertinu. Stvarao se dojam i mit ofrancuskom barunu da je on prvi i jedinidoπao na ideju obnove olimpijskih igara,da je to uËinio iz iskljuËivo velikih iuzviπenih humanistiËkih ideala i da jegotovo sam i jedini zasluæan za provedbute sjajne ideje. Moderni kroniËari,povjesniËari i istraæivaËi olimpizmadovode u pitanje opstojnost sve trinavedene tvrdnje, a najdalje se otiπlo urasvjetljivanju povijesne istine oko roenjai kreiranja same ideje o potrebi imoguÊnosti organiziranja velikogmeunarodnog viπesportskog natjecanjakoje bi se po vaænosti i znaËenju moglousporeivati s ulogom i popularnoπÊuantiËkih olimpijskih igara 1.

The Wenlock OlympianGames

Danas se pouzdano zna da je grËkipjesnik Panagiotis Soutsos prvi, 1833.godine, predloæio novoroenoj grËkojnaciji obnovu olimpijskih igara kao prvikorak ka obnovi antiËke slave svojihgrËkih predaka. Dvadesetak godina kasnijeinicijativa mladog grËkog pjesnika idomoljuba naiπla je na odjek i 1859.godine u Ateni, pod pokroviteljstvombogatog grËkog zemljoposjednikaEvangeliosa Zappasa, organizirane su prveolimpijske igre u modernoj GrËkoj.Meutim, u ovoj priËi mnogo nam jezanimljivije πto se od 1850. godine dogaau engleskom selu Much Wenlocku uokrugu Shropshire, oko 260 kilometara

OLIMPIZAM

Pierre de Coubertin ipak nije prvi

Moderni olimpijskipokret ima viπe odjednog idejnogzaËetnika - zaslugetreba pripisatinajmanje Ëetvoriciljudi. U prvom reduravnopravno stojefrancuski plemiÊPierre de Coubertin,engleski seoskilijeËnik WilliamPenny Brookes, idvojica Grka,Panagiotis Soutsos iEvangelis Zappas

Piπe Zrinko »ustonja

O L I M P I J S K E I G R E P R I J E O L I M P I J S K I H I G A R A

Olimpijske igre u Much Wenlocku 1890.

1 Posebno pogledati David C. Young (2004). A Brief History of theOlympic Games. London: Blackwell Publishing., Girginov, V.,Parry, J. (2005). The Olympic Games Explaind. London: Routledge.i Mullins, S. P. (1980). Pierre de Coubertin and the WenlockOlympian Games. /on line/ Skinuto s internetske stranice 20.kolovoza 2006: www.ioa.leeds.ac.uk/1980s/84099.htm.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:20

17

sjeverozapadno od Londona, na granici sWalesom. Seoski lijeËnik William PennyBrookes, Ëovjek πiroke erudicije i, Ëini se,poduzetnog duha organizirao je tzv. TheWenlock Olympian Games, igre koje su seodræavale jednom godiπnje od 1850. do1895. godine.

Iako su igre od samih poËetaka u nazivunosile titulu “olimpijske”, kako sam W. P.Brooks kaæe “u Ëast antiËkih sportaπa”, posvom programu i zastupljenim sportovimabile su to viπe igre koje su slavileviktorijansku tradiciju engleskog sporta. Naprogramu su bile antiËke discipline poputskoka udalj, nekoliko trkaËkih disciplina ipentatlona, ali i tradicionalni engleskisportovi poput kriketa, streliËarstva, bacanjakugle, nogometa, skoka uvis, biciklizma,penjanja po uæetu i sl. Igre doæivljavajuvrhunac 60-ih i 70-ih godina 19. stoljeÊa,kada okupljaju sportaπe iz cijele tadaπnjeEngleske i gleda ih po 5000 ljudi. U tomrazdoblju, toËnije 1866. godine, Brooksosniva i Nacionalni olimpijski savez(National Olympian Association) koji je istegodine organizirao i Prve nacionalneolimpijske igre u Londonu, a promatralo ihje oko 10.000 gledatelja. Brooks uoËavameunarodni znaËaj i potencijal olimpijskihigara i do svoje smrti 1895. godine nekolikoje puta pokuπao inicirati organizacijumeunarodnih sportskih susreta podnazivom olimpijske igre na kojima bisudjelovala “mladost cijeloga svijeta”.Brooks s oduπevljenjem prati dogaanja uGrËkoj i organizaciju Olimpijskih igara uAteni 1859. godine pod pokroviteljstvom

Evangeliosa Zappasa, kojima πalje Ëak inovËanu potporu kao nagradupobjednicima, a organizaciju meunarodniholimpijskih igara predlaæe engleskoj vladi,grËkom veleposlaniku u Londonu, grËkomministru vanjskih poslova, grËkom kralju iputem tadaπnjih medija, o Ëemu postoji inovinski Ëlanak iz 1881. u kojem se govorio njegovoj inicijativi da se odræemeunarodne olimpijske igre u Ateni.

Pierre de Coubertin iWilliam Penny Brookes

Pierre de Coubertin je prvi put Ëuo zaW. P. Brooksa 1889. godine, a 1890. je Ëaki posjetio Much Wenlock, kad je W. P.Brooks u njegovu Ëast organizirao ispecijalne Wenlock olimpijske igre.Coubertin je iste godine napisao i opπirneizvjeπtaje u francuskim novinama o svomposjetu Much Wenlocku i tamoπnjementuzijazmu za organizacijommeunarodnih sportskih susreta podnazivom olimpijske igre. Utjecaj Brooksa injegovih ideja na Coubertina je vrloizvjestan jer je Coubertin do tada biozanesen samo idejom da filozofijuengleskog obrazovnog sustava ThomasaArnolda i njegovih sljedbenika, u kojemtjelesno vjeæbanje i sport imaju istaknutuulogu, prenese u Francusku. ©toviπe, piπuÊio W. P. Brooksu i Wenlock OlympianGames, Coubertin 1890. godine kaæe daipak “nema potrebe oæivljavati uspomenuna antiËku GrËku”.

»ini se da je nakon toga ipak promijeniomiπljenje. Takoer je izvjesno kako igenijalna ideja o tome da se olimpijskeigre svaki put organiziraju u drugomgradu, koja je godinama pripisivanaCoubertinu, nije njegova, jer je sliËnuideju, mnogo ranije, imao i W. P. Brooks,koju vjerojatno prenosi na Coubertina.Meutim, Coubertin u svojim kasnijimradovima samo usput spominje W. P.Brooksa i Wenlock Olympian Games, a uOlimpijskim memoarima koji su nastali1931. godine potpuno preπuÊuje W. P.Brooksa i njegove ideje, pripisujuÊi sebisve zasluge za stvaranjem ideje ooæivljavanju antiËkih olimpijskih igara iorganizacijom velikih meunarodnihsportskih sveËanosti.

EpilogZaπto je Pierre de Coubertin sebi

ljubomorno pripisao sve zasluge zastvaranjem ideje o organizaciji olimpijskihigara, a kasnije i o njenoj provedbi,moæemo samo nasluÊivati. Kako bilo,danas znamo da moderni olimpijski pokretima viπe od jednog idejnog zaËetnika.Najmanje Ëetvorici ljudi treba pripisatizasluge. U prvom redu ravnopravno stojefrancuski plemiÊ Pierre de Coubertin,engleski seoski lijeËnik William PennyBrookes, i dvojica Grka, PanagiotisSoutsos i Evangelis Zappas koje smo ovomprigodom samo spomenuli, a nekomdrugom zgodom opisat Êemo i njihovdoprinos.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:20

18

RELIGIJA I SPORT

PoËetna toËka u ljudskoj svijesti trebabiti da je πport u sluæbi Ëovjeka, a neËovjek u sluæbi πporta. Dostojanstvo

ljudske osobe jest cilj i mjera u prosudbisvake πportske aktivnosti. ©port je radostæivljenja, teænja za promicanjem osobnekreativnosti i slobode, kroz zalaganje, su-srete i odnose s drugima. Jedna od defini-cija πporta je i ta da je πport tjelesna akti-vnost koju Ëovjek izvodi iz raznoraznihrazloga. Neki od razloga mogu biti razo-noda, razvijanje tijela, poboljπanje sposo-bnosti, natjecateljski duh itd. ©portom seËovjek moæe baviti rekreativno, amaterskii profesionalno. On se dijeli na grupni i napojedinaËni πport. Moæe biti natjecatelj-skog i nenatjecateljskog karaktera. Defi-nicija πporta πto ga donosi KlaiÊ glasi: "π-port: fiziËke vjeæbe, igre i natjecanja koji-ma je svrha razvijanje i jaËanje organi-zma; zabava, razonoda, razbibriga" (B.KlaiÊ: Veliki rjeËnik stranih rijeËi).

©port je takva ljudska aktivnost po ko-joj Ëovjek oËituje da je duhovno biÊe. Dabi se πport zavolio potrebno je imati jakduh, kako bi se moglo napredovati u razli-Ëitim disciplinama. S jakom voljom πpor-taπ moæe napredovati u prikupljanju sna-ge i vjeπtina. Kad doe do toga, onda Ëo-vjek moæe kontrolirati sebe i to je odraznjegove slobode. I kao takav Ëovjek po-staje suradnik Boæji u dovrπenju stvori-teljskog djela.

U srediπtu πporta neka bude Ëovjek

Biblija nam slikovito u knjizi Postankakaæe da je "Ëovjek gospodar svoj zemlji"(Post 1,26). Bog mu je dao povjerenje i

slobodu i zbog toga je i odgovoran za se-be i za cijeli svijet. Stoga je posebna ulo-ga πporta da pomogne mladom Ëovjekuda postane odgovorna osoba, koja zna πto

hoÊe i πto moæe. U srediπtu πporta nekabude uvijek Ëovjek. On treba ostati su-bjekt, nikada ne smije biti objekt. »estose æeli predbaciti krπÊanstvu da se negati-vno ophodi prema tijelu i πportskim vje-æbama. Meutim, starogrËka filozofija bi-la je ta koja nije vrednovala tijelo.KrπÊanski nauk nauËava otkupljenje tije-la, a ne osloboenje tijela, a Ëovjek je bi-Êe koje je povezano s Bogom, ljudima isvijetom.

Duh i tijelo zajednoI krπÊanstvo gleda Ëovjeka u njegovoj

cjelini: duh i tijelo zajedno. Temelji ljud-skog ponaπanja u πportu su: dostojanstvo,solidarnost i pravednost. No, πport posta-je i ogledalo naπeg vremena. Nismo u po-tpunosti zadovoljni kako se i na koji naËinprezentira πport u druπtvu. PromatrajuÊirelaciju Crkve prema svijetu, treba pro-drijeti u oba pravca. Ne samo gledati πto

Posebna je uloga sporta pomoÊi mladom Ëovjekuda postane odgovorna osoba koja zna πto hoÊe iπto moæe. U srediπtu sporta neka uvijek budeËovjek - on treba ostati subjekt, nikada ne smijebiti objekt. Kada se krπÊanska naËela i normeprimjenjuju u sportu, onda sport dobiva duhovnudimenziju i tada je u sluæbi Ëovjeka

Sport kao odraz

Piπe don Vitomir ZeËeviÊ

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:20

19

Crkva ima reÊi πportu, nego i πto πportima reÊi Crkvi. Tek takav pristup otvore-nom dijalogu moæe otvoriti vrata novompastoralnom pristupu πportu.

I u nas se, u æupama i pastoralnim cen-trima, πport odavno udomaÊio. Pogledaj-mo samo KatoliËku malonogometnu ligu,KatoliËku odbojkaπku ligu, ©portska na-tjecanja crkvenih klasiËnih gimnazija, Sa-lezijansko πportsko druπtvo "don Bosco",Salezijansku πportsku mladeæ, Mini-strantske susrete itd. Koliko samo trudaulaæu i sveÊenici i pastoralni suradnici dase mlade privuËe u πport. Sigurno je to dase kroz ovakve πportske aktivnosti njegu-je drugi duh, a tu je molitva, ljubav premadrugome, poπtivanje, oprez, vjera i soli-darnost. Ide se za tim i da se mladi spaseod razliËitih opasnosti, loπeg druπtva, ovi-snosti i mnogo Ëega. U takvom ozraËjumladi stjeËu duboka prijateljstva i uËe sedubokim krπÊanskim vrijednostima. U

katoliËkim πportskim udrugama vide sekonkretne smjernice prema odgoju i re-kreaciji.

Boæji zakoniCrkva je kroz igru i πport prisutna me-

u djecom i mladima na djelotvoran na-Ëin, uz njihovu potrebu za rastom i zaje-dniËkim susretom. Crkva se uvijek brinu-la za πport i ima πiroko polje djelovanja iveliku kompetenciju da se Stvoritelj neslavi samo kroz duπu nego i kroz tijelo.Crkveno zanimanje za πport dolazi iz sna-ge njena specifiËnog poslanja, a to je na-vjeπÊivati svakom Ëovjeku Evanelje ko-je ga spaπava. Kada se krπÊanska naËela inorme primjenjuju u πportu, onda πportdobiva duhovnu dimenziju i tada je u slu-æbi Ëovjeka. KrπÊanska dimenzija πportaide zatim da se πport dovede do njegovepune Istine i da se ljudima pomogne nanjihovom putu spasenja.

Crkvu zanima πport jer je u πport uklju-Ëen Ëovjek i u potpunosti je povezana snjime kroz svoj poziv i poslanje, duboko

je zauzeta za Ëovjekovo spasenje. TakoCrkva promatra πport kao vrijednost Ëo-vjekove kulture, ljudskosti i dostojanstvaprema bliænjemu i Bogu. A Bog je prisu-tan kroz unutarnju savjest, kroz naravnezakone koji su upisani u srce svakog πpor-taπa. RazliËiti πportski zakoni imaju svojetemelje i u 10 Boæjih zapovijedi, jer zago-varaju podruËja æivota i djelovanja osobe.Pridræavanjem takvih zakona πportaπ jedosljedan u svom nadahnuÊu i Ëasti. Ni-kada Crkva ne gleda πport kao instrumentza nekakva ostvarenja nego je on mjestovrijednosti za formiranje Ëovjeka u kul-turnom i civilizacijskom smislu.

Literatura:

1. Bratoljub KlaiÊ, Veliki rjeËnik stranihrijeËi, Zora, Zagreb 1974.

2. Savez πportova grada Knina, ©portomprotiv ovisnosti, Knin 2003.

3. Biblija, KrπÊanska sadaπnjost, Zagreb,2003.

4. Talijanska biskupska konferencija,©port i krπÊanski æivot, Salom 2003.

slobode

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:20

20

Povezivanje ljudi oduvijek je bilajedna od vaænih znaËajki sporta.Putem ove poruke, gledano iz

socioloπke perspektive, sport se na sebisvojstven naËin predstavlja iprepoznaje kao vaæna pokretaËkasnaga, kako u svijetu, tako i u Europi.Povezivanje ljudi, interakcija ispremnost nadilaæenja vlastitihograniËenja, u sportu su prisutniji viπenego u bilo kojoj drugoj druπtvenojaktivnosti. PromatrajuÊi razliËiteinicijative, koje su se razvijale usklopu politiËkih, socioloπkih i drugihsmjernica europske misli, sport je usvom djelovanju Ëesto prednjaËio.Saæetak tih inicijativa rezultirao jestvaranjem kompleksnog sportskogsustava Europe. Danas, uz Europskuuniju i VijeÊe Europe kao vitalne inajpoznatije dijelove europskogsportskog sustava, djeluju i mnogasportska tijela koja se opÊenito mogupodijeliti na vladine i nevladineorganizacije, te mjeπovite organizacije.

Sportske vladineorganizacije

U Europskoj uniji glavnu brigu osportu vodi Glavna uprava za

obrazovanje i kulturu, a pri Europskomparlamentu Odbor za kulturu, mlade,obrazovanje i sport. O sportu se brine iVijeÊe ministara putem Europskihkonferencija ministara odgovornih zasport (European Sports MinisterConference - ESMC). U VijeÊuEurope o sportu je skrbila Uprava za

razvoj sporta (Committee for theDevelopment of Sport - CDDS), a odnedavno, Odbor struËnjaka za dogovoro sportu (CAHAS). Jedna od vaænihzadaÊa toga tijela je prihvaÊanje iprovedba zakljuËaka s Europskihkonferencija ministara odgovornih zasport. SljedeÊa je takva konferencija uMoskvi, u listopadu ove godine. Vladezemalja Ëlanica Europske unijeukljuËene su u strukturu ovihorganizacija na razliËitim razinama.Primjerice, komisija u kojoj sudjeluju izajedno djeluju nacionalni olimpijskiodbori i ministarstva odgovorna zasport osnovala je 1991. Europskisportski forum. Primarna zadaÊa togforuma je razvijanje dijaloga irazmjena informacija izmeu Europskeunije, zemalja Ëlanica i sportskih tijela.Uloga Foruma savjetodavnog jekaraktera.

Nevladine sportskeorganizacije

Pod nevladinim sportskimorganizacijama podrazumijevaju senacionalni sportski savezi,meunarodne sportske federacije,europski sportski savezi, europskenevladine sportske organizacije(European Non-Governmental SportsOrganization - ENGSO), nacionalniolimpijski odbori (National OlympicCommittees - NOC) i Europskiolimpijski odbor (European OlympicCommittees - EOC). Nacionalnisportski savezi Ëine osnovu europskogsportskog sustava s pribliæno 700.000klubova i s oko 70,000.000 Ëlanova,dok nacionalne sportske konfederacijeËini jedno ili viπe nevladinih krovnihsportskih tijela, koja pak predstavljajuviπe tipova sportskih federacija.

EUROPA I SPORT

PokretaËkasnaga

PromatrajuÊi razliËiteinicijative, koje su se

razvijale u sklopupolitiËkih, socioloπkih i

drugih smjernicaeuropske misli, sport je

u svom djelovanju ËestoprednjaËio

Piπe Saπa Ceraj

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:20

21

U europske federacije ukljuËene suindividualne sportske organizacijepoput UEFA-e (Union of EuropeanFootball Associations), koja imaposeban zadatak poveznice premasportskoj politici koju provodiEuropska unija. Europska nevladinasportska udruga (ENGSO) tijelo je ukojem su ujedinjene nevladinesportske udruge. Osnovana jesredinom 1960. pod nazivom NGOClub, a 1990. godine mijenja naziv uENGSO koji broji pribliæno 40sportskih organizacija i provodipolitiku nevladinih sportskihorganizacija, ËuvajuÊi nezavisnost iautonomiju sporta.

Nacionalni olimpijski odboriNacionalni olimpijski odbori mogu

djelovati na dva naËina, kaopredstavnici olimpijskog pokreta unekoj zemlji (primjerice NOO uNjemaËkoj) ili kao vodeÊe nacionalnosportsko tijelo (primjerice CONI uItaliji). U Europski olimpijski odborudruæeni su nacionalni olimpijskiodbori Europe i trenutaËno ima 48Ëlanova. Osnovan je 1997. godine uVersaillesu pod nazivom AENOC(Association of European NationalOlympic Committee), a zadaÊa mu jeorganizacija razliËitih sportskihpriredbi poput Europskih olimpijskihigara mladeæi, zatim financijskapotpora zemljama Ëlanicama, posebiceonima u istoËnoj Europi, te zastupanjei predstavljanje svih europskihnacionalnih olimpijskih odbora.

Mjeπovite sportskeorganizacije

Mjeπovite organizacije ËineEuropska sportska konferencija,Europska mreæa sportske znanosti,obrazovanja i zaposlenja te EuropskouËiliπte sportske znanosti. Europskasportska konferencija zastupa vladine inevladine organizacije. Prva europskasportska konferencija odræana je uBeËu 1973. godine i od tada seredovito odræava svake dvije godine. Sponosom moæemo istaknuti da jeHrvatska vrlo uspjeπno organiziralaXVI. europsku sportsku konferenciju uDubrovniku od 24. do 26. rujna 2003.Postoje inicijative da se uz suradnjudrugih europskih sportskihorganizacija Europska sportskakonferencija transformira u europskisportski parlament. Sportski znanstvenisavez u Europi Ëine Europska mreæasportske znanosti, obrazovanja izaposlenja (European Network ofSport Science, Education andEmployment - ENSSEE) i EuropskouËiliπte sportske znanosti (EuropeanCollege of Sport Science - ECSS).Europska mreæa sportske znanosti,obrazovanja i zaposlenja osnovana jepod nazivom Europska mreæa sportskeznanosti i visokog obrazovanja, a2001. godine mijenja naziv upostojeÊi. Organizacija okuplja oko200 institucija iz 30 dræava, potiËesuradnju europskih zemalja napodruËju znanstveno-istraæivaËkograda u sportu, kao i razmjenuprograma znanstveno-obrazovnihinstitucija, njihovih djelatnika i

studenata, te radi na unapreenjutrenaænih sustava u Europskoj uniji.Europsko uËiliπte sportske znanosti,koje ima zadatak pruæanja novihznanstvenih spoznaja, utemeljeno je1995. godine. To je savjetodavnotijelo raznih europskih institucija kaoπto su Europska unija i VijeÊe Europe.Ono daje miπljenja o raznim pitanjimana podruËju sportske znanosti,najËeπÊe odræavanjem sportskihznanstvenih kongresa koji su velikapomoÊ mladim sportaπima.

Perspektive europskogsporta

Da bi se osiguralo optimalnofunkcioniranje sporta, potrebne surazliËite organizacije koje Êe osiguratiuvjete i struËni kadar, te pruæitipotrebnu pomoÊ pri organiziranjusportskih aktivnosti. Ipak, uza svepostojeÊe organizacije i njihovu pomoÊu doba tehnoloπkog napretka u kojemæivimo, biljeæi se pad zainteresiranostimladih Europljana za sport. Unedavnom posjetu Hrvatskojpredsjednik Meunarodnogolimpijskog odbora Jacques Roggeiskazao je zabrinutost zbog tog padapopularnosti sporta kod mladih uEuropi, istiËuÊi da u nerazvijenimzemljama to nije sluËaj. Ipak, gledajuÊivrhunske sportaπe danas u Hrvatskoj,naπim mladim sportaπima zaista nenedostaju uzori - stoga, ako im kaodruπtvo osiguramo potrebne uvjete,zasigurno se moæemo nadati vedrojbuduÊnosti hrvatskoga sporta.

XVI. europska sportska konferencija u Dubrovniku, 24-26. rujna 2003.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:20

22

Æivot SPORT I DRU©TVO

Da bismo u Hrvatskoj osiguralikvalitetan sustav profesionalnogπporta, potrebno je valjano rijeπiti i

jednu dimenziju koja obiËno ne puninaslovnice πportskih priloga dnevnihnovina: osiguranje egzistencijeprofesionalnog πportaπa nakon karijere.

Dok je amatersko bavljenje πportompraktiËno cjeloæivotni izbor, profesionalniπport (uz neke iznimke poput golfa ijedrenja) ima sasvim drukËija naËela:πportaπ je, Ëim zae u tridesete godine,Ëesto na silaznom dijelu karijere, aËetrdesetima se obiËno pribliæe samonogometne i srodne zvijezde za koje je,zbog jakih sponzorskih ugovora, vaænijepojavljivanje na terenu negoli uËinak uigri. Naravno, sve to pod uvjetom daπportaπ ne doæivi kakvu ozljedu zbog kojeÊe i ranije morati napustiti profesionalnukarijeru.

Piπe mr. sc. Goran VojkoviÊ

Kad se prestane bavitiprofesionalnim sportom,prosjeËna osoba ima joπpunih 30 godina rada domirovine! Uz maloplaniranja, neπtozakonskih prilagodbi idosta volje,profesionalne jesportaπe moguÊepripremiti na razdobljenakon karijere, u njihovui korist cijele zajednice

Saborski zastupnik Franjo ArapoviÊ

Saborski zastupnik Perica BukiÊ,potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor ipotpredsjednik HOO-a Stojko VrankoviÊ

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:20

23

petogodiπnjih ugovora, nakon Ëega setraæi posao u civilu. Razlozi su brojni, odæelje za provoenjem viπe vremena sobitelji, do onog istog s kojim se susreÊuπportaπi: padanjem vrhunskih tjelesnihsposobnosti nuænih za kvalitetnoobavljanje posla profesionalnog vojnika.Stoga dræave u kojima je tradicijaprofesionalne vojske snaæna veliku paænjuobraÊaju usavrπavanju u takozvanom B-zanimanju: odgovarajuÊem civilnom poslukojim se osoba moæe posvetiti nakonvojniËke karijere.

Danas imamo moguÊnost dopisnesrednje πkole za vrhunske πportaπe, apropisi predviaju povlastice i pristudiranju - no to u suvremenom svijetunije dovoljno. Uzmimo na primjerπportaπa koji upiπe fakultet i uz svojukarijeru diplomira u 25-godini. Nakon joπ10 godina profesionalnog bavljenjaπportom, veÊina Êe njegovih znanjajednostavno zastarjeti, a neÊe imati nidana radnog iskustva u struci. Tranzicijaprema novom zanimanju moæe biti duga iteπka, a lijepa πportska karijera postatiuteg zaostatka u profesiji.

Stoga brzinu promjena u danaπnjemposlovanju i vaænost radnog iskustva trebaobvezno uzeti u obzir kod pripremeprofesionalnih πportaπa na razdobljenakon πportske karijere. Treba imatiodgovarajuÊe savjetnike za profesionalnuorijentaciju koji bi pronalazili zanimanja ukojima bi se steËena πportska znanja iiskustva mogla i kasnije uporabiti; koji bi

πportaπu pripremali moguÊnost da u dobagodiπnjih pauza (koje gotovo svakadisciplina ima) provede mjesec-dva uzanimanju za koje se πkoluje ili imadiplomu…

Æivotna pitanja Dræava bi morala osigurati da se

iskustvo tih ljudi ne izgubi, pa kao πto uprosvjeti postoji, osim uËitelja i profesora,i zanimanje struËnog suradnika, dakleprofesionalca iz nekog podruËja kojipomaæe u tom podruËju, tako bi trebaloinstitucionalno omoguÊiti da bivπivrhunski πportaπi koji nisu profesorikineziologije (nego su, primjerice, samopoloæili odgovarajuÊu grupu predmeta),imaju aktivnu ulogu u odgajanju novihgeneracija πportaπa, naravno beziskljuËivanja profesionalaca sodgovarajuÊom diplomom…

Takav aktivni put razmiπljanja i okarijeri nakon πportske zasigurno bipoveÊao broj vrhunskih πportaπa. Jer,vjerojatno ima nadarenih pojedinaca kojise ne odluËuju za profesionalnu πportskukarijeru iz Ëisto egzistencijalnih pitanjatipa: πto Êe moja obitelj ako se ozlijedimili kako Êu si otplaÊivati stan na kredit od20 godina, ako mogu najviπe joπ 10 igratiu klubu… Pitanja su to realna, æivotna irazumljiva. A uz malo planiranja, neπtozakonskih prilagodbi i dosta volje - moguse rijeπiti i na korist samih πportaπa i nakorist cijele zajednice.

Ukratko, nakon zavrπetka πportskekarijere prosjeËna osoba ima joπ punih 30godina rada do mirovine! Naravno,postoje i oni koji se za svojeprofesionalne πportske aktivnostifinancijski osiguraju, ali takvi su manjina:ne donose svi πportovi jake sponzore itime jake ugovore; nisu svi popularni kaonogomet, nisu svi televiziËni kao skijanje,nisu svi dobra reklama za skupu sportskuopremu. Razlika u plaÊenosti meuπportaπima ponekad je gotovo bizarna:primjerice, skijaπi zbog bogate zimskeodjeÊe, zaπtitne kacige i skija imajumnogo viπe mjesta za logo sponzora odplivaËa, koji mogu reklamirati samoproizvoaËe kupaÊih gaÊica i kostima.

Nekada, u doba socijalizma, poznatiπportaπi bi Ëesto nakon πportske karijeredobili od tadaπnje opÊine prostor za kafiÊ.Praksa je za tadaπnje uvjete bila dobra, nodanas se gradski prostori ne mogu dijelitibez natjeËaja, a i kvartovski kafiÊ neosigurava kvalitetnu egzistenciju.Potrebna su nova i suvremenija rjeπenja.

Poveznica s vojniËkomkarijerom

Suvremenije se rjeπenje moæe“posuditi” iz djelatnosti koja ima dodirnihtoËaka s profesionalnim πportom, a to jeprofesionalna vojska. VojniËka karijera,ako osoba ne ide za doËasnika ili Ëasnika,obiËno traje nekoliko trogodiπnjih ili

karijereposlije

Zvonimir Boban, Slaven BiliÊ i Goran IvaniπeviÊ

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:21

24

Iako je radio, najprije radiotelegrafija,a potom posebno radiotelefonija,revolucionirao æivot u cijelom

svijetu, on je relativno kasno uπao naolimpijske igre i to amaterski na Igre uLos Angelesu 1932. godine. (Prviizravni prijenos neke sportske priredbezbio se 2. srpnja 1921. u Chicagu, bila jeto boksaËka borba Jacka Dempseyja iGeorgea Charpentiera za naslovsvjetskog prvaka.) Prijenos OI-ja iz LosAngelesa nije ostavio vidnijeg traga. (Toje uspjelo izvrsnim prijenosima 1936. izBerlina.)

Nasuprot tome, televizija je (24godine nakon Igara u Los Angelesu1932.) posve promijenila odjekolimpijskih igara u svijetu, a osamgodina nakon financijskog sloma uMontrealu (1976.), prijenosima iz LosAngelesa (1984.), ne samo spasila igreod neizbjeæne propasti, nego ih jeuËinila i najveÊom i najuspjeπnijomsvjetskom priredbom.

Nakon financijskog neuspjeha igara uMontrealu zavladalo je u svjetskomolimpijskom pokretu, s pravom, mraËnoraspoloæenje. Osim upitnosti uspjeπnefinancijske provedivosti igara ugrozio ihje joπ i prvi bojkot. Dvadeset i dvijeafriËke i azijske zemlje otiπle su izMontreala jer MOO nije htio iskljuËitiNovi Zeland s Igara. Razlog: njegoviragbijaπi (koji uopÊe nisu bili Ëlanovinovozelandskog olimpijskog odbora, aragbi nije bio ni pridruæeni Ëlan MOO-a)igrali su u JuænoafriËkoj Republici, kojaje bila iskljuËena iz MOO-a.

Samo dvije kandidature No, taj bojkot bio je manji problem.

Mnogo veÊi je bio πto se nakon Igarapokazalo da su zavrπile s milijardskimdeficitom (880 milijuna ameriËkihdolara). To je zaprepastilo sve one kojisu se kandidirali za organizatore iduÊihigara.

Zbilo se neπto neshvatljivo za igre: naKongresu MOO-a 1981. u BadenBadenu kandidirale su se samo dvije (!)zemlje - sportski posve nepoznataRepublika (juæna) Koreja, kojoj je bilostalo do meunarodne afirmacije, iJapan Ëiji grad Nagoja nije dobio baπzduπnu podrπku svoje vlade nakon nebaπ tako davnih Igara u Tokiju.

Uza to, OI u Moskvi 1980. pratio jepolitiËki bojkot zapadnih zemalja (SADitd.), u Los Angelesu 1984. slijedio jerevanπ (SSSR itd.), a povrh svega,prijetio je Damoklov maË golemogdeficita Igara u Montrealu.

MOO se stoga naπao u dotadnezabiljeæenoj situaciji. S jedne stranekandidat bez zduπne podrπke vlade, sdruge zemlja u kojoj je traæenademokracija bila veoma upitna, a Berlinse joπ dobro pamtio. No, izlaza nije bilopa se Kongres nevoljko, ali s velikomveÊinom - 52 prema 27 glasova -odluËio za korejski Seoul. Jer, da teXXIV. igre nisu odræane, viπe ih nikadne bi bilo! MOO, koji je nekad imaomuka birati izmeu 10 i viπe kandidata,nije imao drugog rjeπenja nego biratiizmeu ponuenih gradova.

S druge strane, neovisno o svim timdogaajima, pripremane su i odræane, ito veoma uspjeπno unatoË bojkotu oSSSR-u ovisnih zemalja, Igre u Los

Ulaskom televizije u olimpijske igre, a zatim i u cijelisport, bitno su se promijenili svi odnosi u njemu. Sportima za televiziju prirodnu osobinu koju joj moæeponuditi rijetko koje podruËje æivota. To je - premijera!Shvativπi tu silnu prednost sporta na televiziji, sport se(htjeli mi to ili ne!) duboko promijenio i viπe nemanikakve sliËnosti s onim s Ëime je olimpijski pokretpoËeo prije 100 i viπe godina

SPORT I NOVINARSTVO

Simbiozasporta i televizije

Piπe Æarko SusiÊ

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:21

dvorana u kojima je prijenos gledalooko 160.000 BerlinËana. Godine 1948.BBC je iskoristio veÊ tehniËki neπtobolji TV prijenos za lokalnu propagandusvog novog proizvoda. Finski Helsinki1952. bio je presiromaπan za takaveksperiment, a Australija (Melbourne)predaleko. S igara u Tokiju i Ciudad deMexicu joπ su se snimke slale avionom.

Cortina pomogla RAI-ju Jedinstven se dogaaj, za danaπnje

vrijeme, zbio 1956. kad je organizacijskiodbor Cortine d'Ampezzo pomogao (!)

RAI-ju sa 10 milijuna lira da bi prenosiote zimske igre!

VeÊ Ëetiri godine kasnije na ZOI uSquaw Valleyju ameriËka TV kompanijaABC platila je 58.764 dolara za pravoprijenosa Igara. Od toga dananadmetanje za pravo prijenosa,poglavito izmeu ameriËkih nacionalnihTV kompanija ABC, CBC i NBC, azatim i ostalih svjetskih TV kompanija,izvuklo je olimpijski pokret iz dubokekrize. ©toviπe, to je olimpijske igredoslovno katapultiralo u svjetsku orbitu,jer je nadmetanje za pravo prijenosadonosilo sve veÊi novac.

Rim je 1960. veÊ dobio odtelevizijskog prijenosa 658 milijuna lira,Muenchen 1972. 64,257.500 maraka,Moskva unatoË bojkotu (!) od ameriËkekompanije NBC 72 milijuna dolara. LosAngeles mora svoj uspjeh zahvalitiABC-ovih 284,524.000 dolara koje jedobio zbog, za Ameriku pogodnog,vremena prijenosa za reklame. Seoul jeËetiri godine kasnije dobio 224,694.000dolara, Barcelona 635,560.200 dolara, aAtlanta 1996. godine 560,290.000dolara.

Ulaskom televizije u olimpijske igre, azatim i u cijeli sport, bitno su sepromijenili svi odnosi u njemu. Ono πtose sada zbiva u sportu izravna jeposljedica suæivota, zapravo simbiozesporta i televizije. Naime, sport ima zateleviziju prirodnu osobinu koju jojmoæe ponuditi rijetko koje podruËjeæivota. To je - premijera! Sve πto sezbiva u sportu je po njegovoj biti baπuvijek premijera, a nikada (ako nije iznekih razloga) namjerna repriza, aupravo su reprize ono πto gledateljinajviπe zamjeraju televiziji.

Shvativπi tu silnu prednost sporta nateleviziji, sport se (htjeli mi to ili ne!)duboko promijenio i viπe nema baπnikakve sliËnosti, a ponajmanjepovezanosti s onim s Ëime je olimpijskipokret poËeo prije 100 i viπe godina.

Silna gledanost sportskih, posebnoolimpijskih, priredbi, uËinila je sportizvanredno pogodnim za marketing.Time je osigurana opstojnost olimpijskihigara, a neki su sportski dogaajipoprimili i neka dosad nezabiljeæenazbivanja. PrivlaËnost olimpijskih igarapostala je nova karakteristika novogolimpijskog pokreta. (Velika hvalaJuanu Samaranchu, koji je, za razliku odsvojih prethodnika, to uoËio i proveo udjelo.)

Tako se olimpijski pokret na samompragu definitivne propasti rodio kaopravi feniks iz pepela, a sve je to poËelos onih smijeπnih 10 milijuna tadaπnjihlira plaÊenih televiziji - da bi se igreuopÊe prenosile!

Angelesu 1984. No, to nije ono πto ih jeuËinilo vaænim. Bile su to prve Igreorganizirane privatno, bezpokroviteljstva i podrπke dræave, auspjele su ne samo sportski nego ifinancijski s velikom dobiti koja jekasnije otiπla u razvoj sporta u SAD-u.

Svemu tome prethodilo je neπto ondanezapaæeno, a i danas rijetkospominjano. Godine 1936. NjemaËka jeiz jasnih propagandnih razloga naIgrama instalirala goleme (nekolikometara duge) TV kamere za, inaËe loπ,televizijski prijenos u 25 berlinskih

25

Mladen DeliÊ komentator prvog TVprijenosa u Hrvatskoj,

Zagreb, 12. svibnja 1958., nogometnisusret Jugoslavija - Italija

MilkaBaboviÊ,prvaurednicasportskeredakcije TV Zagreb

Televizijski prijenoss OI 1936.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:21

26

RazmatrajuÊi πport kaoprofesionalnu djelatnost i πportkao sredstvo razonode odnosno

amaterski πport, u novom Zakonu oπportu nije provedena jasna distinkcija.Osim toga, u njemu se mogu tek naslutitiobaveze i prava πportaπa, πportskihklubova, πportskih djelatnika itd. Opovijesnoj povezanosti zakonodavstva iπporta svjedoËi i Ëinjenica da je u starojGrËkoj postojalo pravilo, koje bismodanas nazvali zakonom, da se zaodræavanja olimpijskih igara prekinu svaneprijateljstva i da treba vladati tzv. svetimir. Prije gotovo 3000 godina shvaÊalose da bez odreenih zakona πport nemoæe funkcionirati, napredovati irazvijati se kao korisna druπtvenadjelatnost, namijenjena u prvom reduodgoju mladih. Dræava treba imatikljuËnu ulogu u razvoju i unapreenjuπporta i to kroz zakone koji su direktnovezani uz bilo kakav oblik πportskog,odnosno rekreacijskog djelovanja.Dræava bi u πportu trebala prepoznatisvoj interes i sukladno tomu pozitivnodjelovati i kvalitetnim zakonima poticatirazvoj πporta.

Bez razvojne koncepcijePromatrajuÊi situaciju u Hrvatskoj,

moramo se zapitati koliko je naπemdruπtvu uopÊe stalo do unapreenjaπporta? Tko se brine za amaterski iπkolski πport, koliko se godiπnje izgradiigraliπta i dvorana? Isto tako se morapostaviti pitanje koliko su roditeljiangaæirani u πportskim aktivnostima

svoje djece? U Hrvatskoj se manje od 30posto djece bavi πportom, a to nijekrivica samo dræavnog aparata, nego idruπtva u cjelini koje oËito dovoljno necijeni, odnosno ne valorizira pozitivneuËinke πporta. Kako promijeniti svijestdruπtva u pogledu πporta? Naime, nekiÊe reÊi da je vrhunski rezultat najboljipokretaË u popularizaciji πporta. To jesamo donekle toËno, jer uz taj Ëimbenik,koji ipak nije odluËujuÊi, veliku ulogu

igraju struËni kadrovi i zakoni kojipotiËu pozitivnu klimu oko πporta.Zakon o πportu trebao bi zaπtititi struËnikadar, uvesti red u financijskaposlovanja klubova, definirati modeleoporezivanja, jasno specificirati koje suobrazovne ustanove osposobljene zastvaranje struËnih kadrova itd. Koliko jeposljednji zakon o πportu uspio u tometek Êemo vidjeti, a najbolji pokazateljkvalitete bit Êe poveÊanje broja aktivnihπportaπa.

Brojna pitanja Ministarstvo obrazovanja, prosvjete i

πporta je nakon duge rasprave i saborskeprocedure iznjedrilo zakonsku vizijukojom Êe se poticati ulaganja u πport, tetako stvoriti osnova za razvoj zdraveπportske nacije. Mora se spomenuti daovo nije naπ prvi zakon o πportu, negoËetvrti otkako se Hrvatska osamostalila,pa se postavlja pitanje koliko suprethodna tri bila provoena, a ako jesu,koliko je to pridonijelo razvoju πporta.Osim toga, tko je kontrolirao provoenjeprethodnih zakona? Prema prethodnomzakonu o πportu, iz 1997. godine,inspekcijski nadzor nad pravnim ifiziËkim osobama koje obavljajuπportske djelatnosti obavlja Ministarstvoobrazovanja, prosvjete i πporta. Koliko jetaj inspekcijski nadzor bio uËinkovit,moæemo prosuditi sami na temeljudanaπnjeg stanja u πportu.

»etvrti zakon Hrvatski sabor je na sjednici 9. lipnja

2006. donio odluku o proglaπenjuZakona o πportu, a stupio je na snagutjedan dana kasnije. Zakonom se ureujusustav πporta i πportske djelatnosti,struËni poslovi u πportu, πportskanatjecanja, financiranje πporta, nadzor i

ZAKONODAVSTVO I SPORT

U zakonu usvojenom ulipnju ove godinemogu se tek naslutitiobaveze i pravaπportaπa, πportskihklubova, πportskihdjelatnika… Ovo nijenaπ prvi zakon osportu, nego Ëetvrtiotkako se Hrvatskaosamostalila, pa sepostavlja pitanjekoliko su prethodna tribila provoena, a akojesu, koliko je topridonijelo razvojusporta

©to nudiPiπe Sanja MargetiÊ

novi zakon

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:21

27

ostala pitanja vaæna za πport.Koncepcijski gledano, ovaj zakon imaXV. glava koje sadræe 102 Ëlanaka.

Prva glava sadræi opÊu odredbuZakona o πportu sadræanog u jednomËlanku. Ona je na neki naËin ''kratkisadræaj’’ zakona, jer je u njoj objaπnjenoËime se zakon bavi. U glavama II. i III.ureuje se nacionalni program πporta inacionalno vijeÊe za πport. Nacionalniprogram πporta je dokument kojim seutvruju ciljevi i zadaÊe razvoja πporta,dok je Nacionalno vijeÊe za πport najviπestruËno tijelo koje se brine za taj razvoji kvalitetu πporta u Hrvatskoj.

Zakonske odredbe onatjecanju i udruæivanju

»etvrtom glavom se ureuje sustavπporta kojeg Ëine fiziËke, pravneosobe i πkolska πportska druπtva.Ovom glavom takoer se ureujuπportske djelatnosti u koje, usmislu ovog zakona, pripadaju:sudjelovanje u πportskimnatjecanjima, πportska priprema,πportska rekreacija, πportskapoduka, organiziranje ivoenje πportskihnatjecanja, teupravljanjeπportskomgraevinom i njenoodræavanje.

Glava V. sadræioblike udruæivanja, ukoje ulaze πportskisavez, nacionalniπportski savez, πportskezajednice, Hrvatskiolimpijski odbor, πportskeudruge osoba s invaliditetom injihova udruæenja, Hrvatskiparaolimpijski odbor, Hrvatski πportskisavez gluhih, udruæenja πkolskihπportskih druπtava i Hrvatski πkolskiπportski savez, studentske πportskeudruge i Hrvatski sveuËiliπni πportskisavez, te πportske udruge u πportskojrekreaciji.

Zakonski okviri zaobavljanje struËnih poslova

StruËni poslovi u πportu utvreni su uglavi VI. To je programiranje iprovoenje πportske pripreme,programiranje i provoenje πportskepoduke djece i mladeæi u πportskimπkolama, programiranje i provoenjeπportske rekreacije, programiranje iprovoenje izvannastavnih πkolskihπportskih aktivnosti, poduËavanje osobaosnovnoj tehnici pojedinog sporta.

''NaËela i osnovne elemente sustavaπportskih natjecanja u RepubliciHrvatskoj te uvjete sudjelovanjahrvatskih πportaπa i πportskih klubova nameunarodnim πportskim natjecanjimautvruje Hrvatski olimpijski odbor'',kaæe VII. glava ovog zakona. ©portskegraevine, πportske graevine posebnovaæne za Hrvatsku, mreæa πportskihgraevina i njihova namjena,prenamjena, izgradnja i upravljanjeureeni su u Ëlancima VIII. glave.

Osnove zdravstvenezaπtite i financiranjaπporta

Glavom IX. utvrena je opÊazdravstvena sposobnost i posebna

zdravstvena sposobnost za osobekoje sudjeluju u

πportskim

natjecanjima. Njihutvruje ovlaπteni lijeËnik -specijalist πportske medicine, odnosnospecijalist medicine rada i πporta.»lankom 73. spomenute glave ureena jeHrvatska agencija za borbu protivdopinga u πportu. To je specijaliziranaustanova zaduæena za praÊenje iprovoenje meunarodnih konvencijaprotiv dopinga u πportu u Hrvatskoj, aosniva se vladinom uredbom.Financiranja πporta sadræano je u X.glavi. To su prihodi koje pravne i fiziËkeosobe ostvare obavljanjem πportskedjelatnosti, Ëlanarine koju ostvarujuπportske udruge, dio prihoda od igara nasreÊu i sredstva koja jedinice lokalne ipodruËne samouprave, grad Zagreb idræava daju za obavljanje πportskedjelatnosti iz svojih proraËuna.

Informacijski sustav idræavna nagrada πporta

Radi sustavnog praÊenja stanja uπportu i njegovog dugoroËnog razvoja, oËemu nam govori XI . glava,Ministarstvo ustrojava informacijskisustav u πportu. On prikuplja i aæurirainformacije o aktivnostima osoba kojeobavljaju πportske djelatnosti, utroπkusredstava namijenjenih programuprovedbe Nacionalnog programa πporta,sustavu natjecanja, struËnom kadru uπportu, planiranju, izgradnji i odræavanjuπportskih graevina, djeci πportaπima,kategoriziranim πportaπima irekreativnim aktivnostima graana.Dræavna nagrada za πport ''FranjoBuËar'', koja se dodjeljuje za iznimnapostignuÊa i doprinos za razvoj πporta, tedræavna nagrada za vrhunska πportskapostignuÊa ureene su XII. glavom.Dræavna nagrada πporta ''Franjo BuËar''

dodjeljuje se za viπegodiπnjeuspjeπno djelovanje u πportu,osvajanje olimpijske medalje,iznimno znanstveno, struËno i

pedagoπko ostvarenje iliπportsko dostignuÊe. Odluku o

dodjeli nagrade donosi Odbordræavne nagrade πporta ''Franjo

BuËar''. Nagrada se dodjeljuje kaogodiπnja i kao nagrada za æivotno

djelo, te se moæe dodijeliti samojednom.

Nadzor, kaznene odredbe ivremenski rokovi

Nadzor nad zakonitoπÊu rada iinspektorski nadzor nad provedbomZakona obavlja Ministarstvo, a provodeπportski inspektori Ministarstva i drugidræavni sluæbenici, πto je sve reËeno uXIII. glavi. Kaznenim odredbama kojeopisuju prekrπaje za koje su propisanenovËane kazne, a poËine ih bilo pravne,bilo fiziËke osobe, bavi se XIV. glavanovog zakona. Zadnja, XV. glava sadræiprijelazne i zavrπne odredbe unutar kojihse reguliraju rokovi za osnivanjeπportskih institucija, kao npr. Hrvatskaagencija za borbu protiv dopinga uπportu, Nacionalno vijeÊe za πport itd. i ukojem su te institucije duæne uskladitisvoj rad, djelovanje, te donijeti opÊe aktei pravilnike sukladno odredbama ovogzakona. Propisi i opÊi akti doneseni natemelju odredbi prethodnih zakona oπportu ostaju na snazi, osim odredbi kojesu suprotne odredbama novog zakona, asve do donoπenja novih. Danom stupanjana snagu ovog zakona prestaje vrijeditiZakon o πportu iz 1997. godine, sa svimsvojim izmjenama i dopunama.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:21

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:21

UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

ZagrebaËki kajakaπi na Savi Bohinjki, 1935.

GODINA 37 • BROJ 138 • RUJAN 2006.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:21

Prvi je kajak u Zagreb 1919. donio Marko JuraniÊ, a nazivan je "faltboote".Oko JuraniÊa se okupila skupina poduzetnih sportaπa koji su uvidjeliprednost takvog Ëamca, posebno za boravak u prirodi, jer se relativnolagano plovilo moglo transportirati do æeljenog odrediπta. VeslaËi supojavu novog plovila doËekali s nevjericom

OBLJETNICE: 75. godiπnjica kajakaπtva u Hrvatskoj

Piπe Zdenko JajËeviÊ

PoËetak kajakaπtva u Hrvatskoj vezan je uz pojavu pr-vog kajaka koji je u lipnju 1919. godine u Zagreb izGraza donio Marko JuraniÊ. Kajak je imao drveni

kostur s oplatom i pokrovom od jedrenog platna dug 420cm, a πirok 68 cm i nazivali su ga "faltboote". Oko Jura-niÊa se okupila skupina poduzetnih πportaπa koji su uvi-djeli prednost takvog Ëamca, posebno za boravak u pri-rodi, jer se relativno lagano plovilo moglo transportiratido æeljenog odrediπta. U toj su grupi bili Leo Gollob, Jan-ko Meniga, Dragutin GoluboviÊ, Ante PandakoviÊ, Dra-gutin PauliÊ i Walter Weber. VeslaËi su pojavu novogplovila doËekali s nevjericom, nazivajuÊi njegove kori-snike samoubojicama, a kasnije æabarima. U prvo vrijemekajakaπi su se preteæno regrutirali od Ëlanova zagreba-Ëkog Hrvatskog veslaËkog kluba. Osim svakodnevnog kr-starenja Savom, prvi ljubitelji kajaka odlaze na izlete iviπednevne ture po Mreænici, Kupi, Korani i PlitviËkimjezerima. Spuπtaju se Savom do Litije, Savinjom od Ce-lja do Sevnice, a nerijetko organiziraju ture po Limu,Ibru, Neretvi, Tari i Drini.

Prve kajakaπke regate

Prva kajakaπka regata odræana je u sklopu veslaËkognatjecanja 14. srpnja 1927. godine izmeu veslaËa Hr-vatskog veslaËkog kluba i VK Gusar. Start je bio na spla-vi HVK-a ispod æeljezniËkog mosta, a cilj u Trnju. U na-javi te regate Jutarnji list je objavio: "Prema programu temeuklupske regate doÊi Êe nastoja-njem HVK do natjecanja sa platne-nim Ëamcima (faltboote). Kako kodnas nema organiziranih klubova, ko-ji goje veslaËki sport u platnenimËamcima, niti kod klubova imade or-ganiziranih sekcija za tu granu spor-ta, to Êe ova natjecanja biti tim inte-resantnija i mnogi Êe prvi put imatiprilike da upoznaju tu granu sporta.'Faltboltaπima' se daje prilika da sesastanu u veÊem broju, meusobnoupoznaju i da udare temelj tome ta-ko lijepom i privlaËnom padel -sportu". Taksa za prijavu iznosila je10 dinara po veslaËu, a Ëlanovi klu-ba su imali 50 posto popusta. Pobje-dnik u utrci F-1 bio je Leo Gollob

ispred Duπana Zinaje, a u utrci F-2 prva je bila posadaKuËiÊ i Plavec, ispred dvojca FilipoviÊ i Ullrich. Pokalesu dodijelili mecene, kao npr. zagrebaËki trgovac slikar-skim priborom i galerist Ullrich. Na onom dodijeljenomGollobu je napisano: "Dar Eduarda Ullricha za natjeca-nje u Falltbootu, 14. VII. 1927. - Pobjedniku u Samcu".

Regata sa stankom za odmor

U nedjelju 31. kolovoza 1930. odræana je regata zaotvoreno prvenstvo Zagreba. Start je bio kod gostionice ikupaliπta GriË pokraj Breæica na rijeci Krki, a cilj kodkupaliπta GospodariÊ. Prvo je planirano da start regatebude u Krπkom, ali je kasnije staza skraÊena. Prijave zautrku primale su se na samom startu, ali i ranije u trgovi-ni πportskih rekvizita i potrepπtina Marka Druckera u Ili-ci 39. Natjecatelji su nastupili u Ëamcima tadaπnjih po-znatih proizvoaËa: "Berger", "Klepper", "Pionier", "Ja-cober" i "Hardt". Sava je bila vrlo niska, a na pojedinimmjestima posve mirna, tako da su se kajakaπi iznimno na-prezali. Natjecatelji su startali u razmacima od minute, a30-minutni odmor bio je u Podsusedu. Tu su natjecatelji,a i promatraËi bili poËaπÊeni pivom i osvjeæavajuÊim na-pitkom - "ovomaltinom", koji je dijelila tvrtka "Wander".Na cilju u Zagrebu okupilo se 1000 gledatelja. Mnogi subili iznenaeni pojavom kajaka, jer su im se Ëinili malimi nestabilnim. U samcu (F-1) pobijedio je KoπÊak (VKGusar), a u dvojcu (F-2) Privora i Novak (HA©K). U no-

2

Zvali su ih samoubojicama i æabarima

Leo Gollob na Savikod Breæica, 1935.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:21

3

vinama su objavljeni naslovi "Kajakaπi prireuju natje-canja, a veslaËi pobjeuju". Iako su prva mjesta prepusti-li dobro istreniranim veslaËima, kajakaπi su bili zadovolj-ni jer su uspjeπno organizirali prvo kajakaπko natjecanje.Osim toga, utrka je bila povod da se osnuje prvi kajakaπkiklub.

Osnivanje prvog kajakaπkog kluba

Nagrade za prvu kajakaπku utrku isplaÊene su dijelomod takse, a dijelom od priloga raznih zagrebaËkih trgova-Ëkih kuÊa i prijatelja πporta. Tako su nagrade darovaletvrtke Anglo - jugoslavensko petrolejsko d. d., WalterWeber, Makso Mayer i Milan MariÊ. Vrlo lijep pokal da-rovalo je i ZagrebaËko ribarsko druπtvo. Na podjeli na-grada u gostionici na Savskoj cesti, 4. rujna 1930. okupi-li su se, osim natjecatelja, i drugi vlasnici kajaka iz Zagre-ba. Tada je iznesena ideja o osnivanju prvog kajakaπkogkluba, a izabran je i peteroËlani odbor sa zadatkom daizradi klupska pravila. Kraljevska banska uprava Savskebanovine u Zagreb je 10. oæujka 1931. odobrila Pravila I.jugoslavenskog Kajak kluba Zagreb. Svrha kluba je "go-jenje i promicanje kajak - sporta u kajaku i sliËnim Ëam-cima (sklopivim gumenim Ëamcima, tzv. Falboot, kanu itd"). Klupske boje su bile æuta i plava. Zastava je troku-tasta, gornja polovica je plave, a donja æute boje. U sredi-ni su inicijali kluba KKZ u plavoj boji na bijelom okru-glom polju. U tim pravilima, odreuje se izgled klupskogdresa i vrsta Ëlanova koji mogu biti redoviti i izvrπujuÊi.»lanovi trebaju biti "neporoËni i naobraæeni", a preπli su"18. godina æivota, vjeπti su u plivanju, a vlasnici su ilibarem stalni posjednici Ëamaca". Izvanredni Ëlanovi suoni koji se aktivno bave kajakaπtvom, a nemaju vlastitiniti Ëamac u zajedniËkom vlasniπtvu. ZaËasni Ëlanovi suutemeljitelji i podupiruÊi Ëlanovi. Juniori su oni koji nisunavrπili 18. godina, bave se kajakaπtvom, neporoËni su iznaju plivati.

Izgradnja klupskog doma

Primanje u klub bilo je dosta komplicira-no. Kandidat je morao dolaziti tri puta, kaogost jednog od redovitih ili izvrπujuÊih Ëla-nova. Nakon toga je bio uvjetno primljenna πest mjeseci. Odlukom uprave taj se rokmogao i produljiti. Tada je mogao biti pri-mljen uz suglasnost dvije treÊine Ëlanovaupravnog odbora. Mogao je bez obrazloæe-nja biti i odbijen, a na godiπnjoj skupπtini jeimao pravo uloæiti æalbu. U gradskoj upra-

vi klub je uspio ishoditi zemljiπte, stotinjak metara nizvo-dno od æeljezniËkog mosta. Prvi susjed bio im je Vesla-Ëki klub Gusar. Odmah se pristupio gradnji spremiπta natom terenu, jer je to bio jedini naËin da se okupe svi kaja-kaπi, kojih je bilo viπe izvan, nego u Ëlanstvu novoosno-vanog kluba. Te 1931. godine, Ëamci su kategoriziranikao turistiËki i natjecateljski, a u Litiji je odræan prvi su-sret s ljubljanskim kajakaπima.

Prve kajakaπice

Dana 20. rujna 1931. prireeno je kajakaπko prvenstvoZagreba na kojem su nastupile i æene. Muπkarci su starta-li u Breæicama, a æene u Podsusedu. Na dan prvenstva,GospodariÊevo kupaliπte je organiziralo propagandno na-tjecanje u plivanju, utrku sandolina i natjecanje Ëamacaza spaπavanje. Nastupili su Ëlanovi Kajak kluba Zagreb ikajakaπkih sekcija HA©K-a i VK Gusar. Bilo je hladno, avodostaj Save se poveÊao. Startalo je 14 Ëamaca, Ëetirisamaca, πest πirokih i dva uska dvojca. Proπlogodiπnji pr-vak KoπÊak obranio je naslov, a najveÊi konkurent bio muje pionir kajakaπtva Leo Gollob, s tri minute zaostatka.Proπlogodiπnji pobjednici u πirokom dvojcu, Privora iNovak iz HA©K-a, bili su drugi s pet minuta zaostatka izapobjednika, Ëlanova VK Gusar, LakiÊa i Naratha. Uuskom dvojcu pobijedili su Ëlanovi VK Gusar, Brzeska iPetelinπek. U utrci æena prva je bila Vera GospodariÊ, a udvojcu su nastupile samo Anny ©ariÊ i Ksenija ValentiÊ.U Breæicama, Podsusedu i Zagrebu natjecatelji su bili po-sluæeni osvjeæavajuÊim "ovomaltinom". BuduÊi da je utadaπnjoj dræavi postojao samo jedan klub nije se mogaoosnovati strukovni savez, koji bi omoguÊio primanje umeunarodni kajakaπki savez i nastup naπih kajakaπa nameunarodnim regatama. Meutim, Meunarodni kaja-kaπki savez je izaπao u susret i na kongresu u BeËu 30. li-stopada 1932. primio tadaπnju dræavu kao privremenogËlana.

Walter Weber naSavi Bohinjki, 1936.

JankoMeniga i LeoGollob bojebaraku I.Jugosla-venskogkajak klubaZagreb1934.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:22

Piπe Tomislav JamiËiÊ

Mjesecima prije nego Êe politiËke prilike omoguÊiti uspostavu Banovine Hrvatske,hrvatski sportaπi su zapoËeli borbu za osamostaljivanje hrvatskog sporta ireorganizaciju sportskih jugoslavenskih saveza

SPORT U BANOVINI HRVATSKOJ

Simbol narodne afirmacije

4

Sport je u Kraljevini Jugoslaviji bio postavljen, poputpolitiËkog reæima, na izrazito centralistiËkim temelji-ma. O svemu bitnom odluËivalo se u Beogradu, a sje-

diπte gotovo svih sportskih saveza bilo je u tom gradu. Tisu savezi poslije I. svjetskog rata osnovani u Zagrebu, alisu kasnije preseljavani u Beograd. I najvaænije od svega, fi-nancije za razvoj sporta rasporeivao je Beograd. Hrvati,uostalom kao i ostali nesrpski narodi u Jugoslaviji, bili su iu sportu u podreenom poloæaju u odnosu na favoriziranisrpski sport. Povrh koËenja razvoja hrvatskog sporta, Beo-grad je u sportu provodio politiku "jugoslavizma". "Jugo-slavizam" je znaËio borbu protiv svih narodnih obiljeæja, aupravo su hrvatski sportski klubovi bili simboli narodnogotpora reæimu, kao npr. Prvi hrvatski graanski sportskiklub s kojim se narod poistovjeÊivao. Jedan od naËina pro-voenja te politike bilo je osnivanje jugoslavenskih klubo-va u hrvatskim krajevima. Za razliku od hrvatskih klubova,oni su dobivali potrebnu pomoÊ iz Beograda. Takvi su biliPolicijski sportski klub i ©K Jugoslavija u Zagrebu. Svakoisticanje narodnosti u sportskim uspjesima hrvatskih spor-taπa beogradski su sportski funkcionari osuivali kao mi-jeπanje politike u sport. S hrvatske strane to je bilo doæi-vljeno kao licemjerje, jer je upravo Beograd vodio politikusrpske hegemonije u dræavnom sportu. Za Hrvate u Kralje-vini Jugoslaviji, sport je bio simbol narodne afirmacije.Sport i politika neprestano su se ispreplitali.

Osamostaljivanje hrvatskog sporta

Hrvatski sportaπi sami su odluËili promijeniti svoj polo-æaj. Mjesecima prije nego Êe politiËke prilike omoguÊitiuspostavu Banovine Hrvatske, hrvatski sportaπi su zapoËe-li borbu za osamostaljivanje hrvatskog sporta i reorganiza-ciju sportskih jugoslavenskih saveza. Nogometni klubovisu bili najpopularniji i okupljali su narodne ljude, a upravosu predstavnici nogometaπa predvodili tu borbu. Jugosla-venski nogometni savez je na podruËju Hrvatske imao tripodsaveza: zagrebaËki (ZNP), splitski (SNP) i osjeËki(ONP). NajznaËajniji je bio ZagrebaËki nogometni podsa-vez, ali u njegovom je vrhu bila projugoslavenska upravana Ëelu s predsjednikom Æeljkom Bergerom. Nakon pripre-ma i okupljanja snaga, hrvatski nogometni klubovi su pobi-jedili na skupπtini ZNP-a 8. sijeËnja 1939. godine i izabra-li novu upravu na Ëelu s dr. Ivom KraljeviÊem. Nakon toguspjeha, ZNP je preuzeo vodstvo u borbi hrvatskih klubo-va.

Reorganizacija JNS-a

Nova je uprava ZNP-a donijela prijedlog za reorganiza-ciju JNS-a, a s tim prijedlogom su se sloæili klubovi split-skog i osjeËkog podsaveza. Prijedlog se sastojao u sljede-Êem:1. Osnivanje triju samostalnih nogometnih saveza: hrvat-

skog, srpskog i slovenskog, koji Êe biti organizirani u je-dnom vrhovnom savezu na potpuno federalnoj osnovi.

2. »lanovi vrhovnog saveza samo su tri narodna saveza, aklubovi su Ëlanovi svojih narodnih saveza.

3. Narodni savezi imaju potpunu samostalnost na svom po-druËju, neovisno i samostalno donose svoja pravila i po-tpuno samostalno ureuju unutraπnju organizaciju.

4. Potpuna financijska samostalnost narodnih saveza.5. Posebna prvenstva narodnih saveza i posebno prvenstvo

dræave bez nacionalne lige.6. Troπkovi vrhovnog saveza moraju se kretati u sklopu

proraËuna koji donosi godiπnja skupπtina vrhovnog sa-veza.

7. Odigravanje meudræavnih reprezentativnih utakmica,jednako po broju i vaænosti, u Zagrebu kao i u Beogra-du.

8. Organizacija vrhovnog saveza mora biti takva da isklju-Ëuje moguÊnost hegemonije bilo koje strane.

Osnovana Hrvatska πportska sloga

Taj su prijedlog hrvatski klubovi iznijeli na skupπtiniJNS-a 29. sijeËnja 1939. godine u Beogradu. Predstavnicisrpskih podsaveza i klubova napali su prijedlog kao sepa-ratistiËki, u cilju ruπenja jugoslavenstva i jedinstva u nogo-metnom sportu, tvrdeÊi da to znaËi uvoenje politike usport. Izloæeni vrijeanju, hrvatski su delegati bili prisilje-

Ivo KraljeviÊ (desno) rukuje se s Icom Hitrecomna igraliπtu Graanskog 7. rujna 1939.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:22

5

ni napustiti skupπtinu. Prvi pokuπaj promjene stanja nijeuspio, ali hrvatski nogometaπi nisu odustali. Na konferen-ciji hrvatskih nogometnih podsaveza, 26. veljaËe 1939. go-dine, koju je sazvao ZagrebaËki nogometni podsavez, hr-vatski su klubovi odluËili ustrajati u svojoj namjeri reorga-nizacije JNS-a. Donesena je odluka o istupanju hrvatskihklubova iz nacionalne lige u kojoj su tada bili zagrebaËkiklubovi, Graanski, HA©K, H©K Concordia i varaædinskaSK Slavija. Nakon toga pokrenuta je akcija za osnivanje or-ganizacije koja bi okupila sve hrvatske nogometne klubovei koja bi se joπ uspjeπnije mogla boriti za reorganizacijuJNS-a. Ta organizacija postala je Hrvatska πportska sloga(H©S), osnovana na skupπtini 14. svibnja 1939. u Zagrebu.Na skupπtini je bilo 217 delegata hrvatskih nogometnihklubova. Svi su ti klubovi postali Ëlanovi H©S-e. Prvipredsjednik H©S-e bio je dr. Ivo KraljeviÊ. Iako je nastaokao nogometna organizacija, H©S je nastojao okupiti iostale sportske grane. Nakon osnivanja H©S-e, hrvatskidelegati viπe nisu sudjelovali u radu JNS-a, a hrvatskiigraËi viπe nisu æeljeli nastupati za dræa-vnu nogometnu reprezentaciju. Tako do-lazi do potpunog odvajanja hrvatskog no-gometa od JNS-a. Kao odgovor Beogra-da stiæu drastiËne kazne igraËima, su-spenzije hrvatskim klubovima i na krajubrisanje hrvatskih ligaπa, bivπih klubovaiz nacionalne lige i JNS-a.

Osnivanje Hrvatskog nogometnog saveza

Hrvatima, meutim, prilaze Slovenci,pa i njihovi klubovi u srpnju 1939. istupa-ju iz JNS-a. Potpuno neovisno o JNS-u,hrvatski nogometaπi su 6. kolovoza 1939.osnovali Hrvatski nogometni savez(HNS), a svi klubovi H©S-a su automatskipostali Ëlanovi HNS-a. Za predsjednika jeizabran dr. Ivo KraljeviÊ, a za glavnog taj-nika Bogdan Cuvaj. U dogovoru sa slo-venskim predstavnicima organizirana jeHrvatsko-slovenska nogometna liga zasezonu 1939./1940. U ligu je uπlo devet hrvatskih klubova:©K Hajduk, HA©K, H©K Concordia, SK Slavija (Vara-ædin), SK Slavija (Osijek), SK Split, Graanski (Zagreb),SK BaËka (Subotica), SA©K (Sarajevo) i jedini slovenskipredstavnik, SK Ljubljana. Zanimljivo je da su u toj ligi su-djelovali klubovi s podruËja koja kasnije nisu uπla u sastavBanovine Hrvatske. To su SA©K iz Sarajeva i SK BaËka izSubotice. Istodobno, JNS je nastavio rad bez hrvatskih islovenskih delegata. Organizirana je nova liga bez brisanihhrvatskih klubova, a za jugoslavensku reprezentaciju igra-

ju igraËi iz srpskih klubova. Jugoslavenski nogomet prakti-Ëno viπe nije postojao. Osim nogometaπa, drugi hrvatskisportaπi nisu aktivno sudjelovali u borbi za osamostaljiva-nje hrvatskog sporta. Oni nastavljaju ligaπka natjecanja inastupaju za reprezentaciju Jugoslavije. Neki pritom ostva-ruju i vrhunske rezultate, poput teniske reprezentacije uDavisovu kupu, koja je pobijedila u europskoj zoni kupa1939. godine. U oæujku iste godine jugoslavenska je stol-noteniska reprezentacija osvojila drugo mjesto na Svjet-skom prvenstvu.

Hrvatsko-slovenska liga

Sporazum CvetkoviÊ - MaËek potpisan je 26. kolovoza1939. Dva dana nakon potpisivanja odigrano je 1. kolo Hr-vatsko-slovenske lige, a istodobno je zapoËela liga JNS-a,kasnije nazvana Srpska liga. I dok u Hrvatsko-slovenskojligi igraju dva kluba koja nisu iz Banovine Hrvatske, a ni izDravske banovine, u Srpskoj ligi nastupa klub koji je iz Ba-novine Hrvatske - SK Bata iz Borova. Ipak, takve "sitnice"

nikome ne smetaju i prvenstva se normal-no odigravaju. ©toviπe, trebalo je samonekoliko dana i Ëarobni πtapiÊ politike jepoËeo djelovati. Za samo Ëetiri dana JNSje odluËio sve oprostiti hrvatskim klubo-vima. Ukinute su sve suspenzije i kazne.U sluæbenom izvjeπtaju se navodi: "Pre-daju se zaboravu sve povrede pravila odstrane zagrebaËkog, splitskog i osjeËkogpodsaveza i deset ligaπa". Sporazum jeoznaËio prekretnicu i u ostalim sportovi-ma i polako se i u svim ostalim sportovi-ma poËinju organizirati narodni savezi.Meu prvima primjer nogometaπa slijedi-li su hrvaËi. Na sjednici JugoslavenskoghrvaËkog saveza 1. rujna 1939. dolazi doreorganizacije tog saveza. Osnivaju se triposebna narodna saveza: hrvatski u Za-grebu, srpski u Beogradu i slovenski uLjubljani. Oni su postali Ëlanovi Vrho-vnog hrvaËkog saveza Jugoslavije, Ëije jesrediπte ostalo u Zagrebu.

Literatura:

1. Kramer, F. (1994). Uloga HSS-a u hrvatskom sportu.Povijest sporta, 103 (25), 32 - 43.

2. MatkoviÊ, H. (1999). Povijest Hrvatske seljaËke stranke.Zagreb.

3. Boban, Lj. (1964). Sporazum CvetkoviÊ - MaËek. Za-greb.

4. Zapisnici sa sjednica H©S-a, Hrvatski πportski muzej,Zagreb.

Prvu utakmicu nogometna reprezentacija Hrvatske odigrala je sa©vicarskom (4:0) na igraliπtu Graanskog 2. travnja 1940.

Bogdan Cuvaj

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:22

6

Prva velika sportska priredba u Zagrebu

PRVI HRVATSKI SVESOKOLSKI SLET 1906.

Zagreb je i u proπlosti bio organizator velikih πportskih pri-redbi. Od odræavanja I. hrvatskoga svesokolskog sletaproπlo je 100 stotinu godina. Drugog i 3. rujna 1906. go-

dine u Zagrebu se okupilo 4000 Ëlanova tjelovjeæbenih sokol-skih organizacija. Natjecanja i popratne kulturne i zabavne pri-redbe privukle su u grad 10.000 gostiju. Slet je odræan bez ika-kve materijalne dræavne potpore, a na njegovoj su organizacijiradili brojni Ëlanovi Hrvatskog sokola. Kako je Zagreb uspioprihvatiti toliko πportaπa i posjetitelja u vrijeme kada je imao90.000 stanovnika?

Odluka o organiziranju sleta

Predstavnici zagrebaËkog Hrvatskog sokola sudjelovali su odsvojeg osnivanja 1874. godine na svim sokolskim sletovimakoje su priredile strane sokolske organizacije. PoËetkom 20.stoljeÊa sazreli su uvjeti da se priredi svesokolski slet i na tluHrvatske i tako uzvrati gostoprimstvo. Na sjednici Saveza hr-vatskih sokolskih druπtava, 8. prosinca 1904. godine, starjeπinasaveza Stjepan MiletiÊ predloæio je da se slet odræi 1906. godi-ne. Nakon prihvaÊanja prijedloga poslane su peticije brojnimorganizacijama i imuÊnim pojedincima radi namicanja potre-bnog novca. Na sjednici 25. oæujka 1905. iskazuju se prvi do-prinosi i odluËuje o izradi detaljnog programa sleta i izboru po-dodbora. Na Ëelu Centralnog odbora za prireenje I. hrvatskogsvesokolskog sleta izabran je predani sokolski djelatnik LazarCar. Osnovani su i financijski, tehniËki, graevni, jaπilaËki,stambeni, aprovizacijoni, sveËanosno-zabavni, poodbor za do-Ëek, izletni, zdravstveni, izloæbeni, novinarski i graanski po-dodbori. Sastavljen je i Veliki gospojinski odbor u kojem je 150Ëlanica djelovalo u osam pododbora.

Sletiπte u produæetku JuriπiÊeve ulice

Tadaπnja vlada nije dala nikakvu financijsku pomoÊ za slet,ali je odobrila niz pogodnosti za njegovo πto uspjeπnije odræa-vanje. Odgoena je nastava u πkolama za odræavanja sleta, auprava Hrvatskog narodnog kazaliπta ustupila je dvoranu za je-dnu veËer. Najprije se planiralo da se slet odræi na Zapadnomperivoju, prostoru na kojem je kasnije izgraena SveuËiliπna bi-blioteka. Meutim, kada je vlada ponudila zemljiπte Gospodar-

ske izloæbe, u produæetku JuriπiÊeve i izmeu MartiÊeve, To-maπiÊeve i Bauerove ulice, odluËeno je da se sletiπte izgradi on-dje. Nacrte za izgradnju tribina napravili su poznati sokolaπi,Martin Pilar i SreËko BoπnjakoviÊ. Prve poteπkoÊe javile su sekod poËetka izgradnje sletiπta. Graevinski poduzetnik je traæioda mu se unaprijed isplati dogovoreni iznos, a kako Centralniodbor nije joπ skupio toliku svotu, Hrvatski je sokol morao pre-uzeti jamstvo. On se ujedno obvezao da Êe pokriti eventualnideficit sleta. U svibnju 1906. godine poslovi oko organizacijesleta silno su porasli pa je odluËeno da se osnuje Permanentnakancelarija u kojoj su radila dva profesionalca.

SveËani doËeci

U subotu 1. rujna 1906. u grad su vlakom poËeli pristizatibrojni sudionici sleta. »lanovi Hrvatskog sokola okupili su se uSokolani, danas zgradi na Trgu marπala Tita 6. Uz glazbu kre-nuli su na tadaπnji Dræavni kolodvor da pozdrave goste. Odborza doËek, na Ëelu s poliglotom Franjom BuËarom, imao je pu-ne ruke posla. Svaki doËek predviao je odreeni ceremonijal,postrojenja, sviranje himne i pozdravne govore, pa je dolazakPoljaka u 9, umjesto u predvienih 10 sati, izazvao pomutnjuna kolodvoru. Na usputnim stanicama do Zagreba stanovnici suse okupljali i pozdravljali sokole. I tamo su se dogaali nespo-razumi. Tako je u Koprivnici vlak s Poljacima doËekan gla-zbom namijenjenom »esima, Kde domov moj, na πto su Poljacizaorili pjesmom - Jescze Polska nie zginiela. Nakon pozdra-vnih govora svaka je skupina sokolaπa otiπla do Sokolane, gdjesu ih preuzeli oni koji su ih odveli na mjesto stanovanja. Zagre-baËke obitelji ustupile su 200 stanova, veÊinu posve besplatno.Brojni su sokolaπi ugostili poznanike s ranijih sletova. Prvi Ëo-vjek Zagreba Milan Amruπ bio je domaÊin gradonaËelniku Pra-ga. VeÊina sokolaπa spavala je u uËionicama puËkih i srednjih

πkola, a hranili su se u gostionica-ma. Abonente karte kojima su pla-Êali hranu gostioniËari su kasnijeunovËili u Permanentnoj kancelari-ji.

Mislilo se na sve

U 6 sati ujutro u nedjelju 2. rujnazapoËela je proba natjecanja na lije-pom i prostranom vjeæbaliπtu. Od14.000 Ëetvornih metara povrπine,3000 metara pripadalo je samomvjeæbaliπtu, a sav ostali prostor zau-zimale su Ëetiri tribine. Iza sjeverne

Piπe Mirko PoldrugaË

Proste vjeæbe Hrvatskog sokola

U Zagrebu se okupilo 4000 Ëlanovatjelovjeæbenih sokolskih organizacija, anatjecanje i popratna zbivanja privukla su ugrad 10.000 gostiju. Dobici su potpunopokrili troπkove organizacije sleta. Uspjehsleta uvjerio je Hrvatski sokol u vlastitesposobnosti. Natjecanja i javne vjeæbepokazale su da vjeæbaËi iz Hrvatske ni malone zaostaju za onda izvanrednim ËeπkimvjeæbaËima

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:22

tribine podignuta je glavna blagajna, dvije gostionice, slastiËar-nica, te prostorija za lijeËnike, vatrogasce i policiju. Tri prostra-ne montaæne garderobe, svaka za 180 vjeæbaËa, podignute su nanedalekom izloæbenom prostoru. Natjecalo se u vjeæbama naspravama i prostim vjeæbama u ekipnoj i pojedinaËnoj konku-renciji, i to na preËi, ruËama, konju u πir, konju uzduæ i skokuuvis. Natjecanja na spravama odræavala su se ujutro, a javnevjeæbe poslije podne, prvog i drugog dana sleta. Nakon natjeca-nja prvoga dana krenula je ulicama grada povorka svih sudioni-ka sleta. Mnoπtvo je graana izaπao da vidi i pozdravi paraduvjeæbaËa. Na poËetku povorke kretalo se 40 konjanika Jaπila-Ëkog odjela zagrebaËkog Hrvatskog sokola, a nakon toga hoda-li su barjaktari svih sokolskih druπtava. Iza njih je koraËala gla-zba, pa starjeπine Saveza hrvatskih sokolskih druπtava s pred-stavnicima ostalih sokolskih saveza. U povorci su redom prola-zili Bugari, fanfare praπkog Sokola, »esi, splitska glazba, Polja-ci, Slovenci, Srbi, veteranska glazba i na kraju 2000 sokola iz46 druπtava u Hrvatskoj. Impozantna kolona s viπe od 4000 su-dionika kretala se JuriπiÊevom i Petrinjskom ulicom do Umje-tniËkog paviljona, gdje je postrojene sokole pozdravio MilanAmruπ. Nakon toga se uputila na JelaËiÊev trg i zatim Ilicom iFrankopanskom do Sokolane.

Efektna javna vjeæba

Istoga dana poslije podne odræana je na sletiπtu, pred 12.000gledatelja, javna vjeæba. U 16 sati razlijegali su se prvi zvucitzv. sletovke, koju je pratilo snaæno stupanje vjeæbaËa predvo-enih Dragutinom ©ulceom, voom Saveza hrvatskih sokolskihdruπtava. Taj prvi zajedniËki nastup predstavnika svih sokol-skih organizacija koji je prvi put upriliËen na nekom sokolskomsletu, silio je gledaliπte na spontani pljesak. Nakon zauzimanjarazmaka izveli su pet sastava prostih vjeæbi. Kraj nastupa bio jeneobiËno efektan. Nakon stupanja svi su se vjeæbaËi naglo spu-stili u potpor leæeÊi, prekrivπi pritom Ëitavo vjeæbaliπte. Potomsu vjeæbali Slovenci pod vodstvom legendarnog Viktora Mur-nika. KorËulanski sokoli izveli su viteπku igru Moreπka. »lano-vi plzenjske æupe demonstrirali su do tada nevienu vjeæbu.Dvanaest vjeæbaËa sinkronizirano je vjeæbalo na zasebnim ru-Ëama. Na kraju, kada je veÊ poËeo padati sumrak, nastupili suPoljaci, vjeæbajuÊi kopljima.

Obilje kulturnih sadræaja

U toku sleta u gradu je prireen niz izloæbi, koncerata, akade-mija i plesova, tako da se Ëini da je kulturno-zabavnom progra-mu posveÊena veÊa paænja nego tjelovjeæbeno-πportskom. Cen-tralni odbor izdao je u povodu sleta vodiË s raznim uputama.Predvieno je da svi sokoli trebaju biti kod kuÊe u 23 sata i daposlije toga vlada noÊni mir. Meutim, toga se rijetko tko pri-dræavao upravo radi obilja zabavnih sadræaja. U nedjelju 2. ruj-na u Hrvatskom je narodnom kazaliπtu prireena sveËana aka-demija, a u 23 sata u Streljani u Tuπkancu elitni ples kakav Za-greb joπ nije vidio. Krunu uspjeha u zabavnom pogledu pred-stavljala je PuËka sveËanost koja je tijekom Ëitavog sleta bilaotvorena u paviljonima Gospodarske izloæbe u MartiÊevoj uliciu neposrednoj blizini sletiπta. Ondje su πarmantne ZagrepËan-ke, odjevene u narodnu noπnju, nudile okrjepu, cvijeÊe i raznespomen-darove. Tu je bila i tzv. Uzorna pivnica, paviljon slasti-Ëarnica, Ëajana, poπta i mjenjaËnica. NajposjeÊeniji je bio pavi-ljon Narodni bazar u kojem su se prodavali suveniri s narodnimmotivima. U povodu sleta tiskane su mnogobrojne razglednice,sveËani broj Ëasopisa Sokol i ilustrirani programi sleta na viπejezika. Otvorena je i Zemaljska gospodarska izloæba u sklopukoje je bio Odjel za sokolstvo i πkolstvo. Izloæena su i tadaπnjanajmodernija πportska oprema i rekviziti.

Dobici su potpuno pokrili troπkove organizacije sleta. Uspjehsleta uvjerio je Hrvatski sokol u snagu vlastitih sposobnosti.Slet je imao i veliko kulturno i privredno znaËenje. Na πport-skom planu postignuto je takoer veoma mnogo. Natjecanja ijavne vjeæbe pokazale su da vjeæbaËi iz Hrvatske ni malo ne za-ostaju za onda izvanrednim Ëeπkim vjeæbaËima.

Literatura:

1. BuËar, F. (1925). Povijest Hrvatskog sokola - Matice u Zagrebu.Zagreb: Naklada Hrvatskog sokola Wilsonovog

2. Mazzura, L. (1906). Prvi hrvatski svesokolski slet u Zagrebu. Za-greb: Savez hrvatskih sokolskih druπtava

3. BuËar, F. (1906). Spomen-spis I. hrvatskog svesokolskog sleta uZagrebu. Zagreb: Savez hrvatskih sokolskih druπtava

7

Nastup Ëlanova Hrvatskog sokola na spravama

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:22

8

Ujedinjeni sportskim uspjesimaNajmasovniji sport u Kutini je nogomet. U gradu djeluje pet nogometnih klubova, a najboljerezultate postiæe HN©K Moslavina koja je plasmanom u II. ligu ostvarila najveÊi uspjeh upovijesti kutinskog nogometa. Igor TomaπiÊ, bivπi kutinski nogometaπ, danas je bugarskireprezentativac. Krajem 70-ih u Kutini je osnovan karate klub, koji kasnije pod vodstvomJosipa Cerovca postaje kick-boxing klub i danas je najtrofejniji u gradu

Sportski grad: KUTINA

Piπe Pero Prebeg

Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba proveo je so-cioloπko istraæivanje o nekim elementima æivota u Kutini.Prema rezultatima ankete KutinËani su, meu ostalim, na

svoj grad ponosni i prepoznaju ga po sportu, proπlosti, kulturi imladima. Ime grada Kutine prvi se put spominje 1256. godine.Grad ima bogatu proπlost, od pretpovijesnih nalaziπta (MariÊ-gradina), antike (Osekovo), srednjeg vijeka (barokna crkva sv.Marije Snjeæne) do industrijskog razvoja s eksploatacijom na-fte u 19. stoljeÊu (Gojilo) i danaπnje petrokemijske industrije.Burna povijesna zbivanja obiljeæila su i strukturu gradskog sta-novniπtva koju Ëine roeni u gradu i doπljaci u omjeru pola-po-la. Moæda je i to razlog da se kroz sport i uspjehe u sportu sta-novnici najlakπe poistovjeÊuju s gradom.

Osnovan Hrvatski sokol

Krajem 19. stoljeÊa iz okolice Udina u Ciglenicu kod Kutinedoseljavaju se Talijani koji njeguju boÊanje i kuglanje. U tomrazdoblju odræano je i nekoliko natjecanja u trËanju. Tjelovje-æbena organizacija Hrvatski sokol imala je pri utemeljenju1903. godine 80 Ëlanova. Prvi starjeπina druπtva bio je Æiga pl.Bathorszeky, a njegov zamjenik je bio Pavao BistriÊ. Druπtvorazvija tjelovjeæbu i gimnastiku, prireuje javne vjeæbe, sudje-luje na sletovima koje prireuju druge sokolske organizacije iorganizira izlete.

PoËetak najpopularnijeg sporta

Prvi nogometni klub HN©K Moslavina osnovan je 1919. go-dine, zahvaljujuÊi Milanu Marcijuπu, Zlatku Golneru, OtokaruPaviËiÊu i Imbri Rechnitzeru. Prigodom proslave 20. godiπnji-ce kluba, 1939. godine, odigrana je utakmica izmeu HN©K

Moslavina i Graanskog iz Zagreba, tada najboljeg hrvatskognogometnog kluba. Gosti su pobijedili (9-1), a jedini gol za do-maÊe postigao je Zdenko IvanËiÊ.

Hrvatsko planinarsko druπtvo Moslavina utemeljeno je 7.oæujka 1924. godine i djelovalo je do 8. studenoga 1934. Sve-strani kutinski sportaπi u meuratnom razdoblju bili su MilanBiæiÊ, Branko MariniÊ, Ruda JankoviÊ, Josip Kostelac i LojzÆupanc. NajveÊi uspjeh u tom razdoblju postigao je boksaË Mi-jo DrvariÊ, poznat pod nadimkom "MoslavaËki drvosjeËa". Onje 1932. poËeo boksati u zagrebaËkom BK Croatia. Nastupaju-Êi kao amater ubiljeæio je 38 pobjeda nokautom. Od 1935. na-stupao je kao profesionalac. Dræavno prvenstvo osvojio je1940. godine, a postigao je i nekoliko pobjeda boksajuÊi nastranim ringovima. Pobjedu karijere ostvario je u meËu s Josi-pom Æupanom na igraliπtu Concordije u KranjËeviÊevoj ulici27. srpnja 1943. godine. Iako je bio lakπi 14 kilograma, nokau-tirao je suparnika u 10 rundi pred 5000 gledatelja.

Sve viπe sportskih grana

StreljaËki klub Kutina kontinuirano djeluje od 1949. godine iistiËe se masovnoπÊu i rezultatima, a tajnik kluba od utemelje-nja je Milan BrkiÊ. StreljaËki klub Magnum djeluje pod vod-stvom osnivaËa, trenera i natjecatelja Stjepana Svibena.Druπtvo tjelesnog odgoja Partizan u Kutini je poËelo djelovati1951. godine. U njemu su djelovale gimnastiËka, boksaËka,odbojkaπka i rukometna sekcija. VeÊina tih sportskih grana ni-je kasnije preraslo u klubove.

©ezdesetih godina u Kutini je djelovao i klub hokeja na travi.Organizirana su i gradska skijaπka natjecanja, a 1970. godineosnovan je i skijaπki klub koji praktiËno nije djelovao. Iz Atlet-

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:22

9

skog kluba Moslavina potekli su BorisKriæman i Dane Korica, a u Ludini kodKutine roen je svjetski poznati marato-nac Franjo MihaliÊ. Æenska kadetska eki-pa AK Moslavina bila je 2000. godineekipni dræavni prvak, a za hrvatsku atlet-sku reprezentaciju nastupaju Senka Go-lik, Martina Makoπ, Tihana SaraË i Dali-bor BalgaË. Koπarkaπki klub Moslavinaosnovan je 1966., a Stolnoteniski klubKutina 1969. godine.

Najuspjeπniji rukometaπi

Prvu rukometnu utakmica u gradu odi-grale su 1952. godine æenske ekipe iz No-ve Gradiπke. Prva rukometna sekcija uKutini osnovana je u jesen 1954. pri DTOPartizan, a prve rukometne utakmice odi-grane su u proljeÊe 1955. godine. Najviπezasluga za to ima Joæica Podhraπki.OpÊinski rukometni odbor Kutine osno-van je u jesen 1962. godine, a prva meunarodna rukometnautakmica u Kutini odigrana je 6. listopada 1963., izmeu ekipaRK Moslavina i reprezentacije Sofije.

Za daljnji razvoj rukometa u Kutini zasluæan je trener SlavkoBaËiÊ. Pod njegovim vodstvom u viπi rang natjecanja plasiralisu se rukometaπi Moslavine i rukometaπice Zvijezde, a osnova-na je i pionirska rukometna πkola. Kao igraËi kluba istaknuli suse Josip Feldbaur i Miljenko MesiÊ. Danas se æenski klub natje-Ëe u II. hrvatskoj ligi, a muπka momËad je Ëlan I. hrvatske li-ge. NajveÊi meunarodni uspjeh rukometaπi su ubiljeæili 1996.godine, kada su kao finalist hrvatskog kupa nastupili u Kupupobjednika kupova protiv francuske momËadi Ivry iz Pariza.Rukometaπi su bili Ëesti i dobri domaÊini hrvatskim reprezenta-tivnim vrstama za pripreme i utakmice. Hrvatski reprezentati-vni dres ponijeli su Milanko »apriÊ, Borna FraniÊ, Bernard Bu-detiÊ i Maja Majer.

Dolazak borilaËkih sportova

Najmasovniji sport u Kutini je nogomet. U gradu djeluje petnogometnih klubova, a najbolje rezultate postiæe HN©K Mosla-vina koja je plasmanom u II. ligu ostvarila najveÊi uspjeh u po-vijesti kutinskog nogometa. Klub je na svom stadionu ugostiomnoge velike klubove i reprezentacije. Igor TomaπiÊ, bivπi ku-tinski nogometaπ, danas je bugarski reprezentativac.

Krajem 70-ih u Kutini je osnovan karate klub, koji kasnije podvodstvom Josipa Cerovca postaje kick-boxingklub. On je danas najtrofejniji gradski klub. Tra-dicionalni boæiÊni turnir u kick-boxu okupljamnogo natjecatelja iz zemlje i svijeta. NajveÊeuspjehe postigli su Daniel Mrkoci, MarijanaSambolek i Erna ObraliÊ. U gradu djeluje iKyokushin karate klub u Ëijim se redovima isti-Ëe Kristina KojundæiÊ. U Kutini djeluju i Teniskiklub As Kutina, Badmintonski klub Moslavina i©portsko ribolovno udruæenje Amur. Svake go-dine tijekom ljeta u gradu se organiziraju natje-canja u odbojci na pijesku, koπarci, plivanju imalom nogometu. Kutina je 2001. bila i domaÊinVIII. svjetskog prvenstva u ribolovu za æene, a2004. Svjetsko prvenstvo u ribolovu.

©kolski sport

©kolski klubovi osnovani su 1996. godine upet osnovnih i dvije srednje πkole. Meu njimase istiËe ©kolski sportski klub Augustin osnovan1996. u srednjoj πkoli "Tin UjeviÊ" u Kutini. U

njemu djeluje 13 sekcija, a sedam je godina zaredom najboljiπkolski klub u SisaËko-moslavaËkoj æupaniji. ZnaËajne su re-zultate postigli stolnotenisaËi osvajanjem II. mjesta na dræa-vnom prvenstvu, a atletiËarke su bile srednjoπkolske dræavneprvakinje. U klubu se njeguju i stolni tenis, mali nogomet, ru-komet i koπarka. Pod vodstvom Ivice DesiÊa dobri rezultati po-stignuti su i na Krosu Sportskih novosti.

Odbojka najuspjeπniji πkolski sport

Odbojkaπka sekcija kluba kontinuirano djeluje devet godina.Klub nastupa u svim kategorijama pa tako u natjecanju ima se-dam muπkih i πest æenskih sastava. Uz ta natjecanja, na raziniæupanije je organizirana odbojkaπka liga u kojoj klub sudjelujes muπkom i æenskom ekipom. Na natjecanjima u jednoj πkol-skoj godini nastupi oko 80 uËenica i uËenika. Od vaænijih rezul-tata treba izdvojiti svaki plasman na dræavno natjecanje. Dosadje to uspjelo æenskoj stolnoteniskoj ekipi, æenskoj rukometnojekipi tri puta, æenskoj ekipi u krosu dva puta, stolnoteniskojmuπkoj momËadi Ëetiri puta s osvojenim drugim mjestom kaonajboljim rezultatom te æenskoj atletskoj ekipi s osvojenim pr-vim mjestom kao najboljim rezultatom. Pod vodstvom IviceDesiÊa æenska atletska ekipa je postala dræavni prvak u atletici2004. godine. Ekipe su na natjecanjima vodili Slavko BaËiÊ,Zdenko LackoviÊ, Dragutin Moslavac, Zdravko Slakoper, Vla-do Horvat, Mladen LukaËeviÊ, Ivan DesiÊ te nastavnici IrenaZalucka-KramariÊ, Emina Kostecki i Pero Prebeg.

Sportski park

Gradska sportska zajednica Kutine ima 34 sportske udruge.VeÊina sportskih aktivnosti i programa zbiva se u sportskomparku koji obuhvaÊa otvorene terene za tenis, nogomet i ruko-met, otvoreni bazen s boÊaliπtem, mini-golf i teren za odbojkuna pijesku te sportsku dvoranu u kojoj se odigrava najveÊi diosportskih priredbi. U pet πkolskih dvorana, zbog malih dimen-zija, aktivnosti su ograniËene. Od 1996. godine iz Kutine je po-teklo 85 reprezentativaca i pet trenera reprezentacija i to u atle-tici, rukometu, streljaπtvu, ribolovu, kick-boxu i ragbiju. Izgra-dnja sportske dvorane dovrπena je 1980. godine. U njoj postojidvorana za rukomet i druge dvoranske sportske igre, viπestaznaautomatska dvorana, zraËna streljana, stolnoteniska dvorana,teretana, trim-kabinet, mala dvorana za borilaËke sportove,dvorana za πah i dr.

Literatura:

1. Balog, S. (1979.), 85 godina HN©K Moslavina, Kutina2. Buturac, J. (1977.), Kutina, Zagreb3. LackoviÊ, Z (2004.), 50. godina rukometa u Kutini, Kutina

©kolskisportski

klubAugustin

2004.godine

RK Moslavina 2004. Stoje: trener Slakoper, PosariÊ, »apriÊ, LazariÊ, AdamoviÊ, Masnec,BariÊ, CrnojeviÊ »uËe: Kaπner, MikuliËiÊ, Podvalej, Slukan, JeleniÊ, BediÊ i BanoviÊ

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:22

Zbirka Branka KallayjaLakoÊa s kojom je praktiËno kao samouk svladao tehnike pojedinihatletskih disciplina i dobri rezultati priËinjali su mu zadovoljstvoπto ga je doæivotno vezalo uz atletiku. Na raznim meunarodnimnatjecanjima i mitinzima Kallay je osvojio viπe od 50 medalja.Njegova je zbirka prava riznica vrijednih predmeta koji svjedoËe oπportskom i primijenjeno-umjetniËkom duhu toga vremena

SPORTSKA MUZEOLOGIJA

Piπe Saπa Segedi

Brojne atletske aktivnosti koje su se zbivale u Zagrebuprije i neposredno nakon I. svjetskog rata stvorile su te-melj na kojem je 1921. u Zagrebu osnovan Jugoslaven-

ski lako-atletski savez. ZagrebaËki atletiËari uvjerljivo su bilinajbolji na domaÊim boriliπtima sve do tridesetih godina.Osvajaju prva mjesta na dræavnim prvenstvima, obaraju rekor-de, a nastupaju i na olimpijskim, balkanskim i drugim meu-narodnim natjecanjima. U tom razdoblju procvata zagrebaËkeatletike, meu imenima brojnih asova, nalazimo i BrankaKallayja.

Kao uËenik treÊe realne gimnazije prvi je put nastupio naSrednjoπkolskom prvenstvu koje je 1924. godine organiziraoHA©K u Maksimiru. Prvo je mjesto osvojio u pet disciplina, asenzacija je bio skok uvis - 170 cm. Bila je to visina kojom seu to vrijeme moglo osvojiti seniorsko prvenstvo Jugoslavije.LakoÊa s kojom je praktiËno kao samouk svladao tehnike po-jedinih disciplina i dobri rezultati koje je postizao, priËinjali sumu zadovoljstvo πto ga je doæivotno vezalo uz atletiku. Osimatletike bavio se i brojim drugim πportovima, najviπe tenisom.

Veliki poklonik atletike

Prvi veliki uspjeh u atletici ostvario je 1927. kada je osvojiodræavno prvenstvo na 110 m prepone. Najuspjeπnija mu je bi-la 1928. godina. Bio je dræavni prvak u skoku uvis, skoku mo-tkom i troskoku, a u Ljubljani je sruπi dræavni rekord na 110m prepone. U kolovozu te godine sudjelovao je na Olimpij-skim igrama u Amsterdamu. »etveroËlana ekipa Duπko Stefa-noviÊ, Franjo PredaniÊ, Vilim Messner i Branko Kallay, podvodstvom Miroslava Dobrina, odsjela je u skromnom priva-tnom pansionu. Kallay je nastupao u desetoboju. Pri skokuudalj presjekla ga je snaæna bol u leima. Ipak, onako zagri-jan, nastupio je u preostalim disciplinama i zauzeo 24. mjesto.Neprilike su nastupile kasnije. Neugodnu diskus herniju lije-Ëio je gotovo godinu dana i smrπavio desetak kilograma. Nje-govi HA©K-ovci nisu za njegovog oporavka pokazali duænustrpljivost, pa je 1929. godine preπao u Sport klub Marathon.Na Balkanskim igrama 1934. u Zagrebu osvojio je prvo mje-sto, doskoËivπi do onda dalekih 683 cm. Od svih disciplinanajviπe mu je odgovarao vis. Tada se treniralo rijetko, ugla-vnom nedjeljom, a treneri nisu imali neko veÊe znaËenje i ma-lo su utjecali na razvoj πportaπa. NajveÊi suparnik na 110 mprepone bio mu je Ivo BuratoviÊ, a u skoku motkom PeroslavFerkoviÊ. Sprintera Boæu Jamnickog isticao je kao izuzetnogπportaπa, a atletskog djelatnika MinËu Dobrina kao najveÊegzaljubljenika u atletiku. Bio je nevjerojatno radin i izniman or-ganizator. Simbol upornosti Kallayju je bio trkaË Luka Preda-niÊ. Vrlo dobar atletiËar bio je i njegov brat Levin, viπestruki

dræavni prvak u desetoboju. Njih dvojica mogli su se suprot-staviti kompletnoj momËadi u svim atletskim disciplinama.

©portski uspjesi

Branko Kallay roen je u mjestu GranËari pokraj Zlatar Bi-strice, 30. prosinca 1908. godine. Nakon zavrπene gimnazije uZagrebu u razdoblju od 1928. do 1932. studirao je na Tehni-Ëkom fakultetu u Berlinu, gdje je diplomirao 1932. godine.Ondje je bio Ëlan atletske ekipe fakulteta. Od 1932. je radio ugraevinskom poduzeÊu braÊe Faltus, a od 1940. bio je samo-stalni graevinski poduzetnik. »lan atletske sekcije HA©K-abio je od 1924. do 1928., a od 1929. do 1937. nastupao je zaSK Marathon. Umirovljen je 1975., a umro je u Zagrebu 18.studenoga 1995. godine.

Za atletsku reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 14 puta.Sudjelovao na OI 1928. u desetoboju i zauzeo 24. mjesto s5210, 65. Nastupio je na BI 1934. u Zagrebu i bio prvi u sko-ku udalj (683 cm). Prvenstvo dræave osvojio je u utrci na 110m prepone 1927. (18,3 s) i 1928 (17,0); πtafeti 4x100 m 1927.(B. Kallay, B. Jamnicky, P. FerkoviÊ, M. Helebrandt, 45,3);πtafeti 4x100 m 1928. (B. Kallay, LonËar, B. Jamnicky,

10

Na igraliπtuHA©K-a 1927.

Balkanske igreu Zagrebu, 1934.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:22

Podaubsky, 46,0); skoku udalj 1928. (642 cm) i 1930. (671cm); troskoku 1928. (13,38 m) te desetoboju 1930. (6274) i1931. (6059 bodova). Dræavni rekord postavio je: 14. srpnja1928. u Ljubljani u utrci na 110 m prepone (17,0); 12. listopa-da 1930. u Ateni u skoku udalj (683 cm); 15. kolovoza 1931.u Zagrebu u skoku udalj (683 cm); 16. srpnja 1933. u Berlinuu skoku udalj (693 cm); 15. srpnja 1928. u Ljubljani u trosko-ku (13,38 m) i 25. rujna 1930. u Zagrebu na 4x100 m (B.Kallay, B. Jamnicky, I. BuratoviÊ, M. Helebrandt).

Na raznim meunarodnim natjecanjima i mitinzima Kallayje osvojio viπe od 50 medalja. Njegova je zbirka, koju je Hr-vatskom πportskom muzeju 1994. donirala kÊi Mira, prava ri-znica iznimno vrijednih predmeta koji svjedoËe o πportskom iprimijenjeno-umjetniËkom duhu toga vremena. Trofejni pre-dmeti su izboreni na domaÊim i inozemnim natjecanjima kojasu u to vrijeme postojala: Srednjoπkolsko prvenstvo Zagreba,razni klupski mitinzi, Atletsko prvenstvo Zagreba, Atletskoprvenstvo Jugoslavije, Balkanske igre i Olimpijske igre.

11

Masarykove igre1933., III. mj., skok u dalj

Atletsko prvenstvoZagreba, 1934. I. mj., skok u dalj

Miting Berliner SportClubI. mj., skok u dalj

Miting ÆGSDMakabi, 1926. I. mj., skok udalj

Atletsko prvenstvoZagreba,1932. II. mj. 4x100 m

PrvenstvoJugoslavije, II. mj. 4x100 m

Trening na igraliπtuConcordie 1930.

Pokal pobjedniku u skoku

u dalj s Balkanskihigara 1934.

Spomenplaketa,OI 1928.

ZnaËka sudionikanatjecanja

Medalje

1

1

2

3

4

5

6

2

3

4

5

6

OLIMP-prelom 20/2006 10/23/06 13:30

12

UnazoËnosti brojnih uglednih gostiju, sportaπa,sportskih djelatnika i ljubitelja dobre knjige uSolinu, krajem kolovozaa, predstavljena 30.

knjiga publicista, novinara i povjesniËara sporta Ju-rice GizdiÊa, pod naslovom Iz povijesti sporta solin-ske prodoline. “Mnogi su sportovi, kao i veliki hr-vatski sportaπi novijeg doba, upravo odavde pote-kli, stoga Ëestitam i u ime svih sportaπa i sportskihdjelatnika zahvaljujem GizdiÊu πto je 2113 godinasporta u solinskoj prodolini istraæio, zabiljeæio i sa-Ëuvao od zaborava”, rekao je prof. Toni PetriÊpredstavljajuÊi knjigu. »estitkama se pridruæio i Hr-vatski πportski muzej, u pismu ravnatelja prof.Zdenka JajËeviÊa u kojem se istiËe da je GizdiÊ naj-plodonosniji hrvatski sportski povjesniËar, zatimgradonaËelnik grada Solina Blaæenko Boban, predsjednik Grad-skog vijeÊa Solina i saborski zastupnik dr. Kajo BuÊan, koji jeobjavio da je, odlukom Gradskog vijeÊa Solina, Jurica GizdiÊ do-bitnik Osobne nagrade grada Solina za 2006. godinu. U imeSplitsko-dalmatinske æupanije, GizdiÊu je na oËuvanju sportskepovijesti Ëestitao i zahvalio predsjednik Skupπtine Splitsko-dal-matinske æupanije Æivko NenadiÊ. Posebnim je pljeskom nagra-ena JuriËina razrednica iz osnovne πkole u Solinu Milena Boti-ca, πkolske godine 1978./1979., koja mu je u ime tadaπnjeg razre-da predala prigodni poklon.

Knjiga kakvu nemaju ni milijunski gradovi

Jurica GizdiÊ roen je 1965. godine u Splitu, a stalno je nasta-njen u Solinu. Od rane mladosti, moæe se reÊi gotovo od djetinj-stva, bavi se istraæivanjem povijesti sporta u Dalmaciji, koristeÊise obilnom graom iz privatnih i dræavnih arhiva, te usmenompredajom. Objavio je niz radova. Stalni je suradnik ËasopisaOlimp i Solinske kronike, u kojoj viπe godina piπe i ureuje kolu-mnu Iz povijesti sporta u Solinu, povremeno se javlja i u dnevnimnovinama, Slobodnoj Dalmaciji, a pisao je i za veÊinu ostalihdnevnih i tjednih glasila. Dosad je objavio 30 knjiga (monografi-ja), πto je prema podacima Nacionalne i sveuËiliπne knjiænicesvojevrstan rekord u hrvatskom izdavaπtvu. Stalni je suradnikHrvatskog leksikografskog zavoda. Kako sam kaæe, u svom bo-gatom i impozantnom knjiænom opusu posebno istiËe posljednjuknjigu pod nazivom Iz povijesti sporta solinske prodoline, gdjeopisuje povijest sporta u Solinu i u okolnim gravitirajuÊim mje-stima. Prema ocjeni recenzenata, takvu knjigu nemaju ni milijun-ski gradovi. Ima vrlo impozantnu vlastitu arhivu, iz koje izdvaja-mo oko 2000 sportskih knjiga, i oko 30.000 sportskih fotografi-ja. Kako Jurice kaæe, æelja mu je da u sklopu buduÊeg zaviËajnogmuzeja u Solinu bude i muzej sporta, kojemu Êe, kada se za tostvore uvjeti, pokloniti cijelu svoju bogatu sportsku ostavπtinu.

Svestrani sportski djelatnik

i dobitnik brojnih priznanja

Aktivan je sportski djelatnik. Predsjednik je Komisije za izda-vaËku djelatnost Nogometnog saveza Splitsko-dalmatinske æupa-nije, te nekad potpredsjednik, a danas obnaπatelj duænosti pred-sjednika Komisije za povijest sporta i izdavaËku djelatnost Hr-vatskog nogometnog saveza. Takoer je Ëlan Komisije za povi-jest sporta Splitskog saveza sportova, gdje daje velik obol u izra-

di monografije Povijest sporta u Splitu, 1918. -1941. Od veljaËe 2006. godine Ëlan je Stegovnekomisije HNK Hajduk. VeÊ je drugi mandat vije-Ênik Skupπtine Splitsko-dalmatinske æupanije.

Za zasluge u istraæivanju povijesti sporta i do-prinos njegovom razvitku dobio je viπe pismenihpriznanja i plaketa od kojih izdvajamo, 2001. godi-nu, onu za internacionalni voluntarizam: Meuna-rodni olimpijski odbor (MOO) i Meunarodna no-gometna federacija (FIFA) dodjeljuju GizdiÊu pri-znanje za promociju nogometa, meunarodnogprijateljstva i ljudske solidarnosti.

Izdanja

Revolucionarna iskra iz tambura i baluna, Klis,1988.

Klis vjekovima slobode znamen, vjeËnosti prkoskamen, Klis,1988.

Vratili se niste voljenom Solinu, Solin, 1989.©ezdeset godina kliπkog Uskoka, Klis, 1990.Don Δiro BubiÊ, pionir nogometa u Klisu, Klis, 1991.Svim kliπkim ærtvama u svim vremenima, Klis, 1991.Zdravko UvodiÊ 1948-1992, hrvatski nogometni sudac, Klis, 1993.NK Uskok - Klis, povijesno desetljeÊe 1990-2000, Klis, 2000.Pedeset godina streljaËkog druπtva Dalmacijacement, Solin,

2000.80. godina nogometnog saveza splitsko-dalmatinskog, Split,

2001.Balun pokraj Jadra, od Dioklecijana do Solin Grae, Solin,

2001.80. godina nogometa u Grudi, Gruda, 2001.Urania, baπkovoπka zvijezda vodilja, Baπka Voda, 2002.80. godina Jadrana, Kaπtel SuÊurac, 2002.Nogometni klub PoljiËanin, Srinjine, 2002.50. godina nogometa u Dugopolju, Dugopolje, 2002.StobreËki Primorac, StobreË, 2003.Leo LemeπiÊ, jedinstvena osoba hrvatskog nogometa, Split,

2003.Fabjan Kaliterna, otac splitskog πporta, Split, 2004.PoËelo je prije osam desetljeÊa, NK GO©K, Kaπtel Gomilica,

2004. RK Hrvatski dragovoljac, 50. godina rukometa u Dugom Ra-

tu, Dugi Rat, 2004. Iz bijelog u dræavni dres, Split, 2004. Deset godina Tenis kluba Dalmacijacement - Solin, Solin,

2004.Dok je srca biti Êe i Croatije, Zmijavci, 2004.HNK Sloga, 80. godina nogometa u Mravincima, Mravince,

2005.Nogomet u Splitu i Dalmaciji do osnutka Hajduka 1911. godi-

ne, Split, 2005. Hajduk u sluæbenim natjecanjima, Split, 2006.Deset godina kluba sinkroniziranog plivanja Dolfina, Split,

2006. Iz povijesti sporta solinske prodoline, Solin, 2006.

Najplodonosniji hrvatski sportski povjesniËarGizdiÊ je dosad objavio 30 knjiga (monografija), πto je prema podacima Nacionalne isveuËiliπne knjiænice svojevrstan rekord u hrvatskom izdavaπtvu

BIBLIOGRAFIJA Trideset knjiga Jurice GizdiÊa

Piπe Toni PetriÊ

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:22

Polaznici teËaja za uËitelje gimnastike udvoriπtu πkole u Varπavskoj ulici 1895. godine

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

42

Kako to rade

STUDENTSKI SPORT

UVelikoj Britaniji, nadleæno tijeloza sveuËiliπni sport je BritishUniversities Sports Association

(BUSA) osnovano 1994. godine.Strategija razvoja studentskog sporta jeizraena 2005. i usmjerena naunapreenje pet kljuËnih elemenata:

osigurati kvalitetu natjecanja zastudente, unaprijediti marketing i brandstudentskog sporta, osigurati veÊemoguÊnosti Ëlanicama saveza, promicatii jaËati partnerstvo nadleænih tijela iuËinkovitost u donoπenju i kvalitetnojprovedbi strateπkih ciljeva. BUSA jetijelo nadleæno: za studentski sport nanacionalnoj razini (1,2 milijunastudenata i 3200 ekipa) i koordinaciju sbritanskim reprezentativnim ekipamakoje se pripremaju za svjetskanatjecanja. Novi strateπki okvir jeprepoznao problem koji se zove: rad u

izolaciji te kao mjeru propisuje potrebukvalitetnije suradnje s nadleænimnevladinim tijelima i kreiranjepartnerskih odnosa s meunarodnim inacionalnim sportskim udrugama.Smjernica koja se odnosi na natjecanjaistiËe potrebu kvalitetnije provedbenatjecanja na sve tri razine:nacionalnoj, regionalnoj i sveuËiliπnoj.Na navedenim razinama, osimnatjecanja, predlaæe se zapoπljavanje

centralnog upravljaËkog tima kojegËine: direktor sportskih programa,regionalni direktor, financijski direktor i

direktor marketinga i branda. Provedbanavedenih aktivnosti i zapoπljavanje

sposobnih ljudi pridonijet Êe osiguranjupotrebnih sredstava za kvalitetnuprovedbu programa i unaprijeditisuradnju s partnerima. Moto asocijacijeje: "Najbolji studentski sportski programu Europi". Na kraju, iz strateπkog planaizdvajamo vaænost kvalitetnog

informiranja studenata o ponuenim

sportskim programima na svim

razinama putem mreæe, πto istodobnopridonosi promidæbi saveza.(www.busa.urg.uk)

Savezi SAD-a: NCAA I NAIA

(Potrebu osnivanja Saveza prepoznaoje T. Roosvelt, predsjednik SAD-a,1858. - 1919.)

Nacionalni studentski sportski savez(National Collegiate AthleticAssociation, NCAA) jedno je od tijelanadleænih za studentski sport u SAD-u.Drugi nacionalni savez je Nacionalnisavez meustudentskog sporta, (NAIA,National Association of IntercollegiateAthletics). Sjediπte najveÊeg studentskogsportskog saveza, NCAA, je uIndianapolisu, u Indiani. Prvi nacionalnisavez, Inetercollegiate AthleticAssociation of the United States,(IAAUS) osnovan je 1906. godine.

Zanimljivo da je potporu osnivanja iorganizacije studentskog sportaprepoznao Theodore Roosevelt kojeg suzabrinjavale uËestale ozljede i smrtnostinogometaπa na studentskimnatjecanjima. Taj savez 1910. mijenjaime u sadaπnji naziv, NCAA.IznenaujuÊe je da sve do 1980. godinesavez nije bio nadleæan za sport æena.Osnovan je poseban Savez zameustudentski sport æena, koji se tek1982. prikljuËuje u NCAA. S obziromna strukturu, NCAA se dijeli na veÊibroj radnih tijela i povjerenstva u kojimadjeluju predstavnici Ëlanica saveza.NajveÊe tijelo je tzv. upravljaËko vijeÊekoje nadzire rad povjerenstava i ostalihradnih tijela. Osoblje NCAA

promovira, podupire, istraæuje i

obavlja sve ostale aktivnosti vaæne za

promidæbu i kvalitetu ameriËkog

studentskog sporta.

NCCA organizira i provodi natjecanjau koπarci i bejzbolu za studente,softballu za studentice, nogometu(studenti), krosu, hokeju na travi(studentice), kuglanju (studentice), tepoduku u golfu, maËevanju, tenisu,skijanju, atletici, plivanju, skokovima u

Piπe Romana Caput-Jogunica

drugi

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

43

nacionalna natjecanja za viπe od 330svojih Ëlanica i oko 55.000 studenata -sudionika. Natjecanja se organiziraju u:krosu, nogometu (studenti), odbojci inogometu (studentice), koπarci, plivanju,atletici, hrvanju i hokeju na ledu(studenti), softballu (studentice) i tenisu.(http://naia.collegesports.com)

Novozelandska misija Na kraju, predstavimo Nacionalni

studentski sportski savez (USNZ) uNovom Zelandu - Ëija je misija"Unaprijediti, osigurati i promicati sporti sportsku rekreaciju za sve studente" - injegov strateπki plan od 2006. do 2008.godine. Savez je nadleæan za 36 sporta iorganizaciju natjecanja na nacionalnoj,regionalnoj i sveuËiliπnoj razini. Osimtoga, kao i dosad navedeni savezi VelikeBritanije i SAD-a, nadleæan je zasudjelovanje studentskih ekipa nameunarodnim natjecanjima: svjetskimigrama (ljetnim, zimskim) i kupovima.Sportsko vijeÊe je najveÊe tijelo savezanadleæno za koordinacijunovozelandskih sveuËiliπta ireprezentativnih ekipa te kvalitetu

sudjelovanja na meunarodnoj sceni. U strateπkom planu istaknute su dvijeaktivnosti i propisane mjere koje mogupridonijeti kvaliteti studentskog sporta:1. unaprijediti kvalitetu natjecanja i2. sportski razvoj - unaprijeditisportsku infrastrukturu u kampusima tepromicati studentski sport, poticatiaktivno sudjelovanje πto viπe studenata usportu i sportsko-rekreacijskimaktivnostima, unaprijediti sportskeprograme i istodobno organiziratiedukaciju za nastavnike, voditelje itrenere.

Na kraju, istaknimo 5 kljuËnih

elemenata strateπkog plana

studentskog sporta u Novom Zelandu: 1. senzibilizirati javno mnijenje, 2.unaprijediti broj aktivnih studenta usportu, 3. osigurati kvalitetne uvjete zastudente-vrhunske sportaπe, 4.unaprijediti strukturu i kvalitetu rada napojedinim sveuËiliπtima - Ëlanicama i 5. osigurati viπe izvora novca zakvalitetne studentske sportske priredbe irekreacijske programe. Svaki odnavedenih kljuËnih strateπkih elemenataje detaljno razraen.(www.universitysport.org.nz)

Prijedlog za hrvatski moto:"Sport - akademski stil æivota"

Hrvatski studentski sport jemarginaliziran i zasad nema primjerenstatus u akademskoj sredini. Istaknutestrateπke smjernice spomenutih svjetskihstudentskih organizacija predlaæemo kaookvir za izradu strateπkog plana razvojahrvatskog studentskog sporta. HrvatskasveuËiliπta i veleuËiliπta trebala biprepoznati moguÊnost svoje promidæbeputem studentskog sporta u Hrvatskoj ina meunarodnoj sceni te u tom smjeruraditi na stvaranju branda i marketinga.Danas se na sveuËiliπtima i u njihovimËlanicama sport spominje samo utrenucima sluËajnih sportskih postignuÊastudenata sportaπa na meunarodnojsceni. I dok se svjetska i europskasveuËiliπta i njihove Ëlanice ponosestudentima sportaπima i prepoznajunjegovu ulogu u stvaranju imagea uakademskom svijetu, ulaæu u sport isportsku infrastrukturu namijenjenukvalitetnoj provedbi trenaænih procesa islobodnom vremenu studenata,postavljamo si pitanje hoÊe li moædaBolonjski proces i Nacionalni programsporta strateπki odrediti razvojstudentskog sporta kao akademskog stilaæivota.

Predstavit Êemoorganizaciju studentskogsporta u Velikoj Britaniji,Kanadi, SAD-u i NovomZelandu, njihov moto imisiju u akademskomsvijetu te pojedinestrateπke smjernice kojemogu biti okviromstrategije hrvatskogstudentskog sporta uizradi Nacionalnogprograma sporta Motobritanske studentskeasocijacije je, primjerice:"Najbolji studentskisportski program uEuropi"

vodu i hrvanju (studenti). PosebnostameriËkog nacionalnog saveza zastudentski sport je podjela na tri tzv.divizije: I, II i III. Sudjelovanje unatjecanjima Divizije I i Divizije IIomoguÊuje sportsku stipendiju. VeÊifakulteti natjeËu se u prve dvije divizije,a manji u treÊoj. Zbog velikepopularnosti nogometa Divizija I jepodijeljena na I-A i I-AA.

Drugi nacionalni savez, NAIA(National Association of IntercollegiateAthletics) je poznat po izradi i provedbisportskih programa koji pridonoserazvoju pozitivnih karakternih osobinamladih. Poloæiti maturu i biti, sobzirom na svoje sposobnosti, meunajboljima u razredu te zadovoljitiunaprijed propisane ostale kriterije,neki su od uvjeta koje morajuzadovoljiti novi Ëlanovi. Misija NAIAje: "Kreiramo program i okolinu u kojojje svaki student, trener, sluæbena osobai/ili gledatelj obvezan poπtovati osnovnepostulate sportske kulture".

NAIA je tijelo nadleæno za studentskisport i organizaciju turnira za manjasveuËiliπta i Ëetverogodiπnje fakultete.Danas organizira i provodi 23

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

44

TERMINOLOGIJA SPORTA

Podrijetlopojedinih sportova

PoËetci raznih πportskihaktivnosti seæu upradavna vremena.

Asirci (pribliæno od 1460.pr. Krista do 616. pr. Kr.)su izuzetno cijenilitjelovjeæbu i πport.Natjecatelji su ozbiljnotrenirali za natjecanjau veslanju,maËevanju, plivanjus ratnom opremom,borbama kopljem inoæem, trËanju ilovu (SimoniÊ,2000., str. 49). UAsiriji su πakanje ihrvanje biliorganizirani kaoπportska borba, akako navodi SimoniÊ(2000., str. 49),saËuvane su i “knjigeo npr. treningu iprehrani konja za trke,lov … itd.”. I EgipÊanisu veliku vaænostpridavali tjelovjeæbi oËemu svjedoËe crteæi ugrobnicama iz treÊegtisuÊljeÊa pr. Kr. EgipÊanisu organizirali πkole hrvanja teborbe πtapom. U to su vrijemezabiljeæene i sportske aktivnosti

Piπe Darija OmrËen

poput dizanja utega, veslanja,plivanja i lova, ali i igreloptom, obruËima,πtapiÊima, koje su Ëestobile kombinirane sakrobatikom (SimoniÊ,2000., str. 68). U StaromPerzijskom Carstvu (od1600. pr. Kr do 224.poslije Kr.), ali i uNovoperzijskomCarstvu (od 224.poslije Krista do 642.poslije Kr.) mladiÊi sunakon 16. godineæivota “bili obuËavaniu vojnim vjeπtinama, atrenirali su trËanje,jahanje, gaanje lukomi strijelom, hrvanje,borbe bodeæom ikopljem, vjeæbalifiziËku izdræljivost,snagu, plesove soruæjem” (SimoniÊ,2000., str. 90).

Bogata tradicijakineske tjelovjeæbe

i πporta U staroj Kini zdravstvena

se gimnastika smatrala putem dozdravlja pa se, primjerice, kong-fu©akaËi iz Tel Asrama (Asir) iz XX. st. pr. Kr.

Boks se smatra jednim od najstarijih sportova. Likovi uklesani u kamenpokazuju da su se veÊ Sumeri bavili boksom prije najmanje 5000 godina.Boks je s vremenom gotovo nestao kao sport, sve do kraja XVII. stoljeÊa

kada se pojavljuje u Engleskoj

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

45

vrlo Ëesto primjenjivao oko 2700.pr. Kr. (SimoniÊ, 2000., str. 191) zalijeËenje tijela i duπe. Treniralo setrËanje, gaanje lukom i strijelom,skakanje, bacanje, jahanje i voænjabojnih kola. U staroj je Kini bilopoznato Ëak 18 vrsta maËevanja, 32vrste boksa, ali i igre loptom sliËnedanaπnjem nogometu, golfu i polu(SimoniÊ, 2000., str. 191). Koddrevnih Indijanaca, sve od Maya,(IV. st. - X. st.) , Tolteka (VII. st. -XIV. st. ), Inka (XII. st. - XVI. st. ) iAzteka (XII. st. - XVI. st.)popularna je bila igra elastiËnomloptom kojom se igralo u dvorani,treniralo se trËanje, hrvanje,veslanje, borbe πtapovima, gaanjelukom i strijelom i bacanje koplja(SimoniÊ, 2000., str. 240). Boks sesmatra jednim od najstarijihsportova. Likovi uklesani u kamenpokazuju da su se veÊ Sumeri baviliboksom prije najmanje 5000 godina.Boks je s vremenom gotovo nestaokao sport, sve do kraja XVII.stoljeÊa kada se pojavljuje uEngleskoj.

Tenis se u poËetku igraodlanom

Prvi tragovi o igrama loptom seæu,dakle, u davna vremena. Koncept

igre loptom proπirili su u EuropiMauri Ëije je Carstvo u VIII.stoljeÊu dosegnulo juænu Francusku.KrπÊanski fratri zainteresirali su seza religiozne obiËaje Maura i prvi suu Europi igrali igru koja Êe kasnijepostati poznata pod imenom tenis.Ta se prva verzija zvala la soule, aigraËi su loptu udarali ili rukom iliπtapom. Tenis kakav danaspoznajemo razvija se u Francuskoj itijekom XVI., XVII. i XVIII.stoljeÊa postaje mondeni πportkraljeva i plemiÊa poznat podnazivom jeu de paumme - igradlanom. Navodno su igraËi igruzapoËinjali uzvikom Tenez! (Hvataj!),πto je imperativ francuskoga glagolatenir, a znaËi hvatati.

Vodena verzija ragbijaO podrijetlu vaterpola zna se

relativno malo. Ono πto je sigurno jeto da potjeËe iz rijeka i jezera odsredine XIX. st. u Engleskoj kao"vodena" verzija ragbija. Nazivvaterpolo dolazi od engleskog waterpolo - rijeË polo dolazi iz baltija,tibetanskog jezika Kaπmira(Random House Webster’sElectronic Dictionary andThesaurus, 1992), od rijeËi pulukoja je znaËila lopta, odnosno odtibetanske rijeËi pholo koja je

doslovno znaËila igra loptom u vodi.Engleska rijeË water znaËi, naravno,voda. RijeË je, dakle, o igri loptomu vodi.

Igre loptom s rukamapoznate veÊ u antici

Rukomet je igra koju spominjeveÊ Homer u Odiseji. Premanapisima rimskoga lijeËnika Galena(130. - 200.) Rimljani su igrali igrusliËnu rukometu koja se zvalaharpaston (Lipcsey, 2003.).Rukomet kakav danas poznajemorazvio se krajem XIX. stoljeÊa kadaje Konrad Koch razvio strukturu ipravila igre (Microsoft® Encarta®Encyclopedia 2000, 1993.-1999.).Hrvatska rijeË rukomet nastaje odrijeËi ruka, rijeËi koja, zapravo, uhrvatskome jeziku anatomskioznaËava cijelu ruku, dok uengleskome rijeË hand koja senalazi u nazivu handball, πto je(britanski) engleski naziv zarukomet, oznaËava πaku, dakle,zavrπni dio ruke koji sluæi zahvatanje. Prijevod rijeËi hand kaoruka u hrvatski jezik moguÊ je uodreenim sluËajevima, alianatomski se taj naziv odnosi naπaku, a ne na cijelu ruku. Drugi diohrvatskoga naziva nije poput ‹

Igra jeu de paumme. Crteæ iz XVI. st.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

46

engleskoga rijeË ball (lopta), negose rabi praslavenska rijeË *metäti(metati, bacati, hitati) (Gluhak,1993., 407). Moderni rukometnastaje, zapravo, od tri sporta koji suse razvili nezavisno jedan o drugomuod Ëeπke hazene koja nastaje 1892.godine, danskog handbolda (danskinaziv za handball - rukomet) iz1898. te njemaËkog Torballa kojinastaje godine 1915. (Sports History- Team Handball, 2004).

Igra bez kontaktaOdbojku je 1895. godine izumio

William G. Morgan na YMCA-u uHolyokeu, u saveznoj dræaviMassachusetts u SjedinjenimAmeriËkim Dræavama. Morgan jekao osnovu uzeo tada vrlopopularnu njemaËku igru koja sezvala Faustball (Faust - stisnuta

πaka; Ball - lopta) i razradio pravilaigre Ëiji je prvobitni naziv biomintonette. Morganov je cilj biostvoriti igru koja neÊe biti kontaktnisport i koja Êe imati malen rizikzadobivanja ozljeda. S obzirom nato da je cilj igre bio udariti loptuprije nego πto ona padne na zemlju,ime je u engleskome jeziku vrlobrzo promijenjeno u naziv volleyball(odbojka). Naime, rijeË volley dolaziod latinskoga glagola volare πtoznaËi letjeti, a rijeË ball, naravno,znaËi lopta. Dakle, loptu trebaudariti dok ona leti, prije nego πtopadne na tlo.

Tcu'Chu - najstarijinogomet

Povijest modernog nogometa dugaje oko stotinu godina. Najraniji

oblik te igre potjeËe iz Kine i to izIII. i II. st. pr. Kr., a igra se zvalaTsu'Chu. Drugi oblik te igre, kojitakoer potjeËe s Dalekog Istoka, jejapanska igra kemari koja nastaje500 ili 600 godina nakon navedenekineske igre. Stari su Grci igrali igruepiskyros, a stari Rimljaniharpastum. Harpastum je ostaopopularan 700 ili 800 godina, aRimljani su tu igru donijeli uEnglesku. Meutim, upitno je je li taigra doista preteËa danaπnjegnogometa. Naziv nogomet uhrvatskome jeziku dolazi od rijeËinoga te kao i kod rukometa odpraslavenske rijeËi *metäti (metati,bacati, hitati) (Gluhak, 1993., 407).Engleski naziv nastaje spajanjemdvije baze - foot πto je stopalo, i ballπto je lopta.

Prvi koπ bio je koπara za breskve

Za razliku od nogometa Ëija su sepravila razvijala tijekom brojnihgodina, koπarka je nastala 'u trenu'.Naime, godine 1891. Luther Gulick,voditelj odsjeka za tjelesni odgoj naSchool for Christian Workers, danaspoznate pod nazivom SpringfieldCollege u saveznoj dræaviMassachusetts u SjedinjenimAmeriËkim Dræavama, zatraæio je odJamesa Naismitha, nastavnikatjelesnog odgoja, da izmisli igrukojom bi se studenti mogli baviti uzatvorenome prostoru zimskihmjeseci. Naismith je sjeo i sastavio13 osnovnih pravila igre koju jenazvao basketball, dakle koπarka, jerje cilj bio ubaciti loptu u koπ(odnosno, prvobitno u koπaru, i to zabreskve). Ideju za tu igru Naismith jedobio joπ iz svojih πkolskih danakada je igrao jednostavnu djeËju igrukoja se zvala duck-on-a-rock (patkana kamenu) (Swalgin, 2001.), a ciljjoj je bio pokuπati sruπiti 'patku' svrha velikog kamena bacajuÊi u njudrugi kamen.

SkijanjeSkije su se prvobitno koristile za

rad i transport. Najstarija verzijaskije pronaena je u ©vedskoj ipretpostavlja se da je stara viπe od4500 godina. Stoga su prve skije

‹

IgraË s loptomod kauËuka izplemenaAzteki ,3. st. pr. Kr.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

47

vjerojatno koristili lovci i putnici,primjerice u sjevernoj Rusiji te uskandinavskim zemljama. Zaslugeza razvijanje skijanja u sportpripisuju se ljudima iz Telemarka,dijela Norveπke, poËetkom 17.stoljeÊa. RijeË skijanje dolazi od

engleske rijeËi ski Ëije je podrijetlou staronordijskom jeziku od rijeËiski (koja je znaËila plosnati komaddrveta ili krplja, a podrijetlo vuËeod indoeuropske baze koja jeznaËila rezati (Encarta) WorldEnglish Dictionary, 1999, p. 1757).

Kontinuirano nastajanjenovih sportova

Danas smo svjedoci nastankabrojnih novih sportova od kojih suneki veÊ postali i olimpijski, a nekisu na popisu onih koji to trebajupostati. Sve se viπe ljudi bavisportovima poput zmajarenja,odbojke na pijesku, rukometa napijesku, kite-surfinga i mnogimadrugima. ©teta je jedino πto jeukupan broj ljudi koji se bavenekom sportskom aktivnoπÊu ilitjelovjeæbom joπ vrlo malen, unatoËËinjenici da su spoznaje o doprinosubavljenja sportskim aktivnostima ilitjelovjeæbom zdravlju i ukupnojkvaliteti æivljenja poznate mnogima.

Literatura:

Encarta (World EnglishDictionary, (1999.), (str. 1757),London, Bloomsbury.

Gluhak, A. (1993.), Hrvatskietimoloπki rjeËnik. (str. 407, 682).Zagreb: August Cesarec.

Lipcsey, M. (2003.), A history ofteam handball. CalHeat - SF BayArea Team Handball Club,

http://www.calheat.teamhandball/modules.php?op=modload&name=Sections&file=index&req=viewarticle&artid=1&pag, 15.02.2003.

Microsoft® Encarta®Encyclopedia 2000. (1993.-1999.),Team Handball, III. History.

Microsoft Corporation. Version:9.0.0.0702.

Random House Webster’sElectronic Dictionary andThesaurus, College Edition, Version1.0,

1992, Reference SoftwareInternational.)

SimoniÊ, A. (2000), Civilizacijskerazmee znanja: misterije kulturetijekom povijesti. Knjiga I.

Rijeka: Vitagraf, str. 49, 68, 90,191, 240.

Sports history - team handball.(2004.),http://www.hickoksports.com/history/teamhand.shtml,

Skinuto s mreæe: 10. 9. 2004.Swalgin, K. L. (2001), “Duck on

the rock”: the origins and mysteriesof basketball,

Kinesiology, 33(1): 5-19.

Ekipa JamesaNaismitha igrakoπarku 1892.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

48

SPORT I DIZAJN

Dizajn- razina kulture zemlje domaÊina

Vizualni identitet VIII.mediteranskih igara odræanih uSplitu 1979. godine predstavlja

prijelomnu toËku u razvoju pristupavizualnom oblikovanju za potrebesportskih manifestacija u nas.Organizacija sportskog natjecanjazemalja mediteranskog bazena, do tadanajveÊeg meunarodnog sportskogdogaaja na naπim prostorima,zahtijevala je sustavan, dosljedan icjelovit pristup grafiËkom, vizualnom iprostorno-plastiËkom oblikovanju likaIgara u cjelini. Taj je pionirski pothvatsvojom profesionalnoπÊu i visokomkvalitetom dizajnerskih rjeπenja bitnopridonio estetskom, propagandnom iposlovnom uspjehu Igara u zemlji isvijetu, izazvavπi veliko zanimanjestruËne i πire javnosti. Potvrda je toodgovornosti uloge dizajna koja seoËituje upravo u stvaranju slike o raziniorganiziranosti neke sportskemanifestacije, a na poseban naËin o razinikulture zemlje domaÊina.

Odgovorna uloga dizajnaDirekcija VIII. mediteranskih igara

cjelokupan je posao oblikovanja povjerilaTimu za vizualne komunikacije Centra zaindustrijsko oblikovanje (CIO) u Zagrebus autorom znaka Borisom LjubiËiÊem usvojstvu art-direktora, te timom grafiËkihdizajnera - Stipom BrËiÊem, RajnomBuziÊ, Hrvojem Devideom, StuartomHodgesom i ostalim suradnicima.Oblikovanje sluæbene maskote povjerenoje Oskaru Kogoju uz suradnju grupestruËnjaka. Kreativnost i originalnost,cjelovitost i dosljednost dizajna osiguralisu Igrama image visokog ugleda,

popularnosti i poslovnosti, kao imnogobrojna priznanja autorskom timu, spoËasnom odlukom Meunarodnogodbora Mediteranskih igara da znak izastava postanu trajna obiljeæja svihbuduÊih igara mediteranskih zemalja.

GrafiËki je, dakle, dizajn imaoodgovoran zadatak da oblikovanjem ikreativnom uporabom osnovnih grafiËkihstandarda - sluæbenim znakom, sluæbenimlogotipom (ili nazivom Igara), sluæbenimpismom (ili tipografijom), programomboja, maskotom Igara, piktogramimapojedinih sportova, te ostalim vizualnimkomunikacijama (akreditacije, zastave,robno-propagandni asortiman i tomesliËno) - razvije prepoznatljiv lik Igara, tepomoÊu navedenih elemenata vizualnogkomuniciranja omoguÊi visoku razinuorganizacije i atraktivnost ovog velikogsportskog dogaaja.

PriruËnik grafiËkihstandarda

Radi postizanja æeljenog dignitetamanifestacije - koji se na poseban naËinostvaruje upravo kroz dosljednost uaplikacijama vizualnih konstanti -direkcija Igara izdala je PriruËnikgrafiËkih standarda i tako omoguÊilaispravnu i sistematiËnu primjenudizajnerskih rjeπenja, kako u sluæbenom,tako i u komercijalnom dijelu programa.PriruËnik, koji je namijenjen svimvrstama korisnika vizualnog oblikovanjaIgara, sluæi za upoznavanje s grafiËkimnormama, te kao vodiË za pravilnuuporabu svakog pojedinog grafiËkogstandarda, precizno prezentirajuÊioblikovna rjeπenja sluæbenih simbolaVIII. mediteranskih igara.

VIZUALNI IDENTITET VIII. MEDITERANSKIH IGARA

Kreativnost ioriginalnost,cjelovitost idosljednost dizajnaosigurali su splitskimigrama image visokogugleda, popularnosti iposlovnosti, kao imnoga priznanjaautorskom timu, spoËasnom odlukomMeunarodnog odboraMediteranskih igarada znak i zastavapostanu trajnaobiljeæja svih buduÊihigara mediteranskihzemalja

Piπe Iva Ceraj

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

49

Olimpijski krugoviuronjeni u more

Sluæbeni znak Igaraoblikovan je kao simetriËangrafiËki lik sastavljen od tri jednakakruæna elementa, pravilno povezana uniz. Navedena su tri kruga izvedena izznaka olimpijskih igara Ëija poveznica odpet krugova simbolizira pet kontinenatapovezanih istim duhom olimpizma.Mediteranske su igre, dakako,komornijeg karaktera, a jedinstvenupoveznicu zemalja sudionica predstavlja -isto more. Upravo na tragu ovihpromiπljanja, komunicirajuÊi i moto Igara(sport, prijateljstvo i mir na Mediteranu),dolazi do idejnog rjeπenja dizajna znaka -tri povezana olimpijska kruga uronjena umore. Upravo grafiËka igra koja titra nakrugovima, sugerirajuÊi efekt lomasvjetlosti u vodi, postat Êe onomnadaleko prepoznatljivom idejno-vizualnom odrednicom znaka. Kodprimjene boje za znak, logiËno se javljamodra boja. U okviru sluæbenogprograma od 10 boja, ona ostajetemeljnom, odnosno prioritetnom bojommanifestacije, uz koju se u PriruËnikunadalje odreuju zelena, æuta, crvena isiva boja, te dopuπta koriπtenje bijele,crne i mat-srebrne - dakako, sve uzprecizne odredbe naËina njihovakoriπtenja i meusobnih kombinacija. Zarazliku od pojma znak, koji predstavljagrafiËku pojavnost, pojam logotip sastojise od sluæbenog naziva sportske

manifestacije, te u ovom sluËaju glasi:VIII. mediteranske igre, Split 1979., i tona jeziku domaÊina, francuskom iengleskom jeziku. Sluæbeno pismo Igara(ili tipografija) jest helvetica koju jeπezdesetih godina na jednostavan i ËistnaËin oblikovao πvicarski dizajner MaxMiedinger. Njeno je koriπtenje obvezatnou svim tekstovima, kako u logotipu, takoi kod ostalih vrsta tekstualnih opisa. UPriruËniku se detaljno odreuju grafiËkistandardi odnosa znaka i logotipa, Ëimese onemoguÊuju proizvoljne promjene, dabi se pri brojnim i raznovrsnimaplikacijama zaπtitila originalna vizualnakonstanta.

Od piktograma do AdrijaneProgram Igara pretpostavlja i primjenu

velikog broja tiskanih materijala. StogaPriruËnik odreuje dopuπtene moguÊnostiformata i prijeloma teksta, kao imoguÊnosti izreza fotografija,osiguravajuÊi tako uskladbu razliËitihrjeπenja dizajna u oblikovanju raznolikogmnoπtva tiskanih materijala. ©to se paksimbola sportova tiËe, autorski se timodluËio na preuzimanje piktograma 25 olimpijskih sportova kreiranih 1972.godine pod dizajnerskom palicom OtlaAichera za potrebe Olimpijskih igara u

Münchenu, s dopunom za ragbi i skokoveu vodu. Za sluæbenu maskotu Igaraodabran je stilizirani oblik morskemedvjedice (lat. Monachus hermann),nekada Ëeste æivotinjske vrste domicilnogpodruËja Sredozemnog mora, da bi se ina taj naËin, putem dizajnerskog poljadjelovanja, pokuπala skrenuti paænjasvjetske javnosti i potaknuti spaπavanje teugroæene vrste. GrafiËki standardmaskote predstavlja dvodimenzionalnustilizaciju profila popularne „Adriane".Sistematskom primjenom lika maskote,kao i cjelokupnog vizualnog identiteta naniz potroπnih proizvoda, stvoren jesloæeni raspon komunikacijskogrekvizitarija i robnog asortimana Igara.

Identitet igara kao urbani identitet

I cjelokupan je gradski pejzaækvalitetno oplemenjen, posebice serijamaplakata na uliËnim punktovima, uzsluæbene zastave koje su svojimleprπavim, koloristiËkim nizovimapridonijele sveËanom ozraËju,upotpunjujuÊi tako prostorno-plastiËkuidentifikaciju Igara kojom se protkaocijeli grad. Tako se uloga dizajna uprocesu stvaranja vizualnog identitetaVIII. mediteranskih igara - osim zapotrebe samih Igara - mogla prepoznati ikroz sudjelovanje u stvaranju slojevitog ipovijesno bogatog urbanog identitetagrada domaÊina.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

50

Ekologija se na razne naËine upliÊeu πport i πportske graevine. Ima ihtoliko da je, zapravo, gotovo ne-

moguÊe napraviti graditeljski zahvat (sfiziËki vidljivom ili nevidljivom gra-dnjom) koji bi zadovoljio baπ sve kriteri-je ekoloπke prihvatljivosti.

Jesmo li na mjestu gradnje naruπili ka-kav ekosustav? Jesmo li (i za izgradnjuzelenih πportskih povrπina) morali mije-njati reljef? Jesmo li upotrijebili materi-jal koji neÊe naπkoditi prirodi? Jesmo liupotrijebili materijal i sustave koji Êenaπkoditi Ëovjeku koji boravi u /na πport-skoj graevini? ©tete li nusprodukti po-gona graevine prirodi i Ëovjeku? Jesmoli se potrudili graditi tako da se πto manjeenergije troπi u eksploataciji πportskegraevine? Gomila je to pitanja, a maloih je, u stvarnosti, s potvrdnim odgovo-rom.

Zbog relacija izmeu pojmova Ëovjek- zdravlje - πport, upravo bi πportska gra-evina, teren ili kompleks trebali bitiprototip odræive gradnje.

Ciljevi energetski i ekoloπki odræivoggraditeljstva su: smanjiti gubitke toplineiz zgrade poboljπanjem toplinske izolaci-

je vanjskih elemenata i povoljnim odno-som oploπja i volumena zgrade; poveÊa-ti toplinske dobitke u zgradi orijentaci-jom zgrade i koriπtenjem SunËeve ener-gije; koristiti obnovljive izvore energije ipoveÊati energetsku efikasnost termoe-nergetskog sustava.

Tim problemima ne bi trebao biti oku-piran samo arhitekt - kao dizajner πport-ske graevine, nego i druπtvo u cjelini (sobzirom na to da su do pojave javno-pri-vatnog partnerstva πportske graevine uvlasniπtvu lokalnih zajednica). U izradije novi TehniËki propis o uπtedi toplin-ske energije i toplinskoj zaπtiti kao i Pra-vilnik o olakπicama za odræivu gradnju,koji bi poticali investitore da razmisle oisplativosti odræive gradnje.

Razmiπljanje o odræivomMnoge bi se, u eksploataciji tehnoloπki

manje zahtjevne πportske graevine, mo-gle koristiti obnovljivim izvorima ener-gije kao πto su sunce, vjetar, biogoriva isl. Pogotovo na priobalju. Sistem solar-nih kolektora ili peÊ na biogorivo kojigriju sanitarnu i vodu kao medij za po-

dno grijanje, vjetroelektrana za potrebeelektriËne energije, dobro oblikovanjegraevine koje omoguÊuje dobru ventila-ciju, a sprjeËava pretjeranu insolaciju idobili smo πkolsku dvoranu koja Êe mo-æda u klimatoloπki kritiËnim danima po-segnuti za standardnim izvorima energi-je. ©to se tiËe otpadnih tvari, πportskegraevine nisu, u principu, te koje zaga-uju okoliπ.

Osim raznih πportskih dvorana tu sujoπ i prostori za πport na otvorenom, kojiobiËno djeluju sasvim prirodno i beni-gno, no mogu utjecati na okoliπ. Kako li-jepo izgledaju Ëista, bijela, osvijetljenaskijaliπta. Ako nisu na visokom golomgleËeru (gdje ima prirodnog snijega kaou priËi), upitna je njihova 'ËistoÊa'. KrËe-nje πume prvi je korak kojim se naruπavaprirodno staniπte i mijenja tlo. Zatim,umjetno zasnjeæivanje πto zahtijeva in-frastrukturni sistem koji Ëine cjevovod,elektriËne instalacije i retencija vode.Snjeæni topovi? Za stvaranje snjeænihpahuljica potrebno je imati 'klicu' krista-lizacije, a to su razni kemijski elementi ispojevi: srebrni jodid, kaolin glina, raznisapuni ili deterdæenti ili Ëak neke gljivi-ce.

Trenutno je najpopularniji aditiv suhismrznuti protein koji se dobiva iz bakte-rije koja je Ëesta na drveÊu, travama, po-vrÊu. Noviji produkti su i tekuÊi polieter-ski substituirani triloksan koji djelujekao povrπinski agens πto smanjuje vodi-kove veze meu molekulama vode iolakπava smrzavanje. Postoje i posebniaditivi koji su polibutilenska tereftalatnavlakna (podaci uzeti na straniciwww.skijanje.hr). »udesa! Pitanje je ka-ko ona s vremenom djeluju na okruæenje.

Zatim, sve modernija igraliπta zagolf. Na slici koja pokazuje bagere uradu vidi se priprema za golfaπko igra-liπte. Nije to samo napraviti nekolikorupica, poπiπati travu - i udri lopticu!Zato su danas sve brojniji dizajnerigolfaπkih igraliπta koji kreiraju sve teneravnine i razne povrπine (trava, pije-

SPORTSKA ARHITEKTURA

Piπe Gordana GreguriÊ, dia

O D R Æ I VA G R A D N J A © P O R T S K I H G R A – E V I N A

Kada Êe zapoËeti?

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

51

Zahtjevi modernog druπtva i novackao glavni pokretaË druπtvenihzbivanja, nisu, najËeπÊe, u skladus pojmom odræivog

sak, voda). I sumnjam da sva ta silnatrava na desecima hektara moæe, samoπiπanjem, uvijek biti tako savrπena.Herbicidi, pesticidi, prihranjivanje…Nije onda Ëudno da su (iz ekoloπkih, ai iz financijskih razloga), Uredbom oodreivanju graevina od vaænosti zaRepubliku Hrvatsku od 2000. godine, igolfaπka igraliπta iznad 40 ha svrstanameu graevine vaæne za Hrvatsku, agolfaπka igraliπta manja od 40 ha, ski-jaliπta sa æiËarama, πportski i rekreacij-ski centri od 5 ha naviπe, trebaju, priizdavanju lokacijske dozvole, sugla-snost Ministarstva zaπtite okoliπa, pro-stornog ureenja i graditeljstva.

Agenda 21Pitanje odræive gradnje i razvoja

druπtva u cjelini dugo je aktualno. Divizi-ja za odræivi razvoj Ujedinjenih narodadonijela je Agendu 21, koja daje smjerni-ce odræivog globalnog razvoja. Meutim,zahtjevi modernog druπtva i novac kaoglavni pokretaË druπtvenih zbivanja, nisu,najËeπÊe, u skladu s pojmom odræivog.Jedan koristan proizvod joπ uvijek za so-bom ostavlja nekoliko πtetnih nusproi-zvoda. A i sama Ëinjenica da bismo semorali vratiti u doba izuma vatre da bi-smo Zemlji pruæili odmor - nije odræiva.

Zato namjera ovog teksta ne ide premazabrani izgradnje ili ureenja nekih

πportskih graevina i terena (koji su pret-hodno u tekstu uzeti samo kao primjeri,a ima ih joπ). Jednostavno, treba dobropromisliti o njihovoj prostornoj poziciji,opravdanosti i iskoristivosti te o energijipotrebnoj za njihovu eksploataciju.

Sva struËna i druga pitanja molimuputiti na:

HOO - Odjel πportske infrastruktureKriæaniÊeva 5, 10000 ZagrebTel.: 01/ 4610-117, 4622-633Fax.: 01/ 4622-635e-mail: [email protected]

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

52

FILATELIJA I NOGOMET

Upovijesti razvoja nogometne igrenalazimo podatke da prvu etapu Ëinerazne praigre, za koje postoji

oskudna dokumentacija, razni crteæi,drvorezi, kipovi, kamene ploËe i dr. veÊ koddrevnih Kineza, Japanaca, Grka, Rimljana,Indijanaca i ostalih starih naroda. U Kini jeigra koænatom loptom koju igraËi gurajunogama prvi put opisana oko 3000. pr.Krista. U Italiji su se u 15. i 16. stoljeÊuigrale dvije popularne igre loptom, u Firencioko 1490. godine plemiÊi su igrali calcio, astudenti u Padovi igru sliËniju ragbiju.Englezi su u srednjem vijeku takoerprakticirali igru loptom koju su na pokladniutorak igrale momËadi dvaju cehova poulicama i predgraima Londona. Kako jedolazilo do ugroæavanja graana igre su bileukinute 1314. Oko 1650. godine uEngleskoj je zabrana igre loptom ukinuta pase ona od 1700. brzo πirila po πkolama.

PoËetak modernog nogometa nalazimo u1820-im i 1830-im godinama u engleskimjavnim πkolama, primjerice Eton, Harow,Winchester, Rugby, Chartehouse iWestminster. Druga etapa razvojanogometne igre poËinje 1863. kada se onaodvojila od praigre, potpuno se razdvojilaod ragbija i postala samostalnom sportskomigrom. Sredinom 19. stoljeÊa osnivanisu u Engleskoj prvi nogometniklubovi, a s poveÊanjem njihovabroja potreba zaorganiziranom igrompostojala je sve veÊa.Pravila koja je za tuigru 1862. napisaoM. Tringprihvatio jeveÊi dionovoosnovanihklubova 1863. i istesu godine osnovali uLondonu prvi nogometnisavez. Prvo natjecanjeodræano je za Engleski kup1871./1972., a prva“meunarodna” utakmica odigrana je

izmeu Engleske i ©kotske u Partickupokraj Glasgowa 1872. MeunarodnasudaËka organizacija (International FootballBoard) djeluje od 1882., a zajedniËki su je,u Manchesteru, osnovali nogometni saveziEngleske, ©kotske (osnovani 1873.), Walesa(1874.) i Irske (1880.). Meunarodninogometni savez (Federation InternationalFootball Association) osnovan je 21. svibnja1904. u Parizu u nazoËnosti predstavnikaBelgije, Danske, Francuske, Nizozemske,©vedske, ©vicarske i madridskog FootballCluba u ime ©panjolske. Engleskinogometni savez priznao je 1905. svihsedam saveza koji su osnovali FIFA-u ipostali njezinim Ëlanom. Sjediπte je uZürichu, a trenutno su u FIFA-u uËlanjena204 nogometna saveza sa svih kontinenata.Od osnutka do danas njezini ciljevi ostali suisti: pridonositi razvoju nogometa, jaËatiprijateljske odnose izmeu nacionalnihsaveza, boriti se protiv naruπavanja pravilanogometne igre i πtititi nogomet od neËasnihpostupaka. FIFA se od 1953. poteritorijalnom principu dijeli na πestkonfederacija: Europsku uniju nogometnihsaveza (UEFA), JuænoameriËkukonfederaciju (CSF), Srednju iSjevernoameriËku konfederaciju(CONCACAF), Azijsku konfederaciju(AFC), AfriËku konfederaciju (CAF) teKonfederaciju Oceanije (OFC).

Svjetska nogometnaprvenstva u filateliji

Nogomet, po svojojplanetarnoj i medijskojpopularnosti, u domeni

sportske filatelijedefinitivno pripada meu

najËeπÊe izabrane filatelistiËkeskupljaËke teme. U svijetu gotovo i

nema zemlje koja nije izdala baremjednu marku s motivom nogometa, kao

πto sigurno nema vaænijeg natjecanja ilinogometnog dogaaja koji ne bi bio nafilatelistiËki naËin obiljeæen. Meutim,

nogomet se prvi put pojavio u filateliji tek1924. kada je Urugvaj nizom od tripoπtanske marke i nizom poπtanskih æigovaobiljeæio osvajanje zlatne olimpijskemedalje na VIII. olimpijskim igrama uParizu. Urugvajske tri marke s tematikomnogometa opet su se pojavile 1928. Od tadase pojavilo mnoπtvo poπtanskih maraka iobilje inog filatelistiËkog materijala snogometnom tematikom: povijestnogometa, svjetska prvenstva, kontinentalnaprvenstva, razna meunarodna natjecanja,stadioni, legendarni nogometaπi i slavnenogometne momËadi, a na pojedinimpoπtanskim izdanjima pojavljuju se inogometni suci.

Svjetska popularnost koju uæiva nogometoËituje se i kroz izdavaËku djelatnostmnogih poπtanskih uprava koje uposljednjem desetljeÊu redovito izdajupoπtanske marke posveÊene nacionalnimprvacima u nogometu, poput Italije,Austrije, NjemaËke itd. Tematske zbirke usadræajnom pogledu predstavljaju

Piπe mr. sc. Stjepan Zdenko BrezariÊ

PoËecinogometne igre i veze s filatelijom

U domeni sportskefilatelije, nogomet

pripada meu najËeπÊeizabrane filatelistiËke

skupljaËke teme.Meutim, nogomet se

prvi put pojavio ufilateliji tek 1924. kada je

Urugvaj nizom od tripoπtanske marke i nizom

poπtanskih æigovaobiljeæio osvajanje zlatne

olimpijske medalje naVIII. olimpijskim igrama u

Parizu. U relativnokratkom razdoblju,

nogometni motivi postalisu i neizostavni dio

izdavaËke djelatnostiHrvatske poπte

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

53

cjelokupan filatelistiËki materijal koji semoæe podijeliti na viπe cjelina kojima suobiljeæena svjetska prvenstva, olimpijskeigre, regionalna i kontinentalna natjecanja,klubovi, nogometaπi pa sve do nogometnihstadiona ili sportske opreme nogometaπa.

FIFA od 1930. svake Ëetvrte godineorganizira svjetsko nogometno prvenstvo -Kup Julesa Rimeta, u spomen nadugogodiπnjeg predsjednika Meunarodnognogometnog saveza. S obzirom na to da jena Svjetskom prvenstvu u Meksiku 1970.nogometna reprezentacija Brazila treÊi putosvojila Kup Julesa Rimeta, pokal joj jeostao u trajnom vlasniπtvu. Potom je FIFAdala izraditi novi pokal koji je prva osvojilatadaπnja reprezentacija SR NjemaËke, 1974.domaÊin i osvajaË naslova svjetskogprvaka, ali od tada niti jedna reprezentacijanije osvojila kup viπe od dva puta. Dosad jeodræano 18 svjetskih nogometnihprvenstava, a najviπe uspjeha imali sunogometaπi Brazila koji su pet puta bilisvjetski prvaci, Ëetiri puta Italija, tri putaNjemaËka, te po dva puta Urugvaj iArgentina, a jednom Engleska i Francuska.

Hrvatske poπtanske markei nogomet

Prve nogometne utakmice na podruËjuHrvatske odigrali su joπ 1880. u ÆupanjiEnglezi, koji su se na taj naËin zabavljali ukrugu tamoπnje tvornice. Pojava nogometau Hrvatskoj vezana je uz dr. Franju BuËara,koji je 1893. u Zagrebu upoznao sportskujavnost s novom igrom, a na prijedlogSlavka Rutznera RadmiloviÊa nazvana jenogomet. Nogomet se najprije igrao u uHrvatskom sokolu u viπe gradova (Zagreb,Split), te u pojedinim πkolama (Karlovac).Hrvatski akademski πportski klub (HA©K)osnovan je 1903. i imao je i sekciju zanogomet, a iste godine je osnovan i PNI©K(Prvi nogometni i πportski klub). Potom jeuslijedilo osnivanje nogometnih klubovadiljem Hrvatske. Prva javna utakmicaodigrana je 1906. u Zagrebu izmeu HA©K-a i PNI©K-a. Iako je Hrvatski nogometnisavez osnovan joπ 1912., zbog raznihnepovoljnih povijesnih i politiËkih okolnostitek je 1941. nogometni savez NezavisneDræave Hrvatske zatraæio i bio primljen upunopravno Ëlanstvo FIFA-e i pod njezinimpatronatom odigrao 15 meudræavnihsusreta. Meutim, nogometna reprezentacijaHrvatske kao izabrana vrste BanovineHrvatske poËela je nastupati veÊ 1940. iodigrala je Ëetiri utakmice. ReprezentacijaRepublike Hrvatske prvu je meunarodnunogometnu utakmicu odigrala u listopadu1990. u Zagrebu protiv SAD-a. Drugi putHrvatska je primljena u Ëlanstvo FIFA-enakon stjecanja neovisnosti, kaomeunarodno priznata dræava 1992.

Hrvatska filatelija nije iznimka u odnosuna svjetske trendove pa je tako prvapoπtanska marka posveÊena nogometuizdana 1996. kada se hrvatska reprezentacijaprvi put plasirala na Europsko prvenstvo, uEngleskoj. Potom su redom bile izdane

poπtanskemarke kako suhrvatskinogometaπinastupali nasvjetskim ilieuropskimprvenstvima pase tako 1998.pojavila upoπtanskomprometu markaposveÊena SP-uu Francuskoj.Prvi nastuphrvatskihnogometaπa na

SP-u u Francuskoj zauvijek Êe ostati zlatnimslovima upisan u povijest hrvatskognogometa, ali i u anale sportske i opÊepovijesti Hrvatske. U utakmici za treÊemjesto Hrvatska je svladala Nizozemsku,reprezentaciju koja je po mnogima prikazalanajljepπi nogomet na tom SP-u, sa 2-1, aDavor ©uker je postao najbolji strijelacprvenstva. Nakon senzacionalnog osvajanjatreÊeg mjesta u Francuskoj Hrvatska poπtaje promptno reagirala i veÊ u srpnju izdalablok od Ëetiri marke posveÊene bronËanomodliËju. Tijekom 2002. pojavljuju se dvijepoπtanske marke u povodu Svjetskognogometnog prvenstva u Japanu i JuænojKoreji, a potom i 2006., kada se SP drugiput igralo u NjemaËkoj. Hrvatska poπta je2004. godine izdala prvu hrvatsku okruglupoπtansku marku u povodu Europskognogometnog prvenstva u Portugalu.

Na kraju spomenimo da je nogometnimotiv ipak prvi put zabiljeæen na doplatnojmarci Republike Hrvatske iz 1994. kada jebio izdan arËiÊ od 10 maraka posveÊen 100.obljetnici Meunarodnog olimpijskogodbora, meu kojima se nalazio i motivnogometaπa u akciji. Osim toga, nogometnalopta je i na marci iz 2000. koja je bilaposveÊena Olimpijskim igrama u Sydneyu,a Hrvatska poπta izdala je 2004. i marku upovodu obiljeæavanja 100. obljetnice FIFA-e. Prema tome, u relativno kratkomrazdoblju nogometni motivi postali suneizostavni dio izdavaËke djelatnostiHrvatske poπte Ëime se promovira hrvatskinogomet, ali i sport opÊenito na najviπimmeunarodnim natjecanjima.

Hrvatski nogomet nastranim poπtanskimmarkama

Hrvatski nogometni reprezentativcipostiæu zavidne rezultate na meunarodnojsceni po Ëemu su postali prepoznatljividiljem svijeta, ponosno predstavljajuÊi svojudomovinu u crveno-bijelim kockastimdresovima. Sukladno tome, i hrvatska senogometna reprezentacija naπla napoπtanskim markama diljem svijeta, odArgentine, Azerbajdæana, Francuske,Gambije, Komora, Kube, Konga,Madagaskara, NjemaËke, Nevisa,Mongolije, Francuske, Tunisa, Turske, pado Juæne Koreje ili Japana, bilo da suprikazani igraËi, hrvatska zastava ili naziv“Croatia”. Dakako da je to dobar pokazateljmeunarodne vrijednosti hrvatskihnogometaπa, Ëime se istodobno promovira iHrvatska opÊenito. Prva takva poπtanskaizdanja poËela su se uoËavati 1996. kada seHrvatska plasirala na Europsko prvenstvo uEnglesku, a nakon toga su uslijedila i inaizdanja, posebice nakon osvajanje bronce naSP-u u Francuskoj. Upravo takva izdanjasvode se pod pojam “Croatice” ipodrazumijevaju sva filatelistiËka izdanjainozemnih poπtanskih uprava, filatelistiËkihdruπtava, udruga i institucija koje se izravnoodnose na Hrvatsku, bilo da je rijeË opoπtanskoj marci, bloku, poπtanskomprigodnom æigu, omotnici, cjelini, eseju,maksimum karti, flamu ili dobrotvornojmarci.

Literatura:

1. Deportes sports, Domfil, Sabadell, ©panjolska,1995.

2. Zlatko JakoboviÊ, VodiË kroz filateliju,Nakladnik Hrvatsko filatelistiËko druπtvoVinkovci, Tisak «Grahamfl, BrËko Distrikt,2001.

3. Petar StrpiÊ, Poπtanske marke Hrvatska 2005.,Nakladnik Lokas dizajn, Tisak Kerschoffset,Zagreb, 2005.

4. Nogometni leksikon, Leksikografski Zavod“Miroslav Krleæa”, “Zrinski”, »akovec, 2004.

5. Zlatna knjiga nogometa, Prosvjeta, Zagreb,1982.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

54

Iz povijesti sportasolinske prodoline

O sportu itradiciji

O svim sportovimaJurica GizdiÊ piπe smnogo æara,povijesnih podataka,Ëitko i pitko, adokumentacijskefotografije vaæne sukao ilustracija ilipodsjetnik na ljude idogaaje

Za prikupljanje iiπËitavanje povijesnih i

arhivskih podataka osportu potrebno jestrpljenje, vrijeme, ali i

ljubav prema jednoj odnajvaænijih ljudskihaktivnosti. Sve to imaJurica GizdiÊ, koji je uknjizi “Iz povijesti sportasolinske prodoline”ujedinio svoje dvije strasti:arhivska istraæivanja ipisanje o sportu. Knjigazapravo predstavlja izborkolumni koje autorredovito objavljuje uSolinskoj kronici. I samSolinjanin, a prateÊi ipiπuÊi o sportu, najbolje jeupoznat sa sportovima kojisu se njegovali u Solinu isolinskoj prodolini.

Knjigu zapoËinjepriËama o sportu u antici utadaπnjoj Saloni,pregledom povijesti sporta20. stoljeÊa na podruËjudanaπnjeg Solina. Sve jeilustrirano arheoloπkim

PUBLICISTIKA

Znate li πto jedolfina? Dolfina je

jedna od figura usinkroniziranomplivanju, ali i Klubsinkroniziranog plivanjaiz Splita o Ëijem 10-godiπnjem djelovanjupiπe Jurica GizdiÊ.Sinkronizirano plivanjeje najmlaa disciplinasportskog plivanjanamijenjena æenama. Ada sve ima svojupovijesnu utemeljenost iovaj put GizdiÊ detaljnorazrauje na poËetkuknjige. U poglavljima opoËecimasinkroniziranog plivanjau svijetu i Hrvatskoj,prvom izvoenjusinkroniziranog plivanjau Splitu, programima naprvenstvu Europe tepravilima natjecanjaautor nas upoznaje spravilima i kroz njih sljepotom, razlozima i

uvjetovanostimaostanka i πirenja ovediscipline u nas.Povijest Klubasinkroniziranog plivanjaDolfina iz Splita poËinjeosnivaËkom skupπtinom1996. godine. Od togtrenutka GizdiÊ nasupoznaje s radom,natjecanjima, sudaËkomorganizacijom,sportskim aktivnostimai godiπnjim skupπtinamakroz desetogodiπnjupovijest kluba.

Ono πto je moæda joπvaænije za povijestDolfine, ali i povijestsporta uopÊe, su podaciu drugom dijelu knjige.Prvo su pobrojanirezultati postignuti nadræavnim prvenstvima,meunarodnimnastupima, a zatim isudjelovanja narevijama i revijalnimprogramima. Posebno

10 godina Kluba sinkroniziranog plivanjaDolfina - Split

pronalascima ipisanimpovijesnimdokumentima.Mnogo detaljnijepovijest sportaovog kraja GizdiÊispisuje od 1893.,kada je osnovanoprvo gimnastiËkodruπtvo. Prikazaoje razvoj ivaænost 26sportova, odgimnastike,nogometa,koπarke pa sve dokonjiËkog,jedriliËarskog iveslaËkog sporta.Zabiljeæio je uloge svihvaænih sportskih djelatnikakoji su omoguÊili da sportu ovom kraju diπe punimpluÊima. O svimsportovima piπe s mnogo

æara, povijesnih podataka,Ëitko i pitko, adokumentacijskefotografije vaæne su kaoilustracija ili podsjetnik naljude i dogaaje. Dio

Sport Ëine sportaπiceAutor JuricaGizdiÊ u ovojnas knjiziupoznaje sljepotom,razlozima iuvjetovanostima ostanka iπirenjasinkroniziranog plivanja unas

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

55

220 godinastreljaπtva uZagrebu

Slike izstreljaËkeproπlostiU knjizi skupine autorai suradnika, koje jeokupio glavni urednikKruno SaboliÊ, dan jeupravo enciklopedijskiprikaz razvoja ivaænosti streljaπtva uZagrebu

Malo koji sport ima takodugu tradiciju u nas

kao streljaπtvo. Zato jepisanje monografije o tojsportskoj grani bio vrlozahtjevan zadatak. Glavniurednik Kruno SaboliÊokupio je reprezentativnugrupu autora i suradnika,meu kojima su KreπimirAniÊ, Zdenko BatiniÊ,Ivanka Oæbolt, prof. dr. sc.Hrvoje SertiÊ, TihomirSertiÊ, Pero StojniÊ,Dubravko StrukiÊ, Zvonko©eb, Tomislav ©epec, Ante©pirelja, Franjo ©tigliÊ,Dragutin Vrbek i BrigitaZdenjak, koji su ureprezentativnoj knjizi “220godina streljaπtva uZagrebu”, uz podnaslovSlike iz streljaËke proπlosti,dali upravo enciklopedijskiprikaz razvoja i vaænostistreljaπtva u Zagrebu.

Nastanak GraanskogstreljaËkog druπtva uZagrebu 1786. godine injegovo djelovanje autori sustavili u kontekstprosvjetiteljskih ideja drugepolovice 18. stoljeÊa, iakosu veÊ u 15. stoljeÊu krozrazne viteπke igreZagrepËani uæivali u

streljaπtvu. U godininastanka GraanskogstreljaËkog druπtva biljeæi sei prva zagrebaËka ustrojenastreljana. Prvo stoljeÊedjelovanja obiljeæili suveliki hrvatski uglednici, odbana Josipa JelaËiÊa, obiteljiPejaËeviÊ, OrπiÊ, PavlaHatza i mnogi drugi pa se,iπËitavajuÊi povijeststreljaπtva 19. stoljeÊa,moæe pratiti i povijestHrvatske.

Posebno poglavljeposveÊeno je streljaπtvuizmeu dva rata, kada seosnivaju i streljaËka druπtvau VrapËu, Kustoπiji iMarkuπevcu. PoËetkom 20.stoljeÊa javlja se lovaËkostreljaπtvo, koje vrlo brzopoklonike nalazi i uZagrebu pa je poseban dioposveÊen i lovaËkomstreljaπtvu tog razdoblja,poËecima, organiziranju i

Piπe Milena DragiπiÊ

natjecanjima kroz dekade20. stoljeÊa. U knjizi semogu pronaÊi i podaci osvim zagrebaËkimstreljanama. Zadnje pisanopoglavlje posveÊeno jestreljaπtvu nakon II.svjetskog rata i to od 1945.do 2006. godine. Tako segodinu za godinom moæepratiti razvoj i uspjehhrvatskog streljaπtva unutarbivπe dræave, te svesportaπe i njihove uspjeheod osamostaljenja Hrvatskedo danas.

Bogato ilustrirana,zanimljivo napisana i lijepoopremljena, zasluæujemjesto u svakoj bibliotecisportskih zaljubljenika.Knjigu su izdali StreljaËkisavez Zagreba i Ars Mediad. o. o. VeliËine je 21,8x30cm, tvrdo ukoriËena, na 252stranice.

su izdvojeni nastupireprezentacije iplivaËice koje su bileËlanice ekipe Hrvatske.Nisu zaboravljene nitrenerice koje su radileu klubu. Jurica GizdiÊje svjestan da sport Ëinesportaπice pa su u knjiziabecednim redomnabrojane sve ËlaniceDolfine. Knjiga jebogato ilustriranafotografijama sportskihnastupa, ali i portretimasvih ljudi zasluænih zaopstojnost i razvojDolfine. TvrdoukoriËena na 125stranica veliËine 20,5x27 cm izdana je unakladi Klubasinkroniziranog plivanjaDolfina u 500primjeraka. Po cijeni od100 kn moæe se nabavitikod glavne trenericeVesne KljakoviÊ, natelefon 098/303-287.

knjige posvetio jesportaπima koji susudjelovali u ratovima,II. svjetskom ratu, anaroËito Domovinskomratu. Zanimljivo je da,piπuÊi o sportovima, piπei o tradicijskimsportovima i rekreacijikoji Ëine velik diopovijesti i kulturesvakoga naroda, a izkojih se sigurno raaodnos prema sportuuopÊe.

Knjiga je veliËine21x27 cm na 228stranica, tvrdo ukoriËena.Prvo izdanje od 1000primjeraka izaπlo je unakladi Zvonimir Solind.o.o.. Po cijeni od 100kn moæe se nabaviti natelefon ravnatelja ©pireÆiæiÊa, 021/211-369.

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:23

56

nn RIJEKA KANDIDAT ZA MI 2013.U sjediπtu Meunarodnog odbora Mediteranskih igara (MOMI)

u Ateni, predstavnici HOO-a Ljiljana Ujlaki-©ubiÊ i grada RijekeIgor NaËinoviÊ predali su u lipnju dosje kandidature grada Rijekeza organizaciju 17. mediteranskih igara 2013. godine. Na gotovo300 stranica obraeni su svi segmenti organizacije te velike sport-ske manifestacije, a predloæeno je da se natjecanja odræe u 11 gra-dova i opÊina Primorsko-goranske æupanije. Uz grad Rijeku kandi-dature su predali i grËki grad Volos te turski Mersin, a sirijska Lat-takia je odustala.

nn PRIMANJE ZA KAJAKA©E SVJETSKE PRVAKE

»elnici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip»op u srpnju su primili kajakaπe osvajaËemedalja na SP-u u spustu na divljim voda-ma Emila Milihrama, svjetskog prvaka udisciplini C-1 spust, te bronËane Igora Go-jiÊa i Tomislava Lepana u disciplini 3 x C-1. »elnici HOO-a Ëestitali su hrvatskim di-vljevodaπima na velikom uspjehu, Ëime senastavlja tradicija svjetskih prvaka Tomi-slava Hohnjeca i Tomislava CrnkoviÊa.Predsjednik Hrvatskog kajakaπkog savezaMarko ΔurkoviÊ zahvalio je HOO-u na po-tpori i praÊenju kajakaπkog sporta.

nn ZLATNA TANA CAR KOD »ELNIKA HOO-a

Hrvatska studentska konjiËka reprezen-tacija u sastavu Tana Car, Janka Kraπoveci Marko Hercigonja nastupila je od 8. do11. lipnja na Svjetskom konjiËkom stu-dentskom prvenstvu u francuskom La Roc-hellu, gdje je Tana Car osvojila zlatnu me-dalju u preponskom jahanju i postala prvanositeljica zlatne medalje na svjetskim ko-njiËkim prvenstvima u Hrvatskoj.

Predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »opodræali su prijam za hrvatske konjiËke uspjeπnice, kojom prilikomsu joπ jednom Ëestitati na velikom rezultatu Tani Car, ali i repre-zentaciji koja je takoer ostvarila velik uspjeh, zauzevπi Ëetvrtomjesto u preponskom jahanju.

nn HRVATSKI KICKBOXING SAVEZ PUNOPRAVNI »LAN HOO-a

Odlukom glavne skupπtine Svjetske sportske asocijacije (AG-FIS), 7. travnja je Svjetska kickboxing federacija primljena u pu-nopravno Ëlanstvo. Slijedom toga, a sukladno Statutu HOO-a, Ëla-novi Skupπtine su jednoglasno izglasali primanje Hrvatskogkickboxing saveza u punopravno Ëlanstvo HOO-a, nakon 10 godi-na statusa pridruæenog Ëlana.

nn 14. SJEDNICA SKUP©TINE HOO-aSkupπtina HOO-a na 14. sjednici odræanoj 10. srpnja donijela je

odluku o Izmjenama i dopunama proraËuna HOO-a za 2006. godi-nu kojom se viπak prihoda u iznosu od 13,165.000 kuna rasporeu-

je na sljedeÊe programske skupine i programe: nacionalnim sport-skim savezima raspodjeljuje se 5,300.000 kuna; program poticanjasporta lokalne razine dobio je 500.000 kuna; projekt Peking se uve-Êava za 5,474.000 kuna, a program angaæiranja trenera za 696.000kuna; program Hrvatske olimpijske akademije se uveÊava za50.000 kuna, dok je 300.000 kuna dodijeljeno Zakladi hrvatskihsportaπa koju su, odlukom VijeÊa HOO-a iz oæujka ove godine,osnovali HOO i Klub hrvatskih olimpijaca.

»lanovi Skupπtine verificirali su Odluku o isticanju kandidatureRijeke za organizaciju 17. mediteran-skih igara 2013. godine, a jednogla-sno je usvojen i Pravilnik o internojkontroli.

nn PREMINUO VASKO LIPOVACNakon duge i teπke bolesti u Splitu

je 4. srpnja 2006., u 76. godini, pre-minuo istaknuti hrvatski likovniumjetnik Vasko Lipovac. Lipovac je,meu ostalim brojnim i svjetski pri-znatim djelima, autor spomenika Dra-æenu PetroviÊu u Olimpijskom muze-ju u Lausannei. Spomenik je Hrvatskiolimpijski odbor darovao Meunaro-dnom olimpijskom odboru, a u Olim-pijski muzej je postavljen 29. travnja1995. godine.

nn MLADI PLIVA»I U HOO-uHrvatska juniorska plivaËka repre-

zentacija vratila se s juniorskog EP-a(srpanj, Palma de Mallorca) sa πestmedalja. Mario TodoroviÊ osvojio jedvije srebrne medalje na 50 i 100 mleptir, Dominik Straga dvije bronËanena 50 i 100 m leptir, a Ivan ToliÊosvojio je zlato na 50 m leno i bron-cu na 100 m leno.

Na velikom uspjehu osobno su im Ëestitali i Ëelnici HOO-a, aZlatko Mateπa je na primanju rekao: "Vaπih πest medalja kao i za-paæeni nastupi ostalih reprezentativaca dokaz su da hrvatsko pliva-nje ide u pravom smjeru te da rezultati Miloπa MiloπeviÊa, Tomi-slava Karla, Gordana Koæulja i Duje Draganje nisu sluËajnost, ne-go plod kvalitetnog i konzistentnog rada u savezu, klubovima, alipokazuje i kvalitetu struke".

©estero reprezentativaca koji su nastupili na EP-u korisnici su In-dividualnog programa posebne skrbi o mladim sportaπima HOO-a,a glavni tajnik Josip »op im je tom prigodom uruËio police zdrav-stvenog osiguranja sponzora HOO-a Sunce osiguranja.

nn HOO I KING ICT: 'KARIJERA NAKON KARIJERE'"Karijera nakon karijere" akcija je Hrvatskog olimpijskog odbo-

ra i tvrtke KING ICT koja hrvatskim sportaπima donira obrazovniprogram ECDLBOX, Ëime sportaπi stjeËu europsku raËunalnu di-plomu πto se upisuje u radnu knjiæicu.

Tom su akcijom obuhvaÊeni olimpijski kandidati za OI Peking2008., sportaπi I kategorije i sportaπi korisnici programa individu-

Glavni u Hrvatskom olimpPiπeGordana GaÊeπa

OD OLIMPA DO OLIMPA

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:24

57

dogaajimpijskom odboru

alne skrbi o mladim sportaπima. Pokazalo se da je interes hrvatskihsportaπa za ovakvo dodatno usavrπavanje i obrazovanje iznimnovelik, πto se vidi i po broju prijavljenih - Ëak 168.

Ovakav naËin dodatnog obrazovanja i usavrπavanja pokazao sepraktiËnim za hrvatske vrhunske, perspektivne i mlade sportaπe ko-ji Ëesto ne mogu uskladiti svoje sportske obveze s dodatnim obra-zovanjem. Prednosti akcije HOO-a i KING ICT-a "Karijera nakonkarijere" prepoznali su brojni hrvatski sportaπi, meu kojima su ru-kometaπ Davor DominikoviÊ, stolnotenisaËi Zoran Primorac i Sa-nja PaukoviÊ, veslaËi Siniπa i Nikπa Skelin i Oliver Martinov, atle-tiËari Ivana BrkljaËiÊ i Jurica GrabuπiÊ te boksaËi Marijo ©ivolija iVedran –ipalo.

nn JACQUES ROGGE POHVALIO AUTONOMIJU HOO-aPredsjednik MOO-a Jacques Rogge je, u povodu 49. svjetskog prvenstva u

streljaπtvu, 22. i 23. srpnja 2006. godine,boravio u dvodnevnom posjetu Hrvat-skoj i Zagrebu.

Bio je to peti boravak predsje-dnika Roggea u Hrvatskoj, tije-kom kojeg je odræao radni sasta-nak s predsjednikom i glavnim taj-nikom HOO-a Zlatkom Mateπom iJosipom »opom, a sastanku su na-zoËili i Ëlanovi VijeÊa i Nadzornogodbora HOO-a te direktori i ruko-voditelji HOO-a.

Zlatko Mateπa upoznao je Rog-gea s ustrojem i djelovanjemHOO-a, koji se bavi trima temelj-nim programima: olimpijskimprogramom, nacionalnim sport-skim savezima i lokalnim spor-tom, a naglasak je stavio ne pose-bne programe individualne skrbi omladim sportaπima koji se brinu o njih stotinjak te program anga-æiranja trenera kroz koji se financira rad trenera.

Jacques Rogge Ëestitao je HOO-u na financijskoj autonomiji teistodobno odliËnim odnosima s Vladom, rekavπi da je HOO-a u je-dinstvenoj poziciji unutar svjetske olimpijske obitelji, jer u Hrvat-skoj ne postoji zasebno ministarstvo sporta nego HOO ujedinjujesve sportske funkcije, πto smatra pravim modelom. Rooge je po-hvalio i velike uspjehe hrvatskih sportaπa rekavπi kako je upravonezamislivo da tako mala zemlja od 1992. godine osvoji 19 olim-pijskih medalja, spomenuvπi i ostale velike uspjehe hrvatskih spor-taπa na svjetskim i europskim prvenstvima i kupovima.

nn TROFEJ MOO-a SPORT I ZAJEDNICA Z©S-uU sklopu radnog sastanka s Ëelnicima HOO-a, predsjednik

MOO-a Jacques Rogge uruËio je predsjedniku ZagrebaËkog πport-skog saveza Tomislavu ©epecu trofej MOO-a Sport i zajednica.Nagrada je to koju MOO dodjeljuje prema izboru nacionalnogolimpijskog odbora za osobit poticaj razvoju sporta u lokalnoj za-jednici. ZagrebaËki πportski savez najveÊa je sportska udruga Ëla-nica HOO-a koja svojim dugogodiπnjim kvalitetnim radom i sura-dnjom s gradskim sportskim savezima stvara uvjete za sudjelova-nje sve viπe djece u sportskim aktivnostima.

nn ROGGE U MUZEJU DRAÆENA PETROVIΔAZa dvodnevnog boravka u Hrvatskoj, predsjednika MOO-a

Jacquesa Roggea primio je i hrvatski predsjednik Stjepan MesiÊ tezagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ, ujedno i predsjednik Or-ganizacijskog odbora 49. svjetskog prvenstva u streljaπtvu. Pred-sjednik MOO-a nazoËio je i sveËanom otvaranju SP-a u streljaπtvu22. srpnja na Trgu bana JelaËiÊa, a posjetio je i Muzej Draæena Pe-troviÊa gdje su mu domaÊini bili roditelji hrvatskog koπarkaπa Bi-serka i Jole PetroviÊ.

nn PATRICK HICKEY NOVI PREDSJEDNIK EOC-aNa izvanrednoj izbornoj Skupπtini Europskih olimpijskih odbo-

ra (EOC), 29. srpnja 2006. u Rimu, za novog predsjednika kao je-dini kandidat jednoglasno je izabran dosadaπnji glavni tajnik, IracPatrick Hickey. Naime, dosadaπnji predsjednik Mario Pescante u

svibnju je dao ostavku jer je izabranza Ëlana talijanskog parlamenta i nemoæe jednako uspjeπno i odgovornoobavljati obje duænosti. Za novogglavnog tajnika izabran je TalijanRaffaele Pagnozzi.

U svom programu koji je izniopred predstavnicima 48 nacionalniheuropskih olimpijskih odbora, meukojima su bili i predsjednik i glavnitajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip»op, Patrick Hickey istaknuo jedaljnji razvoj Olimpijskog festivalaeuropske mladeæi (EYOF), uæu su-radnju s Europskom unijom na po-druËju razvoja sporta, borbu protivpretilosti europske mladeæi te jaËa-nje vlastitih financijskih marke-tinπkih sredstava.

nn SASTANAK HOO-a i OO MONGOLIJE

»lanice VijeÊa HOO-a Morana PalikoviÊ Gruden i Nada SenËarte savjetnik HOO-a Darko DujmoviÊ sastali su se 29. srpnja u Za-grebu s glavnim tajnikom Olimpijskog odbora Mongolije Jugde-rom Otgontsagaanom i predsjednikom StreljaËkog saveza Mongo-lije Vanchigdorjom Otgondemberelom koji su u Zagreb doputova-li na kongres Svjetske streljaËke federacije (ISSF).

Delegacije su razgovarale o daljnjem razvoju meusobne sura-dnje, s obzirom na to da je sporazum o meusobnoj suradnji dvajuolimpijskih odbora potpisan prije dvije godine. Konkretno se ra-zgovaralo o razmjeni struËnih osoba te angaæmanu i programimaKomisije za skrb o æenama u sportu u Mongoliji.

Mongolska delegacija uputila je i sluæbeni poziv HOO-u za za-jedniËke pripreme u Mongoliji sportaπa koji Êe nastupiti na OI uPekingu 2008. godine.

nn HRVATSKA DOMAΔIN RUKOMETNOG SP-a 2009.Izvrπni odbor Svjetske rukometne federacije (IHF) je na sjednici

5. kolovoza 2006. u njemaËkom gradu Herzogenaurachu odluËioda Êe se Svjetsko prvenstvo za rukometaπe 2009. godine odræati uHrvatskoj. ‹

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:24

U delegaciji Hrvatskog rukometnog saveza bili su predsjednik iglavni tajnik Æeljko Kavran i Damir Poljak, dopredsjednik ZoranGobac, rukometaπi Ivano BaliÊ i Vlado ©ola, a HOO su predsta-vljali predsjednik Zlatko Mateπa i poËasni predsjednik HOO-a teËlan MOO-a Antun Vrdoljak.

"Ovo je bila velika pobjeda hrvatskog rukometa, sporta i cijeleHrvatske. Puno toga Êemo dobiti organizacijom ovog prvenstvakoje Êe biti najveÊi sportski dogaaj u samostalnoj Hrvatskoj", re-kao je predsjednik Mateπa.

Osim Ëinjenice da je rukomet jedan od najpopularnijih sportova unas i da je Hrvatska domovina olimpijskih pobjednika isvjetskih prvaka, jedna od presudnih stvari jest i Ëinjenicada se Hrvatska dokazala i kao sjajan organizator velikihmeunarodnih natjecanja: EP-a za rukometaπe 2000. godi-ne i SP-a za rukometaπice 2003. godine.

Kandidati za organizaciju SP-a bili su joπ »eπka, GrËkai Rumunjska.

nn PRIJAM ZA MLADE STOLNOTENISA»E»elnici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op primili su 6.

rujna 2006. godine dvojcu najperspektivnijih mladih stol-notenisaËa, Bornu KovaËa i Franu KoiÊa, koji su na neda-vnom Europskom kadetskom prvenstvu ostvarili izvrsnerezultate. U momËadskoj konkurenciji su osvojili srebro,a Borna je joπ osvojio zlato pojedinaËno i u paru te bron-cu u mjeπovitim parovima. "Izvrstan je to uspjeh hrvat-skog muπkog stolnog tenisa koji ukazuje na sjajnu budu-Ênost", rekao je Mateπa, pritom joπ jednom Ëestitavπi mla-dim uzdanicima hrvatskog stolnog tenisa.

SljedeÊi nastup Borna KovaË ima u listopadu, za repre-zentaciju Europe na momËadskom natjecanju kontinena-ta, a potom slijedi SP juniora u Kairu u prosincu.

Primanju su nazoËili i trener kadetske reprezentacije Boris Bani-Ëek te predstavnici HSTS-a, predsjednik Ivo-Goran Munivrana,glavni tajnik Æarko RatkoviÊ i direktor muπkih reprezentacija Her-man VukuπiÊ.

nn PROMOCIJA MONOGRAFIJE HOO-aU sjediπtu HOO-a u Zagrebu, 7. rujna 2006. godine predstavlje-

na je monografija Hrvatskog olimpijskog odbora "Na putu olimpi-zma: Hrvatski olimpijski odbor 1991 - 2006" autora Radice JurkinLugoviÊ, Zdenka JajËeviÊa i Ante DrpiÊa.

Bogato opremljena fotografi-jama, monografija na 208 stra-nica obuhvaÊa razdoblje od ide-je olimpizma u Hrvatskoj do da-naπnjih dana. ObuhvaÊeni sudramatiËni trenuci osnivanjaHOO-a te kronologija vaænijihdogaanja, kako na meunaro-dnom tako i na domaÊem planu.

Monografija na jednom mje-stu saæima sve nastupe, rezulta-te i medalje hrvatskih sportaπana zimskim i ljetnim olimpij-skim igrama od Albertvillea1992. do Torina 2006. godine.

Osim troje autora, promocijimonografije nazoËili su i ËelniciHOO-a Zlatko Mateπa i Josip»op te Darko DujmoviÊ kao re-cenzent monografije, dok je Ju-ra Ozmec bio sluæbeno sprije-Ëen.

‹

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:24

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:24

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:25

OLIMP-prelom 20/2006 9/29/06 12:26

broj 20 • rujan 2006. issn 1331-9523 magazin ...broj 20 • rujan 2006. issn 1331-9523 magazin...

Documents