lokalni ekoloŠki akcijski plan zaŠtite o...

„LOKALNI EKOLOŠKI AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE oKOLIŠA“

(LEAP)

OPĆINE ČAPLJINA

2013-2018-NACRT-

ČUVAJMO DOLINU TU, LIJEPU NAM I PONOSNU

Čapljina, 2013


Lokalni ekološki akcijski plan (LEAP) općine Čapljina

2

Ovaj dokument nastao je uz suradnju radne i savjetodavne grupe za izradu LEAP dokumenta i konzultantskog osoblja angažiranog u imlementaciji Projekta upravne odgovornosti (GAP). Sva mišljenja predstavljaju isključivo mišljenje autora i ne moraju predstavljati službeni stav USAID-a, Sida-e i EKN, kao donatora Projekta upravne odgovornosti. Ovom prilikom želimo se zahvaliti svim pojedincima i institucijama opdine Čapljina koji su dali svoj doprinos u izradi dokumenta „Lokalni ekološki akcijski plan opdine Čapljina, 2013-2018“.



3

SUDIONICI U IZRADI LEAP-a :

Radna grupa općine Čapljina

Ivan Mardžan, pomoćnik načelnika za poljoprivredu općine Čapljina (predsjednik

radne grupe za izradu LEAP-a )

Marinko Dalmatin, Ekološka udruga „Lijepa naša“ (koordinator izrade LEAP-a)

Tomislav Vego, sektor poljoprivrede i zaštite okoliša u općini Čapljina

Dragan Krešić, sektor poljoprivrede i zaštite okoliša u općini Čapljina

Toni Falak, sektor poljoprivrede i zaštite okoliša u općini Čapljina

Ivona Bošković, sektor građevine u općini Čapljina

Ana Šljivić, sektor poljoprivrede i zaštite okoliša u općini Čapljina

Savjetodavni odbor u izradi LEAP-a

Smiljan Vidić, općinski načelnik

Pero Knežević, predsjednik Općinskog vijeća Čapljina

Irena Bakalar-Bulum, pomoćnik načelnika za prostorno uređenje i graditeljstvo

općine Čapljina,

Stjepan Jakiša, pomoćnik načelnika za gospodarstvo općine Čapljina

Anđelka Udženija, pomoćnik načelnika za opću upravu

Petar Krndelj, pomoćnik načelnika za civilnu zaštitu općine Čapljina

prof. dr. sc. Stanko Ivanković, dekan Agronomskog fakulteta u Mostaru

prof.dr.sc. Ivo Čolak, pomoćnik rektora Sveučilišta u Mostaru

doc. dr. sc. Radica Ćorić, Agronomski fakultet u Mostaru

GAP Projekat

Zlatan Musić, konzultant GAP-a za izradu LEAP-a Halko Basarić, GAP stariji koordinator za reformu lokalne uprave



4

KAZALO/SADRŽAJ

Predgovor ...................................................................................................................................... 7

1. Zanačenje i ciljevi LEAP-a ................................................................................................... 8

2.Metodologija za izradu LEAP-a .......................................................................................... 9

3. Medijska kamapanja ........................................................................................................... 13

4. Institucionalni oblik za zaštitu okoliša u BIH ............................................................ 14

5. Procjena stanja okolia po tematskim oblastima ..................................................... 13

5.1. Opdi podaci ................................................................................................................. 13

5.2. Zaštita zraka ............................................................................................................... 14

5.3. Upravljanje i zaštita voda ............................................................................................ 19

5.4. Upravljanje i korištenje tla .......................................................................................... 26

5.5. Upravljanje prostorom ................................................................................................ 32

5.6. Gospodarstvo i okoliš .................................................................................................. 35

5.7. Prirodno nasljeđe i biološka raznolikost ...................................................................... 47

5.8. Povjesno kulturno nasljeđe ....................................................................................... 523

5.9. Demografska i socijalana struktura i obrazovanje ....................................................... 60

5.10. Javno Zdravlje ........................................................................................................... 63

6. Rezime stanja okoliša i anketa .................................................................................... 626

7. Zakonska regulativa .......................................................................................................... 77

8. SWOT analiza ........................................................................................................................ 81

9. Vizija ........................................................................................................................................ 83

10. Priroriteti s Akcijskim planom .................................................................................... 84

11. Implementacija LEAP-a ................................................................................................... 86



5

Predgovor

Općina Čapljina je svjesna da je zaštita i unapređenje stanja okolišai od najvećeg značaja za stanovnike lokalne zajednice, jer su oni ti koji u slučaju njenog ugrožavanja najviše trpe posljedice lošijeg standarda života i ugroženog zdravlja. Ovo je jedan od razloga zbog kojih se i potpora međunarodne zajednice za programe i projekte zaštite okoliša temelji na potrebi da se okoliš oslobodi negativnih uticaja uzrokovanih potrebama industrijskog i ekonomskog razvoja i potpomogne takav ekonomski razvitak koji neće ugrožavati zdravlje i kvalitet života, kako sadašnje, tako i budućih generacija. Tijekom izrade ovog dokumenta, vodili smo se načelom održivosti koje podrazumijeva integriranost najvažnijih ekonomskih, društvenih i okolišnih aspekata a posebno ekonomskim zahtjevima za dinamičnom i okolišno učinkovitom i održivom ekonomijom, koja osigurava prosperitet i pruža prilike za sve, u kojoj socijalne troškove i troškove zaštite okoliša snose oni koji ih prouzrokuju; društvenim zahtjevima za osiguranje boljih socijalnih uvjeta, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava za sve slojeve i skupine, uključujući načelo ravnopravnosti spolova;ii te okolišne zahtjeve da se životno važni prirodni resursi koriste tako da zadovoljavanje sadašnjih potreba ne ugrožava mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Lokalni ekološki akcion plan - LEAP je polazna točka za izgradnju održive lokalne zajednice. Ovaj dokument nam pomaže da lokalna zajednica na odgovarajući način razmotri i fokusira pažnju na glavne ekološke probleme koji negativno utiču na okoliš, ekosustav i ljudsko zdravlje. LEAP je također "živi i integrirani" proces koji će koristiti lokalnoj zajednici da u dužem vremenskom periodu stalno prati realizaciju zacrtanih akcija. Ovakvim integriranim sustavom zaštite okoliša osigurava se ostvarivanje prava čovjeka na zdrav život i razvoj u zdravom okolišu i uravnoteženi odnos ekonomskog razvitka i okoliša. U ovom segmentu je osnovna korelacija između strategije lokalnog ekonomskog razvitka općine i sektorskog plana zaštite okoliša, odnosno lokalnog ekološkog akcijskog plana (LEAP-a). Naravno, radna grupa uzela je u obzir i druge, vrlo bitne dokumente i strategije kao što su Nacionalni ekološki akcijski plan (NEAP), te Strategija zaštite okoliša FBiH. Sastavni dijelovi Federalne strategije zaštite okoliša su i Federalna strategija zaštite prirode; Federalna strategija zaštite zraka; Federalna strategija upravljanja otpadom te Federalna strategija zaštite voda, odnosno, upravljanja vodama, koja se radi posebno. U entitetskoj strategiju su za svaku od gore navedenih komponenti, osim za komponentu upravljanja vodama, data su načela i smjernice, kratki opis stanja okoliša, te ciljevi i mjere sa Akcijskim planom. Što se tiče Strategije upravljanja vodama, novim Zakonom o vodama („Službene novine Federacije BiH“, broj 70/06) utvrđeno je da Strategija upravljanja vodama ostaje sastavni dio Federalne strategije zaštite okoliša, ali je za njenu izradu, umjesto Federalnog ministarstva okoliša i turizma, nadležno je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Slijedeći ostale usvojene strategije:Ekonomsku strategiju razvoja regije Hercegovina; Startegiju razvoja županije HNŽ; Staregiju razvoja turizma u HNŽ; Startegiju upravljanja otpdom u HNŽ te niz drugih relevantnih dokumenta i zakona vezano za zaštitu prirode i okoliša na razini općine, županije, federacije, BIH i šire regije čine polazište za izradu i LEAP-a općine Čapljina.

Iskreno se nadamo da će ovaj dokument naići na odobravanje i potporu svih relevantnih aktera u razvitku općine Čapljina.



6

1.Značenje i ciljevi LEPA –a

LEAP (Local Environmental Action Plan/Lokalni Ekološki Akcijski Plan) je plan konkretnih akcija u oblasti zaštite i unapređenja okoliša u jednoj loklnoj zajednici. Leap možemo posmatrati u užem ali i u njegovom širem smislu. U oba slučaj radi se o procesu. Pa je tako promatran u užem smislu to proces identifikacije, analize, planiranja i rješavanja okolišnih problema. LEAP je dokument koji će u sebi sadržavati sve elemente okoliša, koji će cjelovito kreirati strukturu i viziju zajednice s ciljem što uspješnijeg vođenja ukupne politike razvoja općine i omogućavanje istoj uključivanje u integracijske procese i korištenje sredstava Županije, Federacije kao i sredstava iz međunarodnih fondova. LEAP analizira stanje ugroženosti prirode i okoliša po pojedinim njenim segmentima, predlaže ciljeve i mjere za njihovo rješavanje, temeljene na principima održivog razvoja uz uvažavanje načela preventivnog djelovanja kroz osposobljavanje profesionalnog i stručnog kadra za zaštitu okoliša uz stalan proces edukacije i podizanja svijesti građana o zajedničkoj obvezi očuvanja prirode i okoliša. Promatran s šireg aspekta Leap uz sve svoje uže elemente uključuje i daje projekciju razvoja lokalne zajednice kroz rješavanje utvrđenih problema. Leap ni u kom slučaju nije ne smijemo shvatiti i doživjeti kao pisani dokument jer on je mnogo više od tog. Stog je i logično pitanje koje se nameće: Što to znači ? Što očekujemo od tog dokumenta? Zašto nam je on uopće potreban?. Sve su ovo pitnja na koja moramo dati odgovore. Sam proces izrade Leap-a nam treba omogućiti da pokrenemo širu javnost na razvoj samosvjesti, u prvom redu ekološke, a potom one usmjerene ka održivom razvitku sredine u kojoj živimo. Očekivanja od Leapa su prije svega u sferi transparentnosti samog procesa njegove izrade te participacija ideja svih aktera na lokalnoj razini uz definiranje jasne vizije razvoja lokalne zajednica u odnosu na vlastite i raspoložive resurse, ali i u odnosu prema širem okruženju. Leap nam je potreban da kroz definiranu politku u sferi okoliša omogućimo razvoj lokalne zajednice u onim mogućnostima koje im pružaju raspoloživi resursi uz maksimalno očuvanje i korištenje istih na dobrobit sadašnjih i budućih generacija.Izrada Leap-a je ujedno prilika za školovanje vlastitih kadrova koji će se moći nositi u budućnosti s metodama moderne organizacija rada u izradi projekta i politika u koje zahtjevaju sudjelovanje šire skupine građana/dionika raznih strukovnih usmjerenja.

1.1. Ciljevi LEP-a

Važniji ciljevi Leapa mogu se definirati kao:

Pravilno procjeniti raspoložive resurse za osiguranje održivog gospodarskog i društvenog razvoja, kako bi se poboljšali uvjeti življenja stanovnika,

Odrediti partnere da preuzmu dio prava i odgovornosti za vlastiti okoliš, Utvrditi, procjeniti, i rangirati probleme okoliša, Izraditi plana aktivnosti,



7

Stvoriti organizacijske i financijske preduvjete za realizaciju aktivnosti i projekta,

Potaknuti/probuditi svijest i odgovornost javnosti o očuvanju prirode i okoliša,

Ojačati sposobnost, lokalne administracije i izvršne vlasti, stručnih i znanstvenih institucija, te nevladinih organizacija,

Predlagati provođenje realno provedivih aktivnosti/projekta s realnim izvorima financiranja,

Osigurati povezanost s drugim projektima, Osigurati bolju pripremu propisa i strateških dokumenta, Ojačati sposobnost lokalne samouprave i gospodarstva za uvođenje i primjen

okolišnih standarda, radi opstanka i konkurentnosti na tržištu rada i usluga,

1.2. Razlozi izrade LEAP-a Postoji više razloga zbog kojih je Leap poželjan kao proces i u jednoj sredini:

Imaju ga sve napredne sredine, Leap može osigurati racionalnije korištenje financijskih i kadrovskih resursa, Loklana sredina može činiti značajne pomake (napredak) u odnosu na neki

prosjek u državi, Međunardona zajednica u pravilu radije pomaže one sredine koje imaju jasnu

viziju i transparente programe, Proces izrade i provođenja Leap-a je izvanredna prilika za senzibiliziranje

javnosti i školovanje vlastitih kadrova na području okoliša, Stvara osnovu na nadogradnju budućim razvojnim i organizacijskim oblicima

djelovanja koji su sukladni Eu načelima rada loklne zajednice. Otvara mogućnost šireg i lakšeg uključivanja u prekograničnu suradnju s

općina koje su u neposrednom okruženju a imaju jasno izgrađen stav prema svojim raspoloživim resursima.

1.3.LEAP-om se uređuju slijedeći odnosi:

Potaknuti lokalni zajednicu/partnere da preuzmu dio odgovornosti i brigu za vlastiti okoliš,

Odrediti partnere koji trebaju sudjelovati u procesu brige za okoliš,

Odrediti najvažnije lokalne prirodne resurse u smislu dugoročnog ekonomskog razvoja,

Utvrditi lokalne prioritete u zaštiti okoliša prvenstveno one, koji imaju značajan negativan utjecaj na ljudsko zdravlje, na očuvanje ekosustava, te one koji ugrožavaju ukupan društveni razvoj,

Stvoriti organizacijske i financijske preduvjete za aktivno djelovanje na unapređenju i očuvanju okoliša, kao najvažnijem izvoru održivog razvoja svake sredine,

Integrirati politiku okoliša u sve sektorske politike,

Pronadi realne mogudnosti za realizaciju pojedinih aktivnosti,

Omoguditi povezivanje sa sličnim programima vedih ili manjih administrativno-političkih zajednica, naročito sa NEAP-om.



8

Da bi mogli dati pregled svih segmenata ljudskog djelovanja i sagledali njihov potpun utjecaj na prirodu i stanje okoliša neophodno je pridi obradi svih tematskih oblasti koji uređuju i dotiču okoliš i najširem smislu riječi. Konačan rezultat svih aktivnosti oslikava se kroz očuvanost prirode i okoliša. Baznu sadržajnu strukturu LEAP dokumenta činit de slijedede tematske oblasti:

Upravljanje otpadom

Zaštita zraka

Zaštita i korištenje tla

Zaštita i upravljanje vodama

Upravljanje šumom

Upravljanje prostorom

Privreda i okoliš

Biološka raznolikost, prirodno i kulturno nasljeđe

Javno zdravlje

Zakonsko i institucionalno jačanje zaštite okoliša

Demografija, socijalna struktura i obrazovanje LEAP kao multidisciplinaran proizvod, omogudit de vođenje sveobuhvatne i integralne strategije i politike zaštite okoliša, koja de nastati kao rezultat otvorenog međusektorskog procesa, uz uporabu i uvažavanje transparentnih kriterijima nastalih kao iskaz teoretskih praktičnih znanja i iskustava. Jedan od osnovnih ciljeva LEAP-a je argumentirano izložiti cjelokupno stanje ugroženosti okoliša na području opdine Čapljina i utvrditi listu prioriteta uz poduzimanje neophodnih mjera za njihovo rješavanje.



9

2. Metodologija vezana za izradu LEAP-a U skladu sa dobrim poslovnim praksama izrade strateških dokumenata na lokalnoj razini, tijek izrade LEAP-a je prošao kroz slijedeće faze:

Donošenje odluke Općinskog načelnika o izradi LEAP-a Identificiranje partnera, radna grupa i savjetodavni odbor; Informiranje/medijska kampanja Procjenu stanja okoliša uz identificiranje i evaluaciju okolišnih problema; Određivanje projekata i prioritetizacija; Izradu akcijskog plana za prioritetne oblasti; Izrada dokumenta Lokalnog ekološkog akcijskog plana.

2.1. Donošenje odluke Općinskog načelnika o izradi LEAP-a

U skladu s gore spomenutim fazama izrade LEAP-a, Općinski načelnik je na temelju članka 13. Zakona o načelima lokalne samuprave i članka 24. Statuta općine Čapljina na sjednici održanoj 20. lipnja 2012. godine donio je odluku o formiranju Radne grupe i Savjetodavnog odbora za izradu LEAP-a Općine Čapljina. Glavna uloga Savjetodavnog odbora za izradu LEAP-a bila je da, zajedno sa predstavnicima Projekta upravne odgovornosti i općinske Radne grupe za LEAP, pomogne u izradi LEAP-a za općinu Čapljina, a sve u svrhu kreiranja boljeg okoliša za naše sugrađane. Odluka u prilogu.

2.2. Identifikacija partnera, radna grupa i savjetodavni odbor

Kompletan proces izrade LEAP-a je trajao 06 mjeseci (siječnja – lipnja 2012. godine) i organiziran je na demokratskim načelima uz potpunu transparentnost, pristup svim informacijama, te uz uključivanje svih relevantnih sudionika s područja Općine (predstavnika općinskih i županijskih organa vlasti, zdravstvenog, obrazovnog, poslovnog i nevladinog sektora, te medija).

2.3.Radna grupa općine Čapljina

Ivan Mardžan, pomoćnik načelnika za poljoprivredu općine Čapljina ( predsjednik radne grupe izrade LEAP-a) Marinko Dalmatin, Predsjednik ekološke udruge „Lijepa naša” (koordinator LEAP-a) Tomislav Vego, sektor poljoprivrede i zaštite okoliša Dragan Krešić, sektor poljoprivrede i zaštite okoliša Toni Falak, sektor poljoprivrede i zaštite okoliša Ivona Bošković, sektor građevine Ana Šljivić, sektor poljoprivrede i zaštite okoliša



10

2.4.Savjetodavni odbor u izradi LEAP-a

Smiljan Vidić, općinski načelnik Pero Knežević, predsjednik Općinskog vijeća Čapljina Irena Bakalar- Bulum, pomoćnik načelnika za prostorno uređenje i graditeljstvo općine Čapljina, Stjepan Jakiša, pomoćnik načelnika za gospodarstvo općine Čapljina Anđelka Udženija, pomoćnik načelnika za opću upravu Petar Krndelj, pomoćnik načelnika za civilnu zaštitu općine Čapljina prof. dr. sc. Stanko Ivanković, dekan Agronomskog fakulteta u Mostaru prof.dr.sc. Ivo Čolak, pomoćnik rektora Sveučilišta u Mostaru doc. dr. sc. Radica Ćorić, Agronomski fakultet u Mostaru



11

3. Medijska kampanja

1.3. Medijska kampanja

Medijska kampanja za LEAP je pripremljena i vodit će se od strane radne grupe za izradu LEAP-a u periodu svibanj – rujan 2012 godine. Plan javne kampanje pripremljen i provodi se od strane općine. Kao jednu od najvažnijih komponenti medijske kampanje uključuje:

Izrada akcijskog plana medijske kamapanje Izbor i usvajanje loga, plakata i slogana kampanje LEAP-a Anketiranje javnosti o problemima okoliša naprodručju općine Održavanje javnih prezentacija nacrta LEAP-a Medijsko predstavljanje i informiranje javnosti Usvajanje LEAP-a od starne Općinskog Vjeća Imenovanje koordinatora LEAP-a Praćenje i izvještavanje provedbe LEAP-a

U periodu svibanj – Lipanj 2012 godine, GAP konzultant i radna grupa općine su održali četiri radionice u svrhu procjene stanja okoliša. Pored toga, održana je i radionica s članovima Savjetodavnog odbora za izradu LEAP-a na kojoj su članovi upoznati sa značajem LEAP-a za lokalne zajednice, temeljnim principima izrade LEAP-a, ciljevima i razlozima za njegovo donošenje, te samim procesom izrade LEAP-a. Članovima savjetodavnog odbora je tim putem predstavljen i plan javne kampanje za LEAP. Na jednoj od radionica predstavljeni su rezultati anketiranja javnosti sa SWOT analizom stanja okoliša općine Čapljina, te s dizajnom LEAP vizije općine. Koncem lipnja urađen je nacrt LEAP-a te isti dat u javnu raspravu putem Web portala Čapljine i isti objavljene na službenoj Web stranici općine Čapljina. U periodu srpanj - kolovoz radna grupa organizirala je javno predstavljanje nacrta LEAP-a po mjesnim zajednicama, putem radijskih emisjia, novinskih članaka te drugih sredstava informairanja. U prvoj polovici 2013. godine planirana je završna radionica i usvajanje završnog dokumenta od starne općinskog Vijeća Čapljina. Nakon ovog slijedi izrada godišnjeg programa rada, praćenje i provedba LEAP-a od strane koordinatora i radne grupe koji će na godišnjoj razini izvještavati predstavničko tijelo o provedbi LEAP-a.



12

4. Institucionalni okvir za zaštitu okoliša u BiH-i

Okolišna administracija u FBiH-e ima izrazito fragmentiranu i složenu (tri administrativne razine – Federacija, kantoni, gradovi i općine) institucionalnu strukturu. U takvoj situaciji, nepostojanje jake vertikalne i horizontalne koordinacije dovelo je do toga da je upravljanje okolišem u FBiH u značajnoj mjeri neefikasno i neekonomično, iako su nadležnosti i funkcije u Federaciji, kao cjelini, adekvatno definirane. Naime, okolišne administracije na svim razinama (federalna, kantonalna, gradska i općinska), imaju zakonima definirane mandate kojima se uređuju njihove nadležnosti i funkcije. Međutim, glavni razlog postojanja praznina, preklapanja i dupliranja nadležnosti i funkcija među ovim razinama okolišne administracije leži u nepostojanju institucionaliziranih kanala vertikalne konsultacije i mehanizama koordinacije. Ovakvi uvjeti složene administracije zahtijevaju krajnju preciznost sa stajališta zakonodavstva, provođenja i kontrole. Vertikalna koordinacija u FBiH je, sa stajališta ocjene strateških procjena okoliša, radi zauzimanja stavova i davanja mišljenja, predviđena kroz Zakon o okolišu iz 2003. god. Vlada FBiH je, u listopadu 2006. god., donijela Rješenje o imenovanju članova Savjetodavnog vijeća za okoliš, u cilju pružanja znanstvene i stručne potpore federalnom ministarstvu okoliša i turizma i Vladi FBiH za oblast okoliša. Iako generalno postoje institucionalni elementi odgovarajuće okolišne administracije, ustanovljeno je da je zaštita i upravljanje okolišem kao administrativni posao relativno mlad u FBiH i da ne postoji dovoljan broj odgovarajuće obučenog stručnog kadra za upravljanje okolišem. Ovakva situacija dovodi do značajnog jaza između zakonski definiranih funkcija (tj. administrativnih zadataka koji se trebaju obaviti) i funkcija koje se zapravo provode.iii Budući da je zakon o zaštiti koliša HNŽ-a kojoj pripada i općina Čapljina u izradi do njega nismo mogli doći i njime se koristiti prilikom izrade LEAP-a.



13

5. Procjena stanja okoliša po oblastima

5.1. Opći podaci o općini Čapljina

Slika 1: Položaj općine Čapljina unutar Bosne i Hercegovine Slika 2: Položaj općine Čapljina unutar ekonomske regije Hercegovina

Općina Čapljina smještena je smještena na jugu Bosne i Hercegovine, na području Regije Hercegovina, odnosno unutar Hercegovačko-neretvanskog kantona. Površina općine Čapljina iznosi 256 km2 i broji 27.882 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 1991. godine)1, raspoređenih u 32 naselja. U urbanom dijelu Općine, odnosno gradu Čapljini živi 6.200 stanovnika, dok ostalo stanovništvo živi u ruralnom dijelu. Teritorijalno, Općina graniči s općinom Ljubuški na zapadu, općinom Čitluk na sjeverozapadu, općinom Mostar na sjeveru, općinom Stolac na istoku, općinom Neum na jugu te na jugozapadu s državnom granicom prema gradu Metkoviću u Republici Hrvatskoj. Kako kroz povijest, tako i danas kroz Općinu prolaze važni cestovni i željeznički pravci koji služe kao poveznica Jadranskog mora s srednjom Europom. U orografskim značajkama područje općine karakterizira tipičan kraški reljef, uz pojavu mnogobrojnih škrapa, vrtača, uvala, polja, jezera, močvara i riječnih nanosa uz rijeku Neretvu čineći plodnu aluvijalnu dolinu delte Neretve. Nadmorska visina se kreće od 2,5 m/nv močvarni i aluvijalni dio delte, dok se okolna pobrđa uzdižu i preko 500 m /nv. Blage zime i vrela ljeta uz umjerene oborine tijekom jeseni i proljeća odaju karakteristike submediteranske klime. Prostor općine presijecaju četiri rijeke Neretva, Bregava, Trebižat i Krupa, gradeći plodnu aluvijalnu ravnicu koja se nastavlja na prostor Republike Hrvatske. Veliko bogatstvo vode, orografske karakteristike terena, klimatski uvjeti, raznolikost staništa, blizina mora i dobra cestovna povezanost daju Čapljini mogućnosti da koristi svoje prirodne resurse u cilju bržeg gospodarskog i privrednog napretka.



14

Sam zemljopisni položaj omogućio je općini brže uključivanje u gospodarske tijekove u odnosu na susjedne općine. Gospodarski zastoj uvjetovan ratnim događanjima, doveo je do znatnog gospodarskog pada proizvodnje koji ni danas nije dostigao prijeratnu razinu. Blizina prve crte bojišnice, prekid glavnih komunikacija, velika demografska kretanja, nemogućnost nadzora u svim sferama života su samo neki od razloga pada životnog standarda koji je inicirao i povećanu eksploataciju i pritisak na prirodne resurse. U zadnjih desetak godina devastacija i neplansko korištenje prirodnih resursa uzrokovale su velike promjene na prirodnim ekosustavima kojima je u ovom trenutku potrebna sustavna zaštita pa i čak potpuna sanacija. Stagnacija i devastacija prostora na području općine samo su dio općeg stanja na području Županije, Federacije pa i cijele BiH u zadnjih deset ratnih godina. Svjesni činjenice općeg kaosa u svim sferama života pa tako i u oblasti okoliša, ipak učinjeni su određeni napori od strane županijskog Ministarstva graditeljstva, prostornog uređenja i zaštite okoliša HNŽ koje je tijekom ratnih godina radilo na donošenju zakonskih rješenja u ovoj oblasti, a rezultat tih aktivnosti donesena je Uredbe o zaštiti prirode sa zakonskom snagom (Narodni list HR HB br:13/94 ) po kojoj je područje Hutova blata proglašeno Parkom prirode (uz Blidinje jedino zaštićeno područje u BIH u kategoriji Parka prirode). Međutim, pored Uredbe o zaštiti prirode, županijska tijela nisu bila u stanju da donesu krovni Zakon o zaštiti okoliša kojim bi se uredili odnosi i nadležnosti unutar ove problematike. Nedostatak zakona iz oblasti zaštite okoliša na federalnoj razini, odnosno na razini BIH koji također nije donesen, dodatno je zakomplicirao situaciju. Tek nakon inicijative međunarodna zajednica da izradi prijedlog seta zakona iz ove oblasti, stanje se pokrenulo sa mrtve točke i trenutno se 5 (pet) Zakona nalazi u parlamentarnoj proceduri. Na prijedlog i poticaj međunarodne zajednice krenulo se u izradu Nacional Environmental Action Plan (NAPA - Nacionalni Akcioni Plan za zaštitu okoliša) BiH, koji se također nalazi pred usvajanjem.

Upravo predloženi zakoni i Nacionalna strategija za zaštitu okoliša daju solidnu osnovu i mogućnost lokalnim zajednicama da donesu svoje Local Environmental Action Plan (LEAP Lokalni Akcijski Plan zaštite okoliša) kojim će se definirati strateški pravci i akcije djelovanja na lokalnoj razinu u narednih deset godina.

Svjesni stanja i problema s kojima je općina suočena u oblasti okoliša, pokrenuli smo kampanju za donošenje LEAP-a ispred nevladinog sektora. Uzevši u obzir sve relevantne pokazatelje, obje organizacije vođene višegodišnjim iskustvom i radom s donatorima koji potiču razvoj lokalne zajednice, odlučili smo se da pokrenemo ovu kampanju za donošenje LEAP-a, ali u suradnji sa drugim NVO i lokalnom vlašću kao partnerima.Osnovni cilj nam je bio da ovaj dokument (LEAP) da strateške smjernice razvoja općine Čapljina u narednih deset godina u oblasti zaštite okoliša, temeljene naprincipima održivog razvoja.

5.2. Zaštita zrak

5.2.1. Uvod

Zrak kao komponenta životne sredine ima svoj karakteristike koje nisu jednake na svakom djelu planete ( Klima) niti svakog dana( Vrijeme, vremenski uvjeti).Osnovne



15

karakteristike zraka su njegov konstantan kemijski sastav ( (89% Dušika N2, 21% Kisika O2, Ugljen-dioksida CO2 0,03% i njegove fizičke osobine ( relativna vlažnost i oblačnost, temperatura, pritisak, brzina vjetra, odnosno učestalost i gradijenti ovih veličina) . Govoreći o zraku možemo ustvrditi da čovjek koristi zrak na dva načina: a) kao resurs za obavljanje procesa b) kao mjesto ispuštanja neželjenih produkata tih procesa. Korištenje zraka u privredne svrhe prouzrokuje zagađivanje zraka, a korištenje zraka kao rezervoara za prijem čovjeku nepotrebnih nusprodukata izaziva zagađenost zraka. Obzirom na izvor zagađenja i sam tijek razine zagađenja možemo govoriti o : Lokalnom zagađivanju zraka produktima nepotpunog sagorijevanja fosilnih goriva (ugljen monoksid, ugljen dioksid, čađ) i zagađivanje prizemnih slojeva atmosfere sumpor dioksidom i čvrstim česticama (pepeo i prašina) Troposfersko zagađivanje zraka odnosi se na zagađivanje gasovima koji sa vodom čine kiseline (sumporni oksidi So2 i So3, te dušični oksidi No i NO2 ) boraveći danima i tjednima u atmosferi , djeluju štetno svojim koncentracijama na sastav zraka i na tlo (pojava kiselih kiša) Zagađivanje zraka prirodnim i vještačkim supstancama tetraklor ugljični spojevi dovode do smanjenje ozonskog omotača. Međutim pošto se radi o zraku koji čini atmosferu i koji je podložan dnevnim i sezonskim promjenama stoga ne možemo ovu komponentu životne sredine ( okoliša) promatrati lokalno nego se moramo osvrnuti na globalne efekte i posljedice koje se osjećaju i na lokalnoj razini.

5.2.2. Izvori zagađenja zraka

Prema načinu nastanka izvore zagađivanja zraka možemo svrstati na izvore koji potječu sagorijevanjem fosilnih goriva i njihovih derivata za potrebe vršenja rada i grijanje prostora, zatim saobraćaj (sagorijevanje motornog goriva), tehnološki procesi, spaljivanjem otpada itd. Supstance koje nastaju kao posljedica sagorijevanja ili nusprodukti pri proizvodnim aktivnostima predstavljaju zagađujući materije ili polutanti, a oni su ugljen monoksid, ugljikovodici, čađ koji su produkti nepotpunog sagorijevanja. Produkti posljedica kvaliteta goriva i sirovina, kao i tehnologije sagorijevanja ili proizvodnje: ovdje spadaju prvom redu sumpor dioksid ( So2) koji je posljedica sadržaja sumpora u gorivu ili sirovini, kao i tehnologije sagorijevanja ili tehnologije proizvodnje; dušični oksidi koji nastaju sagorijevanjem dušika iz goriva i atmosferskog zraka, čvrste čestice koje su dio pepela, zatim tu dolaze i nužni produkti sagorijevanja (ugljen dioksid), kao i drugi više atomni gasovi koji nisu klasični polutanti. Svi ovi naprijed pobrojani izvori nazočni su i na prostoru naše općine ali oni nisu toliko izražajni niti mi trenutno raspolažemo sa relevantnim podacima o njihovoj brojnosti, količini emisije pojedinih polutanata, niti imamo pokazatelje njihova



16

negativnog utjecaja na lokalno pučanstvo ( zdravlje), a još manje koliki je njihov udjel u globalnom zagađenju zraka. Na području općine Čapljina nema mjernih stanica za praćenje onečišćenja zraka. Temeljem pokazatelja na mjernim postajama iznad područja općine Čapljina utvrđeno je da su emisije zagađujućih tvari niske i ispod graničnih i preporučenih vrijednosti. Upravo zbog nedostatka bilo kakvih pokazatelja o stanju i kvalitetu zraka neophodno je poduzeti odgovarajuće mjere i aktivnosti na lokalnoj razini da se sukladno svjetskom trendu baziranom na konceptu o održivom razvitku ovom problemu posveti izvjesna pozornost i uvedu osnovna načela i pristup rješavanja istog, što podrazumijeva:

treba nastojati da zrak bude što čišći kako se preporučene i granične vrijednosti ne bi nikada dosegle

potrebno je ciljanim istraživanjima i primjenom spoznaja i tehnika utvrditi mogućnost smanjenja emisija svih izvora onečišćenja zraka

promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika utvrditi lokaciju potencijalnih onečišćivača, te vršiti stalnu kontrolu sukladno

zakonskoj regulativi zahvatom u okolišu ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja gdje

se razina značajnog određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki okoline izvora

Koncept održivog razvoja postavlja pitanje zbog kakvog zadovoljavanja i kojih ljudskih potreba se zrak zagađuje, a kako je i kvalitetan zrak ljudska potreba, tako se neminovno vrši usklađivanje i ljudskih potreba. Ne promatra se samo utjecaj na zrak, nego i na tlo, vodu, biljni i životinjski svijet. Usklađivanje se vrše društvenim i tehničkim mjerama u okviru više sektora, naravno ne zaboravljajući primjenu suvremenih tehnoloških mjera, niti osnovni koncept ograničavanja zagađivanja i zagađenosti. Uvažavanjem opće prihvaćenog koncepta održivog razvoja ima u osnovi glavni značaj i pristup rješavanja zagađenja zraka (smanjenje stakleničnih plinova), te ublažavanju posljedica globalnog zagrijavanja planete Zemlje. 5.2.3. Indikatori kvalitete zraka

Temeljem spoznaje i direktive o kvalitetu zraka i indikatorima kvalitete zraka, te uspostave cjelokupnog monitoringa i katastra zagađivača na području općine, neophodno je poznavati indikatore kako bi se mogla dobiti potpuna slika o stanju i pregledu u oblasti zaštite i zagađivanja zraka kao i da se mogu poduzeti adekvatne mjere za prevladavanje nekih od problema iz ove oblasti. Za našu općinu najnužnije bi bilo pratiti i uvesti stalni monitoring praćenja kvalitete zraka koristeći slijedeće indikatori:

količina kućnih ložišta vrsta i potrošnja goriva za grijanje broj vozila potrošnja goriva



17

emisija zagađujući materija ( SO2,Nox,Co,CO2, itd) praćenje klimatoloških podataka

Poduzeća koja u svom radu emitiraju u zrak čestice koje mogu ugroziti zdravlje ljudi moraju vršiti periodično ispitivanje (jednogodišnje) emisija u zrak na način definiran Pravilnikom o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak. Također obveza je i izvještavati županijsko ministarstvo trgovine i zaštite okoliša o prikupljenim podacima kako je to propisano Pravilnikom o registrima postrojenjima i zagađivanjima. Ovo su samo neki od parametara koji mogu indikativno ukazati na kvalitetu zraka. Obzirom da na području općine nema većih industrijskih postrojenja koji značajnije onečišćuju zrak, praćenjem ovih osnovnih parametara ostvarili bi se preduvjeti za poduzimanjem odgovarajućih preventivnih mjera sukladno njihovoj koncentraciji u zraku .

5.2.4. Sadašnje stanje

Na području općine nema praćenja kvalitete zraka pa nisu ni dostupni podaci koji bi ukazivali na opće stanje kvalitete zraka. Međutim, podaci koji ukazuju na broj vozila, njihovu frekvenciju, potrošnju goriva dovoljno su ilustrativni da govore o eventualnoj promjeni kvalitete zraka u urbanom djelu grada te uz glavne prmetnice M17 i M6, koja dolazi od povećane koncentracije ispušnih plinova automobila. Imajući u vidu puštanje u promet glavnog graničnog prelaza Bijača na koridoru Vc i okretanje saobraćaja na Čapljinu, odnosno na cestovni pravac Ljubuški- Čapljina, te na M17. Planirana trasa autoceste ulazi u područje Općine, iz pravca Mostara, kod naselja Stanojevići. Odatle ide preko Dubravske visoravni prema naselju Bivolje Brdo, koje obilazi zapadno, te pored naselja Ševaš Njive i Krčevine ide preko rijeke Neretve ispod naselja Počitelj, a iznad naselja Dretelj. Preko rijeke Neretve je projektiran dugačak i visok most koji spaja Dubravsku visoravan i istočne dijelove Bekije. Od mosta trase ide slobodnom visoravni do Zvirovića i prema mostu „Studenci“ koji se nalazi na granici Općine. Duljina autoceste preko Dubravske visoravni je oko 15 km, a preko Bekije (zajedno sa mostom preko rijeke Neretve) 8,5 km. Otvoreni, odnosno nedefinirani dio trase autoceste u zoni Počitelja je oko 12 km. U području Općine su projektirana dva čvorišta i to Počitelj i Međugorje.

Za očekivat je pogoršanje kvaliteta zraka na ovom cestovnom pravcu. Slična situacija je i na ostalim prometnicama, a naročiti magistralnom cestom M-17 koja je u ljetnim mjesecima još opterećenija. Ovi podaci ukazuju na potrebu obraćanja veće pozornosti na ovaj segment životne sredine koji svakim danom postaje sve zagađenijim. Popratna pojava uz povećanu frekvenciju vozila ide i povećana razina buke uz povećani intenzitet vibracije što dodatno negativno utječu na čovjeka njegovu radnu sposobnost i kvalitetu života.

Da će biti potrebno uvesti određeni monitoring mjerenja kvalitete zraka, makar osnovnih parametara ukazuje i činjenica da će doći do otvranja djela trase koridira VC i za očekivat je povećanu frekvenciju vozila, a samim time i izduvnh plinova. Dodamo li ovom u sve upitniju kvalitetu goriva koji u sebi sadrži veću količinu Sumpora i



18

Olova od dozvoljenih, još više naglašavaju ovaj problem i nužnost uspostave monitoringa kvalitete zraka nego i kontrolu kvalitete pogonskog goriva od starne nadležnih institucija.

Povećanjem broja vozila u općini kao i povećana potrošnja nafte i naftnih derivata u saobraćaji i poljoprivredi, nameće potrebu stalnog praćenja graničnih vrijednosti parametara kvalitete zraka u svrhu zaštite ljudi i kavalitete života.

Od ostalih zagađivače zraka spadaju kućna i tvornička ložišta. Broj kućnih ložišta na prostoru općine Čapljina se povećao u odnosu na prijeratni period, ali obzirom da se koristi sve više električna energija za zagrijavanje prostorija to je emisija polutanata iz kućnih ložišta znatno manja, te ista ne čine neki veći i ozbiljniji izvor zagađenja zraka. Broj tvornica koje imaju centralna ložišta na naftu su također smanjena i kao takva ne predstavljaju veći izvor zagađenja zraka.

Onaj dio proizvodnih i uslužnih objekata koji je nanovo podignut (izgrađen) većinom koristi električnu energiju kao izvor toplote i ne spadaju u grupu ozbiljnijih zagađivača.Od globalnog zagađenja zraka područje općine nije moguće braniti, ali u korespodenciji sa drugim sektorima (upravljanje otpadom) možemo doprinijeti smanjenju globalnog zagađenja kroz sakupljanje starih frižidera, uređaja za hlađenje kao i drugih postrojenja koji koriste freon kao rashladni fluid. Također, u smanjenju globalnog zagađenja možemo utjecati da se kao rashladni fluid u uređajima i postrojenjima za hlađenje upotrebljava drugi fluid koji neće imati negativan utjecaj na zrak ( smanjenje ozona). Monitoring praćenja kvalitete zraka i koncentracije pojedinih polutanata na području općine nema ali bi bilo poželjno uspostaviti stanicu za praćenje koncentracije pojedinih polutanata u zraku, a uz njih i klimatoloških parametara u cilju dobivanja potpune slike o svim elementima koji utječu na kvaliteta zraka.

5.2.5. Ciljevi i mjere

C1- Uspostaviti monitoring praćenja kvalitete zraka i klimatskih parametara

na kritičnim točkama;

C2- Edukacija i informiranost pučanstva;

C3- Uvođenje programa stimulativnih mjera za gopodarstvenike, škole,

tvrtke koji doprinose poboljšanju kvalitete zraka kroz uvođenje mjera energetske

učinkovitosti;

C4- Korištenje alternativnih izvora energije kroz primjenu energetske učinkovitosti.



19

5.3. Upravljanje i zaštita voda

6.3.1.Uvod

Voda kao prirodni resurs postaje sve značajnija i cjenjenija jer zasigurno postajemo svakim danom svjesniji njene uloge i važnosti u opstanku života na Zemlji. Gledajući na lokalnoj razini voda i vodni resursi su stavljeni u funkciju opskrbe pučanstva dovoljnim količinama pitke vode, za razvoj turizma, korištenje snage vode za proizvodnju električne energije, za razvoja rekreacijskih i sportskih aktivnosti, za navodnjavanje u poljoprivredi itd. Sve ove vitalne funkcije čine osnovu i obvezu svih sudionika i korisnika vode kao prirodnog resursa da vode računa o njenom korištenju, a sve u cilju očuvanja i zaštite ovog nezamjenjivog resursa u ljudskom životu.

6.3.2.Pravni okvir upravljanja vodama

Važeći Zakon o vodama u F BiH donijet je 2006. godine. Ovim Zakonom je određeno da se pod upravljanjem vodama podrazumijeva zaštita voda, korištenje voda, zaštita od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda. Zakonom o vodama su sve površinske vode razvrstane u vode I kategorije gdje je Federacija vlasnik javnog vodnog dobra ovih voda, i vode II kategorije gdje je općina vlasnik javnog vodnog dobra ovih voda, ako nije drugačije propisano županijskim propisima. Zakonom o vodama iz 2006.godine županije imaju obvezu da odredbe županijskih zakona o vodama usklade sa Zakonom. Jedna od ključnih institucija koja učestvuje u procesima bitnim za upravljanje vodnim resursima na području naše općine je Agencija za vodno područje Jadranskog mora koja je između ostalog odgovorna za poslove upravljanja vodama koji se Zakonom o vodama i propisima donesenim na temelju tog Zakona stavljaju u njihovu nadležnost, što uključuje i pripremu planova i programa mjera za vodno područje iz njene nadležnosti. 6.3.3.Riječni slivovi i akumulacije

Upravljanje vodama čini skup odluka, aktivnosti i mjera čija je svrha održavanje, poboljšanje i ostvarivanje potrebnog i održivog vodnog režima na određenom prostoru u skladu sa prirodnim uvjetima, planom, potrebama i mogućnostima. Upravljanje vodama ostvaruje se osobito osiguranjem potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite namjene, zaštitom voda od onečišćenja, uređenjem voda i vodotoka i zaštitom od štetnog djelovanja voda. Vodna područja obuhvaćaju područje jednog ili više glavnih slivnih područja ili njihovih dijelova koji čine prirodnu hidrografsku i vodoprivrednu cjelinu. Slivno područje rijeke Neretve sa dijelom Trebišnjice spada u vodno područje slivova Jadranskog mora. Najveći dio slivnog područja rijeke Neretve nalazi se u BiH, dok se nizinski dio rijeke i ušće nalazi na području Republike Hrvatske.

Ukupna površina slivnog područja rijeke Neretve i Trebišnjice iznosi 12.750 km2, a ukupna duljina rijeke Neretve je oko 225 km. Neretva kroz općinu Čapljina protječe u dužini od oko 21 km. Rijeka ima pritoke: Bregavu (17 km), Krupu (14,7 km) i Trebižat (13 km) koje utječu u glavni vodotok direktno ili indirektno podzemnim kraškim tokovima. Riječni bazen čine propusne karbonatne stijene sa povremenom



20

pojavom nepropusnih stjenskih masa. Posljedica pretežno kraških karakteristika u slivu jeste siromaštvo vegetacije u riječnom bazenu i vrlo malo obradivih površina. Značajne obradive površine su kraška polja koja su uglavnom pogodna za poljoprivrednu proizvodnju iako je većina njih dijelom plavljena u zimskom periodu.

Donji tok rijeke Neretve sa pritokama, Trebižat, Bregava i Krupa omogućile su neograničeno korištenje voda naročito u poljoprivrednoj proizvodnji, što uz ostale uvjete rezultira najraniju proizvodnju voća i povrća. Najveći i najljepši rezervoar vode ovog područja predstavlja Hutovo Blato sa Svitavskim jezerom od 1000 ha vodene površine. Isto je od 1954. godine zaštićeno kao odmorište i zimovalište za migratorne ptice Sjeverne i Srednje Evrope i gnijezdilište rijetkih i ugroženih vrsta. Ukupna površina ovog zaštićenog područja iznosi 7824 ha novi premjer po Prostornom planu (7.411 ha sari premjer) od čega je 3.252 ha vodenih i 4.159 ha kopnenih površina.

6.3.4. Vodoopskrba

Vodoopskrba pučanstva ovog područja vrši se uglavnom iz stalnih izvora i zaobalja rijeke Neretve. Grad Čapljina i naseljena mjesta: Grabovina, Tasovčići, Dretelj, Šurmanci, Struge – Gorica, Dračevo, Višići, Čeljevo i Klepci, Gnjilišta zahvaćaju vodu iz bunara u području Bjelava s desne obale rijeke Neretve. Dio naseljenog mjesta Trebižata koristi vodu izravno iz rijeke Trebižat, a dijelom iz vodo zahvata Bjelava. Zvirovići i Prćavci vodoopskrbu vrše sa izvorišta Studenčice. Dio naselja Svitava, Bajevci i Sjekose koriste vodu iz vodo zahvata Gabela, kao i naseljeno mjesto Gabela i Gabela polje.

Planirano je da sva naseljena mjesta na Dubravskoj visoravni budu obuhvaćena opskrbom vode za piće sa vodozahvata Bjelave. U tom pravcu na vodozahvatu Bjelave rađena su dodatna bušenja u cilju proširenja vodoopskrbe pučanstva i na ova naseljena mjesta. Radi zaštite voda izvorišta Bjelave općinskom Odlukom utvrđena su zaštitna područja sa zonama sanitarne zaštite te ograničenja i mjere provođenja zaštite. Prema stupnju opasnosti od zagađenja i drugih štetnih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta utvrđene su 3 zaštitne zone sa odgovarajućim granicama i režimom zaštite u njima. U skladu sa pravno reguliranim sustavom zaštite trebaju se poduzeti i mjere za njegovo neposredno praktično provođenje što se utvrđuje Programom mjera za zaštitu izvorišta. Program mjera za zaštitu izvorišta treba da sadrži konkretne obveze za izvršenje određenih radnji, nositelje i rokove za izvršenje radnji, izvore i načine njihovog financiranja i mjere koje bi trebalo poduzeti za potpuniju zaštitu izvorišnih prostora.

Iskorištavanje voda u energetske svrhe na ovom području zastupljeno je samo na dijelu voda rijeke Trebišnjice koje prolaze kanaliziranim koritom dužine 65 km i 8 km dugim tunelom pogone reverzibilnu hidroelektranu Čapljina čime je omogućena proizvodnja 620 GWs. Što se tiče rijeke Neretve postoji studija o izgradnji hidroelektrana Skakala, Buna i Počitelj sa ukupnom proizvodnjom 498 GWS. Moramo napomenuti da je i dio Hutova blata izgradnjom melioraciskog sustava Višićka kazeta, odnosno pretvaranje Svitavskog jezera u kompenzaciski bazen hidroektrane Čapljina pridonio boljoj iskorištenosti voda ovog područja u energetske svrhe.



21

6.3.5. Navodnjavanje

Iskorištavanje voda za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta uvjetovano je blizinom vodotoka, dubinom podzemnih voda i pedološkim karakteristikama područja u blizini vodotoka. Vrijedni posebne pažnje su sustavi na Ljubuško -Vitinskom polju. Po funkciji su odvodno – natapni sa zahvatima vode iz korita rijeka; Tihaljina, Mlada, Trebižat i Vrioštica. Voda se razvodi otvorenim kanalima sa navodnjavanjem površinski iz brazda. Manji dio kanala su betonski ili zemljano obloženi, dok većinu, oko 90%, predstavljaju zemljani, neobloženi kanali. Mrežom kanala pokriveno je oko 2500 ha, a sustav je razvijen u više dijelova. Veliki su gubici vode od zahvata do raspodjele vode.

Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta otvorenim kanalima na rijeci Trebižat bilo je veoma izraženo i u Strugama, međutim posljednjih godina zbog slabe iskorištenosti poljoprivrednog tla sasvim je zanemareno. Najjednostavniji, a ujedno i najefikasniji način navodnjavanja poljoprivrednog tla koristi se u donjem toku rijeke Neretve. Izražena visina podzemnih voda omogućila je da se sustavom cijevi i agregata natapa čitava površina tla koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju.

Područje dubravske visoravni je zbog kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta i izuzetno male količine vode za navodnjavanje uvijek predstavljalo pogodan teren za izradu raznih studija za trajno rješenje ovog problema. Posljednji pokušaj je izrada pilot projekta za dubravsku visoravan koji pretpostavlja navodnjavanje poljoprivrednog tla izgradnjom mikroakumulacija na već postojećim lokvama. Pozitivni efekti su već u startu izostali te se odustalo od ovakvog načina navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta i izgradnje drugih mikroakumulacija.

6.3.6. Ribarstvo

Korištenje voda u ribolovne svrhe na našem području predstavljeno je samo sportskim ribolovom kojim se podrazumijeva vršenje ribolova radi osobne razonode i rekreacije. Vode rijeke Neretve, Trebižata, Bregave, te dio voda rijeke Krupe predstavljaju ribolovno područje koje u hidrografskom i biološkom smislu čine cjelinu podesnu za uspješno vršenje sportskog ribolova i unapređenje ribljeg fonda. Korištenje ribljeg fonda u ribolovnim vodama ovog područja obavlja sportsko ribolovno društvo «Bjelave» Čapljina i JP Park prirode «Hutovo blato» na dijelu voda koje obuhvaća Park (Rijeka Krupa do školskog mosta i Sitavsko jezero). Izuzetno teška gospodarska situacija negativno se odražava na rad društva «Bjelave» što se naročito manifestira u pojavi bespravnog ribolova. Ribo-čuvarsku službu obnaša jedan izvršilac koji bez ikakve tehničke opremljenosti nije u stanju da normalno obnaša svoju dužnost, naročito u noćnim satima kada je bespravni ribolov i najizraženiji. U narednom periodu ovome problemu treba posvetiti posebnu pažnju, te u cilju njegova rješenja uključiti u akciju sve čimbenike čija je djelatnost vezana za iskorištavanje i zaštitu voda.

Pojava bespravnog ribolova nazočna je i na prostoru Parka prirode i to najčešće na dijelu Svitavskog jezera. Pored napora koje ulaže Uprava Parka na zaustavljanju i



22

sprječavanju krivolova on je i dalje nazočan na ovom dijelu Parka.

U cilju zaštite ribljeg fonda Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donijelo je pravilnik o odštetnom cjeniku za štetu pričinjenu ribljem fondu po kome se za štetu pričinjenu ribljem fondu u ribolovnim vodama plaća naknada po komadu bez obzira na uzrast i starost.

Sportsko ribolovno društvo i Park prirode koji upravljaju ribolovnim vodama na području općine Čapljina u svom radu moraju biti ažurniji u traženju naknade za štetu pričinjenu ribljem fondu i od pravnih osoba koje u svom proizvodnom ili tehnološkom procesu koriste vodu, te mogu nanijeti štetu ribljem fondu. Sredstva od ribolova i od naknade za načinjene štete ribljem fondu sportsko ribolovno društvo može koristiti samo za unapređenje ribljeg fonda. Ne treba naglašavati da je dio ovih sredstava društvo dužno upotrijebiti za pribavljanje ribolovnih voda u svrhu povećanja ribljeg fonda.

6.3.7. Zaštita i kvaliteta voda

Područje općine Čapljina je izrazito poljoprivredno područje te u proteklom periodu nije bilo zanimljivo za razvoj industrije što predstavlja pozitivnu stranu u očuvanju tla, vode i zraka od zagađenja. Glavne zagađivače voda na ovom području predstavljaju otpadne vode sa divljih odlagališta čiji se broj u posljednje vrijeme sve više povećava. Nesretno rješenje predstavlja lokacija gradske deponije smještene uz sam vodotok rijeke Neretve gdje se izravno u vodotok procjeđuju tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih, fizičkih i bioloških osobina vode. Procjeđivanje ovakvih tvari u vodotok može ograničiti ili onemogućiti iskorištavanje voda u korisne svrhe. Divlje deponije kojih na ovom području ima i previše omogućavaju nekontrolirano unošenje u vode štetnih tvari koje svojim karakteristikama mogu dovesti u opasnost život i zdravlje ljudi,te ugroziti opstanak biljnih i životinjskih vrsta. U dolaznom periodu mora se osigurati što žurniji prekid ove prakse kako bi se spriječilo daljnje zagađivanje voda i već ionako ozbiljno uništenog okoliša, te smanjiti prijetnja zdravlju ljudi.

Proširenje poljoprivredne proizvodnje, naročito plasteničke proizvodnje na poljoprivrednom tla u donjem slivu rijeke Neretve doprinijelo je povećanoj potrošnji sredstava za zaštitu bilja od bolesti i štetočina. Unos pesticida u poljoprivredno tlo vrši se nekontrolirano tijekom čitave godine. Obzirom da nema vremenskog prekida u smjeni povrtlarskih kultura koje se proizvode u zatvorenim prostorima ,to je i količina pesticida koja dospije u vodu putem procjeđivanja značajna (razina podzemne voda je na 3-4 m). Za proizvodnju jedne povrtlvarne kulture na 1000 m2 zatvorenog prostora (rajčica) potrebno 100-120 kg mineralnih gnojiva, te 8-10 kg sredstava za zaštitu bilja od bolesti i štetočina nije teško pretpostaviti koliko se štetnih tvari unese u poljoprivredno zemljište. Naizmjenična zaštita poljoprivrednih kultura i navodnjavanje posredno putem podzemnih voda izravno utječe i na zagađivanje vodotoka rijeka koje se nalaze na ovom području.

Unos pesticida u poljoprivredno tlo može se smanjiti obrazovanjem poljoprivrednih proizvođača, da zaštitu svojih proizvoda vrše samo u optimalnim rokovima i onim sredstvima koja predstavljaju najmanju prijetnju zagađivanju zemlje i voda. Sva



23

dosadašnja predavanja za unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje svodila su se na marketing tvrtki koje su plasirale sredstva za zaštitu bilja preko poljoprivrednih apoteka na ovom području. Ozbiljniji pristup rješavanju ovog problema nije moguć bez učešća stručnjaka iz Županijskih i Federalnih instituta za zaštitu bilja kao i stručnjaka u oblasti zaštite okoliša. Jedan od elemenata zagađenja voda potječe od otpadnih voda koje se izravo ili neizravno podzemnim putem dospiju u vodu. Obzirom da na slivnom području rijeke Neretve nema izgrađenih uređaja za pročišćavanje otpadnih industrijskih i komunalnih gradskih voda to je i logično da je kvaliteta vode upitna i da on varira sukladno protoku i količini. Broj stanovnika koji žive u slivnom području rijeke Neretve iznosi 380.643 stanovnika, a u slivu rijeke Trebišnice 55.628 stanovnika.Prema stupnju onečišćenja i količini emisije zagađenja po vodotocima i slivovima za Neretvanski sliv iznosi 349.016 ES, a za sliv Trebišnjice 57.778 ES. Prema kvaliteti vode, sve rijeke na području čapljinske općine imaju II kvalitetu voda.

6.3.8. Zaštita od voda (poplava)

Zaštita od štetnog djelovanja voda obuhvata aktivnosti i mjere za zaštitu pučanstva i dobara od poplava i odvodnjavanje vode putem hidro-melioracijskih sustava za odvodnjavanje. Radi sprječavanja štetnog djelovanja poplavnih voda poduzimaju se preventivne mjere, grade se i održavaju vodoprivredni objekti za zaštitu od poplava, uređuje režim velikih voda i poduzimaju druge mjere za zaštitu od štetnog djelovanja voda. Zaštitne vodoprivredne objekte predstavljaju nasipi, obalne utvrde, uređena korita vodotoka, odvodni kanali, obodni kanali za zaštitu od vanjskih voda, brane sa akumulacijama, ustave i drugi objekti za zaštitu od erozija i bujica. Zaštitnim vodoprivrednim objektima upravljaju javna poduzeća za vodna područja u skladu sa svojim planom i kriterijima o održavanju vodoprivrednih objekata i brinu se o njihovom očuvanju, održavanju i namjenskom korištenju.

U pogledu zaštite od poplava karakteristična su područja uz donji tok rijeke Neretve i Trebižata gdje se problemi zaštite od poplava rješavaju kombinacijom reguliranja korita, izgradnjom nasipa, izgradnjom akumulacija za izravnavanje protoka i usmjerenom eksploatacijom šljunka.

Vodoprivredne objekte za poplavno područje Čapljine i Hutova čine:

a. Desni obrambeni nasip uz rijeku Neretvu Čapljina–Mogorjelo, površine 22.164,00 m2, izgrađen 1996. godine,

b. Desni obrambeni nasip uz rijeku Neretvu Čapljina–Mogorjelo, obloga od betonskih prizmi površine 4.112,00 m2, izgrađen 1966. godine,

c. Desni obrambeni nasip uz rijeku Neretvu Struge–Gabela, površine 67.530,00 m2, izgrađen 1981. godine,

d. Desni obrambeni nasip uz rijeku Neretvu Struge–Gabela, parapetni potporni zid površine 3.289,00 m 2 izgrađen 1981. godine

e. Desni obrambeni nasip uz rijeku Neretvu Gabela–Metković, površine 56.123,00 m2, izgrađen 1971. godine,



24

f. Lijevi obrambeni nasip uz rijeku Neretvu Klepci–Tresana površine 256927 m2, izgrađen 1978. godine,

g. Lijevi obrambeni nasip uz rijeku Neretvu Čeljevo–Višići–Tresana, betonski parapetni zid površine 2.940,00 m2, izgrađen 1978. godine,

h. Desni obrambeni nasip uz rijeku Krupu površine 157.780,00 m2, izgrađen 1961. godine,

i. Lijevi obrambeni nasip uz rijeku Krupu površine 74.373,00 m2, izgrađen 1963. godine,

j. Desni obrambeni nasip uz rijeku Bregavu površine 19.619,00 m2, izgrađen 1962. godine,

k. Nasip uz obodni kanal Dračevo–Svitava površine 125.092,00 m2, izgrađen 1963. godine,

l. Obodni kanal Dračevo–Svitava, površine 182.937,00 m2, izgrađen 1963. godine

Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava na vodotocima općine Čapljina obuhvaća vodotoke i bujice sliva Neretve, Trebižata, Bregave i Krupe. Inundacijski pojas na vodotocima štiti se u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda. U inundacijskom pojasu zabranjeno je obavljati radnje kojima se može pogoršati vodni režim i povećati stupanj ugroženosti od štetnog djelovanja voda.Na plavnim područjima ne može se graditi niti izvoditi bilo kakvi radovi koji spriječavaju protok vode. Odlukom donesenom u mjesecu rujnu 2002. godine Vlada Federacije BiH je pravo upravljanja i uporabe na zaštitnim vodoprivrednim objektima na području općine Čapljina, Mostar-Jug, Ljubuški i Grude prenijela na Javno poduzeće «Vodno područje slivova Jadranskog mora» Mostar. Sukladno Odluci Javno poduzeće dužno je objekte koje mu se prenose na upravljanje i uporabu održavati u funkcionalnom stanju i koristiti prema njihovoj naravi i namjeni. Na svim zaštitnim objektima koji se nalaze u inundacijskom području zabranjeno je vršiti radnje koje mogu nepovoljno utjecati na njihovu namjenu i stabilnost.

Problemi

Nepostojanje uređaja za pročišćavanje kanalizacijskih otpadnih voda u gradu, kao i u slivnom području rijeke Neretve.

Slaba ili nikakva zaštita od postojećih ili potencijalnih zagađivača voda i izvorišta.

Nedovoljna iskoristivost vodnog potencijala kao resursa za uzgoj slatkovodnog ribarstva.

Nedostatak cjelovitog mjerenja i praćenja kvalitete vode pojedinih vodotokova.

Nepostojanje registra zagađivača po obujmu i vrsti zagađenja. Neodgovarajuća lokacija gradske deponije i nekontrolirano odlaganje otpada.



25

Prioriteti

Izvršiti izmještanje gradske deponije sa lokacije u Adi Načiniti registar zagađivača Prići boljem korištenju voda kroz akva kulturu Uspostaviti cjeloviti monitoring praćenja kvalitete vode na svim vodotocima

Ciljevi

Smanjiti zagađenje površinskih i podzemnih voda iz stacionarnih izvora Osigurati zaštitu izvorišta i vodozahvata pitke vode Omogućiti bolje korištenje vode kao prirodnog resursa

Opći ciljevi

C1 - Integralni pristup upravljanja vodnim resursima

C2 - Usuglašavanje zakonske regulative sa EU

C3 - Uspostava monitoring



26

5.4. Upravljanje i korištenje tla

5.4.1. Uvod

Tlo spada u osnovne prirodne resurse, odnosno sa vodom i zrakom te živim svijetom

sačinjava jedinstven eko-sustav. Tlo je ograničeni prirodni i teško obnovljivi resurs.

Primarna funkcija tla je proizvodnja hrane i sirovina. Međutim tlo se koristi i za druge

namjene izvan sfere poljoprivrede i šumarstva, kao što su izgradnja naselja,

industrije, putova, za eksploataciju sirovina, za odlaganje otpada itd. Sukladno svojoj

osnovnoj namjeni i funkciji možemo govoriti o slijedećim funkcija tla:

Ekološka funkcija tla Tehnička funkcija tla

Kroz ove funkcije prožimaju se razne djelatnosti i načini uporabe ovog ograničenog

resursa koji svakim danom postaje sve manje ali i sve važnije sa aspekta unapređenja

poljoprivrede i nekih drugih grana ljudske djelatnosti kojima je osnovni medij tlo.

Obzirom na višestruke funkcije tla, osvrnut ćemo se na ekološke i tehnološke

funkcije tla koje se očituju u slijedećem:

produkcija biomase u poljoprivredi i šumarstvu, mogućnost transformacije organskih i mineralnih sastojaka, tlo je sastojak velikog broja organizama koji žive u tlu i na tlu.

U tehnološke funkcije dolaze:

izgradnja svih infrastrukturnih objekata, kao izvor raznih sirovina, izvor dobivanja energije, kao geogeno i kulturno nasljeđe.

5.4.2. Stanje na području

Promatrajući u ovom kontekstu područje općine Čapljina možemo govoriti o

zastupljenosti i strukturi zemljišnih površina koje izgledaju ovako:

Godina 1991.g 2012.g Ukupne površine 256,35 km2 256,35 km2

Poljoprivredno (obradivo) 15.143 ha 14.473 ha Pašnjaci 9.058 ha 9.000 ha Livade 1.150 ha 1.000 ha Vinogradi 671 ha 393 ha Voćnjaci 460 ha 380 ha Vrtovi i oranice 3.804 ha 3.700 ha Šumsko zemljište 7.621 ha 7.000 ha

Tablica strukture tla po namjeni



27

Sam zemljišni fond koji srećemo na području čapljinske općine ima svoju jasnu

strukturu i sastav sukladno orografskim karakteristikama područja (klima, nagib,

nadmorska visina). U geološkom, geomorfološkom i hidrološkom pogledu područje

općine Čapljina može se podijeliti na dva različita rajona, koji se međusobnom znatno

razlikuju u pogledu njihove pedosfere. Temeljem tog razlikujemo slijedeća područja:

Aluvijalna ravan, Karstne ( kraške) površine.

Na aluvijalnoj ravni obrazovala su se različita hidromorfna tla:

Aluvijalna ili fluvijalna (fluvisol), Močvarno – glejna (euglej), Niski treset.

Na kompleksu krasa obrazovala su se tla sukladno matičnom supstratu:

Na flišnom supstratu a. Sirozemi b. Rendzine c. Smeđa tla

Na supstratu krečnjaka i dolomita d. crvenica e. Antropogena tla se sreću u području aluvijalne ravni i kraške

površni. Ova tla su izmijenila svoja prvobitna svojstva pod utjecajem primjene raznih hidrotehničkih i agrotehničkih mjera.

5.4.3. Pritisci na tlo

Ono što je važno naglasiti u ovom dijelu jeste činjenica da su pojedina tla izložena sve većem korištenju i destrukciji koja se prvenstveno odnosi na tla sa visokim bonitetom, što je pokazatelj negativnog i lošeg pristupa upravljanja i korištenja tla. Generalno uzevši može se konstatirati činjenica da se glavni problemi oštećenja tala odnose na:

Gradnja naselja, Izgradnjom industrijskih i drugih objekata, Odlaganjem otpada, Površinska exploatacija (pržina, šljunak, treset). Izgradnja puteva

Za potpuno sagledavanje problema vezanih za oštećenje tla mogu se izdvojiti 4

osnovne grupe procesa, koji u osnovi dovode do smanjenja ili uništavanja osnovnih

funkcija tla:

Infekcija tla Kontaminacija tla Devastacija tla Destrukcija tla



28

Infekcija tla - ukazuje na nazočnost štetnih bakterija, virusa, parazita koji preko tla mogu izazvati infekciju ljudi životinja

Kontaminacija tla - označava unošenje raznih zagađivač u tlo kao što su teški metali, spojevi sumpora, kisele kiše, razne vrste otpada, pesticidi, mineralna gnojiva itd. Trenutno jedan od najčešći oblika oštećenja tla koji se izražava kroz intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju odnosi se na povećanu uporabu pesticida u plasteničkom načinu proizvodnje ranog povrća. Višekratna smjena povrtlarskih kultura tijekom jedne godine u plasteničkoj proizvodnji povlači i povećan broj tretmana pesticidima, opet u ovisnosti od kulture. Uslijed intenzivnog tretiranja i čestog uzimanja prevelikih doza pesticida, neminovno dovodi do povećanja kontaminacije tla. Radi bolje preglednosti i sagledavanja stanja kontaminiranosti pojedinih tala, odnosno velike uporabe pesticida po pojedinim kulturama u narednoj tabeli dat ćemo pokazatelje onih kultura koje su najzastupljenije u sadnji i uzgoju na našem području, te iste usporediti sa količinama pesticida po kulturi i na temelju usporednih podataka doći do pokazatelja kontaminiranosti naših tala.

Tablica strukture povrtlarske proizvodnje

Naziv kulture Način uzgoja/ otvoreni u ha

Zatvoreni/ plastenik U ha

Paprika 50 100 Rajčica 30 50 Krumpir 200 5 Kupušnjače 80 5 Salata 30 120 Blitva 1 10 Mrkva 1 Špinat 20 20 Luk 1 2 Bijeli luk 1 Krastavac 1 50 Grah mahuna 5 10 Ostalo povrće 50 30



29

Tablica količine kemijske tvari koja se koristi u proizvodnji po pojedinim kulturama

po ha.

KUPUS – proizvodnja u polju Naziv zaštitnog sredstva

Količina po ha Aktivna tvar po ha Ukupna količina akt.tvari po ha

Volaton 40 kg 5% 2 kg Previcur 1 l 70% 700 gr Dithame 10kg 80% 8kg Dipterex 1kg 80% 800gr Actellic 1 l 50% 500gr Goal 3 l 68% 680 gr Ukupno 56 kg 12,68 kg

PAPRIKA – proizvodnja u zatvorenom prostoru

Naziv zaštitnog sredstva

Količina po ha Aktivna tvar poha Ukupna količina akt. tvari po ha

Volaton G10 20 kg 10 % 2kg Dithane M 45 20 kg 80% 16kg Previcur 3,2 l 70% 2,24 kg Enovit 1kg 70% 700gr Actellic 50 2 l 50% 1 kg BasudinWP 40 1 l 40% 400 gr Aliette 1,6 kg 80% 1,28 kg Antracol Cu 3 kg 63% 1,89 kg UKUPNO: 51,8 kg 25,51 kg

VINOVA LOZA

Naziv zaštitnog sredstva

Količina po ha Aktivna tvar po ha Ukupna količina akt.tvari po ha

Cuprablau 12 kg 37% 4,44 kg Oleoultrcid 4 kg 45% 1,8 kg Thiodan E 350 1l 35% 350 gr Poliram Df 2 kg 80% 1,6 kg Ridomil Gold MZ 5,4 kg 68% 3,7 kg Tilt 250 EC 1,8l 25% 450gr Chromosul 80 1l 80% 800 gr Switch 62,5 WG 0,5 l 25% 125 gr UKUPNO: 27,7 kg 13,265 kg

Iz ovih tabličnih prikaza vidljivo je stanje kontaminiranosti naših poljoprivrednih tala, a kad ovom dodamo i količine umjetnog gnojiva koje dolaze po jednom ha površine (200 kg dušika, 340 kg fosfora i 300 kg kalija), onda dolazimo do stvarnih i upozoravajućih pokazatelja u kakvom se stanju nalaze i čime su opterećena naša poljoprivredna tla. Navedene vrijednosti su prosječne što ne znači da se one mogu uvećavati ili smanjivati ovisno od napada štetnika i bolesti.



30

Degradacija tla u užem smislu riječi označava oštećenje tla uslijed korištenja u poljoprivredi, a posljedice se izražavaju kroz promjenu strukture, promjenu poroznosti i stagnaciji gornjih voda i dr.). Destrukcija tla označava fizičko nestajanje tla, a izražava se kroz površinske eksploatacije, izgradnja naselja, industrijskih objekata, odlaganje otpada i dr.). Međutim promatrajući destrukciju tala na području općine Čapljina možemo govoriti o dvije osnovne grupe destrukcije: I grupa - trajno isključenje tla iz proizvodnje, II grupa - privremeno isključenje tla iz proizvodnje . Destrukcije tla kao najteži vida oštećenja tla ,dovodi to trajnog gubitka tla. Upravo ovaj vid oštećenja tla izražen je posljednjih deset godina i na prostoru naše općine, a uzrokovan je:

Izgradnjom naselja, Izgradnjom industrijskih i drugih objekata, Odlaganjem otpada, Površinska eksploatacija (humusa, pržina, šljunak, treset). Izgradnja puteva

Kroz destruktivne pojave nestalo je ukupno cca 197 ha raznih tipova tla. Ovo su neke približne vrijednosti jer stvarnih podataka nema, a koje bi u svakom slučaju trebalo imati u buduće. Ovi pokazatelji su tim prije upozoravajući zbog same činjenice što je vremenski okvir za nastanak tla veoma dug i spor to i proističe još veća obveza svih korisnika tla da maksimalno vode računa u korištenju tala u pojedine svrhe i namjene. Tim prije što je za stvaranje jednog cm tla na krečnjačkim stijenama kakva je većim djelom naša općina, potrebno je proteći 1000 godina, odnosno za 10 cm – 10 000 godina, dok na ostalim geološko-petrografskim supstratima računa se da je potrebno za nastanak od 1 cm period od 250 godina.

U tabličinom prikazu dati su lokaliteti i približne količine tla koje je pretrpjelo destrukciju.

Kultura Vrsta tla Količina u ha

Livade pržinasta, fluvisol 7 ha (Tasovčidi)

Oranice smeđa tla 15 ha (Tasovčidi, 6 ha, Klepci 6 ha)

Šume i šikare crvenica i rendzina 50 ha (Opličidi i Domanovidi, Hotanj)

Močvarno tlo tresetna tla 10 ha (Prebilovci, Gnjilišta)

Aluvijalno fluvisol 15 ha (Deponija i Ada u koritu rijeke Neretve)

Katastarski tipovi crvenice 100 ha (Zvirovidi)

U K U P N O 197 ha

Tablica količine i vrste izvršene destrukcije tala u razdoblju 1990. - 2012.g.

Pored destrukcije poljoprivrednog zemljišta došlo je do smanjenja i šumskog zemljišta njegovom prenamjenom za povedanje poljoprivredne proizvodnje ili trajnog otuđenja-destrukcije, podizanje naselja, izgradnja puteva, požarišta. Problemi i uzroci

Poljoprivredno tlo na području općine se ne vrednuje kao trajan prirodni resurs koji ima višestruku funkciju, pa sukladno toj činjenici dat ćemo neke osnovne funkcije



31

ovog tipa tla i naznačiti glavne uzroke ovakvog stanja. Poljoprivredno tlo jedan od primarnih resursa koji treba da omogući i poboljša ukupnu socio-ekonomsku situaciju u ruralnom djelu općine. Resurs putem kojeg se uz male poticaje može najbrže smanjiti ukupnu nezaposlenost i stvoriti uvjete za brži gospodarski razvoj. Nizak stupanj obrazovanja o značaju tla za održivi razvoj cijele općine, nepostojanje sustavnog monitoringa tla, nepoznavanje stupnja kontaminiranosti tla sa aspekta proizvodnje ekološki prihvatljive hrane.

Ciljevi i mjere

U cilju očuvanja zemljišnog fonda potrebno je primjenjivati slijedeće mjere zaštite, a one se mogu definirati kao :

C1 - Donijeti i usuglasiti Zakonsku regulativu koja će osigurati kvalitetniju kontrolu, zaštitu i uporabu tla.

C2 - Institucionalno jačanje upravljanja i korištenja tla kroz unapređenje eko-proizvodnje.

C3 - Izvršiti bonitiranje tala u cilju održivog upravljanja i korištenja.

C4 - Uspostava sustavnog monitoringa i edukacije na svim razinama.

Pozitivne smjernice

Pored negativnih čimbenika o destrukciji tla ima i svijetlih primjera, a to su:

Donošenje prostornog plana općine Čapljina u kome su točno definirane zone i kategorije poljoprivrednog zemljišta

Korištenje predatora u poljoprivrednoj proizvodnji otvara nove mogućnosti smanjenja upotrebe insekticida u zaštiti bilja

Biološko oprašivanje (bubamarama) u oplodnji rajčice uveliko će smanjiti korištenje stimulatora za vještačku oplodnj


(LEAP)

OPĆINE ČAPLJINA 5.5. Upravljanje prostorom

5.5.1.Uvod

Općina Čapljina se ne može nazvati tipičnom za područje BiH. Niti po prirodnim uvjetima i mogućnostima, niti po uvjetima urbanog razvoja. Općina leži na četiri rijeke: Neretvi, Trebižatu, Bregavi i Krupi , kao i na presjecištu dva magistralna pravca M-17 i M-16.Teren je 50% brdovitog kraškog sastava, a 50% je nizina. Tlo je izrazito kvalitetno za intenzivnu poljoprivrednu djelatnost, kako doline rijeke Neretve, tako i Dubravska visoravan. Čak i brdoviti dio u dobroj mjeri se može koristiti za uzgoj vinove loze i duhana. Klima je blago kontinentalna sa izrazitim utjecajem mediteranske klime. 5.5.2. Postojeće stanje Što se tiče planskog uređenja prostora, Čapljina se može pohvaliti činjenicom da je prvi planski akt GUP (Generalni urbanistički plan) donesen još davne 1962. godine i od tada se, prvo za uže područje grada, a zatim i za cjelokupno područje općine, donosi urbanistička dokumentacija. Tako je izlaskom Zakona o prostornom uređenju 1974. godine, inicirana izrada i usvajanje «Urbanističkog plana Čapljina 2000» što je uz prethodne urbanističke i manje regulacione planove, dalo fizionomiju današnjeg grada Čapljine. Osim toga, vodilo se računa o prigradskim i seoskim naseljima, i štitili su se koridori planiranih prometnica i zaštitni pojasevi postojećih, kao i zaštitni pojasevi vodotoka. Planovima su bile određene zone gradnje, zaštitne zone, poljoprivredne i industrijske zone. Međutim, ni ti planovi nisu riješili kvalitetno problem otpadnih voda, kao ni problem odlaganja i uklanjanja čvrstog otpada. Već tada se utvrdilo da je problem otpada izuzetno zahtjevan i da za njegovo rješavanje treba izdvojiti značajna sredstva, kojih po pravilu nikada nije bilo dovoljno. Protekli rat je te probleme naglasio i mnogostruko uvećao. Veći dio predratnih industrijskih kapaciteta je van uporabe, što bi moglo navesti na pomisao da se uz mnoge negativne posljedice, desilo bar nešto pozitivno – smanjilo zagađenje. Ali nije baš tako. Ti kompleksi zjape prazni, ne uređuju se, i vrlo često postaju odlagališta određenog otpada, što bitno utječe na izgled grada i stanje zagađenosti. Pojedini objekti ili cijela naselja su tijekom rata oštećeni ili u cijelosti devastirani. Danas te razvaline stoje kao « rane » na licu grada i njegove okoline i teško će se riješiti. Pučanstvo tih naseljenih mjesta je tijekom rata raseljeno i nije stvar samo u popravci objekata već u ukupnom životu u naselju. Da bi ono dobilo svoju fizionomiju: uređene prometnice, uređene vrtove sa cvijećem, zasađene bašče, i kao najvažnije, trebaju ljude i djecu. Objekti se mjestimično popravljaju, a naselja i dalje djeluju sablasno pusto i neuredno.



33

Pritisci na okoliš

Pritisci koji se ispoljavaju na okoliš uzrokovani prostornim planiranjem koje mora odgovoriti na sve zahtjeve i potrebe čovjeka u njemu, očituje se kroz planiranje prostora za ( stanovanje, rekreaciju, sport, kulturne sadržaje i drugo) koje će stvoriti jedan ambijent ugodan za život, uklopljen u prirodne karakteristike područja. S druge strane na području općine oformljena su potpuno nova naselja za ljude koji su izrazili želju za trajnim opstankom na ovim prostorima, ali se nije vodilo dovoljno računa o zadovoljenju svih infrastrukturnih problema ( rješenje otpadnih voda). Uz ovo većina novih naselja nastala je na ranije visokovrijednom poljoprivrednom tlu i samo je prividno riješen problem osiguranjem osnovne infrastrukture: prometnice, elektrike, telefona i vode. Uz glavne prometnice grade se poslovni objekt, u 95% većinom trgovačka poduzeća s ogromnim krovnim i manipulativnim površinama, kao skupljačima vode bez planskog rješenja površinskih, tehnoloških i fekalnih otpadnih voda , koja na kraju završavaju u tlu , odnosno vodotoku. Ne rješavanje problema odvodnje otpadnih voda u prijašnjim naseljenim mjestima, pa ni u onom dijelu gdje bi po zakonu o vodama moralo se riješiti pitanje odvodnje kanalizacione mreže ( Dretelja ) nije došlo do značajnijih pomaka. Slična situacija i pristup rješavanja kanalizacionih otpadnih voda u novim naseljima (Tasovčići, Klapci, Bobanovo i Suškovo selo, Bivolje brdo) nije ništa bolja, uslijed nedostatka financijskih sredstava . Izgradnja naselja i objekata bliže gradskom središtu koja imaju mogućnost priključka na postojeću gradsku kanalizaciju planski su pokriveni.Veliki broj novoizgrađenih individualnih stambenih objekata problem zbrinjavanja kanalizacionih voda našao je u izgradnji propusnih septičkih jama, ali iste su većinom propusne, što dovodi do zagađenja podzemnih voda. Zagađenja površinskih i podzemnih voda su postala globalna i nije ih moguće rješavati zasebno, posebice ako su gradovi i općine povezane rijekama, a sastav tla im je ovakav kakav je na području naše i susjednih općina, tada je zagađenje nemoguće «zadržati» na svome području. Rijeke Neretva ,Bregava i Trebižat stižu već zagađene na naše područje, a njihove vode napuštaju našu općinu još zagađenije ,ali i dalje u II bonitetnoj klasi. Eksploatacija šljunka i drugog materijala iz vodotoka, i sječa u obalnom području mogu se obavljati jedino u funkciji zaštite i reguliranja vodotoka, zaštite i održavanja obale i obalo utvrde. Međutim, danas imamo nekontroliranu sječu uz samu obalu, što izaziva eroziju priobalnog tla i nekontroliranu eksploataciju šljunka, u čemu sudjeluje i samo Vodoprivredno poduzeće, koje bi trebalo da obuzdava i kontrolira nepravilnu eksploataciju prirodnih dobara.

Prioriteti

Kada su u pitanju vodotoci i zaštita izvorišta, neminovno se postavi pitanje nadležnih poduzeća po Zakonu, da se brine o uređenju i održavanju obala i stanju vodotokova, te osiguranju i uspostavi zaštitnih zona vodocrpilišta. Najveći je problem nepostojanje kanalizacione infrastrukture u seoskim naseljima uz prioritetnu akciju rješavanja odvodnje kanalizacionih voda naseljenog mjesta Dretelj.



34

Probleme ove vrste s kojima se suočavaju i druge općine treba rješavati u najtješnjoj suradnji sa susjedima – Stolac, Čitluk, Međugorje, Ljubuški, Neum, uključujući i susjednu državu Republiku Hrvatsku. Međutim, promatrajući urbanizam kao multidisciplinarnu djelatnost, tada se moramo složiti da se niti jedan segment ljudskog življenja ne može zaobići i njega treba inkorporirati u zadani prostor čuvajući njegove karakteristike, te na taj način možemo kvalitetno da rješavamo probleme kroz planiranje i uređenju prostora. Stoga u buduće treba ažurirati postojeće planove, od Prostornog do regulacionih planova. Usklađivanje prostornih planova sa segmentom očuvanja okoliša potrebno je osigurati kroz dosljednu primjenu zacrtanih zakonskih normi po pitanju osiguranja minimalnih uvjeta stanovanja i slobodnog prostora. Osim planova i normativa kojima se uređuje i štiti prostor, potrebno je razvijati i stimulirati službe nadzora i kontrole provedbe usvojenih i zacrtanih planova.

Ciljevi i mjere Cilj upravljanja prostorom je da čovjeku osigura što kvalitetniji životni i radni prostor, kao i sve ono što se nalazi između ta dva pola, zabava, rekreacije, opskrbe, promet i sl. Stoga svi moramo biti uključeni u zaštitu prostora koji nas okružuje, da vodimo računa da on izgleda ljepše, čistije i urednije. A to se postiže stalnom edukacijom i upozorenjima, edukacijom od najranije dobi. Ekologija je ta kategorija koja treba integrirati sve djelatnosti i dati viziju razvoja i ponuditi planiranja prostora kroz jedan sveobuhvatan integralan pristupu rješavanja problema. Opći ciljevi C1. Integralni pristup upravljanja prostorom C2. Prostorno uravnotežen i održivi razvoj urbanog prostora C3. Prostorno uravnotežen i održivi razvoj ruralnih područja C4. Eduakcija i uključivanje javnosti u proces planiranja



35

5.6. Gospodarsvo i okoliš

5.6.1. Uvod

U općini Čapljina, mali je broj dugoročnih, ekonomskih i socijalnih problema riješen (utjecaj rata je neminovan čimbenik u svemu tome). Trenutno u općini ima uposleno 4.100 djelatnika, (što čini svega 15% od ukupnog broja stanovnika), dok je neuposlenih 1.300, prema podacima iz Zavoda za statistiku. Zapošljavanje radno aktivnog stanovništva i njegovo veće angažiranje u svim tijekovima društvene reprodukcije, dolazi u red najprioritetnijih zadataka razvojne orijentacije u navedenom razdoblju. To podrazumijeva stvaranje takve materijalne osnove koja će omogućiti zapošljavanje prirasta radno aktivnog stanovništva, stanovništva trenutno neuposlenog, kao i većeg broja razvojačenih branitelja. Gospodarstvo općine Čapljina trenutno djeluje kroz dva oblika vlasništva, i to javni – državni i privatni sektor. Sa sjedištem na području naše općine, posluje preko 600 poslovnih subjekata. Poduzeća posluju bez kreditnih sredstava, što dalje ima za uzrok ne investiranje, neuposlenost i stagnaciju. U procesu privatizacije, koji je još uvijek u tijeku, privatizirano je dvanaest poduzeća putem Javnog poziva za upis dionica, dva putem Javnog natječaja – licitacije, te jedno putem Međunarodnog tendera. Izgradnja novih i restrukturiranje postojećih objekata infrastrukture bitna je pretpostavka dinamičnog razvoja. To je istovremeno i jedan od bitnih mjesta za prerastanje već postojećih nukleusa razvoja u snažnije proizvodne organizacije koje mogu inicirati brži razvoj drugih djelatnosti. Programi koji mogu osigurati proizvodnju zdrave hrane traže ekološki čiste prostore, povoljne klimatske uvjete i ljudske resurse, a mi ih imamo. Na tim osnovama može se razvijati i prerađivačka industrija.

5.6.2. Gospodarski izvori i uvjeti Prema detaljnijim analizama istraženog i potencijalnog stanja kategorija prirodnih uvjeta, i prirodnih resursa, došlo se do zaključka da općina Čapljina raspolaže sa izrazito značajnim i visoko frekventivnim, te ekonomski značajnim resursima u poljoprivredno proizvodnim površinama, manje šumsko proizvodnim, izrazito tehnološki značajnim, mineralnim i građevinskim sirovinama i materijalima, voćno proizvodnim površinama, ribljim sadržajima u vodama na području općine, pernatom i ostalom divljači u simbiozno zaštićenim područjima u kompleksu Parka prirode «Hutovo Blato» i oko ostalih rijeka, značajnim količinama površinskih i podzemnih voda, koje su podesne za opskrbu raznih potreba za vodom, vrlo blagim i osunčanim krajolikom i sa izrazito bogatim kulturno povijesnim naslijeđem. Poljoprivreda i šumarstvo su danas zastupljeni povećanim ulaganjima i razvojem plasteničke proizvodnje i pčelarstva, te hiperaktivna proizvodnja biljnih kultura u sklopu Šumarije Karaotok Čapljina. Od građevinskog materijala i sirovina eksploatira se šljunak i pijesak iznimne kvalitete. Poznato je da na području općine postoje i značajna nalazišta treseta, ali prava



36

istraživanja do sada nisu sprovedena na ovom planu. Bogatstvo voda, Čapljini, pored športskog i privrednog ribolova, pružaju mogućnost rekreativnog i relaksivnog zdravstva i turizma, zbog temperature u površinskim slojevima voda. Neposredna blizina mora, te Marijanskog svetišta u Međugorju, i Parka prirode «Hutovo Blato», pogoduje razvoju stacionarnog turističkog gospodarstva, specijalnih znanstvenih istraživačkih institucija i fakultativno obrazovnih institucija najviše razine. Vrlo organizirano poljoprivredno tržište, najveća «Veletržnica voća i povrća» u BiH, Tasovčići, uz značajne poljoprivredno proizvodne kapacitete osigurava razvoj najintezivnijeg sustava roba poljoprivredne proizvodnje.

5.6.3. Poljoprivredne površine

Ukupno poljoprivredno tlo po morfologiji, topografiji, te pedološkim, hidrološkim i ekološkim osobinama je izrazito dobro, ali struktura korištenja nije odgovarajuća. Naime, pod obradivim površinama je samo 4.914,2 ha, pod livadama 1.150 ha, a pod pašnjacima 8,980 ha. Aluvijalna karbonatna tla općine Čapljina su u velikoj prednosti jer se nalaze u teritorijalnim zonama koje se mogu navodnjavati. Uz obilje sunčane energije čini ih pogodnim za najintenzivniju biološko industrijsku proizvodnju bilo kojih poljoprivrednih kultura. Obzirom na sadašnje i potencijalne vrijednosti tla, potrebito je zaštititi od uporabe u bilo kakve nepoljoprivredne svrhe. Daljnji razvoj poljoprivrede, odnosno agroindustrijskog kompleksa, na ovom području uvjetovan je u znatnoj mjeri i primjenom čitavog niza mjera ekonomske politike, kao što su sustav i politika cijena, politika zaštitne proizvodnje, investiciono kreditna politika, poreski sustav i drugo. Planski period treba da osigura uvjete za daljnji razvoj poljoprivredne proizvodnje, pogotovo jer je proizvodnja hrane svrstana među prioritete. Uz poljoprivrednu proizvodnju sa visoko akumulativnim kapacitetima, potrebno je organizirati i radno intenzivnu proizvodnju koja bi omogućila prihvat radne snage.

Način korištenja poljoprivrednog zemljišta (Land Use) Način korištenja zemljišta prikazan je na grafu 8., iz čega je vidljivo da na neplodno zemljište otpada 7.569 ha što čini 30,49% od ukupne površine zemljišta. U ovu kategoriju spadaju prometnice, kamenjari i šumska zemljišta. Pašnjačka zemljišta nismo mogli izdvojiti iz ukupne mase neplodnog zemljišta, odnosno, vizualno ih prikazati kao zasebnu kategoriju. Izdvajanje pašnjačkih površina iz ukupne bilance zemljišta je značajan problem, ne samo kod nas, jer se najčešće ova kategorija zemljišta preklapa sa ostalim kategorijama.

Prema statističkim podacima iz 1991. god. u općini je bilo 8.980 ha pod pašnjacima ili 36% od ukupne površine. Na vodene površine otpada 10,75% teritorija (Neretva sa pritokama i park prirode „Hutovo blato). Treća po površini je kategorija potencijalnog zemljišta koja čini gotovo 10% ukupne teritorije općine (Grafikon 8 i 9).



37

Distribucija zemljišta prema načinu korištenja

7589

8980

1288,7

626,5383

161

2455

488

2676,5

246

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

neplodno pašnjaci obradivo voćnjaci vinogradi plastenici potencijalno urbano vodene

površine

močvara

način korištenja (land use)

ha

Grafikon 8

Izvor: vlastiti izvor GIS, 2008. god., FAZ Mostar, 2011.

Način korištenja zemljišta-struktura u %

30,49

36,07

5,18

2,521,54

0,65

9,86

1,96

10,75

0,99

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

35,00

40,00

neplodno pašnjaci oranice voćnjaci vinogradi plastenici potencijalno urbano vodene

površine

močvara

kategorije

%

Grafikon 9



38


Od ukupnog obradivog zemljišta (4.914,2 ha) na obradivo zemljište koje je prema ortofoto snimkama iz 2008. god. u procesu proizvodnje (oranice, voćnjaci, vinogradi, plastenici) otpada ukupno 2.459,2 ha (50,04%) a na potencijalno obradivo zemljište otpada 2.455 ha (49,96%). Potencijalno obradivo zemljište trenutno se koristi kao pašnjak ili livada, ili se uopće ne koristi. Dakle, došlo je do spontanog prevođenja katastarske kulture više vrijednosti (oranica-njiva) u katastarsku kulturu niže vrijednosti (livada-pašnjak) što je sa aspekta gospodarskog razvoja negativan proces. S druge strane, ovaj proces ne mora biti nužno negativan ako se gleda sa aspekta zdravstvenog stanja zemljišta, plodoreda i sl. U svakom slučaju podatak da se od raspoloživog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju 50% ne koristi je vrlo značajan.

Tablica 10.Struktura obradivog zemljišta

Red.br. Opis stavke Površina (ha) Postotak (%)

1 oranice 1,288.70 26.22%

2 voćnjaci 626.50 12.75%

3 vinogradi 383.00 7.79%

4 plastenici 161.00 3.28% 5 Ukupno: 2,459.20 50.04% 6 Potencijalno 2,455.00 49.96%

7 SVEUKUPNO: 4,914.20 100.00% Izvor: vlastiti izvor GIS, FAZ Mostar, 2011.



39

Struktura obradivog zemljišta

26,22

12,75

7,79

3,28

49,96

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

oranice voćnjaci vinogradi plastenici potencijalno

kategorija zemljišta

ha

Grafikon 10


Treba istaknuti da je 50% potencijalnog zemljišta zapravo neobrađeno i da u tome leži ogroman potencijal budućeg razvoja poljoprivrede u općini.

5.6.4. Šume i šumske površine

Iz stanja na samom terenu može se pretpostaviti da je područje općine Čapljina nekada imalo veću pokrivenost šumama, ali uslijed povijesno socioloških odnosa i ljudskog nemara postepeno su potiskivane. Iako šumska zemljišta na teritoriju općine nemaju poseban gospodarski značaj, ona su ipak značajna sa stanovišta reguliranja hidrografskih prilika, klime, erozije i drugih zaštitnih oblika djelovanja šume. Radi toga postojeće šumske površine, iako ne mogu služiti proizvodnji drvne mase, treba zaštititi i obnavljati. Neophodno je također naglasiti, da šuma ili neki drugi tip vegetacije sličan šumi, npr. nasadi voćaka, predstavljaju najbolji način korištenja stjenovitih površina. S obzirom da na kamenjaru, na stjenovitim površinama, veliki dio površine zauzimaju stijene, šumskim drvećem, posebno preko krošnje koristi se i ona sunčana energija koja bi padala na kamenjar i ostala neiskorištena. Od šumske vegetacije zastupljene su šume vrba, topole, te ostale površine hrasta medunca, hrasta sladuna i dr.



40

5.6.6. Mineralne i ne mineralne sirovine

Na području općine Čapljina zastupljeni su bitumen, treset, pijesak i šljunak. Do sada su vršena određena manja istraživanja i konstatirano je ležište treseta u području Svitavskog i Hutova Blata, bitumen u području Gabele, te šljunka i pijeska nizvodno od Čapljine uz rijeku Neretvu. Rezultati dosadašnjih istraživanja upućuju na opravdanost daljnjih istraživanja u smislu utvrđivanja exsploatacionih rezervi i ekonomske opravdanosti njihove eksploatacije.

5.6.8 Malo i srednje gospodarstvo

5.6.8.1. Osnovni čimbenici razvoja

Prirodna bogatstva imaju značajnu ulogu u gospodarskom razvoju jednog područja. Taj značaj prirodnih čimbenika je nazočan i u razvoju općine Čapljina. Na području općine nalaze se značajni privredni resursi: mineralne sirovine, vode – površinske i podzemne, poljoprivredno tlo, klimatske pogodnosti i dr. U prostoru općine poljoprivredno zemljište predstavlja snažan privredno gospodarski potencijal razvoja, tako da je poljoprivreda jedan od glavnih, ako ne i glavna gospodarska djelatnost i osnovni izvor prihoda pučanstva. U individualnom sektoru zastupljenost i značaj poljoprivrede su i dalje izuzetni, s obzirom na pogodnost za razvoj poljoprivrede koje vladaju na ovom području i time izbacuju općinu u red najpogodnijih za razvoj ove djelatnosti u državnim okvirima.Pučanstvo je prvorazredan čimbenik gospodarskog razvoja svakog područja, budući da se javlja u funkciji potrošača i u proizvodnoj funkciji. Za ostvarenje proizvodnje veoma je značajan aspekt pučanstva kao proizvođača, njegova brojnost, posebno njegova socijalno ekonomska struktura, učešće aktivnog i radnog kontingenta u ukupnom broju pučanstva, pismenost i stručna kvalifikacija radnika, njihove radne navike i slično. Na području općine trenutno živi preko 27.000 stanovnika.

5.6.8.2. Globalna koncepcija gospodarskog razvoja Na osnovu načelnih karakteristika za općinu Čapljina je karakteristično da se za navedeni period gospodarski razvoj bazira na bržem razvoju poljoprivrede i turizma kroz malo i srednje poduzetništvo. U tom smislu neophodno je efikasnije rješavanje problema neuposlenosti, modernizacije postojećih i podizanje novih kapaciteta, potpunije usklađivanje potreba gospodarstva i procesa obrazovanja kadrova, te brži razvoj osobnog rada sredstvima u svojini građana i u individualnom sektoru poljoprivrede. Sa sigurnošću se može reći da općina Čapljina ima izrazite komparativne prednosti za razvoj turizma i ugostiteljstva. Međutim, ostvareni su skromni rezultati, mada su na ovom području lokalitet Mogorjelo, Park prirode «Hutovo Blato», Gabela – Troja, blizina Marijanskog svetišta u Međugorju, te blizina morske obale i odlična prometna povezanost sa širim područjem. Poljoprivredna proizvodnja je osnovu za opskrbu pučanstva i odgovarajućih prerađivačkih kapaciteta, zatim značajan čimbenik povećanja izvoza i izvora prihoda. Pored do sada postignutih značajnih rezultata na



41

razvoju poljoprivrede, ova djelatnost je bremenita i određenim problemima, koji se moraju rješavati u određenom planskom periodu. Zbog toga poljoprivrednoj proizvodnji treba pokloniti veću pažnju u narednom planskom periodu, te ubrzati njenu dinamiku razvoja i iskoristiti izvanredne komparativne prednosti poljoprivredne proizvodnje. U razvoju prometa osnovna orijentacija u navedenom periodu trebala bi biti na razvoju cestovnog prometa, koji će se zasnivati prije svega na većoj iskorištenosti raspoloživih kapaciteta i povećanju kvaliteta prometnih usluga. 5.6.8.3. Struktura stalnog pučanstva U razvoju pučanstva i društva u cjelini veoma je važna starosna struktura pučanstva, posebno struktura stanovništva prema obilježju radne sposobnosti. Naime, potrebno je dobiti informacije o ukupnoj radnoj snazi i potrebama za radnim mjestima. Osim poznavanja starosne strukture pučanstva prema radnoj sposobnosti, za razvoj pučanstva i društva u cjelini, neophodno je raspolagati i projekcijama pučanstva na nivou predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i studentskog kontingenta stanovništva. Prema dostupnim podacima po popisu iz 1981.g na području općine Čapljina živjelo je 26.032 stanovnika od toga 12.685 muškaraca i 13.347 žena. Sam grad brojao je 6.367 stanovnika. Sadašnji broj stanovnika na području čapljine procjenjuje se oko 27.882 podaci nisu sigurni, jer zbog ratnih dešavanja i migracije pučanstava došlo je do značajnijih oscilacija u broju, a naročito tijekom posljednjeg perioda kad je ostvaren intenzivniji povratak u Čapljinu. Od toga 13.635 muškaraca i 14.247 žena. U gradskom središtu Čapljina živi oko 7.461 stanovnika sa BDP od 5.328,56 zauzima 44 mjesto na razini BIH. Na području općine ima uposlenih 3.447 radnika (što čini svega 15% od ukupnog broja pučana), dok je neuposleno 2.989 osobe od čega 1555 žena (SB HNŽ veljača 2013). Prema statističkoj evidenciji samo na birou za zapošljavanje u veljači 2013 godine nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u općini Čpljina bilo je 1169/od toga 634 žene. Po stručnoj spremi najveći broj je osoba s KV 1146/514 žene i SSS 893/516 žena. U veljači 2013 godine zaposlenje je našlo 52 osobe od toga je 22 žene i strukturom kvalifikacije NKV- 4 osobe, KV–13/4 žene, SSS-12/4 žene, VŠS-6 osoba, VSS-17 osoba. Zanimanja koja su prevladala odnose se na poljoprivredu lov i ribolov 3 osobe, građevinarstvo 5, trgovina 9, poslovne usluge 5, javna uprava 5, zdravstvo socijalan skrb 2, Ostale javne, društvene , socijalne i osobne usluge 2 osobe. Osnovnim obrazovanjem obuhvaćeno je 2219 djece, od I-IV razreda obuhvaćeno je 1023 djece, a od V-VIII razreda obuhvaćeno je 1196 djece. Srednjim obrazovanje pohađa 762 učenika u 32 odjela. Broj studenata se kreće oko 500 – 600 u zavisnosti od godine do godine. 5.6.8.4. Infrastrukturni sustavi



42

Promet Dugoročni program razvoja općine je sastavni dio programa razvoja prometa države, koji bi u narednom periodu trebao davati prednost modernizaciji putne mreže i povećanju gustine lokalnih putova. U skladu sa takvim opredjeljenjem na području općine daljnjim razvojem prometne infrastrukture treba osigurati efikasna zadovoljenja potreba transporta, odnosno ostvarivanje definirane koncepcije društveno ekonomskog razvoja općine. Putna infrastruktura Na daljnji razvoj općine Čapljina znatno će utjecati realizacija najznačajnijih planiranih državnih putnih prometnica. Izgradnja auto-putova, te modernizacija postojećih magistralnih i lokalnih putova znatno bi pridonijela povećanju mobilnosti pučanstva, bržoj razmijeni dobara, bržoj razmijeni informacija, prodoru i širenju kulturnih vrijednosti. Ovo bi se posebno odrazilo i na razvoj turizma na području općine koja svojim prirodnim ljepotama privlači mnoge domaće i strane turiste. Analizom pokrivenosti teritorije općine sa linijama javnog prometa, dolazi se do zaključka dovoljne pokrivenosti, kako na lokalnim linijama, tako i na međunarodnim autobusnim linijama. Željeznička infrastruktura Najznačajniji zahvat u razvoju željezničke infrastrukture na području općine Čapljina i južnog dijela Bosne i Hercegovine, predstavljala bi modernizacija pruge uz otvaranje novih mogućnosti u putnom prometu. Uloga željeznice bila bi od ogromnog značaja za promet gravitacionog područja, a ona bi osobito došla do izražaja u razdobljima nepovoljnih vremenskih i prometnih prilika za druga transportna sredstva (nesigurne vremenske prilike, sezonske gužve u cestovnom, zračnom i pomorskom prometu. Za razvoj turističkog gospodarstva potrebno je osigurati brz, udoban i komforan željeznički prijevoz putnika. Pritisci na okoliš Pritisci na okoliš kroz ovu vrstu privredne djelatnosti očitovali bi se prije svega u uporabi tla za izgradnju saobraćajnica, zatim od vozila u kretanju i od rashodovanih vozila . Gubitak tla za izgradnju infrastrukturne mreže putova na području općine jako je mali, jer sve aktivnosti su se odnosile na sanaciju ( asfaltiranje) starih putova. Dio tla koji je trajno izgubio svoju vrijednost, a izgubljen je kroz izgradnju putne infrastrukture u naseljenim mjestima u Bobanovom, Suškovom naselju, zatim prilazni putovi u naselju Tasovčići, Hotanj i Klepci. Od ostalih pritisaka u svakom slučaju treba istaknuti povećan broj automobila i na količinu ispušnih plinova ( koji zavise od kvaliteta uporabljenog goriva). Ovaj pritisak na okoliš je moguće smanjiti kroz zabranu kretanja vozila bez katalizatora, zatim uporabom pogonskih goriva po europskim standardima.



43

Pritisak od rashodovanih vozila je sve više nazočan u okolišu i stvara ružnu sliku krajobraza, ali uz selektivno sakupljanje i presovanje kao sekundarne sirovine može se smanjiti ovaj utjecaj na okoliš.

Prioriteti

Razviti saobraćajnu mrežu sukladno strateškim odrednicama razvoja općine. Favorizirati okolinski prihvatljive vrste pogonskog goriva uz pojačanu

kontrolu ispušnih plinova. Prići sekundarnom i organiziranom sakupljanju željeza

Ciljevi Uspostaviti kontrolu i monitoring pogonskih goriva i preći na selektivni način sakupljanja otpada. 5.6.8.5. Elektroenergetska mreža – izvori električne energije

Na području općine izgrađena je PHE Čapljina kao dio hidro energetskog sustava sliva rijeke Trebišnjice. Ova elektrana je izgrađena u I etapi kada i HE Trebinje I i II, te HE Dubrovnik. Usporedo sa gradnjom i eksploatacijom ovih hidroelektrana nastavilo se intenzivno istraživanje i projektiranje objekata za iskorištenje voda na širem slivu rijeke Trebišnjice. Radi se o korištenju voda gornjih kraških polja koje u prirodnim uvjetima samo djelomično pripadaju slivu. To su uglavnom poplavne vode kraških polja koje otječu podzemnim kraškim kanalima u pravcu Bregave, Bune i Bunice. Hidro energetska rješenja slivova rijeke Neretve i Trebišnjice predstavljaju osnovnu tehničku pretpostavku za ovladavanje voda, koja je jedan od važnih prirodnih resursa ovog područja. Vodoprivredni i energetski objekti igraju sve značajniju ulogu kao pokretači gospodarskog razvoja, a optimalno korištenje i čuvanje vodnih resursa postaje jedan od ključnih čimbenika razvoja svakog područja.

Pritisci na okoliš Hidro energetski objekti vrše pritisak na okoliš u segmentu stvaranja velikih vodenih akumulacija uz trajni gubitak vegetacijskog pokrivača i smanjenje ukupne biološke raznolikosti područja. Pritisci se javljaju i kroz promjenu vodnog režima u nizvodnom djelu , što ostavlja velike posljedice na brojnost i stanje ribljeg fonda. Ove posljedice su izražene na području HEČ , radom Ustave ispuštanjem vode iz kompenzacionog bazena dolazi do dnevne oscilacije vode u rijeci Krupi, a potom i na cijelom Deranskom jezeru. Također, posljedice rada hidroelektrana osjećaju se i na slivu rijeka Neretve, naročito u ljetnim mjesecima kad se razina vode u Neretvi spusti ispod biološkog minimuma, a uzrok takvom stanju je zadržavanje vode u akumulaciji Jablanica na maximalnim kotama. Daljnji pritisci na okoliš bi se mogli očitovati kroz izgradnju brana oko Počitelja i brane u Dračevu , što u svakom slučaju treba dobro razmotriti u kontekstu dugoročnog korištenja hidropotencijala.



44

Prioriteti

Neravnomjerno ispuštanje vode iz akumulacionog jezera Svitava i Jablanica dovodi do promjene režima voda u rijeci Krupi i Neretvi. Dnevne, naročito ljetne oscilacije vode treba uskladiti s potrebama održivosti močvarnog i vodenog ekosustava, a nadasve u cilju zaštita ribljeg fonda na području Hutova blata, rijeke Neretve i njenih pritoka. Također, usuglasiti sa Elektroprivredom ljetne minimume Neretve sa dozvoljenim i propisanim biološkim minimumom, sa ciljem očuvanja ribljih plodišta i očuvanja ukupnog živog svijeta u Neretvi, kao i zadržavanje potrebne razine podzemnih voda.

Ciljevi:

Racionalno i izbalansirano, biološki prihvatljivo korištenje i upravljanje vodnim resursima.

5.6.8.6. Šumarstvo U razradi ekonomskih uvjeta za razvoj šumarstva i poljoprivreda potrebno je, kao i kod ostalih bitnih karakteristika stanja i perspektive razvoja, odvojeno tretirati:

područje kojim gazduju državne organizacije, izdvojena područja krša.

Tijekom proteklih nekoliko godina naglašen je značaj opće korisnih funkcija šuma i njihov utjecaj na razvoj nekih gospodarskih grana i oblasti, a naročito na čuvanje životne sredine. Međutim, nešto dalje od općih konstatacija nije se otišlo. Znatan dio koji pridonosi svemu tome je i neriješena zakonska regulativa iz oblasti šuma. Dvojaki karakter koristi od šuma ispoljava se u brizi, koja je posebno naglašena u posljednje vrijeme, da se šume trajno očuvaju i da se osiguraju opće korisne funkcije šuma, a to su: Šuma kao zaštitnik zemljišta od erozija, regulator režima voda, proizvođač čistog i pročistač zagađenog zraka, zaštitnik gradova i naselja od pretjerane buke, prostor za liječenje, oporavak i rekreaciju, regenerator plodnosti zemljišta i šuma kao kategorija u oblasti razvoja turizma , te niz drugih funkcija šume.

Pritisci

Od pritisaka koje se reflektiraju na stanje šumskih ekosustava u prvom redu bi istakli česte pojave požara u ljetnim mjesecima koji i onako oskudnu vegetaciju makije i gariga pretvara u pustoš i kamenjar. Pored požara, daljnji vid pritiska na šumske ekosustave javlja se uništavanje poplavnih šuma na području Ade koja je uvjetovana exploatacijom šljunka, odlaganjem otpada i exploatacijom tla od strane poduzeća koja su ovlaštena za vršenje ove djelatnosti, a usputno i od nesavjesnih pojedinaca. Uz ove pritiske izražena je i bespravna sječa drvne mase u brdskim dijelovima, pa i na području Parka prirode.



45

Sve ove pojave imaju za cilj smanjenje ukupnih površina pod šumom, kao i smanjenje ukupne biološke raznolikosti danih staništa.

Prioriteti

Prioritetne akcije u ovome segmentu trebale bi se odvijati na rekultivaciji Ade uz uklanjanje i zatvaranje gradske deponije otpada, te definiranju exploatacije šljunaka unutar dozvoljenih gabarita korita rijeke Neretve, a koji neće narušiti osnovne karakteristike vodenih ekosustava.

Ciljevi

Izvršiti rekultivaciju i sanaciju Ade kroz stavljanje prostora u svrhu razvoja sportsko rekreativnih sadržaja kao i djela Ade na lijevoj obali Neretve.

5.6.8.7. Poljoprivreda Poljoprivredna djelatnost na području općine, u privatnom vlasništvu imala je sekundarni karakter, dok na društvenim poljoprivrednim površinama kojima upravljaju poduzeća «Plantaže i Staklenici poljoprivreda proizvodnja je primarna. Međutim u današnjim uvjetima privređivanja kad je industrijska proizvodnja svedena na minimum, poljoprivreda i poljoprivredna proizvodnja na privatnom posjedu poprima sve karakteristike primarne proizvodnje. Jedino je ovo djelatnost gdje se proizvodi gotov finalni proizvod, te koja u budućnosti ima i najveću perspektivu razvoja i ulaganja kao strateška odrednica općine kroz razna kreditna ulaganja i poticaje. Prestankom rata na području općine broj domaćinstava i članova koji se bave intenzivnom proizvodnjom voća i povrća više nego se udvostručio, naročito plastenička proizvodnja. Okretanje pučanstva prema poljoprivredi treba tražiti u nestanku i gašenju prijeratnih firmi (Energoinvesta, Unisa, i dr.) koji su zapošljavali najveći broj ljudi, kojima je danas jedini način opstanka povratak na poljoprivredu. Razvoju poljoprivredne proizvodnje treba tražiti i u otvaranju veletržnice u Tasovčićima koja je u mnogome stimulirala poljoprivrednu proizvodnji kroz siguran plasman proizvoda. Stimulativne mjere od strane vlade još više potenciraju pojedine segmente razvoja i ulaganju poljoprivrednu proizvodnju i zasigurno je očekivati i značajnije pomake u daljnjem povećanju poljoprivredne proizvodnje.

Pritisci na okoliš

Pored svih pozitivnih kretanja u ovoj grani privrede ipak nazočni su i odgovarajući pritisci na okoliš koji se u prvom redu očituju kroz povećanju uporabu pesticida koja se izražava kroz kontaminaciju tla i kontaminaciju prehrambenih proizvoda, kroz kontaminacija tla umjetnim vrstama gnojiva, zatim uporaba i plasman genetički modificiranih proizvoda i zagađenje tla raznim parazitima i bakterijama i drugo. Svi ovi



46

pritisci više ili manje utječu na stanje i kvalitetu pojedinih medija kao što su tlo, voda, zrak, a oni posredno na zdravlje, odnosno kvalitetu životne sredine.

Prioriteti U prioritetne akcije i mjere išle bi uspostava monitoringa kroz praćenje primjene i uporabe pesticida, kontrola kvalitete hrane, primjena i efekti uporabe genetski modificirane hrane, praćenje stanja i kvalitete vode i niz drugih mjera koji će prije svega biti u funkciji prevencije i zaštite zdravlja ljudi. Ciljevi

Razvijati i poticati ekološki prihvatljivu poljoprivrednu proizvodnju, Smanjiti i zabraniti proizvodnju i prodaju genetski modificirane hrane, Ostvariti monitoring pri uporabi pesticida kroz kontrolu proizvoda.

5.6.8.8. Turizam Čapljinsko područje obiluje baznim, prirodnim, materijalnim, kulturno povijesnim i organizacijskim osnovama za razvoj skoro svih grana turizma. Od grana turizma vrijedno je spomenuti slijedeće grane:

1. Boravišni turizam 2. Izletnički turizam 3. Vikend turizam 4. Tranzitni turizam 5. Kulturni turizam 6. Športsko rekreativni turizam 7. Zdravstveni turizam 8. Lovni i ribolovni turizam 9. Seoski turizam, te 10. Društveni – konferencijski turizam

Na planu materijalne izgradnje evidentna je nužnost proširenja i komfornijeg uređenja smještajnih kapaciteta. Specijalna proizvodnja najraznovrsnijih roba i predmeta isključivo za turističku potrošnju – domaći suveniri, ručni radovi, lokalni specijaliteti, jela, pića i dr., bitan je element u postizanju viših turističkih standarda.

Pritisci na okoliš

Turizam kao privredna grana koliko god mi težili njegovom povećanju on sa sobom nosi i određene pritiske na okoliš koji se izražava kroz povećanu količinu otpadaka, prekomjernu exploataciju prirodnih resursa mimo dozvoljenih kapaciteta (lov i ribolov), zatim trajni gubitak prirodnih površina pretvorenih u ugostiteljske objekte ili



47

izgradnjom sportsko-rekreacijskih objekata, zatim branjem ili sakupljanjem zaštićenih biljaka životinja i drugo. Uza sve ovo na turizam moramo gledati u funkciji promocije, edukacije, zaštite, unapređenja i razvoja prostora, i kao takav ima svoje opravdanje i uporište u očuvanju i promociji područja.

Prioriteti Otvoriti nove mogućnosti za razvoj svih grana turizma uz preferiranje izletničkog, seoskog, sportsko–rekreacijskog i kulturnog turizma.

Ciljevi

Turizam u funkciji razvoja i smanjenja nezaposlenosti

Opći ciljevi

C1 - Zdravstveno pouzdana proizvodnja uz promet proizvoda i usluga na tržištu,

C2 - Racionalno korištenje resursa,

C3 - Favorizirati okolinski prihvatljive vrste goriva,

C4 - Poticaj razvoja ruralnog turizma i ekološki prihvatljive poljoprivrede.

5.7. Prirodno nasljeđe

5.7.1. Zaštićena područja

Zaštideno područje na prostoru čapljiske opdine je Hutova blata koje se trenutno nalazi u kategoriji Parka prirode. Temeljem Uredbe o zaštiti prirode i odluke Vlade HB-HZ (Narodni list HR-HB br.:45/95) formirano je JP Park prirode «Hutovo blato» koje upravlja ovim prirodnim resursom. Po ovoj Uredbi kategorija Parka prirode podrazumijeva prostorno prirodno ili dijelom kultivirano područje sa naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. U Parku prirode su dozvoljen djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožava njegova uloga i bitno značenje. Ostalih zaštidenih područja nema, mada je dana inicijativa i uvršten u konačan prijedlog NEAP-a za BIH da rijeka Trebižat i područje neumskog zaljeđa sa Vjetrenicom se stave u odgovarajudi režim zaštite kao područje od iznimne prirodne, geološke, speološke i hidro-geološke vrijednosti. Pri uspostavi novih zaštidenih područja potrebno je koristiti opde prihvadenu metodologiju kao i pri redefiniranju pojedinih kategorija, ali i razvijati vlastitu metodologiju, koja bi bila u potpunosti usklađena sa stanjem biološke raznolikosti i njenih potreba za trajnim očuvanjem. Sukladno novom pristupu zaštite i korištenja prirodnih vrijednosti IUCN (Svjetska udruga za zaštitu prirode) namede novi pristup upravljanja zaštidenim područjima, uvažavajudi načela održivog razvoja. Stoga je neminovno pridi novom konceptu zaštite i korištenja prirodnih resursa. Slijededi pozitivne pristupe upravo se na području Parka



48

implementira program međunarodne zajednice «Laife» koji ima za cilj uspostaviti i kreirati novu politiku korištenja močvare Hutovo blato. Sigurno je da de budude upravljanje prostorom biti na tragu i u suglasnosti sa svjetskim standardima i IUCN klasifikacijom zaštidenih područja. U tom pravcu vidimo i bududnost Hutova blata kao projekta koji de omoguditi trajnu zaštitu močvarnih staništa ali i omoguditi uravnoteženi razvoj lokalne zajednice u pogledu razvoja znanstvenog, edukacijskog, sportsko–rekreacijskog i ruralnog turizma, te biti nosilac razvoja turizama cijele opdine pa i šire. U ovom kontekstu Hutovo blato mora biti nosilac zaštite, unapređenja i razvoja edukacijskog, izletničkog, znanstvenog, vizionarskog, rekreacijskog turizma na području Čapljine.

5.2.2. Uloga zaštićenih područja u sprječavanju istrebljenja vrsta

Uspostava određenih zona zaštite na danom području zavisi prvenstveno od stanja očuvanosti samog područja i zadovoljenja uvaženih kriterija za uspostavu određene kategorije zaštite koja mora biti u korelaciji sa ostalim korisnicima prostora. Zaštićena područja su prije svega u funkciji očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i ona su jedina metoda kojom možemo trajno očuvati prirodne vrijednosti područja koje se stavlja u zaštitu. Zaštićena područja čine okosnicu sveukupne zaštite i ključnu kariku ekološke mreže koji predstavljaju utočišta i spremnike biološke raznolikosti. Trenutno na prostoru čapljinske općine pod zaštitom se nalazi oko 4500 ha u kategoriji Parka prirode, mada je intencija da se površina poveća, a koja ima za cilj očuvanje estetskih, prirodnih, povijesno-kulturnih i odgojno-obrazovnih vrijednosti područja, te rijetkih i endemičnih vrsta. Po važećoj Uredbi o zaštiti prirode postoji sedam kategorija zaštite, a novim prijedlogom Zakona o zaštiti prirode planirane su kategorije: Prirodno zaštićeno područje, Nacionalni park, spomenik prirode i zaštićeni pejzaž. Međutim ono što je strateška odrednica NEAP-a, jeste povećanje područja pod efektivnom zaštitom i uspostava novih zaštitnih zona uz uvažavanjem svih osobenosti i specifičnosti prostora i okruženja u kom se on nalazi. Područje rijeke Trebižat je područje koje je NEAP-om planirano da se stavi u adekvatnu kategoriju zaštite, upravo zbog velike biološke raznolikosti, zatim hidro-geološkog sastava terena, hidrološkog potencijala, estetsko-obrazovnih mogućnosti, kulturno-povijesnog i turističko- rekreacijskih mogućnosti čini područje vrijednim da se očuva u svom prirodnom ambijentu. Imajući u vidu širinu kraškog područje sa nizom špilja i bogatstvom podzemne flore i faune rijeka Bregava predstavlja još jedan prirodni fenomen, ali i važan hidrološki sustav za ukupno očuvanje flore i faune Hutova blata koje se prehranjuje vodom iz rijeke, te je potrebno raditi i na proširenje zaštite i na ovu rijeku. Prostor izvodno od Počitelja tretira se kao prostor kojeg obuhvata delta Neretve, te u širem kontekstu dešavanja i uspostavljanja cjelovitog i integralnog upravljanja ovim prostorom zaštita biološke raznolikosti zasigurno mora biti postavljena u prvi plan.

5.7.3. Biološka raznolikost 5.7.3.1 Uvod



49

Biološka raznolikost označava varijabilnost među živim organizmima iz svih izvora uključujući, inter aliad, morske i druge vodene ekosustave i ekološke komplekse čiji su oni sastavni dio; ovo uključuje diverzitet unutar vrsta, između vrsta i ekosustava «Convention on Diversitety» (Swanson, 1997.g). Biološka raznolikost se odnosi na raznolikost među živim organizmima i ekološkim kompleksima u kojima se oni javljaju. Diverzitet se može definirati kao broj različitih tema i njihova relativna frekvencija. Upravo biološka raznolikost predstavlja najbolji indikator promjena okoliša kako na lokalnom, regionalnom, tako i na globalnom planu. U cilju očuvanja biološke raznolikost na lokalnom planu prije svega treba tražiti u osnovama i globalnih direktiva i smjernica koje su donošene u sklopu svjetskog Programa za zaštitu okoliša UN (UNEP) koji je poduzeo aktivnosti o zaštiti biološke raznolikosti: 1992.g. na Konferenciji u Rio de Ženeiru proklamirana je Konvencija o biološkoj raznolikosti koju je do 4.svibanja 1993.g. potpisalo 168 zemalja, a 29 prosinca 1993.g Konvencija je stupila na snagu. Bosna i Hercegovina se nalazi pred potpisivanjem.

Na preporuku zemalja potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti, Generalna skupština UN rezolucijom broj: 49/II 9 od 19. studenog 1994.g. proklamirala je 29. prosinaca “Dan biološke raznolikosti “. Osnovni smisao i preporuka Konvencije o biološkoj raznolikosti je usvajanje i provođenje u djelo načela održivog razvoja koji je postavio tri cilja:

Zaštita biološke raznolikosti Održiva uporaba komponenti biološke raznolikosti Podjednaka raspodjela koristi dobivenih uporabom genetičkih resursa

Od međunarodnih dokumenata koji preferiraju očuvanje biološke raznolikosti je i Bernska konvencija koja govori o zaštiti divljih vrsta i prirodnih staništa, stupila na snagu 1982.g. BiH je treba retifikovati. Osnovni cilj je zaštita flore i faune i njenih staništa kao i poticanje međunarodne suradnje među zemljama potpisnicama u rješavanju prekograničnih problema, sa posebnim naglaskom na zaštiti ugroženih i ranjivih vrsta i njihovih staništa, a posebno migratornih vrsta. Područje delte Neretve (čapljinski dio općine) koji se tretira kao jedinstven prostor u pogledu zaštite migratornih vrsta, uvršten je u prekogranične pilot projekte od strane međunarodne zajednice koji potiču očuvanje ovog prostora i migratornih vrsta. Habitat direktivu Europske komisije (EC Habitats Directive 92/43/EEC) koja govori o konzervaciji prirodnih i polu prirodnih staništa i staništa divlje flore i faune, te omogućava razvoj mreža specijalnih zona za konzervaciju koje su označene kao Natura 2000. Ova direktiva ima za cilj da kombinira interes za zaštitu ugroženih vrsta sa širim interesom za zaštitom i unapređenjem staništa. Evropska ekološka mreža pod nazivom (EECONET) ima za cilj konzervaciju ekosustava, staništa i vrsta koja imaju europski značaj uz unapređenje ekološke zbliženosti kontinenata. IUCN Akcioni plan za zaštićena područja ima za cilj razvoj adekvatne, efikasne, dobro organizirane mreže zaštićenih područja u Europi putem predlaganja niza preporuka za akcije koje trebaju poduzeti lokalne vlasti i drugi subjekti ka



50

uspostavi novih zaštićenih zona radi uspostave i identifikacije potreba šireg regiona u cilju poboljšanja upravljanja prostorom te stvaranja klime podrške javnosti neophodne za uspjeh provedbe zaštite u zaštićenim područjima.

5.7.3.2. Značaj biološke raznolikosti

Biološka raznolikost ili biodiverzitet se realizira u prostornom i vremenskom kontinuitetu kao rezultat evolutivnih procesa, kroz tri razine: genetičkom, specijskom i ekosustavnom. Genetički diverzitet podrazumijeva ukupan broj i ukupnu raznovrsnost gena sadržanih u biljkama, životinjama, gljivama i mikroorganizmima na Zemlji. Specijski diverzitet obuhvata ukupan broj organskih vrsta na zemlji. Ekosustavski diverzitet označava ukupnu raznolikost staništa i biocenoza. Znanstveni značaj: veliki broj vrsta na planeti do danas nije otkriven niti naučno opisan. Samo mali broj biodiverziteta planete zemlje (2–5%) je poznat, dok se broj ekoloških, bio gegrafskih ili uopće bioloških poznatih organizama kreće se između 1.400.000 i 1.800.000, ali je njihovo poznavanje vrlo površno. Primarni zadatak biologa, ekologa te drugih znanstvenika i institucija je prije svega lokalno upoznavanje živog svijeta na području općine Čapljina čija vrijednost i brojnost su djelomično valorizirane, te čine podlogu i obvezu za jedan studijski pristup identifikaciji svih mogućih oblika i vrsta. Praktični značaj: mnoge biljke i životinje su predmetom svakodnevne ishrane pučanstva, zatim čine osnovu u prerađivačkoj, prehrambenoj, tekstilnoj, drvnoj industriji. Unapređenje kulturnih i baštinjenih vrsta moguće je na osnovu postojećeg biodiverziteta. Biološka raznolikost čini izvor materijala za revitalizaciju i rekultivaciju antropogeno narušenog krajolika. Ekonomski značaj biološke raznolikosti zasniva se prije svega na valorizaciji biološko vrijednih vrsta i staništa i njihovo stavljanje u funkciju ekonomskog razvoja. Međutim, očuvanje biološke raznolikosti bez sumnje traži nove budžete, što će biti moguće kroz nova zakonska rješenja o zaštiti okoliša i zaštiti prirode i mogućnosti osnivanja eko-fonda na razini općine, županije i federacije, uz potpisivanje međunarodne Konveencije o biološkoj raznolikosti stvorili bi se uvjeti za veće ekonomsko valoriziranje biološke raznolikosti. Estetski značaj biološke raznolikosti ogleda se u činjenici da biološka raznolikost nije prost zbir raznolikosti oblika i pojava, nego podrazumijeva ekološki sklad i funkcionalnost, koja se ostvaruje kroz dinamički proces. Sveukupna raznolikost posebnosti, koja oličenje vrhunskog jedinstva stvaralaštva prirode, predstavlja neophodan estetski i etički kvaliteta života. Etički značaj biološke raznolikosti leži u činjenici da pravo pitanje morala nije opredjeljenje „za čovjeka“ ili za biološku raznolikost, već odgovornost generacija koje sudbinu biološke raznolikosti drže u svojim rukama, da naslijeđene prirodne resurse ostave budućim generacijama.

5.7.3.3. Osnovne karakteristike biološke raznolikosti



51

Obzirom na površinu koju zahvata čapljinska općina od 249 km2 uz orografske karakteristike terena, veliku raznolikost ekosustava (močvarni, hidrološki, podzemni, kraški itd.) možemo zasigurno konstatirati da je područje čapljinske općine jedno od najbogatijih područja biološke raznolikosti, te stoga ne čudi činjenica da je prostor delte Neretve uvršten u svjetski registar područja sa najvećom biološkom raznolikošću (drugo područje po bogatstvu u Europi). U prilog ovoj konstataciji idu tvrdnje dosadašnjih znanstvenih i stručnih istraživanja koja su provedena na području Čapljine iz različitih znanstvenih oblasti koji kazuju podacima da je na ovom prostoru uvjete za život našlo preko 600 vrsta vaskularnih biljaka. Prostor čapljinske općine prije svega čini močvarno aluvijalni teren sa izobiljem vode gdje prevladava močvarna i vodena vegetacija, pa se iz ove skupine biljaka na popisu rijetkih, ugroženih i endemičnih vrsta nalazi oko 28 biljnih vrsta. Raznolikost faune područja očituje se kroz činjenicu da se brojnost pojedinih skupina organizama znatno smanjio računajući period od sedamdesetih godina pa naovamo. U ovom periodu promjene su se desile u brojnosti ptičjih populacija, brojnost vrsta i brojnost jedinki iste vrste. Temeljem istraživanja i dostupnih podataka u periodu 2000 godine registrirano je 163 ptičje vrste, a od toga 51 vrsta (31%) pripada različitim kategorijama ugroženosti, dok se broj porodica smanjio za 19%. Najveće promjene u brojnosti vrsta i cenzusa njihovih populacija zabilježeno je kod porodice Pataka 56%, Kokošica i Kulika 47 %, a iz porodice Grabežljivaca 21%. Ovo smanjenje očitovalo se i kroz smanjenje brojnosti gnjezdarica, prvenstveno Gaka i Bijele čaplje za 60%, odnosno 67%. Od ribljih vrsta na području čapljinske općine registrirano je 13 porodica i 24 vrste, od toga 3 su endemične vrste dok istim prijeti velika opasnost od totalnog izumiranja uslijed gubitka staništa za mrijest, devastacijom riječnog korita (eksploatacija šljunka), promjena režima vode, nekontroliran lov i drugo. Iz skupine gmazova na području općine susrećemo 17 vrsta koji su svrstani u 3 porodice. Međutim, pored svih ovih podataka i istraživanja koji su bili fokusirani na određene skupine organizama (ptice, ribe, biljke, gmazove), ostao je znatno veći broj skupina organizama koje nisu ni dotaknute istraživanjima, kao što je svijet gljiva, insekata, leptirova, paukova, puževa, lišajeva, mahovina, mikroorganizama, te ostalih kategorija i oblika živog i neživog svijeta koji skupa čine jedinstven kompleks biološke i krajobrazne raznolikosti. Sve ovo čini podlogu za jedan ozbiljan znanstveno stručni rad u skladu sa istraživačkim i razvojnim prioritetima integralne zaštite biološke raznolikosti na području delte Neretve. 5.7.3.4. Pritisci na biološku raznolikost Pritisci na biološku raznolikosti na prostoru čapljinske općine ogleda se prije svega kroz gradnju hidroloških objekata poput HEČ-a, zatim meliorativni radovi koji su 60 godina početi, a i danas su nazočni u prostoru aluvijalnog djela Neretve i močvare Hutovo blato, zatim izgradnjom saobraćajnica, izgradnjom stambenih objekata u ruralnom i gradskom dijelu općine, industrijskom gradnjom u ruralnim sredinama, intenzivnom poljoprivredom (plastenička proizvodnja), nekontroliranom uporabom pesticida,



52

prekomjeran i nekontroliran lov i ribolov, nekontrolirani požari, neadekvatno korištenje prirodnih resursa (eksploatacija šljunka), nekontrolirana sječa, povećano i nekontrolirano odlaganje komunalnog otpada i neuređena gradska deponija, povećan broj motornih vozila, unošenje novih vrsta i genetički modificirana hrana itd. Sve ove djelatnosti ili aktivnosti utječu na stanje biološke raznolikosti i dovode do trajnih promjena u njenoj strukturi vrijednosti.

5.7.3.5. Očuvanje biološke raznolikosti

Sve ove aktivnosti i pojave dovode nas do zaključka da de u bududnosti prostor čapljinska opdina, a prvenstveno biološka raznolikost biti izložen velikim utjecajima i promjenama, te se stoga moraju na vrijeme poduzeti odgovarajude mjere kako bi se ovo bogatstvo sačuvalo, a ono je mogude poduzimajudi adekvatne mjere i aktivnosti. Sadašnji močvarno vodeni prostor Hutova Blata nalazi se pod režimom zaštite u kategoriji Parka prirode po Uredbi o zaštiti prirode i on zahvata površinu cca (7824 ha novi premjer) (obje opdine), te daje dobru osnovu za dugoročnu zaštitu biološke raznolikosti na ovom prostoru. Ostali močvarno aluvijalni prostor delte Neretve koji pripada čapljinskoj opdini (južno od Gabele prema Prudu, samo korito rijeke Neretve do Počitelja i rijeka Trebižat) izložen je intenzivnoj devastaciji. Međutim, realne su mogudnosti da se ovaj prostor sačuva i zaštiti kroz uspostavu jednog cjelovitog i integralnog upravljanja prostorom delte Neretve, jer je isti uvršten u Ramsarski popis međunarodno vrijednih i važnih močvarnih staništa pri UNESCO-vom direktoratu u Parizu 2001.g. Ovaj koncept integralnog upravljanja i uspostave jedinstvenih kriterija zaštite na cijelom prostoru delte Neretve ima svoje opravdanje, tim prije što se prostor delte Neretve u susjednoj Republici Hrvatskoj želi staviti u kategoriju Parka prirode. Pokrenute inicijative NVO organizacija za uspostavu zaštite geoloških, speoloških hidro-geoloških vrijednosti krša kroz uspostavu Parka prirode «Donja Hercegovina» i Parka prirode «Trebižat» ima svoje uporište u Ramsarskoj konvenciji, te u dokumentima NEAP-u i MAP-u, zatim u Konvencijama o svjetskoj baštini, Konvenciji o biološkoj raznolikosti, Bernskoj, Bonskoj, Vašingtonskoj i drugim Konvencijama koje preferiraju zaštitu prirodnih vrijednosti. Prvi korak k aktivnijim očuvanjem biološke raznolikosti leži u donošenju i usvajanju LEAP-a koji de dati polazne osnove i omoguditi dostupnosti financijskim sredstvima bilo kroz lokalnu, županijsku, federalnu razinu ili kroz međunarodne fondove za uspješnu implementaciju svih mjera i aktivnosti za očuvanje ukupne biološke raznolikosti područja.

5.8. Povijesno kulturno nasljeđe u prirodnom okruženju Povijesno kulturno nasljeđe LEAP-om se tretira kao dio prirodnog okruženja sa posebnim ambijentalnim vrijednostima. U ovom kontekstu se definira:

zaštita spomenika kulture, zaštićene ambijentalne cjeline.



53

U ovom dijelu LEAP-a obradit ćemo one dijelove povijeno kulturnog nasljeđa koji sa prirodnim okolišem čine neodvojivu, usko uzročno-posljedično vezanu cjelinu unutar koje promjene jedne komponente bitno utječu na strukturu cijelog kompleksa. Nepokretno kulturno dobro, bilo da se radi o spomeniku kulture, arheološkom nalazištu, prostornoj kulturno-povijesnoj cjelini ili području koje uživa status znamenitog mjesta uvijek se nalazi u određenoj i sasvim specifičnom okruženju. Ono podrazumijeva biološku raznolikost jedne mikro-prostorne cjeline koji utječe na opće stanje nepokretnog kulturnog dobra, ali istovremeno zavisi od promjena koje se na njemu dešavaju uslijed različitih okolnosti. Lokaliteti i objekti na području općine koji imaju ambijentalne vrijednosti i važni su sa aspekta očuvanja biološke raznolikosti ubrojili bi Mogorjelo, Stari dio Gabele, Počitelj, Kameni most na rijeci Bregavi, kameni most na rijeci Trebižat, zatim vodena kola za navodnjavanje na rijeci Trebižat, stare vodenice na području Struga, zatim ovdje se mogu pribrojiti i skupine stećaka koji su uklopljeni u prirodni pejzaž . Kulturno povijesno nasljeđe bez obzira dali se radi o većim kompleksima ili pojedinačnim objektima imaju svoju vrijednost i značaj prije svega što se svi oni mogu uklopiti u turističku ponudu Čapljine i biti okosnica očuvanja prirodnog i kulturnog nasljeđa.

Procjena uzroka stanja

Ratna događanja na ovim prostorima uvjetovala su i pomanjkanje brige za pojedine objekte i lokalitete, ali pored toga značajan napredak je vidljiv na uređenju Mogorjela, Počitelja dok je za ostale objekte potrebno osigurati dodatna sredstva kako bi se isti restaurirali i priveli konzervaciji ili stavili u funkciju ambijentalne vrijednosti koja je preduvjet razvoja ruralnog turizma na području Čapljine. Kada je u pitanju očuvanje biološke raznolikosti povjesno-kulturnog nasljeđa možemo konstatirati da najveći problemi leže u nedostatku financijskih sredstava koja su neophodna za adekvatnu i blagovremenu sanaciju i zaštitu ambijentalnih cjelina, a tako i pojedinačnih objekata koji doprinose trajnoj zaštiti biološke raznolikosti tih staništa. Ključan i jednako važan činilac svih problema čini nedovoljan broj stručno osposobljenih stručnjaka i ekipa, koji bi svojim znanjima mogli doprinijeti trajnoj zaštiti i ukupnoj valorizaciji biološke raznolikosti povijesno kulturnog nasljeđa, te ga staviti u funkciju razvoja. Uz sve ove probleme potrebno je naglasiti da i neadekvatna zakonska rješenja dodatno onemogućavaju razvoj i unapređenje ovog prirodnog i kulturnog dobra naše općine.

Pritisci na biološku raznolikost, prirodno i kulturno nasljeđe Čovjek kroz svoje višestruke aktivnosti vrši pritisak na biološku raznolikost i prirodu u cjelini uvjetujući različite promjene koje se manifestiraju kroz degradaciju, devastaciju i destrukciju biološke raznolikosti. Ovi pritisci negativno djeluju na ukupanu biološku raznolikost, prirodno i kulturno nasljeđe kroz tri osnovna oblika djelovanja.



54

Uništavanje staništa Zagađivanje Uznemiravanje

Upravo zbog toga danas nestaju brojne vrste živog svijeta, čitave zajednice, pa i ekosustavi. Najizražajniji pritisci na biološku raznolikost na prostoru općine Čapljina možemo okarakterizirati kao što slijedi: Gospodarenje ( eksploatacija) prirodnih resursa

Eksploatacija šljunka Eksploatacija treseta Bespravna sječa drveta Odlaganje otpada Intenzivna poljoprivreda Prekomjeran i nekontroliran lov i ribolov Ugroženost pojedinačnih vrsta, Intenzivna urbanizacija

Izgradnja naselja Izgradnja proizvodnih objekata

Prirodne katastrofe

Požari Poplave, niski vodostaji Unošenje invazivnih vrsta biljaka i životinja Uporaba kemijskih sredstava

Eksploatacija šljunka Eksploatacija šljunka na području općine zadnjih godina poprimila je takve razmjere da je cijeli vodeni ekosustav Neretve pa i njenih pritoka doveden u pitanje. Prekomjerna eksploatacija dovela je do narušavanja prirodnog krajobraza delte Neretve, u potpunosti su uništene poplavne šume topole i vrbe, zemljišni pokrivač (humusni dio) potpuno je nestao, područje delte pretvoreno je u područje polupustinje sa izraženim vještačkim kraterima. U vodenom ekosustavu narušena je osnovna struktura ribljih populacija, uništena mrijestilišta za mnoge ribe, znatno je smanjena brojnost ptičjih vrsta naročito gnjezdarica, u potpunosti je uništen vegetacijski pokrivač, a sa njim i cijele ptičije populacije su nestale. U sklopu rješavanja i praćenja ove problematike nisu urađene stručne procjena utjecaja na okoliš, a naročito na biodiverzitet vrsta. Uz sve ove destruktivne pojave izostao je sustavan monitoring svih indikatora promjene stanja ekosustava delte Neretve. Eksploatacija treseta Eksploatacija treseta na području Hutova blata, područje Škrke posljednjih godina doživjelo je svoju kulminaciju, a kao posljedicu imamo nestajanje močvarnih staništa, a



55

sa njima doveden je u pitanje ukupan biodiverzitet vrsta. Jer su močvarna (tresetna) staništa najproduktivniji ekosustavi sa biološkom raznolikošću. Bespravna sječa šume Bespravna sječa šume u ratnom i poratnom periodu utjecala je na smanjenje ukupne drvne mase i ukupne pokrovnosti biljnog pokrivača. Intenzivna devastacija naročito je izražena u donjem toku rijeke Neretve nizvodno od novog mosta (lokalitet čapljinska Ada), posječena je cijela površina od cca 9 ha koju je gradila razvijena zajednica kanadske topole, crne topole i bijele vrbe. Bespravnom sječom nisu zaobiđeni ni lokaliteti na području Parka prirode Hutovo blato gdje se uništavaju poplavne močvarne zajednice močvarnog jasena te ostaci termofilne zajednice hrasta i graba u brdskom djelu.

Odlaganje otpada Odlaganje otpada na području Ade (južno od mosta) uz sam rub rijeke Neretve na nadmorskoj visini od 4 m i gdje je razina podzemne vod na koti od 2 m lako je zaključiti koji sve negativni učinci mogu i nastaju uslijed ovakvog načina odlaganja otpada, a tim prije što se ne vrši nikakav prethodni tretman otpada (selekcija). U ovom segmentu promatranja i lokacije same deponije otpada koja danas zahvata površinu aktivnog odlaganja od cca 500 m2 predstavlja ne samo opasnost za biološku raznolikost nego i uzrokuje opće pogoršanje zdravstvenih i svih drugih parametara životne sredine. U pravcu smanjenja negativnog utjecaja odlagališta otpada (deponije) potrebno je iznaći sredstva za parcijalnu rekultivaciju onog djela koji se ne koristi, a dio otpada koji se trenutno odlaže potrebno je selekcionirati i tako smanjiti njegov negativni učinak na okoliš. Daljnji korak je uređenje deponije i pretvaranje iste sukladno normama i standardima za sanitarno odlaganje, zatim slijedila bi faza potpuna rekultivacija do njenog zatvaranja, a kao konačno rješenje iznaći novu lokaciju sukladno uvjetima prelaska na regionalno odlaganje otpada. Donošenje zakona o otpadu i izradom strategije upravljanja otpadom na razini Federacije, Županije pa i općine će biti obvezne preći na regionalno odlaganje, a Čapljina u svakom slučaju vidi svoje izlaz i rješenje jedino kroz regionalno odlaganje.

Intenzivna poljoprivreda Intenzivna poljoprivreda u poslijeratnom periodu dovela je do znatnog povećanja površina pod plastenicima gdje se uzgajaju više kultura uz cikličnu smjenu što u globalnom kontekstu dovodi do smanjenja biološke raznolikosti. Ovo smanjenje se očituje i kroz intenzivno tretiranjem poljoprivrednog zemljišta raznim pesticidima i herbicidima. Prekomjeran i nekontrolirani lov i ribolov Prekomjeran i nekontrolirani lov i ribolov na području općine doveo je do smanjenja ukupnog broja prirodne divljači, naročito ptica močvarica. Pored zabrane lova na području Hutova blata i dalje je nazočan krivolov u rubnim djelovnima blata, dok se na ostalim lovnim površinama s kojim upravlja Lovačko društvo nema kontroliranog praćenja odstrela pojedinih vrsta koje nekad prelaze i norme dozvoljenog i dopuštenog.



56

Ovu problematiku opterećuje i činjenica da nisu urađeni strateški dokumenti upravljanja i korištenja lovne divljači kroz lovno-gospodarske osnove u kojima je sadržana i koncepcija zaštite pojedinih staništa i vrsta, te određen kapacitet i mogućnosti odstrela divljači. Nedostatak stručnih kadrova u oblasti lovstva i zaštite divljači ima za posljedicu ovakvo ponašanje odgovornih subjekata i pojedinaca spram zaštite biodiverziteta vrsta. Stari zakon o lovu iz 1977.g. još je na snazi i on ne odražava pravo stanje na terenu, stog novi zakon treba da riješi sve nedoumice oko dodjele lovišta, koncesija, uvjeta korištenja i zaštite divljači. Novi Zakon o lovu dat će smjernice i osnove za novi pristup korištenja divljači kroz zakup lovišta ili djela lovišta. Također otvorit će se nove mogućnosti uvođenja novih alternativnih sadržaja i programa u cilju povećanja zaštite pojedinih vrsta divljači. Slična je situacija sa ribolovom na ribolovnim vodama Hutova blata i ribolovnim vodama s kojima upravlja ribarsko društvo Bjelave. Nedozvoljen lov putem agregata, dinamita, mrežama, ostvama, podvodni ribolov sve su prisutniji i dominiraju nad sportskim ribolovom, a za posljedicu imamo znatno smanjenje populacije autohtonih i endemičnih vrsta riba. Neučinkovita čuvarska služba (jako mali broj podnesenih prekršajnih prijava), nefunkcioniranje pravne države (jako mali broj riješenih prijava), nekoordinirane akcije kontrole policije i čuvarske službe ima za posljedicu trenutno stanje na terenu. Dodamo li ovom neusvojen Zakon o slatkovodnom ribarstvu dodatno se situacija usložnjava i otežava. Nedostatak stručnih kadrova iz oblasti ihtiologije svakako je jedan od razloga neadekvatnog korištenja vodnog potencijala kroz akva-kulturu i zaštitu ukupnog ribljeg fonda kroz očuvanje ribljih plodišta. Ugroženost pojedinih vrsta Ugroženost pojedinih vrsta (kornjače, zmije žabe) za terarije te kao dragocjen suvenir, za proizvodnju seruma, za izradu kožnih suvenira i slično što je doveo do znatnog opadanja brojnosti ovih vrsta gmazova. Ovom valja dodati i činjenicu da upravo veliki broj ovih organizama završava zgažena na našim magistralnim cestama. Intenzivan lov vodozemaca kao ugostiteljski specijalitet sve više dovodi do smanjenja brojnosti žaba na području čapljinske općine. Intenzivna urbanizacija Intenzivna urbanizacija poslovnih, industrijskih i stambenih objekata umnogome je narušio odnose u prostoru prvenstveno na štetu prirodnih ekosustava i degradacije prirodno vrijednih resursa kao što su (obradiva tla). Ništa bolja situacija nije i u gradskom djelu općine gdje je sve manje zelenih površine koje nestaju pod betonom, pretvarajući se u stambene objekte ili parkirališta. Ove pojave ipak imaju tendenciju rasta sa opasnošću da se naruše osnovi parametri i potrebe čovjeka za zelenilom (odnosno za kisikom) u gradskom djelu općine koji je uvelike opterećen povećanim brojem automobila. Požari Požari kao pritisak na biološku raznolikost su konstantna pojava na području općine, isti su česta pojava na prostoru Hutova blata, a kao nezaobilazni dio svakidašnjice su



57

požari na gradskog deponiji otpada. Ništa rjeđi nisu ni požari po brdskom djelu općine gdje većinom gori nisko raslinje. Ali važno je istaći da požari najviše doprinose ukupnom smanjenju biološke raznolikosti, a uz to narušena je ljepota krajolika koji poprima stravičnu sliku što na turiste ostavlja ružan osjećaj i neugodu. U cilju sprečavanja istih potrebno bi i poželjno osposobiti i opremiti vatrogasne postrojbe koje će blagovremeno moći intervenirati u ovakvim izvanrednim situacijama i time smanjiti štete na biološkoj raznolikosti. Poplave Poplave kao prirodne katastrofe zadnjih godina su česte i možemo reći da su uzrok nemari čovjeka i nepoštivanjem zakonskih odredbi puštanja i regulacije razine vode u akumulacijama uzvodno od Mostara. Ništa bolja situacija se ne dešava za vrijeme ljetnih mjeseci kada razina vode u Neretvi padne ispod biološkog minimuma 50m3/s i kad su zbog nedostatka vode ugrožene mnoge biljke i životinje, a nadasve riblji fond koji je onda izložene lakšem ulovu (odnosno lovu nedozvoljenim sredstvima). Ovakva praksa posljednjih godina dovodi do smanjenja ribljeg fonda i pored poribljavanja koja se vrše zadnjih godina i što sav uloženi trud oko zaštite ribljeg fonda nije učinkovit. Dnevno noćne oscilacije vode također negativno utječu na stanje i život mnogih akvatičnih organizama, te dovodi i do smanjenja brojnosti njihovih populacija. Unošenje novih vrsta Unošenje novih vrsta u proizvodnju (genetički modificirani organizmi) također predstavljaju opasnost za biološku raznolikost jer su iste otporne na razne bolesti, imaju povećanu mogućnost reprodukcije, nemaju prirodnog neprijatelja itd., te samim time postaju dominantnije u odnosu na autohtone (odomaćene vrste). Evidentan primjer je sunčanica riblja vrsta koja je unošena u vode Neretve i Hutova blata, prvenstveno nestručnim poribljavanjem i sada prijeti potiskivanju svih ostalih vrsta riba, prvenstveno šarana i dovodi do smanjenja ukupne biološke raznolikosti ribljih vrsta. Iz ovih razloga potreban je strogo stručan pristup i nadzor pri unošenju novih vrsta u poljoprivrednu proizvodnju, kao i stručan nadzor pri vršenju poribljavanja ribolovnih voda, kao i prilikom ubacivanja divljači u prirodu itd. Upotreba pesticida Upotreba pesticida u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji uvelike je doprinijela smanjenju biološke raznolikosti vrsta naročito insekta, leptirova, pa i drugih organizama koji su u lancu ishrane neizostavna karika. Stoga ne treba da čudi i pokušaj uvođenje bumbara u plasteniku proizvodnju za poboljšanje oprašivanja jer su upravo bumbari dobar primjer smanjenja ukupne biološke raznolikosti insekta. Smanjenje brojnosti populacija nekih ptičijih vrsta, prvenstveno je vezano za stanje i brojnost insekta, odnosno upotreba insekticida dovela je do smanjenja brojnosti insekata, a krajnje posljedice se osjećaju kroz smanjenje ukupne brojnosti populacije Lastavice. Stog je neminovno uključiti stručne osobe (agronome) u prodavnice i u monitoring kontrole uporabe pesticida jer su oni uzročnici smanjenja biološke raznolikosti insekta.



58

Izostanak bilo kakve kontrole uporabe i prodaje pesticida, te izostanak monitoringa i kontrole ispravnosti proizvoda koje se prodaju na tržištu (veletržnica) jesu jedan od glavnih nedostataka institucionalnog jačanja u ovoj oblasti. Definiranje strateških ciljeva i prioriteta Biološka raznolikost

Ciljevi i prioriteti Podržati donošenje Zakona na razini županije koji reguliraju održivo upravljanje biološkom i krajobraznom raznolikošću. Prioriteti: Proširiti područja pod zaštitom sukladno kompatibilnosti stavljanja područja delte Neretve u Hrvatskom djelu u kategoriju Parka prirode.

Usuglasiti zakonsku regulativu iz oblasti Zaštite prirode sa Federalnim zakonom.

Prioriteti:

Uredbu o zaštiti prirode usuglasiti (definirati kategorizaciju zaštite). Izvršiti cjelovitu inventarizaciju ugroženosti ekosustava na području općine

Prioriteti:

Procijenuti stanje održivosti i očuvanja osjetljivih ekosustava, Procijenuti stanje ugroženosti osjetljivih područja, Procjeniti biološku raznolikost u svim skupinama organizama sa točno

utvrđenim akcijskim planom i mjerama, Uraditi pregled vegetacijskog pokrivača sa kartografskim prikazom pojedinih

zajednica, Uraditi inventarizaciju pojedinih skupina organizama (sisavci, ptice, ribe,

vodezemci, gmizavci, insekti, leptiri itd.). Izvršiti procjenu stanja ugroženosti biljaka, životinja i gljiva

Prioriteti: Uraditi popis ugroženih vrsta sukladno IUCN kriterijima, Kartirati endemične i reliktne vrste biljaka, životinja i gljiva, Kartirati ekonomski važne resurse (ljekovite, jestive, aromatične i otrovne biljke

i gljive), Unapređenje obrazovno vaspitnog sustava kroz uvođenje sadržaja i praktičnog

upoznavanja sa biološkom raznolikošću područja, Vršiti edukaciju ciljnih skupina (političara, društvenih djelatnika, planera,

bizmismena) kroz prikladne forme (seminari, publikacije),



59

Razvoj baze podataka, dostupnost informacija o stanju biološke raznolikosti, te informatička povezanost sa srodnim organizacijama na razini županije, Federacije, republike BiH i na međudržavnoj razini.

Prirodno nasljeđe Ciljevi i prioriteti

Izvršiti valorizaciju , kategorizaciju i rekategorizaciju prirodnih vrijednosti i u njima sadržane kulturne baštine,

Izvršiti procjenu stanja i kapaciteta prihvata ekosustava u područjima sa najvećim prijetnjama biološkoj raznolikosti i prirodnom i kulturnom nasljeđu, kao osnova za održivu obnovu, razvoj ekonomije i održivo prostorno planiranje,

izvršiti kategorizaciju senzitivnih ekosustava i geološke baštine.

U cilju provedbe zacrtanih ciljeva i stupnja ugroženosti biološke i krajobrazne raznolikosti

neophodno je provesti slijedeće akcijske planove:

Izvršiti procjenu stanja ugroženosti krajobrazne raznolikosti Izraditi akcijske planove zaštite Utvrditi monitoring i način provedbe Utvrditi akcijske planove za obrazovanje i izvješćivanje javnosti

Kratkoročni strateški ciljevi Donijeti menadžment plan upravljanja zaštićenim područjem Hutovo blato Valorizacija prirodnih dobara u svrhu utvrđivanja prioriteta u njihovoj zaštiti

Dugoročni ciljevi Razviti edukacijsko-informatičko središte za prezentaciju i popularizaciju

prirode, te pružanje informacija o istom. Stvaranje platforme za razvoj partnerskih veza u oblasti međunarodne suradnje

Shodno utvrđenim prioritetima, predlažu se sljedeći ciljevi, koji se prema lokalnim specifičnostima mogu, općenito, svrstati u slijedeće kategorije. Usporedno smo dali i mjere za ostvarivanje cilja.

Opći ciljevi

C1 - Usuglašavanje zakonske regulative i njena provedba C2 - Procjena stanja ugroženosti dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti, te proširiti površine pod zaštitom C3 - Provesti cjelovitu inventarizaciju dijelova biološke i krajobrazne raznolikosti, uspostaviti bazu podataka) C4 - Provoditi sustavnu edukaciju mladeži i podizati razinu znanja o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti



60

C5 - Uspostaviti monitoringa

5.9. Demografska, socijalna struktura i obrazovanje

5.9.1.Demografska i socijalna struktura

Prema dostupnim podacima broj stanovnika na području Čapljine procjenjuje se oko 27.882 podaci nisu sigurni, jer zbog ratnih dešavanja i migracije pučanstava došlo je do značajnijih oscilacija u broju, a naročito tijekom posljednjeg perioda kad je ostvaren intenzivniji povratak u Čapljinu. Od toga 13.635 muškaraca i 14.247 žena. U gradskom središtu Čapljina živi oko 7.461 stanovnika sa BDP od 5.328,56 pri čemu zauzima 44 mjesto na razini BIH. Na području općine ima uposlenih 3.447 radnika (što čini svega 15% od ukupnog broja pučana), dok je neuposleno 2.989 osobe od čega 1555 žena (SB HNŽ veljača 2013). Domaćinstava je 6.024 od čega na širem području grada 2.624, a seoskih 3.778. Većina naselja (17) je izrazito mješovita po nacionalnoj strukturi, što je posljedica vrlo dinamičnog razvoja ovog dijela delte Neretve. U općini Čapljina po popisu je bilo 53% Hrvata, 27% muslimana i 13% Srba i 7% ostalih. Međutim danas je situacija nešto drugačija zbog ratnih dešavanja ovih proteklih godina kad je došlo i do velikog pomjeranja pučanstva pa stoga do egzaktnih podataka je teško doći. Prema podacima Centra za socijalni rad u periodu 1993-2003.g. na području općine Čapljina boravilo je veliki broj prognanika i izbjeglica gdje su se brojke kreću od 5.000 pa do 10.000 osoba. Po današnjim procjenama veliki dio ovih osoba trajno se nastanio na području općine Čapljina stvarajući nova naselje na području Tasovčića, Klepaca, Modriča, Suškova i Bobanova sela. Danas na području općine djeluje jo prognanički kamp Tasovčići koji je pred zatvaranjem, a u sklopu bivšeg kampa u Domanovićima otvoren je i starački dom za najugroženije slučajeve njih 50. Brigu oko pomoći i skrbi za najugroženije supine ljudi u kampovima i staračkim domovima preuzelo je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi H-N županije koje podmiruje troškove plaćanja samo za socijalne slučajeve (17). Zbog ratnih dešavanja veliki dio obiteljskih kuća je devastiran i nije uopće za stanovanje dok se jedan dio obnovio preko raznih humanitarnih i donatorskih organizacija njih oko 500 objekta. Ništa bolja situacija nije ni sa privrednim objektima koji su tijekom rata devastirani ili uništeni. Uslijed takvog stanja, promjene tržišta i nedostatak financijskih sredstva veliki dio gopodarskih subjekta nije ni pokrenuo svoje proizvodne kapacitete, a onaj dio privrede koji je opstao radi sa polovičnim ili ispod polovičnim kapacitetima. Novi uvjeti privređivanja i promjena vlasničkih odnosa dovela su do drugačijeg orijentiranja tržišne ekonomije koje ide ka uspostavi malih poduzeća, većinom trgovinskih. U procesu privatizacije (koja je još uvijek u tijeku) privatizirano je dvanaest (12) poduzeća (putem Javnog poziva za upis dionica), dva (2) poduzeća (putem javnog natječaja-licitacije), te jedno (1) poduzeće (putem međunarodnog tendera). Na području općine ima uposlenih 3.447 radnika (što čini svega 15% od ukupnog broja pučana), dok je neuposleno 2.989 osobe od čega 1555 žena (SB HNŽ veljača 2013). Prema statističkoj evidenciji samo na birou za zapošljavanje u veljači 2013 godine nezaposlenih osoba bez



61

radnog iskustva u općini Čpljina bilo je 1169/od toga 634 žene. Po stručnoj spremi najveći broj je osoba s KV 1146/514 žene i SSS 893/516 žena. U veljači 2013 godine zaposlenje je našlo 52 osobe od toga je 22 žene i strukturom kvalifikacije NKV- 4 osobe, KV–13/4 žene, SSS-12/4 žene, VŠS-6 osoba, VSS-17 osoba. Zanimanja koja su prevladala odnose se na poljoprivredu lov i ribolov 3 osobe, građevinarstvo 5, trgovina 9, poslovne usluge 5, javna uprava 5, zdravstvo socijalan skrb 2, Ostale javne, društvene , socijalne i osobne usluge 2 osobe. Tendencija smanjenja broja nezaposlenih osoba u općini ima svoje uporište kroz otvaranje novih malih proizvodnih pogona, trgovina, kroz investiranje i otvaranje industrijskih zona. Usporedbom s podacima o prosječnom BDP-u na razini HNŽ/K vidljivo je da BDP u općini Čapljina znatno zaostaje za prosjekom županije/kantona, ali ne zaostaje značajno za prosjekom FBiH i cijele BiH ( 44 mjesto po razvijensoti sa BDP od 5.328,56)

Općina Čapljina u ukupnom uvozu za 2009. godinu sudjeluje s 7,56 % i u ukupnom izvozu sa 8,07%. Postoje dobri potencijali upravo u području poljoprivrede da se ovaj izvoz podigne na višu razinu u narednom petogodišnjem razdoblju.

Najviše nezaposlenih u općini Čapljina je u kategoriji kvalificiranih radnika (1.151), a zatim slijede osobe sa završenom srednjom stručnom spremom (709), te NKV (278). Navedeni potencijal u radnoj snazi treba usporediti s podacima o starosnoj strukturi i raspoloživom zemljištu na OPG-ima. Iz ovih podataka bit će moguće napraviti projekcije budućega zapošljavanja u sektoru poljoprivrede na području općine Čapljina. Ostale poteškoće s kojim se susreće poljoprivreda i ukupno gospodarstvo Hercegovačko-Neretvanskog kantona /županije i samim time općina Čapljina su slijedeće:

unutarnja nelikvidnost s obzirom da su poduzetnici okrenuti uglavnom domaćem tržištu, naplata

potraživanja ide vrlo teško i razvlači se na dugi vremenski period neadekvatna carinska politika i politika akcija domaćeg proizvođača stavlja u

neravnopravan položaj malo i nerazvijeno tržište, male apsorpcijske sposobnosti i ogroman uvoz, s

obzirom na potpunu libelarizaciju tržišta još uvijek porozne granice koje omogućavaju funkcioniranje crnog tržišta i

nastajanje nelojalne konkurencije, a ovo je posebno izraženo u oblasti prehrambenih proizvoda

visoki doprinosi po uposlenom neizgrađen pristup marketing aktivnostima (oglašavanje, promocija, promotivne

aktivnosti, sajmovi) dizajn i pakiranje poljoprivrednih proizvoda niska razina educiranosti uposlenih, kao i nizak nivo informiranosti niska razina korištenja interneta u poslovanju OPG-a

nefleksibilnost kod uvođenja novih i akumulativnih proizvoda i nespremnost angažiranja stručnih konsultanata



62

Analizom dosadašnjeg ulaganja i spoznaja o budućem investiranju u privredu može se konstatirati da su ulaganja pozitivna gledajući s aspekta zaštite okoliša, jer nema velikih zagađivača okoliša koji bi mogli narušiti ili pogoršati sadašnje pa i buduće stanje okoliša na području općine. Imajući u vidu poticaje i subvencije po pitanju ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju onda u svakom slučaju općina Čapljina ima objektivne mogućnosti da znatno smanji nezaposlenost i time umnogome poboljša ukupnu socijalnu sliku općine.

5.9.2. Obrazovanje

Na području obrazovanja čapljinska općina ostvarila je dobre rezultate u svim strukturama obrazovanja od predškolskog, osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja. U usporedbi sa prije ratnim pokazateljima danas je predškolskim obrazovanjem kroz Dječji vrtić u Čapljini obuhvaćeno 86-ero djece, čiji je rad organiziran kroz grupe: mlađa grupa, srednja grupa i starija grupa. U sklopu Osnovne škole «Lipanjske zore» u Višićima djeluje i radi Dječji vrtić sa polu dnevnim programom sa 23-ero djece.

Osnovnim obrazovanjem obuhvadeno je 2219 djece, od I-IV razreda obuhvadeno je 1023 djece, a od V-VIII razreda obuhvaćeno je 1196 djece. Na području općine Čapljina djeluju dvije Osnovne škole: Osnovna škola «Vladimir Pavlović» i Osnovna škola «Lipanjske zore» Višići. Osnovna škola «Vladimir Pavlović» obuhvaća matičnu školu u Čapljini i 8 područnih škola: P.Š. Zvirovići,

P:Š. Prćavci

P:Š: Trebižat

P:Š: Šurmanci

P:Š. Počitelj

P:Š.Gorica –Struge

P.Š. Gabela

P.Š.Gabela polje

Bosanskim programom obuhvaćeno je 286 djece u pet područnih škola.

Sve učionice predmetne i razredne nastave su opremljene osnovnim pomagalima i namještajem

za izvođenje redovite nastave. Postoji i učionica za informatiku sa suvremenom računalnom

opremom, a pri osnovnoj školi Vladimir Pavlović djeluje i Glazbena škola I stupnja. U sklopu

nastavnog predmeta Biologija u svim razredima djeluju eko-sekcije koje okuplja NVO-a

Ekološka udruga «Lijepa naša» Čapljina. Broj djece koji su aktivni u ovim sekcijama prelazi

brojku od 200 učenika. Članovi eko-sekcije «Lijepe naše» redovito obilježavaju sve značajnije

datume vezane za zaštitu okoliša, a posebno se organiziraju eko-kvizovi znanja na razini

Županije, uz redovite aktivnosti na obilježavanju «Dani kruha» na centralnom trgu Kralja

Tomislava. Pored osnovne škole na području Čapljine djeluje Srednja škola Čapljina u čijem

sklopu djeluju dvije zasebne škole:



63

Gimnazija Strukovna škola

Obje škole pohađa 762 učenika u 32 odjela. U gimnaziju su upisana 2 odjela (I razred), a u Strukovnoj školi 8 odjela sa 8 zanimanja: automehaničar, vodoinstalater, kuhar, konobar, prodavač, poljoprivredni tehničar općeg smjera, ekonomist i tehničar za elektroenergetiku.Škola ima svoju knjižnicu sa čitaonicom, a nastava je stručno zastupljena kroz uposlenost 60 profesora i 16 vanjskih suradnika. Opremljenost učionica i kabineta nije na najvećoj razini uslijed nedostatka financijskih sredstava pa su otežani uvjeti rada profesora strukovnih zanimanja. Visokim obrazovanjem obuhvaćeno je prosječno oko 500 studenata na svim godinama. Ovdje je potrebno istaći da Općinsko poglavarstvo Čapljine svake godine vrši kreditiranje određenog broja studenata i na taj način stimulira ovaj vid obrazovanja.

Ciljevi i mjere

C1 - Uvesti u nastavni plan i program zaseban predmet ekologija,

C2 - Značajnije poticati rad eko-sekcija i njihov doprinos na očuvanju okoliša,

C3 - Uspostaviti ljetne eko-škole kao specijalistički i terenski način usvajanja i

5.10.Javno zdravlje

5.10.1. Uvod

Sve je više saznanja i dokaza da je ljudsko zdravlje ugroženo okolišnim problemima, da su pojedini mediji zrak,voda, tlo i hrana sve više kontaminirani raznim polutantima te da ugrožavaju ljudsko zdravlje i kvalitetu života. Njihovo djelovanje i efekti na zdravlje su složeni i ne mogu se promatrati odvojeno, medij po medij. Princip: Bolje spriječiti nego liječiti,bi trebalo primijeniti,a on znači da uvijek kada je to moguće treba priječiti ili riješiti problem kontaminacije u samom eko-sustavu, odnosno prekinuti lanac dospijevanja do čovjeka i tako spriječiti negativan utjecaj na čovjeka. Obzirom na globalne efekte koji utječu na kvalitetu života i zdravlje ljudi, svaka sredina pa i naša ima svojih specifičnosti koje utječu na ovaj ili onaj način na opće stanje kvalitete života, a potom i na zdravlje ljudi.

5.10.2. Opis stanja

Na području općine Čapljina djeluje “Dom zdravlja Čapljina” formira 1968.g. i već tada je imao formirane specijalističke službe iz pedijatrije, ginekologije, antituberkulozni dispanzer i epidemiološku službu, a danas je jedna od najrazvijenijih institucija ovog ranga u F BiH. Dom zdravlja Čapljina je organizacijski ustrojen kroz slijedeće sastavnice:



64

1. odjel obiteljske medicine 2. odjel za zdravstvenu zaštitu dojenčadi i male djece (pedijatrija) 3. odjel za zubozdravstvenu zaštitu 4. odjel hitne medicinske pomoći 5. odjel higijensko-epidemiološke zaštite 6. odjel za mentalno zdravlje 7. hematološko-biokemijski laboratorij 8. mikrobiološki laboratorij 9. odjel radiološke dijagnostike 10. odjel zdravstvene zaštite žena (ginekološki odjel) 11. služba medicinskog snabdijevanja 12. prometna služba 13. ravnateljstvo 14. pravna i računovodstvena služba.

Ukupna zdravstvena zaštita u Čapljini ostvaruje se u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti HNŽ.Cijelo pučanstvo općine Čapljina ima pravo na zdravstvenu zaštitu po jednoj od zakonski propisanih osnova, uključujući tu i zdravstveno neosigurane osobe. U Višićima i Domanovićima djeluju ambulante obiteljske medicine te područna ambulanta u Prćavcima. Stopa općeg obolijevanja pučanstva prati se i redovito analizira u službama Doma zdravlja, s tim da HED svakodnevno prati nove pojave bolesti prema Federalnom Zakonu o zaštiti zdravstva od zaraznih bolesti, te pojavu prevalence i incipence istih. Trajno se evidentiraju i analiziraju uzroci umiranja, postoji protokol umrlih. Na planu preventivne zaštite djece i omladine obvezno se vrši redovito cijepljenje prema Zakonu Federacije BiH o vrsti i kalendaru cijepljenja. Cjepivo je imunobiološki preparat koji nakon parenteralne ili peroralne primjene izaziva aktivni, specifični imunitet i štiti organizam od zaraznih bolesti. Zahvaljujući imunizaciji postignuto je globalno iskorjenjivanje velikih boginja, zatim eliminacija poliomijelitisa u većini zemalja svijeta, kao i smanjenje morbiditeta od određenih zaraznih bolesti. Provođenjem cijepljenja u našoj općini možemo biti zadovoljni jer postotak cijepljenih u odnosu na kalendar cijepljenja iznosi 99%. Pored toga, provode se preventivni i sistematski preglede djece za vrtić, za školu i sl. Zdravstvena zaštita žena organizirana je u službi za zdravstvenu zaštitu žena, tj.dispanzeru za žene gdje je postojala i škola za trudnice. Zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude provode zdravstvene ustanove i zdravstveni djelatnici u suradnji sa nadležnim tijelima organa uprave i veterinarskim stanicama, a prema federalnom Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. Zaštita pučanstva od zaraznih bolesti ostvaruje se mjerama za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti koje se očituju kroz opće i posebne mjere, te druge mjere u skladu sa navedenim zakonom.



65

Opće mjere

osiguranje zdravstvene ispravnosti hrane, predmete koji dolaze u dodir s hranom i predmeta opće upotrebe, te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta proizvodnje i prometa istih

osiguranje zdravstvene ispravnosti vode za piće osiguranje sanitarno-higijenskih uvjeta odvođenja otpadnih tvari i voda. obavljanje obvezne preventivne DDD (dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacija) u

prostorijama javnog okupljanja, proizvodnim prostorijama, odgojno-obrazovnim prostorijama, vodoopskrbnim objektima, sredstvima javnog prometa i gospodarskim objektima.

Posebne mjere

rano otkrivanje izvora zaraze putova prenošenja zarazne bolesti laboratorijsko otkrivanje uzročnika zarazne bolesti prijavljivanje zarazne bolesti prijevoz, izolacija i liječenje oboljelih obvezna dezinfekcija, deratizacija i dezinsekcija imunizacija, seroprofilaksa i kemoprofilaksa provođenje preventivne i obveze DDD zdravstveni nadzor nad kliconošama i drugim osobama koje spadaju pod nadzor zdravstveni odgoj osoba kontrola mikrobiološke čistoće objekta informiranje zdravstvenih radnika i pučanstva

5.10.3. Ekološki faktori kao zdravstveni faktori rizika

5.10.3.1. Pitka voda

Bakteriološka analiza vode uređena je prema pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode

za piće (Službeni list FBiH 34/87), gdje se gledaju sljedeći parametri:

Bakteriološka analiza

ukupan broj koliformnih bakterija u 100ml vode za vodu za piće iz vodovoda (0-10)

ukupan broj aerobnih mezofilnih bakterija u 1ml vode (do 10) koliformne bakterije u 100ml vode streptokoke fekalnog porijekla u 100ml vode proteus vrste u 100ml vode sulfito-redukujuće klostridije u 100ml vode pseudomoanas aeruginosa u 100ml vode .

Nalaz koji ovako izgleda je ispravan.



66

Ukoliko su parametri veći ili su izolirane neke od navedenih bakterija, voda nije ispravna, što se dogodilo i na vodocrpilištu Bjelave, gdje je ukupni broj bakterija bio veći od dozvoljenog, te se pojavila streptokoke fekalnog porijekla.Što se tiče kemijskih rezultata, moguća je neispravnost pri pojavi nitrita i nitrata,amonijaka, te senzorskih svojstava vode: boje, mirisa i mutnoće. Još uvijek jedan broj pučanstva općine nema urednu opskrbu vodom za piće iz centralnog vodovoda. U posljednjih godina na ovom planu dosta se uradilo i većina okolnih naseljenih mjesta dobilo je vodu za piće i priključak na gradski vodovod. Međutim, jedan broj naselja većinom smještenih na potezu dubravske visoravni nema sustavno riješeno pitanje opskrbe pitkom vodom. Najčešći način opskrbe ovog dijela pučanstva je iz opskrba iz čatrnja. Jedan dio pučanstva u nizinskom dijelu još koristi vodu za piće iz podzemnih bunara. Voda za piće iz gradskog vodovoda se klorira i redovito se vrši uzorkovanje i kontrola iste od strane ovlaštenih institucija. Međutim, za vrijeme visokih vodostaja rijeke Neretve i Trebižata, dolazi do povremenog onečišćenja vode za piće na vodo zahvatu Bjelave i u većini slučajeva radi se o promjeni mikrobioloških parametara pojavom povećanog broja ukupnih koliformnih bakterija te pojavom streptokoka fekalis, rjeđe kemijskih(pojava amonijaka i nitrita) te mutnoća kao senzorski parametar. Otvoreni vodotoci rijeke Neretve, Trebižata, Bregave i Krupe imaju II kategoriju kvalitete vode, mada se ne vrši sveobuhvatan nadzor nad kvalitetom vode u spomenutim vodotocima. Najčešći zdravstveni problemi javljaju se tijekom ljetnih mjeseci kad je znatno smanjena razina vode u vodotocima i kad je povećano kupanje. Javljaju se gastrointestinalne infekcije, očne infekcije, ušne infekcije, kožne infekcije, te alergijska stanja.

5.10.3.2. Otpadne vode

Otpadne kanalizacijske vode najčešći su vid zagađenja površinskih i podzemnih voda, a ujedno predstavljaju i najopasniji izvor zaraze. Na području općine, jedino je dio grada riješio odvodnju otpadnih voda te fekalnih voda putem kanalizacijskog sustava, što je vrlo diskutabilno, obzirom da se kanalizacija odvodi direktno u rijeku Neretvu bez ikakvog sustava pročišćavanja,u samoj blizini grada, što predstavlja kolektor pojave većih hidričnih epidemija. Ostali dio općine ove vode odvodi u nehigijenski izgrađene propusne septičke jame ili prirodne otvore, te na taj način radi infestaciju tla i voda. Gradska deponija smeća, te divlje deponije koje svaki dan sve više niču, postaju naši veliki zagađivači,posebno ako znamo da nam se gradska deponija također nalazi uz sam grad te tim putem onečišćivanja tla i voda imamo i inhalatorne, odnosno respiratorne probleme. Industrijske otpadne vode, kojih je jako mali broj, ispuštaju se u otvorene kanale, npr. kanal ispod Mogorjela (Lasta) i u sporedno korito rijeke Neretve kraj Šljunkare. Otpadne kanalizacijske vode, procjedne vode iz septičkih jama kao i procjedne vode sa deponije i prometnica, čine najveći izvor potencijalne zaraze i one u najvećem dijelu utječu na stanje kvalitete površinskih i podzemnih voda, što rezultira pojavom crijevnih bolesti.



67

5.10.3.3. Zrak

Kvaliteta zraka u mnogome utječe na stanje i kvalitetu životnog okoliša, te mu se sa te strane mora pridavati i određena pozornost. Emisija polutanata u zrak iz stacionarnih i mobilnih izvora, ako prijeđe dozvoljene norme i granice, može značajnije utjecati na zdravstveno stanje pučanstva, zbog čega bi trebalo redovito pratiti rezultate aerozagađenja. Posljedice promjene kvalitete zraka mogu biti globalnog i lokalnog karaktera. Na području naše općine značajnije promjene kvalitete zraka mogu se osjetiti u gradskom dijelu i ono prvenstveno potječe od povećane količine ispušnih plinova iz automobila. Eventualne posljedice na zdravlje mogu se reflektirati kroz povećanje morbiditeta i mortaliteta od respiratornih oboljenja, karcinoma dišnih putova.

5.10.3.4. Tlo

Tlo na području Čapljine podvrgnuto je intenzivnoj poljoprivrednoj obradi, a nju neminovno prati i uporaba sve veće količine zaštitnih sredstava koja u najvećem slučaju završavaju u tlu. Stoga nije ni čudo što većina našeg poljoprivrednog tla na području općine pokazuje znake infekcije i kontaminacije. Zbog sve izražajnije pojave oštećenja tla, direktno boravkom na takvom tlu ili indirektno preko poljoprivrednih proizvoda ili preko životinja i njihovih proizvoda sa terena, dovodi do izravnog ugrožavanja zdravlja ljudi. Ovaj problem je još uvijek u raspravama i nagađanjima i potrebno mu je osigurati sveobuhvatan stručni i naučni pristup, te ispitivanja na terenu, odnosno uključivanje struke u iznalaženja adekvatnih rješenja.

5.10.3.5. Hrana

Na području općine Čapljina kroz opće i posebne provedbene mjere provodi se kontrola zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće uporabe te sanitarno-higijenskih uvjeta u proizvodnji i prometu istih. Također se provode mjere ranog otkrivanja izvora zaraze i putova prenošenja zaraznih bolesti. Samo putem hrane animalnog porijekla može se prenijeti 14 parazitskih bolesti, a infestacija sa onečišćenim biljnim namirnicama i prljavim rukama moguće je 9 vrsta i razvojnih oblika parazita. Da je hrana postala jedna od najčešćih prijenosnika parazitskih oboljenja govore i pojave sve češće trihineloze i nekih drugih infektivnih bolesti. Stoga na ispravnost živežnih namirnica treba posebno obratiti pozornost i poduzimati sve raspoložive zakonske mjere u cilju zaštite ljudskog zdravlja. Prevencija treba igrati veliku ulogu u smislu edukacije ljudi te zdravstvenog prosvjećivanja, higijenskih tečajeva prema zakonskim normama, te nadzor sanitarne inspekcije. HED i nadležne zdravstvene ustanove trebaju osigurati građanima na našem području pravo na zaštitu od opasnosti po zdravlje ili život izazvanim zagađivanjem životne sredine biološkim, fizičkim i kemijskim štetnim agensima u vodi, zraku, tlu, hrani, predmetima opće uporabe i sl., te zaštitu od štetnih djelovanja ionizirajućeg, odnosno neionizirajućeg zračenja, buke i vibracija, kao i zaštitu od štetnog djelovanja proizvoda odobrenih za javnu upotrebu koji zbog grešaka u izradi mogu izazvati oštećenje zdravlja.



68

5.10.3.6. Buka i vibracija

Problemi povećanja buke i vibracije, naročito u gradskim sredinama postaju uobičajena i svakodnevna pojava, pa i u našem gradu. Povećana količina buke u gradskom dijelu grada, u prvom redu dolazi od povećanja broja automobila koji saobraćaju gradom. Povećanoj buci i vibraciji umnogome doprinose i izrupane prometnice te nekultura u prometu. Buka i vibracija postaju ljudska svakodnevnica u gradskom dijelu grada čiji se intenzitet i jačina povećavaju u razmjeru sa izostankom zelenih površina, naročito niskog i šibljastog raslinja. Također, intenzitet buke i vibracije je konstanta uz glavne magistralne putove M-17 i M-16. Povećanje buke i vibracije u zatvorenim prostorijama uz izloženost čovjeka stresnim situacijama dovodi do narušavanja osnovne zdravstvene slike čovjeka. Opća svijest o zdravstvenim posljedicama koje izaziva buka i vibracije je na jako niskoj razini pa upravo ovdje postoji otvoren prostor za zdravstveno promatranje i preventivne aktivnosti, te mogućnosti ispitivanja djelovanja buke na djelatnike koji su na svom radnom mjestu izloženi istoj.

Ciljevi i mjere

Pored općih i posebnih mjera koje se provode na području općine Čapljina bilo bi

potrebno u cilju poboljšanja i prevencije djelovanja uspostaviti slijedeće prioritete:

utemeljiti informacijski sustav koji će producirati relevantne i kvalitetne informacije o različitim faktorima okoliša koji imaju utjecaj na zdravlje ljudi

ugraditi različite okolišno zdravstvene prioritete u specifične standarde i politike o zraku, vodi, tlu i otpadu, kao i u novu integralnu politiku proizvoda, da bi identificirali mogućnosti za eliminiranje emisije ili uporabe opasnih supstanci u proizvodima i proizvodnim procesima

uključivanje preventivnog, zdravstvenog odgoja, u smislu:bolje spriječiti nego liječiti, a na korist pojedinca i cijelog pučanstva općine

uključiti struku u izradi elaborata o štetnosti različitih agensa, te mogućnosti prevazilaženja istih i primjenu u zaštiti ljudi, životinja, biljaka, tla, vode, zraka i sl.



69

6. Rezime stanja okoliša općine Čapljina

Prostor općine Čapljina, sa svojim specifičnim krajolikom, mnogim fenomenima krša, biološkom raznolikošću, rijekama i jezerima, daje mogućnost za kvalitetan i zdrav život i otvara preduvjete za razvitak turizma, poljoprivrede, lova, ribolova, pčelarstva i drugih sportskih i rekreacijskih djelatnosti. Prostornim i Urbanističkim planom djelomično su stavljeni pod zaštitu dijelovi prirode koje je potrebno zaštititi. Posebno važan resurs je park prirode Hutovo blato sa iznimnim krajolikom, kao i korita rijeke Neretve, Bune, Trebižata i Krupe, koje treba posebnim detaljnim planom urediti i definirati sadržaje. Pod zaštitu je potrebno staviti i šumske resurse sa svom njihovom raznolikošću. Općina Čapljina nema sustavno riješeno upravljanje i gospodarenje otpadom, pa se javljaju divlja odlagališta, koja imaju negativan utjecaj na okoliš. Nesanitarno odlaganje otpada predstavlja veliku opasnost za izvorišta pitke vode, zdravlje ljudi, tlo i prirodni okoliš. Pored navedenog, bitan negativan utjecaj na tlo i podzemne vode ima veliki broj septičkih vodopropusnih jama, te kemikalije koje se korise pri zaštiti kultura u poljoprivrednoj prizvodnji. Iz gore inavedenog vidljivo je da je prioritet u razvoju Općine izgradnja kanalizacijskog sustava sa pročistačem otpadnih voda, sustava vodoopskrbe stanovništva, melioracija poljoprivrednih površina, te prometna povezanost ruralnih područja i izgradnja modernog odlagališta otpada i sanacija postojećeg. S tim u vezi, može se istaći da Općina sada posjeduje Idejni projekt kanalizacijskog, vodooprkrbnog i melioracijskog sustava na ruralnom području općine Čapljina, od čega se jedan dio projekata inplementirao, a inplementacija pojedinih je u tijeku. Općina Čapljina mora imati za cilj očuvati okoliš i trasirati put održivog razvoja. To se i provodi dijelom putem Službe za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, primjenjujući zakonsku regulativu, kako federalnu tako i županijsku. Također se mogu istaknuti i ekološke udruge koje svojim aktivnostima doprinose poboljšanju stanja u okolišu. Međutim, tijekom izrade ovog dokumenta, u praksi se pokazalo da su građani općine Čapljina poprilično inertni i pasivni kada je u pitanju zaštita okoliša i podnošenje prijedloga projekata za LEAP. Upravljanje otpadom na području općine Čapljina nosi sa sobom veliki broj neriješenih problema. Federalnom strategijom upravljanja otpadom postavljene su osnovne smjernice kojih bi se općina Čapljina trebala pridržavati kako bi se dostigli europski standardi upravljanja otpadom. U izradi je i Federalni plan upravljanja otpadom koji bi trebao ostvariti regionalni princip u upravljanju otpadom. Usvojena je i Federalna strategija zaštite okoliša 2008-2018. Koncesiju za komunalne djelatnosti u što spada prikupljanje komunalnog otpada dodjeljuje Općinsko vijeće pravnoj ili fizičkoj osobi registriranoj za obavljanje te djelatnosti. Osnovne karakteristike suvremenog efikasnog sustava upravljanja komunalnim otpadom obuhvaćaju niz mjera za unapređenje kao što su sprječavanje nastanka otpada na izvoru, odvojeno sakupljanje, reciklaža ili druge metode ponovnog dobivanja materijala iz otpada i pouzdano i ekološki održivo njegovo konačno zbrinjavanje. Zbog zaštite slivova i korita rijeka Neretve, Bregave, Trebižata i Krupe od svih oblika zagađenja i štetnih utjecaja, koji mogu nepovoljno na utjecati zdravstvenu ispravnost vode za piće ili narušavanja bioraznolikosti, neophodno je uspostaviti odgovarajuće



70

mjere i režime zaštite. Intenzivan urbani razvoj ovog područja, razvoj putne mreže, nekontrolirana izgradnja u području korita rijeka i intenzivne poljoprivredne prizvodnje nameće potrebu poduzimanja mjera kojima bi se osigurala zaštita podzemnih voda, ali i zaštita korita od degradacije. Nužno je točno definirati granice zaštitnih zona s propisanim ograničenjima i dopuštenim aktivnostima. Osim toga nužno je uspostavljanje stručnih savjetodavnih službi i agencija bez čijeg nadzora i certificiranja nema poljoprivrednog proizvoda koji može na tržište. Isto tako nužno je i poticanje osnivanja zadruga poljoprivrednih proizvođača. 6.1..Rezultati ankete o stanju okoliša općine Čapljina

Pri izradi Ankete definiran je i predmet istraživanja kao utvrđivanje ocjena, mišljenja i stavova građana o tri grupe pitanja: Ocjene i mišljenja o tome koji su najvažniji ekološki problemi Općine, njihovi uzroci, izvori i posljedice, glavni zagađivači, utjecaj na kvalitet života građana, mogućnosti i vremenski raspon rješavanja, Ocjene i mišljenja o tome koje ekološke probleme treba u Čapljini hitno rješavati te tko je najodgovorniji za stanje okoliša, kao i viziju razvoja lokalne zajednice u narednom periodu, Ocjene i stavovi u sudjelovanju javnosti u rješavanju problema zaštite okoliša, a prije svega poznavanje materije od strane pučanstva. Kao polazni i osnovni instrument za realizaciju istraživanje stavova građana općine Čapljina izabrana je anketa. Anketni listić urađen je od strane Zlatana Musića, GAP konzultanta uz pomoć radne grupe za izradu LEAP-a.

Anketni listić je distribuiran u 250 upitnika u gradska, prigradska i ruralna područja a popunjeno je 152.

Anketom je obuhvaćeno 55% gradskog stanovništva i 45% stanovnika ruralnog područja.

Anketirano je 52 % muškaraca i 48% žena. Prema stupnju izobrazbe, 49,01% je srednje stručne spreme, 35,1% sa višom ili

visokom stručnom spremom ,a 14,57 % imaju osnovno obrazovanje.



71

Na pitanje „Kakvo je po Vašem mišljenju trenutačno stanje okoliša u općini?“, dobili smo očekivane rezultate koji se predstavljeni u grafikonu 1. Grafikon 1. Trenutačno stanje okoliša u općini Čapljina po mišljenju građana

Dakle, 37,09% anketiranih smatra da je trenutačno stanje okoliša nezadovoljavajuće , a 29,8 da je zabrinjavajuće. Ovi rezultati pokazuju značajno nezadovoljstvo pučanstva po pitanju zaštite okoliša. Na pitanje „Koji su glavni problemi zaštite okoliša u Vašem mjestu življenja“?, većina anketiranih je navela probleme koji su vezani za: otpad i divlje deponije (25,2%), zagađenje rijeka i vodotoka (20,93%) te socijalno stanje i odnos prema okolišu (14,43%). Detaljniji rezultati su prikazani na grafikonu 2.



72

Grafikon 2. Glavni problemi vezani za okoliš po mišljenju građana Zanimljivi su i rezultati ankete koji se tiču mišljenja građana o glavnim zagađivačima u općini Čapljina. Čak 68% anketiranih su izdvojili stanovništvo i divlje deponije kao glavne zagađivače u Općini. Uspostavljanjem veze sa ponuđenim rješenjima i rangiranjem problema jasno se može doći do zaključaka o neophodnim akcijama na edukaciji stanovništva i rješavanju pitanja deponije i potrebi sanacije divljih deponija koje je 68 % ispitanika izdvojilo kao najveći problem u oblasti zaštite okoliša. Očekivano, najveći broj građana smatra Općinu odgovornom za ovakvo stanje u oblasti i to čak 60,53%. U grafikonu 3. je prikazano mišljenje građana po ovom pitanju.

Grafikon 3. Najodgovorniji za stanje okoliša po mišljenju građana Rezultati ankete na pitanju: „Ako imate ili uočite problem vezan za okoliš, kome treba da prijavite isti?“, daju jasnu sliku o tome da građani očekuju od Općine da se više angažira na pitanjima zaštite okoliša. Najveći broj ispitanika Općinu smatra najodgovornijom za stanje okoliša te se kao odgovor nameće potreba većeg angažmana Općinskih službi a posebno JP kojemu je Općina osnivač, a koje većina građana identificira sa Općinom. 64% anketiranih smatra da je Općina „mjesto“ gdje treba da prijave problem dok ima onih, i to 28% anketiranih koji smatraju da je Inpektorat FBiH pravo „mjesto“ za rješavanje pitanja iz oblasti okoliša. Govoreći o sudjelovanju građana u procesu donošenja odluka po pitanju zaštite okoliša, najveći broj ispitanika smatra da građani ne sudjeluju u procesu donošenja odluka iz oblasti okoliša. Potrebno je poduzeti aktivnosti na informiranju građana o načinima i mogućnostima njihovog uključivanja u proces donošenja odluka. Upravo je ovo jedan od



73

razloga zašto smo tijekom izrade ovog dokumenta imali izrazito visoku razinu pasivnosti pučanstva na predlaganju rješenja za ova, vrlo bitna pitanja. Nadalje, veliki broj ispitanika nije nikad sudjelovao na javnim raspravama ili tribinama vezanim za okoliš. Općina redovito organizira javne rasprave prilikom usvajanja važnih dokumenata i planova na koje je odziv građana vrlo slab što pokazuje nezainteresiranost građana. Na pitanje o dugoročnijoj viziji razvoja općine Čapljina koje nam je dalo značajan uvid u razmišljanje pučanstva o ovom pitanju, došli smo do rezultata koji nam potvrđuju da smo na pravom putu u izradi i implementaciji ovog dokumenta. Kao što je vidljivo na grafikonu 4. dole, većina anketiranih smatra da je najpotrebnije razvijati sektore turizma , poljoprivrede i industrije koji u suštini, dugoročno ne mogu opstati bez dobrog i strateškog pristupa zaštiti okoliša.

Grafikon 4. Rezultati ankete na pitanje „Koji sektor treba razvijati u općini Čapljina?“

No, ono što je također interesantno, je činjenica da su anketirani imali i prijedloge određenih rješenja za probleme zaštite okoliša.



74

Prijedlozi pučanstva su dati u tablici 3.

U KOLIKO IMATE PRIJEDLOG ZA POBOLJŠANJE MOLIMO VAS DA GA UPIŠETE! BUĐENJE SVIJESTI I EDUKACIJA STANOVNIŠTVA 8,98 IZGRADNJA MODERNE DEPONIJE I POGONA ZA RECIKLAŽU 5,39 SUDJELOVANJE VLASTI S VIŠIH RAZINA U RJEŠAVANJU OVOG 4,19 PROBLEMA I VEĆA FINANCIJSKA IZDVAJANJA ZA BRIGU O OKOLIŠU 4,79 VEĆA AKTIVNOST GRAĐANA –AKCIJE ČIŠĆENJA I UREĐENJA 4,79 OPREMANJE KOMUNALNOG DRUŠTVA 3,59 VEĆA AKTIVNOST OPĆINE U RJEŠAVANJU OVOG PROBLEMA 2,99

RIJEŠAVANJE PROBLEMA PASA LUTALICA 2,99 ULAGANJE GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDU 1,88 UREĐENJE ZAKONSKE REGULATIVE 1,20 RJEŠAVANJE DIVLJIH DEPONIJA 1,20 KONTROLA SREDSTAVA ZA ZAŠTITU U POLJOPRIVREDI 0,60 FORMIRANJE EKO CENTRA I EKO POLICIJE 0,60 KORIŠTENJE OTPADA ZA PROIZVODNJU ENERGIJE 0,60

Budući da su kao glavni problemi navedeni veliki broj divljih deponija i nepostojanje kanalizacijskog sustava i pročistača, jasno je da najveći broj građana kao rješenje vidi saniranje divljih deponija i izgradnju kanalizacijskog i vodovodnog sustava sustava i pročistača. Ono što je vrlo ohrabrujuće jeste činjenica da većina pučanstva ima pozitivan stav kada je u pitanju budućnost općine Čapljina kada govorimo o zaštiti okoliša. Naime, na pitanje „Kako vidite Općinu Čapljina u narednih 10 godina?“, čak 41,36% anketiranih je



75

odgovorilo da općinu vidi razvijenu, uređenu, čistu i okolišno osviještenu. Detaljniji rezultati su prikazani na grafikonu 5.

Grafikon 5. Stav anketiranih po pitanju razvoja općine



76

7. Zakonska regulativa 1. Zakon o zaštiti okoliša („Službene novine F BiH“ broj 33/03

od 19.7.2003.) 2. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša („Službene

novine F BiH“ broj 38/09 od 10.6.2009.) 3. Pravilnik o uvjetima i kriterijima koje moraju ispunjavati nositelji izrade Studije

utjecaja na okoliš i visini naknade i ostalih troškova nastalih u postupku procjene utjecaja na okoliš („Službene novine F BiH“ broj 45/09 od 15.7.2009.)

4. Pravilnik o sadržaju izvješća o stanju sigurnosti, sadržaju informacija o sigurnosnim mjerama i sadržaju unutarnjih i vanjskih planova intervencije („Službene novine F BiH“ broj 68/05 od 7.12.2005.)

5. Pravilnik o rokovima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole za pogone i postrojenja koja imaju izdane dozvole prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti okoliša („Službene novine F BiH“ broj 68/05 od 7.12.2005.)

6. Pravilnik o izradi godišnjih/polugodišnjih programa inspekcije zaštite okoliša („Službene novine F BiH“ broj 68/05 od 7.12.2005.)

7. Pravilnik o pogonima i postrojenjima za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu („Službene. novine F BiH“ broj 19/04 od 10.4.2004.)

8. Pravilnik o uvjetima za podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišnog dopuštenja za pogone i postrojenja koja imaju izdana dopuštenja prije stupanja na snagu Zakona o zaštiti o okolišu („Službene novine F BiH“ broj 45/09 od 15.7.2009.)

9. Pravilnik o donošenju najboljih raspoloživih tehnika kojima se postižu standardi kvaliteta okoliša („Službene novine F BiH“ broj 92/07 od 19.12.2007.)

10. Pravilnik o registrima postrojenja i zagađivanjima („Službene novine F BiH“ broj 82/07 od 19.11.2007.)

11. Pravilnik o edukaciji, programu obuke, stručnom ispitu i certifikaciji stručnjaka za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole („Službene novine F BiH“ broj 39/10 od 7.7.2010.)

12. Izmjene i dopune Pravilnika o edukaciji, programu obuke, stručnom ispitu i certifikaciji stručnjaka za ocjenu planova aktivnosti i studija o procjeni utjecaja na okoliš u postupku izdavanja okolišne dozvole („Službene novine F BiH“ broj 80/10 od 06.12.2010.)

13. Zakon o upravljanju otpadom („Službene novine F BiH“, broj 33/03) 14. Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom 15. Pravilnik o izdavanju dozvole za aktivnosti male privrede u upravljanju

otpadom(„Službene novine F BiH“ broj 9/05) 16. Pravilnik o sadržaju plana prilagođavanja upravljanja otpadom za postojeća

postrojenja za tretman ili odlaganje otpada i aktivnostima koje poduzima nadležni organ („Službene novine F BiH“ broj 9/05)

17. Uredba o financijskim i drugim garancijama za pokrivanje troškova rizika od mogućih šteta, čišćenje i postupke nakon zatvaranja odlagališta („Službene novine F BiH“ broj 39/06)

http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/dokumenti/Zakon%20o%20zastiti%20okolisa%20BOS.pdf

http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/Izmjene%20i%20dopune%20ZoZO%203809.pdf

http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/Pravilnik%20o%20uvjetima%20i%20kriterijima%20koje%20moraju%20ispunjavati%20nositelji%20izrade%20SUO%20i%20visini%20naknade%20i%20ostalih%20troskova%20nastalih%20u%20postupku%20PUnO.doc



http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/dokumenti/Pravilnik%20o%20sadrzaju%20izvjestaja%20o%20stanju%20sigurnosti,%20sigurnosnim%20mjerama%20hr.pdf



http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/dokumenti/Pravilnik%20o%20rokovima%20za%20podnosenje%20zahtjeva%20za%20izdavanje%20okolinske%20dozvole%20za%20pogone%20i%20postrojenja%20hr.pdf



http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/dokumenti/Pravilnik%20o%20izradi%20programa%20inspekcije%20zastite%20okolisa%20hr.pdf

http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/dokumenti/Pravilnik%20o%20pogonima%20i%20postrojenjima%20bos.pdf



http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/Pravilnik%20o%20uvjetima%20za%20odnosenje%20zahtjeva%20za%20izdavanje%20okolisnog%20dopustenja%20za%20pogone%20i%20postrojenja%20koja%20imaju%20izdana%20%20dopustenja%20prije%20stupanja%20na%20snagu%20ZOZo.doc



http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/dokumenti/Pravilnik%20o%20donosenju%20najboljih%20raspolozivih%20tehnika%20kojima%20se%20postizu%20standardi%20kvaliteta%20okolisa.pdf

http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/dokumenti/Pravilnik%20o%20donosenju%20najboljih%20raspolozivih%20tehnika%20kojima%20se%20postizu%20standardi%20kvaliteta%20okolisa.pdf

http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/dokumenti/Pravilnik%20o%20registrima%20postrojenja%20i%20zagadjivanjima-hr.pdf

http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/hr_Pravilnik_o_edukaciji%20i%20certifikaciji%20___%20II.doc



http://www.fmoit.gov.ba/userfiles/file/Izmjene%20i%20dopune%20pravilnika-HR-BOS-SR.doc



http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/8.%20zakon%20o%20upravljanju%20otpadom%20fbih.pdf



77

18. Uredba o financijskim garancijama kojima se može osigurati prekogranični promet otpada („Službene novine F BiH“ broj 41/05)

19. Uredba koja regulira obvezu izvještavanja operatora i proizvođača otpada o provođenju programa nadzora, monitoringa i vođenja evidencije prema uvjetima iz dozvole („Službene novine F BiH“ broj 31/06)

20. Pravilnik o životinjskom otpadu i drugim neopasnim materijalima prirodnog porijekla koji se mogu koristiti u poljoprivredne svrhe („Službene novine F BiH“ broj 8/08)

21. Pravilnik o obrascu, sadržaju i postupku obavještavanja o važnim karakteristikama proizvoda i ambalaže od strane proizvođača („Službene novine F BiH“ broj 8/08)

22. Pravilnik o upravljanju medicinskim otpadom („Službene novine F BiH“ broj 77/08)

23. Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom („Službene novine F BiH“ broj 77/10 od 8.9.2010.)

24. Pravilnik o uvjetima za prijenos obveza upravljanja otpadom sa proizvođača i prodavača na operatera sistema za prikupljanje otpada („Službene novine F BiH“ broj 9/05)

25. Pravilnik o kategorijama otpada sa listama („Službene novine F BiH“ broj 9/05) 26. Pravilnik o postupanju s otpadom koji se ne nalazi na listi opasnog otpada ili čiji

je sadržaj nepoznat („Službene novine F BiH“ broj 9/05) 27. Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada („Službene

novine F BiH“ broj 38/06 28. Zakon o zaštiti prirode („Službene novine F BiH“, broj 33/03) 29. Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zaštitu

prirode i vršenju monitoringa („Službene novine F BiH“ broj 46/06) 30. Pravilnik o sadržaju i načinu izrade Plana upravljanja zaštićenim područjima

(„Službene novine F BiH“ broj 65/06) 31. Pravilnik o novim mjerama za istraživanje ili očuvanje kako bi se spriječio

značajan negativan utjecaj na životinjske vrste namjernim hvatanjem ili ubijanjem („Službene novine F BiH“ broj 65/06)

32. Pravilnik o uvjetima pristupa zaštićenom području („Službene novine F BiH“ broj 65/06)

33. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra zaštićenih područja („Službene novine F BiH“ broj 65/06)

34. Odluka o formiranju JP NP Una, („Službene novine F BiH“ broj 11/02) 35. Zakon o NP Una, („Službene novine F BiH“ broj 44/08) 36. Pravilnik o uspostavljanju sistema praćenja namjernog držanja i ubijanja

zaštićenih životinja („Službene novine F BiH“ broj 65/06) 37. Zakon o zaštiti zraka („Službene novine F BiH“, broj 33/03) 38. Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka („Službene novine F BiH“ broj 12/05) 39. Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak („Službene novine F

BiH“broj 12/05)

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/9.%20Pravilnik%20o%20uvjetima%20za%20prenos.pdf



http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/11.%20Pravilnik%20o%20kategorijama%20otpada%20sa%20listama.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/12.%20Pravilnik%20o%20postupanju%20s%20otpadom.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/12.%20Pravilnik%20o%20postupanju%20s%20otpadom.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/15.%20Uredba%20selektivno%20prikupljanje.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/15.%20Uredba%20selektivno%20prikupljanje.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/17.%20ZAKON%20PRIRODA.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/18.%20pravilnik%20o%20uspostavljanju%20i%20upravljanju%20informacijskim%20.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/18.%20pravilnik%20o%20uspostavljanju%20i%20upravljanju%20informacijskim%20.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/19.%20pravilni%20o%20sadrzaju%20i%20nacinu%20izrade%20plana%20upravljanja.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/19.%20pravilni%20o%20sadrzaju%20i%20nacinu%20izrade%20plana%20upravljanja.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/20.%20Pravilnik%20o%20novim%20mjerama%20za%20istrazivanje.pdf



http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/21.%20ZAKON%20ZRAK.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/22.%20Pravilnik%20monitoring%20kvaliteta%20zraka.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/23.%20Pravilnik%20monitoringa%20emisije.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/23.%20Pravilnik%20monitoringa%20emisije.pdf



78

40. Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta zraka, („Službene novine F BiH“ broj 12/05)

41. Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja („Službene novine F BiH“ broj 12/05)

42. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak („Službene novine F BiH“ broj 12/05)

43. Zakon o vodama („Službene novine F BiH“ broj 70/06) 44. Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za tehnološke

otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sustav javne kanalizacije odnosno drugi prijemnik („Službene novine F BiH“ broj 50/07)

45. Uredba o opasnim i štetnim materijama u vodama („Službene novine F BiH“, broj 43/07)

46. Odluka o granicama riječnih bazena i vodnih područja na teritoriji F BiH („Službene novine F BiH“, broj 41/07)

47. Pravilnik o uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta voda koje se koriste ili planiraju da se koriste za piće („Službene novine F BiH“ broj 51/02)

48. Uredba o klasifikaciji voda i obalnog mora Jugoslavije u granicama SR Bosne i Hercegovine („Službeni list SR BiH“ broj 19/80)

49. Uredba o kategorizaciji vodotoka („Službeni list SR BiH“ broj 42/67) 50. Uredba o klasifikaciji voda međurepubličkih vodotoka, međudržavnih voda i

voda obalnog mora Jugoslavije („Službeni list SR BiH“ broj 6/78) 51. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Službeni list SR BiH“ broj

2/92) 52. Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije

Bosne i Hercegovine („Službene novine F BiH“ broj 2/06, 72/07, 32/08 ) 53. Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Službene novine F BiH“ broj 2/98 ) 54. Zakon o poljoprivredi („Službene novine F BiH“, broj 88/07 i 04/10) 55. Zakon o slatkovodnom ribarstvu („Službene novine F BiH“ broj 64/04) 56. Pravilnik o utvrđivanju količina štetnih i opasnih tvari u zemljištu i metode

njihovog ispitivanja („Službene novine F BiH“ broj 190/09) 57. Zakon o mineralnim gnojiivima („Službeni glasnik BiH“ broj 46/04) 58. Pravilnik o uvjetima za stavljanje u promet, kvalitetu i kontroli kvaliteta

mineralnih đubriva te skladištenju i rukovanju mineralnim đubrivima („Službeni glasnik BiH“ broj 90/09)

59. Zakon o fitofarmaceutskim sredstvima BiH („Službeni glasnik BiH“ broj 49/04)

60. Pravilnik o postupku sa zalihama sredstava za zaštitu bilja čiji su promet i upotreba zabranjeni („Službeni glasnik BiH“ broj 58/09)

61. Odluka o zabrani registracije uvoza i prometa aktivnih materija i fitofarmaceutskih sredstava koja sadrža aktivne materije a čiji je promet odnosno upotreba u EU zabranjena („Službeni glasnik BiH“ broj 55/08 i 47/09)

62. Zakon o šumama („Službene novine F BiH“broj 23/02) 63. Uredbe o šumama („Službene novine F BiH“ broj 83/09, 26/10 i 38/10)

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/24.%20Pravilnik%20o%20granicnim%20vrijednostima%20kvaliteta.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/24.%20Pravilnik%20o%20granicnim%20vrijednostima%20kvaliteta.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/25.%20Pravilnik%20o%20emisiji%20isparljivih%20organskih%20jedinjenja.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/25.%20Pravilnik%20o%20emisiji%20isparljivih%20organskih%20jedinjenja.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/28.%20Pravilnik%20o%20granicnim%20vrijednostima%20emisije.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/28.%20Pravilnik%20o%20granicnim%20vrijednostima%20emisije.pdf

http://www.ks.gov.ba/ministarstva/prostorno/okolis/propisi/PROPISI%20FEDERALNI/32.%20zakon%20o%20vodama.pdf









79

64. Zakon o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti rezanja drveta („Službene novine F BiH“ broj 27/97)

65. Zakon o lovstvu („Službene novine F BiH“ broj 4/06) 66. Pravilnik o vremenu lova lovostajem zaštićene divljači i popis vrsta ptica i sisara

koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo , („Službene novine F BiH“ broj 05/08)

67. Pravilnik o načinu određivanja i obilježavanja granica lovišta i postupak osnivanja lovišta u F BiH ("Službene novine F BiH" broj 5/08)

68. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja katastra lovišta ("Službene novine F BiH" broj 5/08)

69. Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma („Službeni list SR BiH“ broj 46/89)

70. Zakon o eksproprijaciji u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH 71. Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 32/02) 72. Zakon o cestama Federacije BiH („Službene novine F BiH“ broj 6/02) 73. Pravilnik o osnovnim uvjetima koje ceste, njeni elementi i objekti na njima

moraju ispunjavati sa stanovništva sigurnosti prometa („Službeni glasnik BiH“, 2007

74. Smjernice za projektiranje, građenje, održavanje i nadzor na cestama, 2005 (usvojene od entitetskih vlada)



80

8. SWOT analiza okoliša općine Čapljina

Na osnovu prikupljenih podataka koji prikazuju trenutno stanje u pojedinim oblastima, odnosno daju osnovu za procjenu stanja okoliša općine Čapljina, urađena je SWOTiv analiza Općine, odnosno analiza osnovnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji sa kojima se suočava Čapljina. Snage i slabosti predstavljaju interne (unutarnje) faktore, odnosno internu analizu koja treba ukazati na to što su prednosti a što nedostaci naše Općine. Prijetnje i mogućnosti predstavljaju eksterne (vanjske) faktore, odnosno eksternu analizu koja treba identificirati potencijalne prijetnje razvoju kao i ukazati na to šta su šanse, odnosno mogućnosti naše Općine. Snage i mogućnosti predstavljaju pozitivne, dok slabosti i prijetnje predstavljaju negativne faktore ekonomskog razvoja. Koristeći SWOT analizu u strateškom planiranju uopće (uključujuči i LEAP slogan i logo), odnosno indentificirajući interne i eksterne faktore koji utiču na razvoj lokalne zajednice nastojat ćemo da u implementaciji Lokalnog ekološkog akcijskog plana što bolje:

iskoristimo naše snage

realiziramo mogućnosti

smanjimo utjecaj prijetnji

eliminiramo slabosti

SWOT analiza je rezultat zajedničkih napora lokalne uprave i svih ključnih interesnih grupa i pojedinaca, koji su osobnim radom došli do relevantnih podataka i analiza. Na temelju takvog rada na prikupljanju i sistematiziranju podataka i davanju prijedloga i ideja za našu Općinu, snimajući i analizirajući stanje životne sredine, tj. prirodne, društvene i sve druge faktore kao i prisutne prijedloge i ideje kako postojeće stanje poboljšati i unaprijediti, prepoznatljivije su naše snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje. Nakon prepoznavanja i uvažavanja određenih činjenica mora se zaključiti da općina Čapljina nije do sada na jedan sistematiziran i planski način prilazila pitanju zaštite okoliša, zbog čega je neophodno u što kraćem roku pristupiti implementaciji ovog dokumenta. Istovremeno je neophodno prići preciznom definiranju odgovornosti institucija lokalne vlasti i pojedinaca, ovladati oprobanim načinom vođenja strategijskih razvojnih procesa.Križanjem internih snaga i slabosti sa mogućnostima i prijetnjama identificirali smo slijedeću SWOT analizu okoliša općine Čapljina:



81

Snage Slabosti

Izgrađeni kapaciteti za sport i rekreaciju Povoljna geografska lokacija Opdine Postojanje različitih prirodnih resursa Očuvan životni okoliš Relativno razvijena poljoprivreda Postojanje značajnog broja ekoloških udruga Vlastiti resursi pitke vode Udaljenost velikih zagađivača Povoljni klimatski uvjeti Povoljno tlo za proizvodnju zdrave hrane Formiran Savjetodavni odbor za zaštitu okoliša opdine Čapljina.

Nedovoljno razvijena komunalna infrastruktura, ne postojanje kanalizacijskog sustava u velikom dijelu Opdine, nepostojanje pročistača otpadnih voda Zastarjelost vodne mreže, nepostojanje vodovodnih mereža u mjesnim zajednicama, veliki gubici vode Nedostatak prometnica i neuređenost prometnica koroz mjesne zajednice Nerazvijeno gospodarstvo Orijentiranost gospodarstva na uslužne i trgovačke djelatnosti Nizak nivo ekološke svijesti kod građanstva Nepostojanje ažuriranih prostorno-planskih akata Zaostajanje za suvremenim trendovima u oblasti zaštiti okoliša.

Mogućnosti-šanse Prijetnje

Mogudnost razvoja sportskog i ekološkog turizma Zainteresiranost građana za zaštitu okoliša Korištenje poljoprivrednog zemljišta za ekološku proizvodnju Uključivanje i kandidiranje projekata prema različitim fondovima, programima i inicijativama vezanim za zaštitu okoliša Formiranje sanitarnih zona, zaštita rijeka i pitke vode Uvođenje sankcija za onečiščivače (fizičke i pravne osobe) Izgradnja industrijskih i poduzetničkih zona u skladu sa ekološkim normativima.

Sporost u procesima donošenja odluka i reformi iz oblasti zaštite okoliša Glomazna i neučinkovita administracija na višim razinama vlasti Politička nestabilnost Uopdena gospodarska nerazvijenost Odlazak stručnih ljudskih resursa sa područja Opdine Nepovoljan imidž države u svijetu Zagađenost pesticidima i drugim kemijskim sredstvima Krško područje i podzemni vodotok .



82

9.Vizija i ciljevi

9.1. Vizija općine Čapljina

U strateškom planiranju vizija se tiče ciljeva koji su najšire definirani, generalni i sveobuhvatni. Vizija opisuje namjere za budućnost, bez preciziranja sredstava koja su neophodna da bi se postigli željeni rezultati. Najučinkovitije vizije su one koje daju ideju a ideja nakon toga dobije oblik traženja onog što je najbolje, najviše i najveće. Ukoliko želimo da vizija bude inspirativna, ista mora biti pravilno prenešena i to obično na veliki broj aktera (ključnih interesnih grupa). Vizija je nešto više od percepcije i optimizma koji gleda na sve strane. Vizija se daje u vidu izjave koja treba biti formulirana tako da odgovori na pitanje "Što ćemo promijeniti?". U prvom trenutku stvaranja vizije zaboravimo ograničavajuća pitanja, kako, zašto? Implementacijom LEAP-a Općine Čapljina, želimo, kroz izgradnju vlastitih kapaciteta, aktivnim pristupom rješavanju problema i otvorenih pitanja koja na određeni način usporavaju poboljšanje stanja sa aspekta zaštite okoliša, postanemo općina broj 1. u zaštiti okoliša naše regije. Vizija općine Čapljina sa aspekta zaštite okoliša vođena je idejom o tome kako će naša općina izgledati u budućnosti, izraženo na način koji je svima razumljiv.

VIZIJA OPĆINE ĈAPLJINA

Ĉapljina, općina zdravog života i razvijene ekološke svijesti, strateški posvećena oĉuvanju

okoliša.



83

10.Utvrđivanje okolišnih prioriteta

Imajudi u vidu stanje u oblasti okoliša u opdini, predlažemo prioritetne probleme, koje bi se u implementaciji LEAP-a uz pomod javnosti i vizije zajednice počeli rješavati.

Tablica 4. Lista okolišnih problema općine Čapljina

Oblast Problem/prioritet Posljedica

Upravljanje

vodama

Neizgrađenost mreže za opskrbu pučanstva cjele opdine pitkom vodom Gubici tlaka u mreži i količine vode Nedostatak odgovarajudeg sustava prikupljanja i tretiranja otpadnih voda Vedina aktivnih industrijskih postrojenja nema predtretman otpadnih voda Veliki broj nekontroliranih odlagališta otpada a postojeda kontrolirana nemaju zaštitnu oblogu Ispuštanje netretiranih otpadnih voda izravno u rijeku Nedovoljno zaštidena slivna područja rijeka Neretve, Bregave, Trebižata i Krupe od svih oblika zagađenja i štetnih utjecaja

Skupa i neadekvatna opskrba vodom te gubici tlaka u mreži i količine vode Otežana opskrba krajnjih potrošača Zagađenja površinskih i podzemnih voda i mogude oboljenje pučanstva Ispuštanje netretiranih otpadnih voda izravno u rijeku, što za posljedicu može imati mogude bolesti ljudi i životinja te uništavanje flore i faune nadzemnih i podzemnih voda Rizik od zagađenja podzemnih voda curenjem iz odlagališta Zagađenja površinskih i podzemnih voda, ugroženo zdravlje pučanstva Potencijalna neispravnost vode za pide i izdašnost izvorišta

Upravljanje tlom

i prostorom

Odlaganje otpada na divlje deponije Nedostatak prostorno-planske dokumentacije i planova urbanog razvoja Neplanska gradnja Ne kontrolirana uporaba zaštitnih sredstava u poljoprivredi

Zagađenje tla i ugroženo javno zdravlje Zakrčenost cesta, neplanska gradnja i ugroženost prostora Krčenje šumskih resursa Uništavanje tla i objekata, ugrožena sigurnost pučanstva opdine, smanjen proračun opdine

Upravljanje

šumskim

resursima

Šumski požari Uzurpacije šumskih dobara Bespravna sječa šuma Neodgovorno ponašanje pučanstva prema šumskim dobrima Neliječenje bolesti šumskih resursa Kresanje grana i lisnika, ogoljavanje

Narušavanje ekosustava, materijalna šteta, ugroženost ljudskih života i materijalnih dobara Bespravna izgradnja, smanjenje šumskih površina, ugroženost staništa i značajna materijalna šteta Narušavanje ekosustava, umanjenje drvne zalihe i materijalna šteta Nastajanje šumske goleti i potencijalno izumiranje Degradacija krša

Upravljanje Nedostatak financijskih sredstava za razvoj infrastrukture upravljanja otpadom

Zauzimanje prostora divljim deponijima, zagađen okoliš i prirodni izvori



84

otpadom Slaba naplativost usluga Javnog poduzeda za upravljanje otpadom Necjelovita pokrivenost pučanstva sa prikupljanjem i odvozom otpada Nepoštivanje zakonske regulative od strane pučanstva po pitanju odlaganja otpada Nije uspostavljen regionalni pristup upravljanja otpadom Nema selektivnog prikupljanja otpada Nedovoljan angažman inspekcije Nedostatak ekološke svijesti i needuciranost javnosti Nedovoljni podaci o količinama i tokovima otpada;nije uspostavljen informacijski sustav Nepostojanje i/ili nedovoljno djelovanje sa mjerama za izbjegavanje i smanjivanje količina otpada u domadinstvima i industrijskim objektima Nedostatak interesa i inicijativa od strane nadležnih institucija za oblast upravljanja otpadom Nema sustava zbrinjavanja opasnog otpada kao što je infektivni medicinski otpad, opasni otpad iz domadinstava i uslužnih djelatnosti (boje, lakovi, baterije, živine žarulje, otpadna ulja, ambalaža od kemikalija itd..)

Poslovanje poduzeda na granici rentabilnosti Nemogudnost pradenja stanja i planiranja u gospodarenju otpadom i nezadovoljstvo pučanstva Zagađenje okoliša u svim segmentima Veliki troškovi prijevoza i odlaganja bez razvrstavanja otpada Nemogudnost iskorištavanja sekundarnih sirovina i vrijednih svojstava otpada Potencijalna onečišdenja voda, tla i zraka, izvor neugodnih mirisa; i direktan negativan utiecaj na zdravlje Potencijalno onečišdenje tla i okoline opasnim otpadom Neodgovarajuda komunalna usluga i povedana potreba za istom Negativan utjecaj na gospodarstvo i razvitak opdine Potencijalno negativan utjecaj od eksplozija i požara na mjestima odlaganja Gubitak zemljišta zbog nekontroliranog odlaganja građevinskog otpada Potencijalna oboljenja ljudi, životinja i biljaka u opdini Široki Brijeg i šire

Zaštita

prirodnog i

kulturno-

povijesnog

naslijeđa

Zanemarena i nedovoljno zaštidena područja Parka prirode Hutovo blato Zanemarivanje špilje Vjetrenica Nedefinirane granice zaštitnih zona s propisanim ograničenjima i dopuštenim aktivnostima Neučinkovitost prostornog plana opdine Nepostojanje planova korištenja i promocije Kule u Počitelju Nezaštidene endemične, reliktne i ugrožene vrste biljaka, životinja i gljiva, posebno autohtone vrsta pastrve (Salmo sp.) Neodgovarajuda zaštita i neregistriranost arheoloških lokaliteta opdine Devastacija stedaka (razbijanje zbog stvaranja obradivog zemljišta, gradnje

Devastacija zaštidenog područja parka i ugroženost bioraznolikosti Devastacija geomorfoloških spomenika prirode Uništavanje eko sustava Zagađivanje podzemnih voda i izvorišta Pomor endemične biljnih i životinjskih vrste Uništavanje nekropola stedaka i smanjivanje kultorno-povijesne vrijednosti opdine Čapljina



85

putova, podizanja zidova i sl.) . Needuciranost pučanstva opdine Čapljina o vrijednostima kulturnog naslijeđa

Gospodarstvo i

okoliš

Nedovoljovna iskorištenost poljoprivrednog tla za proizvodnju hrane Neiskorišteni potencijali za razvoj turizma, poljorivrede i gospodarstva Nedostatak financijskih poticaja za infrastrukturu zaštite okoliša Nedostatak obrazovanog kadra u gospodarstvu za zaštitu okoliša Nezainteresiranost poduzeda koja se bave prikupljanjem sekundarnih sirovina

Zarastanje i devastacija prirode Nedovoljno razvijei sektori –stagnacija gospodarskog razvitka Smanjena mogudnost nadzora u odlaganju opasnog i industrijskog otpada Nekontrolirano odlaganje otpada Slaba promidžba važnosti ovog stručnog područja Povedanje količina otpada na deponijama i potencijalno povedanje cijena upravljanja otpadom.

Strateški ciljevi LEAP-a

Analizom rezultata ankete, SWOT analizom te rezultatima proisteklim iz radionica koje su provedene sa GAP konzultantom, došli smo do definiranja strateških ciljeva općine Čapljina na koje trebamo utjecati i koje želimo postići Strateški cilj 1. Osposobiti i izgraditi kapacitete općine Čapljina i drugih institucija kako bi bile sposobne aktivno sudjelovati u implementaciji projekata vezanih za zaštitu okoliša. Strateški cilj 2. Smanjiti zagađenje voda, tla i zraka te pozitivno utjecati na poboljšanje stanja u gospodarenju otpadom, vodama, tlom, prostorom, šumskim resursima, prirodnom i kulturno-povijesnom naslijeđu, prvenstvo kroz izgradnju infrastrukturnih kapaciteta

Strateški cilj 3. Provesti aktivne mjere educiranja pučanstva o potrebi i vrijednostima zaštite okoliša

U skladu sa dobrom praksom za realizaciju svakog od ova tri cilja, definirali smo projekte koji su neohodni za postizanje gore navedenih strateških ciljeva.

„LOKALNI EKOLOŠKI AKCIJSKI PLAN ZAŠTITE oKOLIŠA“ (LEAP)

OPĆINE ČAPLJINA Definirani projekti lokalnog ekološkog akcijskog plana

R.b. Naziv projekta Strateškii cilj LEAP-a Cilj projekta Vremenski plan sprovođenja projekta

Potencijalni izvori financiranja

1. Izgradnja vodovodne mreže za opskrbu pučanstva opdine pitkom vodom do kraja 2018 godine

Smanjiti zagađenje voda, tla i zraka te pozitivno uticati na poboljšanje stanja u gospodarenju otpadom, vodama, tlom, prostorom, šumskim resursima, prirodnom i kulturno-povijesnom naslijeđu, prvenstvo kroz izgradnju infrastrukturnih kapaciteta

Vedi dio stanovništva opdine Čapljina nije opskrbljen pitkom vodom, što je cilj promijeniti do kraja 2018 godine

2012-2018 (36 mjeseci - u 3 faze)

Opdina, više razine vlasti, Fond za zaštitu okoliša, međunarodni fondovi i sredstva iz donacija, građani, privatni sektor

2. Smanjenje gubitaka tlaka i količine vode u mreži, unaprijeđenje postojedeg vodovoda


Gubici tlaka i količine vode smanjeni za minimalno 20% u odnosu na trenutačno stanje do kraja 2013 godine i olakšana opskrba potrošača vodom

2012-21013 (24 mjeseca)


3. Projekt analize postojanja predtretmana otpadnih voda postrojenja, ugradnja pročišdivača vode


Evidentirano stanje predtretmana otpadnih voda i smanjeno uništavanja flore i faune nadzemnih i podzemnih voda

2012 (12 mjeseci)

Opdina, viši nivoi vlasti, Fond za zaštitu okoliša, međunarodni fondovi i sredstva iz donacija, građani, privatni sektor



87

4. Smanjenje broja nekontroliranih odlagališta otpada za 50% do kraja 2013 godine


Značajno smanjen rizik od zagađenja podzemnih voda curenjem iz odlagališta

2012-2013 (24 mjeseca)


5. Saniranje postojedih deponija otpada do kraja 2013


Saniranje postojedih deponija otpada u kraja 2013 godine

2012-2013 (24 mjeseca)


6. Zaštita slivnog područja rijeka Neretve, Bregave, Trebižata i krupe od zagađenja i štetnih utjecaja do kraja 2012 godine


Značajno smanjen rizik od potencijalnog zagađenja vode za pide i povedani kapaciteti izvorišta

2012 (12 mjeseci)


7. Izrada promotivnog materijala (radijske emisije, brošure, fokus grupe) o zaštiti okoliša, prvenstveno u smislu odlaganja

Provesti aktivne mjere educiranja pučanstva o potrebi i vrijednostima zaštite okoliša

Povedana odgovornost pučanstva prema očuvanju okoliša opdine

Kontinuirano na godišnjoj osnovi Od 2013-2018

Opdina, viši nivoi vlasti, Fond za zaštitu okoliša, međunarodni fondovi i sredstva iz donacija



88

otpada na divlja odlagališta (kontinurano na godišnjoj osnovi)

8. Izrada prostorno-planske dokumentacije do kraja 2014 godine

Osposobiti i izgraditi kapacitete opdine Čapljina i drugih institucija kako bi bile sposobne aktivno sudjelovati u implementaciji projekata vezanih za zaštitu okoliša

Definirani projekti urbanog razvoja i poboljšano upravljanje prostorom opdine Čapljina

2012-2014 36 mjeseci (fazno)

Opdina, više razine vlasti i međunarodni fondovi

9. Do kraja 2013 godine, smanjiti broj šumskih požara za 50% u odnosu na prosjek prethodne tri godine, prvenstveno putem javne kampanje o vrijednostima šumskih resursa


Poboljšanje stanja staništa i smanjenja materijalna šteta

2013 (12 mjeseci)

Opdina, šumsko gospodarska društva

10. Ojačati horizontalnu i vertikalnu suradnju na poslovima inspekcijskog nadzora nad nelegalnom sječom šuma


Poboljšavanje stanja ekosustava i drvne zalihe te povedan priliv sredstava u proračun opdine

2013 (12 mjeseci)


11. Provođenje tretmana bolesti šumskih resursa – financijska potpora nadležnoj instituciji do kraja 2014 godine


Poboljšavanje stanja ekosustava i drvne zalihe te povedan priliv sredstava u proračun opdine

2014-2015 (24 mjeseca)

Opdina, više razine vlasti i međunarodni fondovi.

12. Povedati pokrivenost pučanstva sa prikupljanjem i odvozom

Smanjiti zagađenje voda, tla i zraka te pozitivno uticati na poboljšanje

Mogudnost pradenja stanja i planiranja u gospodarenju

2013-2014 (24 mjeseca)




89

otpada u odnosu na trenutačno stanje do kraja 2013 godine

stanja u gospodarenju otpadom, vodama, tlom, prostorom, šumskim resursima, prirodnom i kulturno-povijesnom naslijeđu, prvenstvo kroz izgradnju infrastrukturnih kapaciteta

otpadom i povedano zadovoljstvo pučanstva

13. Pojačana kontrola i sankcioniranje fizičkih i pravnih osoba koja ne poštuju zakonske regulative po pitanju odlaganja otpada


Smanjeno zagađenje okoliša u svim oblastima

2013 (12 mjeseci)

Opdina

14. Aktivno pronalaženje investitora za projekat reciklaže / selekcije otpada (na lokalnom ili regionalnom nivou) putem sajmova, konferencija, investicionih foruma itd


Značajno poboljšanje javnog zdravlja pučanstva, smanjeni troškovi JP te mogudnost iskorištavanja sekundarnih sirovina i vrijednih svojstava otpada

2013-2015 Kontinuirano od kraja 2015 godine

Opdina

15. Uspostavljanje informacijskog sustava sa podacima o količinama i tokovima komunalnog otpada


Povedana mogudnost izrade projektnih aplikacija za međunarodne fondove i grantove

2013 (12 mjeseci)

Opdina

16. Provođenje aktivne edukacije o načinima izbjegavanja i smanjivanja količina otpada u domadinstvima i industrijskim objektima do kraja 2015


Smanjen nivo potrošnje vode i električne energije (energetska efikasnost) za 5% u odnosu na postojede stanje te smanjenje potencijalnih onečišdenja

2013-2017 (48 mjeseca)

Opdina



90

voda, tla i zraka, kao i smanjenje izvora neugodnih mirisa

17. Iniciranje redovnih sastanaka nadležnih institucija za oblast upravljanja otpadom na godišnjoj osnovi


Poboljšana vertikalna i horizontalna suradnja svih relevantnih aktera na županijskom nivou po pitanju zaštite okoliša, te potencijala regionalna suradnja za apliciranje na međunarodne fondove

Kontinuirano Sredstva nisu potrebna. Opdina nadležna za iniciranje.

18. Provođenje mjera zaštite područja Hutovo blato, Mogorjelo, Počitelj do kraja 2018 godine


Smanjena mogućnost devastacije povijesnih, kulturnih i geomorfoloških spomenika prirode

2013-2018 (72 mjeseca)

Opdina

19. Definiranje granica zaštitnih zona s propisanim ograničenjima i dopuštenim aktivnostima do kraja 2016 godine

Smanjiti zagađenje voda, tla i zraka te pozitivno uticati na poboljšanje stanja u gospodarenju otpadom, vodama, tlom, prostorom, šumskim resursima, prirodnom i kulturno-povijesnom naslijeđu, prvenstvo kroz izgradnju infrastrukturnih

Smanjena mogudnost devastacije povijesnih, kulturnih i geomorfoloških spomenika prirode

2013-2016 (48 mjeseca)

Opdina, drugi izvori financiranja



91

kapaciteta

20. Zaštita korita područja rijeka Neretve, Bregave, Trebižata i krupe od zagađenja i štetnih utjecaja do kraja 2015 godine


Smanjena mogudnost devastacije povijesnih, kulturnih i geomorfoloških spomenika prirode i narušavanja bioraznolikosti

2013-2016 (48 mjeseci)


21. Iniciranje zaštite endemičnih, reliktnih i ugroženih vrsta biljaka, životinja i gljiva, posebno autohtone vrsta na području opdine Čapljina do kraja 2016 godine


Smanjena mogudnost pomora endemične vrste mekousne pastrmke

2013-2016 (48 mjeseca)


22. Iniciranje zaštite i registriranosti arheoloških lokaliteta opdine Čapljina do kraja 2015 godine


Zaštita nekropola stedaka i povedanje kulturno-povijesne vrijednosti opdine Čapljina kao i turističkog potencijala opdine

2013-2015 (36 mjeseca)

Opdina, više razine vlasti i drugi izvori financiranja



92

23. Provesti edukaciju pučanstva o vrijednostima kulturnog naslijeđa (prvenstveno stedaka) – moguda kombinacija projekata sa drugim projektima edukacije do kraja 2015


Zaštita nekropola stedaka i povedanje kulturno-povijesne vrijednosti opdine Čapljina kao i turističkog potencijala opdine

2013-2015 (36 mjeseci) - kontinuirano na godišnjoj razini

Opdina, više razine vlasti i drugi izvori financiranja

24. Povedanje financijskih poticaja na poljoprivrednu proizvodnju na vedim parcelama do kraja 2016godine


Smanjenje zarastanja i devastacije poljoprivrednog obradivog zemljišta

2013 – 2016 (36 mjeseci) - kontinuirano na godišnjoj razini

Opdina i više razine vlasti

25. Izgradnja športsko- rekreacijskih centara, ozelenjelih površina grada i stajališta za autobuse

Uređenje opdinskih površina i stvaranje perspektive za zdrav život u prirodi kroz šport i rekreaciju

Pozitivo usmjeravanje i educiranje stanovništva o važnosti okoliša kroz šport i rekreaciju

2013 – 2016 (48 mjeseca)

Opdina, Fond za zaštitu okoliša FBiH, proračun HNŽ-a, međunarodne financijske institucije i pretpristupni fondovai

26. Povedanje stipendija za studij zaštite okoliša u opdinskom proračunu do kraja 2015 godine


Povedanje obrazovanog kadra u gospodarstvu i vangospodarsku za zaštitu okoliša



27. Educirati pučanstvo za korištenje vlastitog bio otpada

Smanjiti zagađenje voda, tla i zraka te pozitivno uticati na poboljšanje

Smanjenje troškova za odlaganje otpada i

2013 – 2016 (36 mjeseci) -




93

(komposta) i animiranje privatnih poduzetnika za prikupljanje i proizvodnju bio otpada kao eko gnojiva za poljoprivrednu proizvodnju

stanja u gospodarenju otpadom, vodama, tlom, prostorom, šumskim resursima, prirodnom i kulturno-povijesnom naslijeđu, prvenstvo kroz izgradnju infrastrukturnih kapaciteta

smanjenje potencijalnih onečišdenja voda, tla i zraka, kao i smanjenje izvora neugodnih mirisa

kontinuirano na godišnjoj razini

28. Razvoj centra za zaštitu autohtonih pasmina u Hercegovini

Smanjiti zagađenje voda, tla i zraka te pozitivno uticati na poboljšanje stanja u gospodarenju otpadom, vodama, tlom, prostorom, šumskim resursima, prirodnom i kulturno-povijesnom naslijeđu

Zaštita i poticanje uzgoja autohtonih životinjski pasmina (buša, magarac, koza itd.) i afirmiranje Širokog Brijega kao centra za zaštitu i edukaciju na državnoj razini.


Opdina i drugi izvori financiranja

29. Projekt izgradnje pretovarne postaje i reciklažnog centra u opdini Čapljina


Korištenje razvrstanog otpada u industriji i smanjeno zagađenje okoliša



30. Izrada studija mogudnosti korištenja energije iz obnovljivih prirodnih izvora


Utvrditi potencijalne lokacije za gradnju vjetro i solarne centrale i mogudnost korištenja obnovljivih izvora energije za opskrbu pučanstva

2013-2015 (24 mjeseca)


31. Saniranje deponije ADA i Smanjiti zagađenje voda, tla i zraka Saniranje deponije otpada i 2014-2018 Opdina, Fond za zaštitu



94

ozelenjavanje istog područja te pozitivno uticati na poboljšanje stanja u gospodarenju otpadom, vodama, tlom, prostorom, šumskim resursima, prirodnom i kulturno-povijesnom naslijeđu, prvenstvo kroz izgradnju infrastrukturnih kapaciteta

iskorištavanje područja u športsko-rekreacijske svrhe

(48 mjeseca) okoliša FBiH, proračun HNŽ-a, međunarodne financijske institucije i pretpristupni fondovai

32. Uspostavljanje veterinarskog centra sustava sa podacima o količinama i tokovima životinja u opdini Čapljina

Osposobiti i izgraditi kapacitete opdine Čapljina i drugih institucija kako bi bile sposobne aktivno sudjelovati u implementaciji projekata vezanih za zdravlje i zaštitu životinja, te zaštitu okoliša

Povedana mogudnost izrade projektnih aplikacija za međunarodne fondove i grantove

2014 (12 mjeseci)

Opdina, HNŽ

33. Uspostavljanje sustava za melioracije na području Popovog polja i Višidke kasete

Smanjiti zagađenje voda, tla i zraka te pozitivno uticati na poboljšanje stanja u gospodarenju otpadom, vodama, tlom, prostorom, šumskim resursima, te razvoja poljoprivrede i kvalitetnog korištelja tala

Smanjenje zarastanja i devastacije poljoprivrednog obradivog zemljišta, odvođenje vode sa plavnih područja i navodnjavanje sušnih



34. Izgradnja kanalizacijske mreže i rekonstrukcija odvodnih kanala na podrčji opdine Čapljina

Smanjiti zagađenje voda, tla i zraka te pozitivno uticati na poboljšanje stanja u gospodarenju kanalizacijskim otpadom, vodama, tlom, prostorom, šumskim resursima, prirodnom i kulturno-povijesnom naslijeđu, prvenstvo kroz izgradnju infrastrukturnih kapaciteta. Napostojanje kanalizacijske mreže ugrožava stanje

Vedi dio stanovništva opdine Čapljina nije opskrbljen kanalizacijskom mrežom. Cilj je pokriti podrčje opdine do 2018.g.

2012-2018 (36 mjeseci - u 3 faze)




95

pitke vode, tla i zdravlja stanovnika.

35. Izgradnja i rekonstrukcija lokalnih putova na podrčji opdine Čapljina, te izgradnja odmarališta u magistralni put

Smanjiti zagađenje voda, tla i zraka te pozitivno uticati na poboljšanje stanja u gospodarenju otpadom, vodama, tlom, prostorom, šumskim resursima, prirodnom i kulturno-povijesnom naslijeđu, prvenstvo kroz izgradnju infrastrukturnih kapaciteta i razvoja turizma.

Vedi dio mjesnih zajednica opdine Čapljina nije pokriven adekvatnim putovima putovima, ili je postojedim potrebna rekontrukcija. Cilj je pokriti i uvezati podrčje opdine do 2018.g.

2013-2018 (72 mjeseci - u fazama)



(LEAP)

OPĆINE ČAPLJINA

11. Implementacija LEAP-a

Osnovni preduvjet za uspješnu implementaciju LEAP-a, kao jednog od najznačajnijih razvojno-planskih dokumenata strateškog djelovanja u oblasti okoliša, je uspostavljanje jasne institucionalne organizacije za provedbu aktivnosti koje su predviđene LEAP-om, zasnovane na kvalitetnom informacijsko komunikacijskom sustemu i profesionalno obučenim kadrovima. Efikasna institucionalna organiziranost treba osigurati mogućnost stalnog unapređivanja LEAP-a, te redovito informiranje različitih interesnih grupa. Bitan preduvjet za implementaciju LEAP-a jeste uspostavljanje Povjerenstva za provođenje LEAP-a sa imenovanjem koordinatora za provedbu (po njegovom usvajanju) kao trajnog tjela uz čiji su zadaci slijedeći:

priprema dinamičkog plana implementacije LEAP-a sa jasno definiranim sudionicima, nadležnostima i tijekovima;

osiguranje komunikacije i suradnje između sudionika u procesu provođenja aktivnosti LEAP-a

pomoć pri uključivanju građana i ostalih subjekata bitnih za realizaciju LEAP-a; informiranje, prezentacija i promocija LEAP projekata; analiza završenih aktivnosti i projekata (monitoring i evaluacija projekata); osiguravanje unaprjeđenja i dopunjavanja LEAP-a.

Obzirom da će se određene aktivnosti provoditi na višim razinama vlasti, potrebno je ostvariti dobru suradnju sa organima uprave nadležnim za pitanja okoliša na tim razinama. Imajući u vidu da je LEAP „živ i otvoren” dokument koji podliježe izmjenama i dopunama, potrebno je održavati redovitu komunikaciju i suradnju između sudionika u procesu provođenja aktivnosti definiranih LEAP-om (predstavnici lokalne vlasti, gospodarskog sektora, obrazovnih, zdravstvenih i drugih institucija, NVO sektora, medija i mjesnih zajednica/građana). Kako bi provođenje LEAP-a bila što uspješnije, potrebno je organizirati nadzor koji podrazumijeva proces stalnog praćenja, analiziranja i sumiranja rezultata provedbe LEAP-a, te redovno izvještavanje svih zainteresiranih strana. Nadamo se da će općinsko vijeće i općinski načelnik općine Čapljina dati svoj doprinos u tome usvajanjem ovog dokumenta, određivanjem osobe (koordinatora) koja će pratiti implementaciju LEAP-a te donositi godišnje planove rada koji će pripremati radna grupa, a temeljem istih podnositi će se godišnje izvješće o njegovoj realizaciji općinskm vijeću. Sukladno planiranim projektnim aktivnostim za očekivat je da će se osigurati i odgovarajuća financijska sredstva u proračunu općine, a koja će se namjenski korsititi za implementaciju prioritetnih projekta.



97

IZVORI INFORAMCIJA I PODATAKA:

Nacrt Strategije zaštite okoliša FBiH-e 2008-2018, Federalno ministarstvo okoliša i turizma,

Sarajevo, 2008,

Plan upravljanja otpadom HNŽ 2011 -2021.,

Strategija razvitka poljoprivrede u ruralnim područjima HNŢ/K (2012. – 2017. god.)

Studija Vrednovanja i pogodnosti prostora Za prostorni razvoj Hercegovačko-neretvanske

županije

Prostorni plan općine Čapljina 2010 -2020.,

lokalni ekoloŠki akcijski plan zaŠtite o...

Documents