Jezični sadržaji za početno čitanje i pisanje

Osnovni kriteriji

• zanimljivost • informacijsko bogatstvo• raznolikost

• Pogrešno shvaćen metodički kriterij prema kojemu većina sadržaja treba biti razumljiva. To uzrokuje:

• siromašan nezanimljiv, monoton rječnik,• kratke, umjetne bezsadržajne rečenice, • umjetni tekstovi bez stvarne komunikacijske vrijednosti, • neosmišljena ponavljanja riječi

• U početnom čitanju i pisanju se događa stvaralački čin– čin otkrivanja – čin čuđenja (divljenja) – čin učenja i želja za daljnjim učenjem

• Unošenja vlastitih iskustava:• emotivnih • fantazijskih • socijalnih• intelektualnih

• izbjeći izbor jezičnih sadržaja koji:• služe isključivo za svladavanje tehnike čitanja, a

– Zanemaruje interese djece – Zanemaruje informacijsku i komunikacijsku ulogu

djece

• poštovati sve aspekte jezika: • leksički• sintaktički• semantički• komunikacijski

Uporišta u izboru jezičnih sadržaja

• Svrha: • naučiti čitati i pisati, • bogatiti rječnik ososobito za usmeno i pismeno

izražavanje

• Raznolikost jezičnih sadržaja i bliskost učeničkim interesima

• Iskustveno pokriti sva područja djetetova života

Riječi, skupine riječi, rečenice, tekstovi iz tematskih područja

• obitelj• dijete• ukućani• škola• Igra• područje religioznosti• blagdani• biljke • životinje

• hrana• naselje (grad, selo)• šport• mašta• umjetnost/kultura• rad• tehnika• Komunikacija (telefon,

razgovor, pismo)

Načelo razumljivosti i jednostavnosti

• Promatrati s ostalim načelima

• Razumljivost i jednostavnost nisu ista za svu djecu

• Ne mogu imati primarnu ulogu u izboru jezičnih sadržaja – dosada– stagniranje– gubljenje motivacije

Jezični sadržaji s gramatičkoga gledišta

• glas/slovo• riječ• skupina riječi• rečenica• vezani tekst

• imenice, • glagoli• pridjevi • zamjenice• upitne riječi• usklici

• glagoli u različitim licima prezenta– ljulja – ljuljam – ljuljamo – ljuljaju

• umanjenice– crkva – crkvica

• komparacija pridjeva– Med je slađi od šećera.

Jezični sadržaji s metodičko-komunikacijskog stajališta

• Prikladni za usvajanje osnovne tehnike čitanja i pisanja – globalno čitanje – glasovna i slovna analiza i sinteza – čitanje kraćih i dužih riječi izraza i rečenica– čitanje i razumijevanje kraćeg vezanog teksta

Jezični sadržaji s metodičko-komunikacijskog stajališta

• Potiče različite komunikacijske djelatnosti:– čitanje– govorenje – pisanje

Jezični sadržaji s metodičko-komunikacijskog stajališta

• povezivanje s ostalim područjima u nastavi hrvatskoga jezika

• individualizacija prema interesima• aktivira cjelinu učenikova bića, percepciju,

doživljajnu sferu, fantaziju, mišljenje, izražavanje• akceleracija i istraživačko učenje• sadržaji koji omogućuju učitelju prilagodbu (izbor

od ponuđenih sadržaja i unošenje novih sadržaja) ovisno o uvjetima rada

Početni nizovi riječi

• Namijenjeni nečitačima i polučitačima za usvajanje osnovne tehnike čitanja

• percipirnje slova

• glasovna i slovna analiza i sinteza

• čitanje riječi

ja

jak

jako

jao!

joj!

lav

lovi

lomi

luk

lula

laje

šum

šuma

šljiva

šišmiš

šal

šala

školjka

škola

• načelo dodavanja slova

• preoblika riječi promjenom jednoga glasa/slova

• važno u glasovnoj/slovnoj analizi i sintezi

• individualizacija - učitelj pazi koja će djeca što i koliko čitati

Nizovi

• Nizovi riječi. Gdje je slovo– njiva, konj, inje, janje, munja

• Nizovi osobnih imena

• Nizovi zemljopisnih naziva i pojmova

Jezične igre

• bude interes za jezik

• doživljavaju radost i iznenađenje

• razvijaju jezičnu fluentnost, mašta

• razvijaju osoban odnos prema jeziku

• bogate rječnik

• povezuju dimenziju učenja i igre

• potiču kreativnost

Igre glasovima, slovima, slogovima i dijelovima rečenica

• igre slovima i glasovima

• igre slogovima

• igre skupinama rasutih slova

• igre poremećenim rečenicama

Igre zvukovno ritmičkim elementima

• igre onomatopejama

• igre rimama

• brzalice

Igre nizovima riječi

Nastavne metode

• opće • posebne

Opće metode

• govorna metoda

• metoda slušanja

• metoda čitanja

• metoda pisanja

• metoda pokazivanja

• metoda crtanja

• metoda fizičkog praktičkog rada

Opće metode (u prvom razredu)

• metoda uzorciranja (oblikovanje slova od lego – kocaka, plastelina, glinamola, žice, konca …)

• metoda strojnog rada (računala)

• metoda tjelesnog pokreta (oblikovanje slova prstima ruka, ili čitavim tijelom)

• medijska metoda

Posebne metode u početnom čitanju i pisanju.

• globalna metoda

• analitičko-sintetička metoda

• integrirani pristup

Globalna metoda

• uvođenju u početno čitanje i pisanje

• sastoji se u spajanju u učenikovoj svijesti slike nekog predmeta ili događaja s odgovarajućim riječima ili rečenicama koji taj predmet ili događaj iskazuju, a koje su napisane pokraj slike predmeta odnosno događaja

• uz sliku psa napisana je «pas» pa dijete dovodi u vezu sliku i riječ, odnosno usvaja «sliku» riječi pas kao pisani adekvat slike psa

• tako se napisana riječ povezuje sa svojim sadržajem

• potiče intelektualni razvoj djeteta

• povezivanje teksta i njegova značenja

• razumijevanje smisla napisanoga.

Rečenica

• »Ana i Ivo idu u školu»

• kraj koje stoje slike dječaka i djevojčice na putu prema školi

• globalna metoda polazi od dječjeg iskustva u promatranju svijeta oko sebe

• prije polaska u školu djeca promatraju javne natpise, naslove i tekstove u slikovnicama novinama i na televiziji te povezuju određene slike s natpisima, riječima ili kraćim tekstovima

• polazi od dječjeg interesa jer dijete prirodno želi naučiti čitati i tako zadovoljiti svoju znatiželju

• međutim samo globalnom metodom ne može se naučiti čitati i pisati hrvatskim jezikom ni drugim europskim jezicima jer je pisanje tih jezika fonetsko (svakom glasu odgovara određeno slovo li skupina slova)

• globalna metoda vrlo uspješno priprema djetetov spoznajni aparat za učenje slova pa je zato učinkovita upravo u razdoblju priprema

• Učenje čitanja globalnom metodom metodički je poželjan uvod u učenje analitičko-sintetičkom metodom koja slijedi nakon primjene globalne metode.

Analitičko-sintetička metoda

• ujedinjuje nekadašnje posebne analitičke i sintetičke metode uklanjajući njih ove nedostatke

• motivacijska pričica ili jezična igra • postupno se izolira željeni glas/slovo• slovo/glas se traži u drugim riječima, u kojima se

nalazi na početku, u sredini ili na kraju riječi.• crtanje slova, izrada od raznih materijala• pisanje slova u početnicu ili pisanku• povezivanje svih slova početne riječi (sinteza) • dijete vježba pisanje i drugih riječi

Integrirani pristup

• višemetodsko poučavanje, obogaćeno korelacijom integracijom s ostalim predmetima

• ni jedna se metoda u nastavi početnog čitanja i pisanja ne primjenjuje izolirano, nego u organskoj povezanosti s drugim metodama

• u nastavi valja povezati i pristupe i sadržaje, drugih predmeta : – prirode i društva – likovnog i glazbenog odgoja – matematike – vjeronauka – tjelesne kulture

• (korelacija i integracija sadržaja čitanja i pisanja ).

• učenici učenje slova i glasova doživjeti kao prirodno događanje, a ne kao nametnute sadržaje koje moraju učiti zbog njima nepoznatih razloga

• uočavaj svrhu učenja, što je najsnažnija motivacija za rad i uspjeh

• crtanje slova, izradu od papira, konca, izrezivanja iz novina, slaganje slova od elemenata za slaganje, ucrtavanje u glinamol ili plastelin.

SVRHA

• da dijete slovo doživi što većim brojem osjetila i u što više različitih situacija kako bi ga u svijesti potpuno izolirao i zapamtio

• najteža operacija analitičko-sintetičke metode upravo je povezivanje slova u riječi tijekom pisanja

Nastavna jedinica/sat

• U prvom razredu, zbog mogućnosti tek kratkotrajne koncentracije učenika na jedan sadržaj

• gotovo ni jedna aktivnost se ne može, kao čvrsti metodički ustroj, organizirati tijekom punih 45 minuta

Organizacija nastavne jedinice

• tijekom jednog nastavnog sata potrebno smjenjivati više aktivnosti: – učenje novih sadržaja– ponavljanje – vježbanje….

• Sat se u prvom razredu sastoji od više međusobno povezanih nastavnih situacija od kojih njih nekoliko može tvoriti nastavnu jedinicu, a neke mogu biti i izvan njene strukture

• nastavne jedinice ustrojavaju se u skladu s nastavnim sustavom i nastavnim uzorkom za koji se učitelj opredijelio

• može se uspostaviti nekoliko modela ustroja nastavnih jedinica (sati) ovisno o pretežitim obrazovno-funkcionalnim zadaćama

• nastavna jedinica odnosno sat iz hrvatskoga jezika u prvom razredu možemo podijeliti na sljedeće sadržajno-strukturalne skupine:– pripremne vježbe– učenje novih sadržaja (glasovi, slova, jezični i

medijski sadržaji)– interpretacija književnog, filmskog i kazališnog dijela– vježbanje, ponavljanje– provjeravanje stečenih znanja i vještina

Nastavni uzorci

• na temelju zajedničkih strukturno sadržajnih osobina pojedenih navedenih skupina nastavnih jedinica mogu se uspostaviti nastavni uzorci po kojima se izvode nastavne jedinice u okviru pojedine skupine

Nastavni uzorci

• uzorak pripremnih vježbi• uzorak učenja novih sadržaja• uzorak učenja velikog i malog tiskanog slova• uzorak učenja velikog i malog pisanog slova• uzorak nastavne jedinice iz slovnice• uzorak interpretacije umjetničkog djela

– uzorak interpretacije književnoumjetničkog teksta– uzorak interpretacije filma– uzorak interpretacije igrokaza

• uzorak sata vježbanja, ponavljanja i provjeravanja

Metodički sustavi ili strategije

• reproduktivni

• reproduktivni

• interpretacijski

• problemski

• korelacijsko-integracijski

• otvoreni ili komunikacijski sustav

Tipologija i ustrojstvo nastavnih jedinica/sati u prvom razredu

• Primjer: Učenje tiskanog slova

Učenje tiskanog slova

• uvodna motivacija

• čitanje zadanog velikog i malog tiskanog slova:

• prijenos glasa u slovo

• čitanje riječi i kraćeg teksta

Uvodna motivacija:

• verbalna (leksička, fonetska,

• Gramatička( priča ili scenski prikaz)

• likovna – uz pomoć slike u početnici,

• glazbena itd.

Čitanje zadanog velikog i malog tiskanog slova:

• globalno čitanje kraćih riječi• slušanje uzoraka riječi/ skupova riječi u kojima

je zadani glas/slovo• najava novog glasa/slova• glasovna analiza i sinteza (riječi u početnici u

kojima je zadano slovo na početku, u sredini i na kraju)

• pronalaženje novih uzoraka riječi sa zadanim slovima

– (zadaća je ove etape da učenici uoče grafičku sliku slova i kratkih riječi.)

Prijenos glasa u slovo

• promatranje zadanog tiskanog slova (velikog i malog) • uočavanje njegova grafičkog ustrojstva (grafička

analiza)• crtanje velikog i malog tiskanog slova i izrada slova od

nekog materijala– (učenici izrađuju slova od papira, izrezuju ga iz novina, crtaju

slova na velikom papiru ili drugoj podlozi, prave ga od elemenata za slaganje ili konca, ucrtavaju ga u plastelin ili glinamol)

• pisanje zadanoga velikog i malog tiskanog slova i riječi sa zadanim slovima

– (učitelj pokazuje pravilan način pisanja slova a učenici samostalno pišu u početnicu i pisanku)

Čitanje riječi i kraćeg teksta

• učenici najprije čitaju riječi i slikovne rečenice u početnici a zatim potpune rečenice. – može se koristiti i vježbenica s tekstovima za

učenike nečitače, polučitače i čitače

Slovni standardi u početnicama

• Suvremena uporaba latinice podrazumijeva korištenje dvostrukoga alfabeta sastavljenoga od dva seta:

– Majuskulni – veliki– Minuskulni - mali

U tekstualnoj komunikaciji koristimo pisma:

• Formalna – tiskani tekst TISKANA SLOVA

• Neformalna – neformalna, privatna ili osobna komunikacija - najčešće izvodimo pišući rukom – PISANA SLOVA

• Poluformalna – za formalnu uporabu, a kreirana da podsjećaju na rukopis – Nema naziva ( kurziv, italik)

Tiskana slova

• Serifna A A• Bezserifna, antikve, grotesk A A

Podučavanje pisanja

• Neformalna pisma:– Pisana slova – rukopisno pismo

• Za početak podučavati:– Grotesk – formalno bezserifno pismo

• Lišena suvišnih elemenata• i predstavljaju anatomsku osnovu svih slova

• Pojedine aktualne početnice kao primjer koriste računalne fontove, neke pak daju primjer izvedene crtanjem na računalu, a najmanje je onih koji daju pravog rukom izvedenog rukopisnog pisma

• To je jedini ispravni način

Veličina rukopisnih slova

• Pojedine početnice - velike dimenzije crteža i slova jer smatraju da je dijete u 1. razredu grafomotoričko nezrelo

• Zanemaruju:– dijete ima malu riku– pokreti s kojim pišu slova pokreti su zglobova prstiju– to si mali zglobovi koji mogu izvesti samo kratke poteze– zglobovi prstiju namijenjeni su kružnim pokretima– zglobovi prstiju teško izvode ravne crte (posebice duge)– dugi se potezi izvode sinkronizacijom pokreta svih zglobova ruke

sve do ramena

Nagib slova

• Za čitanje pogodnija okomita

• Za pisanje - nagnuta

Zašto nagnuta

• Ne pišemo očima, već rukama

• Ruka se ne nalazi nasred tijela, već sa strane i time je uvjetovan nagib slova koje pišemo

• Ruci je najjednostavnije izvesti potez iz desnog gornjeg položaja prema donjem lijevom

• To je potez koji se u osnovi zasniva na kratkoj rotaciji lakatnog zgloba za duže ili ručnog za kratke poteze

• Preporučljivo je podučavati pisanje slova nagnutih udesno jer je to anatomski podesnije, a pogrješke između različitih nagiba slova nisu tako uočljiva kao između okomitih i nagnutih

Crtovlje kontrolno-orijentacijski elementi

• Za pisanje velikih ( majuskulnih) slova

• Za pisanje malih slova

Za pisanje velikih ( majuskulnih) slova

– Dovoljno samo dvije pomoćne linije • Istovremeno usklađuju visinu slova i horizontalnost

retka

Za pisanje malih slova

– Četiri pomoćne crte• Dvije osnovne definiraju ravninu retka i visinu

srednjeg dijela slova ( visina kurentnih slova)• Dvije dodatne

– Gornja omeđuje gornje produžene poteze ( nadlinija ili ascendere)

– Donja koja omeđuje donje produžene poteze (podlinije ili descendere)

• Njihova se visine u mnogim pismima ne poklapaju, ali smo u podučavanju pisanja zbog praktičnijeg rada gornju liniju velikih slova izjednačili s gornjom pomoćnom linijom (za ascendre) kod malih slova

Pribor i uvjeti

• Najpogodnija grafitna olovkaNalivpero ne utječe bitno na vizualnu kvaluitetu

rukopisa

problemi kod ljevorukih

Učiteljeva zadaća

• Pomoći učeniku u korekciji• Ruke• Tijela• papira

Standadi

• Postoje– Počinje se od groteska– Prelazi se na rukopisno pismo povezanog poteza jednake duljine– Sve početnice podučavaju pisanju u dvolinijskom i četverolinijskom

sustavu

• Ne postoje– Veličina– Gradacija– Oblik i tip rukopisnoga pisma– Nagib slova i papira– Alati i pomoćna sredstva