lokalni akcijski plan zaštite okoliša- općina...

Listopad, 2010

LOKALNI AKCIJSKI PLAN

ZAŠTITE OKOLIŠA-

OPĆINA LIPOVLJANI

Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- Općina Lipovljani

2

“Ljudska bića su u središtu briga za održivi razvoj, i imaju pravo na zdrav i produktivan

život u skladu s prirodom. "

Rio deklaracija o ţivotnoj sredini i razvoju, 1992.g., Lokalna agenda za 21.stoljeće (LA21)


3

Sadrţaj:

1. UVOD 6

2. TEMELJNA POLAZIŠTA 10

2.1. Osvrt na meĎunarodne ugovore i agende u okvirima zaštite okoliša 11

2.2. Zakonska regulativa na području zaštite okoliša u Hrvatskoj 14

2.2.1. Strateški dokumenti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini 15

2.2.2. Mogućnosti financiranja projekata u području zaštite okoliša 17

3. ANALIZA STANJA 21

3.1. Zemljopisni poloţaj 22

3.2. Stanovništvo 24

3.3. Zaposlenost 26

3.4. Nezaposlenost 27

3.5. Gospodarstvo 27

3.6. Poljoprivreda 29

3.6.1. Šumarstvo i ribnjčarstvo 30

3.7. Komunalna infrastruktura 31

3.7.1.Cestovni promet 31

3.7.2. Ţeljeznički promet 31

3.7.3.Telekomunikacije 31

3.7.4. Elektroopskrba 32

3.7.5. Naftno gospodarstvo 32

3.7.6. Plinoopskrba 33

3.7.7.Vodoopskrba 33

2.7.8. Odvodnja 34

3.8. Prirodna obiljeţja 35

3.9. Geološko pedološka obiljeţja 36

3.10. Hidrografske značajke 40

3.11.Klima 42

3.12. Krajobrazna raznolikost (flora) 43

3.13. Biološka raznolikost (fauna) 46

PROGRAMSKI DIO 49

4. METODOLOGIJA 50

5. VIZIJA 52

6. SWOT ANALIZA 52

7. SHEMA RAZRADE PROGRAMSKIH PODRUĈJA ZAŠTITE OKOLIŠA 56

8. TEME ZAŠTITE OKOLIŠA 60

8.1. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM 61


4

8.1.1. Zakonski okvir 61

8.1.2. Stanje na području 62

- Načini sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada 63

- sakupljanje i odvoz otpada

- zbrinjavanje komunalnog otpada i odlagalište otpada

- količine proizvedenog komunalnog otpada

- postojeće stanje primarne reciklaţe

- procijenjene količine komunalnog otpada za period 2010-2015.god.

-divja odlagališta na području Općine Lipovljani

8.1.3. SWOT analiza 70

8.1.4. Ciljevi 71

8.1.5. Akcijski plan 73

8.1.6. Rezultati provedenih aktivnosti 76

8.2. VODE 77


8.2.2.Stanje 78

- ispravnost vode za piće 78

- stanje u odvodnji sanitarno fekalnih i ostalih otpadnih voda 79

- stanje u melioracijskoj odvodnji 80

- Korištenje vodnih snaga 81

- iskorištavanje voda za uzgoj riba 82

8.2.3.SWOT analiza 85

8.2.4. Ciljevi 86



8.3. ZRAK 90


8.3.2. Stanje 92


8.3.4. Ciljevi 96



8.4. TLO 99


8.4.2. Stanje 100


8.4.4. Ciljevi 102



8.5. BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST 106


8.5.2. Stanje 108


8.5.4. Ciljevi 110


5



8.6.. BUKA 114


8.2. Stanje 115

8.7. SVJETLOSNA ZAGAĐENJA 116


8.7.2. Stanje 118


8.7.4. Ciljevi 118



8.8. EKOLOŠKI RIZICI 120


8.8.2. Stanje 121


8.8.4. Ciljevi 123



9. ZAKLJUĈAK 127

10. IZVORI PODATAKA I KORIŠTENA LITERATURA 128


6

1. UVODNI DIO


7

1. UVOD

“Potrebno je razumjeti spone izmeĊu okoliša i razvoja kako bi se donijele razvojne odluke

koje će biti ekonomski uĉinkovite, društveno pravedne i odgovorne te prijateljske prema

okolišu”

Izvor: Keating 1993.

Što je LEAP?1

Lokalni akcijski plan zaštite okoliša- u daljnjem tekstu skraćeno LEAP2 je strateški dokument

koji sluţi i pomaţe lokalnim zajednicama da odluče o najboljem načinu zaštite svog okoliša. Taj

standardizirani proces, u kojem je vaţno sudjelovanje lokalne zajednice, vodi konkretnim

ulaganjima i aktivnostima na području zaštite okoliša. LEAP-om se odreĎuju prioriteti zaštite

okoliša te odabiru najprikladnije aktivnosti za rješavanje tih prioritetnih problema u zajednici.

Prioriteti i aktivnosti obraĎeni u LEAP-u objedinjuju se u temama zaštite okoliša, kao nacrt za

buduća ulaganja u zaštitu okoliša u zajednici. Preporuke iz tog plana postaju dio odluka i planova

lokalne samouprave i drţavnih tijela.

Zašto LEAP?

Zajednica ima korist od LEAP-a zato što taj program: promovira pristup dogovaranja meĎu

različitim sektorima, usmjerava ograničene resurse na najozbiljnije probleme (ne zanemarujući

potencijalne rizike) i najbolje prilike rezultira aktivnostima za zaštitu okoliša, uz široku potporu

javnosti. Uklanja mitove koji postoje u zajednici (primjerice one, koji se tiču stvarnih

zagaĎivača), pomaţe provedbu nacionalne politike na lokalnoj razini, podupire uvaţavanje i

provedbu zahtjeva Europske unije.

Zaštita okoliša temeljni je preduvjet dugoročnog i odrţivog razvoja. Republika Hrvatska ima u

europskim razmjerima dobro očuvan okoliš i zadaća je našeg naraštaja osigurati čuvanje i daljnje

poboljšanje kvalitete okoliša u kojem ţivimo. Suočeni s globalnim posljedicama čovjekova

utjecaja na okoliš, naznakama klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, čuvanje okoliša

znači čuvanje naše budućnosti i našeg načina ţivota. UvoĎenje reda u prostor i okoliš te

sprečavanje njihove daljnje devastacije u skladu s najboljom praksom razvijenih zemalja,

jamstvo su uspješnog i odrţivog razvoja Općine.

Dio Općine Lipovljani je zaštićeni prirodni krajobraz nacionalne razine- oko 30% područja

Općine nalazi se u Parku prirode Lonjsko polje, a cca 10% površina su velike vodne površine

1 Izvor: ISC i REC 2000 (Institute for Sustainable Communities- Zaštita okoliša u Jugoistočnoj Europi)

2 LEAP- Local environmental action plan, eng.


8

akumulacije i ribnjaka Lipovljani. Ramsarska konvencija3 obvezuje drţave potpisnice na

promoviranje zaštite močvarnih područja i ptica močvarica, a Republika Hrvatska je članica-

potpisnica Ramsarske konvencije od 3.02.1993. godine. Svaka zemlja članica predlaţe vlaţna

staništa na svom teritoriju za uključivanje na listu vlaţnih staništa od meĎunarodnog značaja

(Wetlands of International Importance), a na ovom se popisu nalazi, izmeĎu ostalih i Park

prirode Lonjsko polje. Čelništvo Općine je pristupilo izradi Lokalnog akcijskog plana zaštite

okoliša, svjesni potrebe i vaţnosti očuvanja i zaštite okoliša, kako za sadašnjost tako i za

budućnost. Prateći inicijative lokalnih i regionalnih lokalnih samouprava diljem Hrvatske, izrada

ovog dokumenta logičan je nastavak i slijed razvoja Općine Lipovljani, koji će u svojim

smjernicama, ciljevima i vizijama biti voĎen realnim stanjem i mogućnostima na području

Općine Lipovljani, ali i smjernicama iz mnogih svjetskih sporazuma na području zaštite okoliša.

Ujedinjeni narodi u 1983. godine osnovali Svjetsku komisiju za zaštitu ţivotne sredine i razvoj

(poznatu pod nazivom „Brundtland komisija“) koja je imala zadatak ispitati stanje ţivotne

okoline i načine izravnog uključivanja zaštite i očuvanja okoliša u planove razvoja. 1987. godine

u izvještaju „Brundtland komisije“ pod naslovom "Naša zajednička budućnost" po prvi puta se

spominje pojam odrţivog razvoja.

U Rio de Janeiru je 1992. godine odrţan sastanak velikog broja svjetskih čelnika, pod nazivom

"Skup o Zemlji" u okviru koje je usvojena Agenda 21 (Akcijski plan za 21. stoljeće) koja daje

snaţnu potporu integriranju odrţivog razvoja u sveoubuhvatne procese razvoja. U tom

globalnom planu prepoznati su problemi ljudskog odnosa prema okolišu, ustanovljeni njihovi

uzroci, te predloţene aktivnosti za njihovo rješavanje. Naglašeno je da se problemi moraju

rješavati aktivnostima na svim razinama, od globalne do lokalne razine, te da ključnu ulogu u

ostvarivanju odrţivog razvoja moraju imati lokalne vlasti, kojima je upućen poziv da zajedno sa

svojim stanovnicima potaknu razgovor o odrţivom razvoju i naprave pojedinačne nacrte

djelovanja na tom putu, specifične za svoje područje - lokalne Agende 21.

Odrţivi razvoj utječe na budućnost cijelog planeta, ljudi na njemu, i njihove budućnosti.

Neraskidivo je vezan za svaki dio našeg svakodnevnog ţivota, od dolaska na posao, onog što

ćemo nositi, do toga što jedemo i kako provodimo slobodno vrijeme. On nije samo vezan za

okoliš, već i uz socijalnu pravdu, ekonomiju, politiku i osnovna ljudska prava.

Izraz „odrţivost“ je postala riječ,koja se često zloupotrebljavaja i često krivo tumači, a koncept

odrţivog razvoja moţe biti teško objasniti, posebno u lokalnom kontekstu, jer pitanjima moţe

izgledati neodoljivo globalno. Za mnoge ljude, dogaĎaji na drugoj strani svijeta se mogu činiti

nevaţnima. Ipak, odrţivi razvoj je upravo toliko 'lokalan', jer utječe na cjelokupan globalni

razvoj. Svi imamo odgovornost da se brinemo za naše lokalno okruţenje; svoj društveni i

3 Ramsarska konvencija- Najvaţniji meĎunarodni sporazum o zaštiti močvarnih staništa; opširnije na str.13


9

ekonomski razvoj, kao i zelene površine. Svaki, pa naizgled i mali doprinos, utječe na sigurnije i

zdravije sutra svih nas.

Brundtland definicija odrţivog razvoja:

Odrţivi razvoj je: "Razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti ne ugroţavajući sposobnost

budućih naraštaja da zadovolji svoje potrebe."

Rio deklaracija 1992.g., Lokalna agenda za 21.stoljeće (LA21), odrţivi razvoj:

“Ljudska bića su u središtu briga za odrţivi razvoj, i imaju pravo na zdrav i produktivan

ţivot u skladu s prirodom. "

Ključni aspekti odrţivog razvoja jesu: zaštita prirodnog okoliša i biološke raznolikosti,

smanjenje zagaĎenja zraka i vode, stvaranje ekoloških transportnih sustava, smanjenje količina

otpada i promicanje recikliranja, obrazovanje i promicanje zaštite okoliša meĎu stanovništvom.

Izrada Lokalnog akcijskog plana zaštite okoliša za Općinu Lipovljani je potaknuta upravo

konstatacijom da svi mogu i imaju obavezu učestvovati u pomoći rješavanja globalnih problema

kao što su promjena klime, ili uništavanje ozonskog omotača, kroz akcije na lokalnoj razini.


10

2. TEMELJNA POLAZIŠTA


11

2. TEMELJNA POLAZIŠTA

2.1. Osvrt na meĊunarodne ugovore i agende u okvirima zaštite okoliša

Ratifikacija glavnih meĎunarodnih sporazuma iz područja zaštite okoliša posljednjih godina se

intenzivirala, čime se pokazuje spremnost zemalja da se pozabave sa najvaţnijim problemima iz

područja zaštite okoliša.

U daljnjem dijelu teksta slijedi popis nekih od najvaţnijih meĎunarodnih konvencija i ugovora,

kojih je i Republika Hrvatska potpisnica, što obavezuje na poštivanje zakonske legislative, i

odreĎuje smjernice u segmentu globalne zaštite i očuvanja okoliša:

Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko drţavnih granica (ESPOO 1991.)

Espoo konvencija pod “utjecajem preko drţavnih granica”, označava svaki utjecaj, a ne

isključivo globalne prirode, na području pod jurisdikcijom potpisnice kojeg je izazvala planirana

aktivnost, čije je fizičko porijeklo u cijelosti ili djelomično na području pod jurisdikcijom druge

potpisnice.

Protokol o strateškoj procjeni okoliša (Kijev 2003)

Konvencija o prekograniĉnim uĉincima industrijskih nesreća (Helsinki, 1992)

Konvencija o europskim krajobrazima (Firenca, 2000)

U preambuli Konvencije iz Firence izmeĎu ostalog stoji da :”Uzimajući u obzir da krajobraz

ima vaţnu ulogu javnog interesa na području kulture, ekologije, okoliša i društva, te da

predstavlja bogatstvo koje pogoduje gospodarskoj aktivnosti čijom se zaštitom, upravljanjem i

planiranjem moţe doprinijeti stvaranju radnih mjesta“.U svrhu ove Konvencije “krajobraz” znači

odreĎeno područje, viĎeno ljudskim okom, čija je narav rezultat meĎusobnog djelovanja

prirodnih i/ili ljudskih čimbenika. Čl.5. Konvencije: “ Svaka se stranka obvezuje da će

krajobraze zakonom priznati kao bitnu sastavnicu čovjekovog okruţenja, izraz raznolikosti,

zajedničke kulturne i prirodne baštine, te temelj identiteta područja; te da će uspostaviti i

provoditi krajobrazne politike koje imaju za cilj zaštitu krajobraza, upravljanje i planiranje,

donošenje posebnih mjera“.

Konvencija o nadzoru preko graniĉnog prometa opasnog otpada i njegovu

odlaganju (Basel 1992);

Osnovno je načelo Bazelske Konvencije da drţave trebaju osigurati da se prekogranični

promet i odlaganje opasnog otpada vrši na način koji nije štetan za ljudsko zdravlje i okoliš.


12

Konvencija o pristupu informacijama, o sudjelovanju javnosti u odluĉivanju i

pristupu pravosuĊu u pitanjima okoliša (Aarhus, 1998)

Konvencija se oslanja na tri stupa:

• Pristup informaciji; što znači da javnost mora imati pristup informaciji o okolišu sa

ograničenim jasno objašnjivim izuzecima;

• Pristup procesu odlučivanja: što znači da javnost mora imati pravo da participira u

procesima odlučivanju o okolišu i da se njihova participacija uzima u obzir pri odlučivanju;

• Pristup pravosuĎu: što znači da javnost ima konačno pravo na neovisni i nepristrani uvid u

proces koji će obvezati autoritete vlasti da zaštite prava onih koji se ţale na ugroţavanje prava

vezanih za okoliš

Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa oneĉišćavanja (Kijev, 2003)

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Rio de Janeiro, 1992)

Okvirna konvencija UN-a o promjeni klime koja je usvojena na summitu o Zemlji 1992. u Rio

de Janeiru i stupila na snagu 1994., sadrţi opće ciljeve i načela te, općenite obveze drţava. Kao

krajnji cilj svojih odredbi i daljnjih pravila koja budu donesena u skladu s tim odredbama,

Konvencija odreĎuje stabilizaciju u atmosferi koncentracije plinova koji pridonose globalnom

povećanju temperature, na razini koja će spriječiti opasno miješanje ljudskih aktivnosti u

klimatski sustav.

Kyoto protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime

(Kyoto, 1999)

Konvencija o prekograniĉnom oneĉišćenju zraka na velikim udaljenostima (Geneva,

1979)

Beĉka konvencija o zaštiti ozonskog omotaĉa (Beĉ, 1985)

Protokol utvrĎuje precizna kvantitativna ograničenja proizvodnje i upotrebe tvari najštetnijih za

ozonski omotač, kao i rokove za njihovu eliminaciju. Zemljama u razvoju omogućeno je tzv.

razdoblje mirovanja od dodatnih deset godina. Potrošnja štetnih tvari koje uništavaju ozon manja

od 0,3 kg po stanovniku godišnje svrstala je Republiku Hrvatsku pod čl. 5. Montrealskog

protokola, tj. meĎu zemlje kojima je omogućeno desetogodišnje razdoblje poštede. No,

Republika Hrvatska je odlučila ne koristiti se tom pogodnošću ali posluţiti se mogućnošću

predviĎenom Londonskim dopunama, tj. da uz pomoć Multilateralnog fonda što prije preĎe na

alternativne tvari i tehnologiju. Vlada Republike Hrvatske je 30. rujna 2005. godine donijela

Uredbu o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, a kojom se propisuje da će od 1. siječnja 2006.,

trgovci i poduzetnici koji uvoze takve tvari na ime troškova njihova zbrinjavanja i uništavanja

morati plaćati naknadu od 3 kn po kilogramu takve tvari.U zadnjih 15 godina u Republici

Hrvatskoj smanjena je potrošnja tvari koje oštećuju ozonski sloj.


13

Stockholmska Konvencija o postojanim organskim oneĉišćivaĉima (Stockholm,

2001)

Konvencija UN o pravu mora iz 1982. (stupila na snagu 1994.)

Osnovno načelo dvanaestog poglavlja Konvencije, sadrţano je u članku 192. koji potvrĎuje

načelo Stockholmske konferencije i utvrĎuje osnovnu duţnost drţava da štite morski okoliš.

Osim navedenog osnovnog načela u Konvenciji su kodificirana još neka opća načela prava

zaštite morskog okoliša.

Ramsarska konvencija

Najvaţniji meĎunarodni sporazum o zaštiti močvarnih staništa je Ramsarska konvencija o

moĉvarnim staništima, potpisana u iranskom gradu Ramsaru 1971. godine. Konvencija ima

154 stranke, uključujući i Republiku Hrvatsku, koja je potpisnica sporazuma od 03. Veljače

1993.godine. To je meĎuvladin sporazum koji čini okvir za meĎunarodnu suradnju u zaštiti i

razumnom odnosno odrţivom iskorištavanju močvarnih staništa. Konvencija obvezuje svaku

stranku na opće očuvanje močvara na vlastitom teritoriju, kao i na posebne obveze vezane uz

močvarna staništa od meĎunarodne vaţnosti koja se upisuju u tzv. „Ramsarski popis“.

Močvarna staništa definirana su kao "područja močvara, bara, tresetišta ili voda, bilo prirodna

ili umjetna, stalna ili privremena, sa vodom stajaćicom ili tekućicom, boćatom ili slanom,

uključujući morsku vodu, čija dubina za oseke ne prelazi 6 metara."

Poseban je naglasak na zaštiti voda, kao glavnog ekološkog čimbenika koji uvjetuje nastanak i

opstanak močvarnih staništa. Stranke su obvezne donijeti nacionalne programe zaštite

močvarnih staništa i uključiti mjere njihove zaštite i razumnog korištenja u svoje nacionalne

planove ureĎenja i uporabe prostora. Osim toga, obvezne su štiti močvarna staništa

utemeljenjem prirodnih rezervata, od kojih najmanje jedan koji zadovoljava kriterije za

meĎunarodnu vaţnost mora biti predloţen za upis u Ramsarski popis. Uvrštavanjem u

Ramsarski popis, takvi lokaliteti dobivaju status prirodnog dobra koje predstavlja bogatstvo

cjelokupnog čovječanstva. Do sada su stranke Konvencije upisale više od 1.636 močvarnih

područja u Ramsarski popis, čime je obuhvaćena ukupna površina od gotovo 145.737,908 ha.

Lonjsko polje je područje uvršteno u tzv. Ramsarski popis močvara koje su od meĎunarodnog

značaja, osobito kao prebivalište ptica močvarica. Prema kriterijima direktive o pticama

Europske unije, to područje pripada vaţnim područjima za ptice (Important Bird Areas - IBA).

Sačinjavaju ga uglavnom tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo polje.

http://www.ramsar.org/




14

2.2. Zakonska regulativa na podruĉju zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj postoji niz zakona i podzakonskih akata koji se bave tematikom zaštite

i očuvanja okoliša. Osnovu zakonodavnog okvira na području zaštite okoliša predstavljaju

pojedine ekološke ustavne odredbe. Njima se utvrĎuje:

pravo na zdrav ţivot

obveza drţave da osigura uvjete za zdrav okoliš

duţnost svakoga, da u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećuje zaštiti

zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša

pruţanje osobite zaštite svim stvarima i dobrima od osobitog ekološkog značenja, koji su

od interesa za Republiku Hrvatsku

mogućnost ograničenja poduzetničkih sloboda i vlasničkih prava radi zaštite prirode,

ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.

Na temelju navedenih odredbi izraĎen je Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94, NN 110/07) kojim

se utvrĎuju ciljevi, mjere, načela, dokumenti, provoĎenje, odgovornost, financiranje te nadzor u

domeni zaštite okoliša.

Osim Zakona o zaštiti okoliša, postoji i niz drugih zakona i propisa kojima se detaljnije

reguliraju pitanja zaštite voda, mora, šuma, poljoprivrednog zemljišta, tla, način iskorištavanja

mineralnih sirovina, način lova i ribolova, zaštita kulturne baštine, zaštita od buke, vibracija i

ionizirajućeg zračenja, zaštita od poţara, zaštita zdravlja te način postupanja s tvarima i robom

pod posebnim reţimom (otrovi, zapaljive i eksplozivne tvari).

Vodeći se temeljnim obiljeţjima i resursima Općine Lipovljani, prilikom izrade Lokalnog

ekološkog akcijskog plana zaštite okoliša, praćene su odredbe sljedećih zakona koje se direktno

veţu na problematiku predmetnog područja:

Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)

Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04)

Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 12/01,

79/07)

Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 178/04)

Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09)

Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN152/08)

Zakon o poljoprivredi

Zakon o prostornom ureĎenju (NN 76/07)

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)


15

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.–2015.g. (NN

85/07)

Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša (NN 35/08)

Pravilnik o gospodarenju graĎevnim otpadom (NN 38/08)

Osim navedenih, svaka je obraĎena mjera u ovom dokumentu usklaĎena s vaţećim propisima i

normama vezanima uz predmetnu tematiku, a zakonski akti uz temu su navedeni prije ocjene

stanja, SWOT analize i predloţenih mjera.

2.2.1. Strateški dokumenti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

Strateškim dokumentima se prikazuje trenutačna pozicija na nekom području, prepoznaju prilike

za poboljšanje postojećeg stanja te se utvrĎuju smjernice dugoročnog djelovanja, uvaţavajući

pritom preuzete meĎunarodne obveze. U procesu implementacije, dosljednim provoĎenjem

zacrtanih planova osigurava se postizanje definiranih ciljeva.

Deklaracijom o zaštiti okoliša (iz 1992.godine) predviĎena je izrada Nacionalne strategije zaštite

okoliša koja je zbog ratnih zbivanja i drugih okolnosti realizirana tek 2002. godine. Strategija je

izraz nastojanja da se rastuća svijest o potrebi zaštite okoliša Republike Hrvatske pretvori u

jasan, cjelovit i dugoročan koncept. Naglašeno je da Republiku Hrvatsku valja usmjeriti ka

odrţivom razvoju koji mora postati dominantna odrednica strategije razvoja drţave, čime se

nastoje uskladiti ciljevi zaštite okoliša s dugoročnim nacionalnim, socijalnim i ekonomskim

interesima.

Dugoročni nacionalni ciljevi u zaštiti okoliša su:

sačuvati i unaprijediti kakvoću voda, mora, zraka i tla u Republici Hrvatskoj

odrţati postojeću biološku raznolikost u Republici Hrvatskoj

sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet područja posebnih vrijednosti

Zbog sve većih pritisaka na okoliš i nastojanja da se uskladi daljnji razvitak s potrebom očuvanja

resursa, 2009. godine izraĎena je i Strategija odrţivog razvitka Republike Hrvatske kojom se

dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvitak prema odrţivom razvitku. Strategija

objedinjuje različite razvojne politike nastojeći pronaći prikladna rješenja za sve tri sastavnice

odrţivog razvitka: gospodarsku, socijalnu i okolišnu.

Budući da je gospodarenje otpadom prepoznato kao najveći problem i prioritet zaštite okoliša u

Republici Hrvatskoj, Na temelju članka 8. Zakona o otpadu („Narodne novine“ br.178/04.)


16

Hrvatski sabor je na sjednici odrţanoj 14.listopada 2005. Godine donio odluku, sukladno kojoj je

izraĎen poseban dokument koji se bavi upravo tim područjem - Strategija gospodarenja

otpadom Republike Hrvatske kojom su kao strateški ciljevi definirani:

izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru, te otpada kojeg se mora

odloţiti, uz materijalnu i energetsku uporabu otpada

razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom „IVO“ (izbjegavanje-

vrednovanje-odlaganje).

smanjivanje rizika od otpada

doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj

edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenja

otpadom

Na području Sisačko moslavačke ţupanije Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode obavlja

upravne, analitičko-planske i druge stručne poslove vezane uz djelatnost zaštite okoliša i prirode

iz nadleţnosti Ţupanije, te sukladno tome priprema ili samostalno izraĎuje dokumente, studije ili

publikacije, vezane uz navedena područja.

U okviru svog djelokruga Upravni odjel obavlja:

poslove praćenja i proučavanja stanja u prirodi i okolišu, te pripremanja mjera zaštite i

promicanja sveukupnih aktivnosti zaštite prirode i okoliša, (Studija utjecaja ekoloških

čimbenika na zdravlje stanovnika Sisačko-moslavačke ţupanije , Plan intervencija u

zaštiti okoliša Sisačko-moslavačke ţupanije, Izvješće o stanju okoliša Sisačko-

moslavačke ţupanije..)

poslove izrade i praćenja provedbe dokumenata zaštite prirode i okoliša,

poslove vezane uz uspostavljanje lokalne mreţe za trajno praćenje (monitoring) stanja u

okolišu na području Ţupanije- kakvoća zraka, kakvoća lokalnih površinskih voda i voda

za piće iz pojedinih izvorišta koji nisu dio javnog sustava vodoopskrbe, onečišćenja tla, te

katastarske buke (Izvješće o kakvoći zraka u Sisačko-moslavačkoj ţupaniji u 2008. i

2009. godini, Izvješće o kakvoći zraka na području Sisačko-moslavačke ţupanije u 2007.

g., Izvješće o kakvoći zraka u sisačko-moslavačkoj ţupaniji u 2006. Godini, Očitovanje o

kakvoći zraka u lipnju-kolovozu 2006. godine, Inspekcije zaštite okoliša MZOPUG,

Izvješće o zraku SMŢ u periodu od 2002. – 2005. godine, Kakvoća voda- izvješća iz

2007,2008, te izvješća o lokalnoj kakvoći voda, Kakvoća tla- izvještaji u 2007,2008 te

izvještaji po Općinama). Mjerni ureĎaji za kontrolu kvalitete zraka nalaze se, izmeĎu

ostalih gradova u Hrvatskoj, u Kutini i Sisku, a podaci se svakodnevno prate i aţuriraju

poslove izrade i praćenja provedbe mjera za gospodarenje otpadom,

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/ekcim08.pdf

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/ekcim08.pdf

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/planint08.zip

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/planint08.zip

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/izvj-okol.zip

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/izvj-okol.zip

http://www.smz.hr/site/images/stories/okolis/zrak08.pdf

http://www.smz.hr/site/images/stories/okolis/zrak08.pdf

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/kz07.zip

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/kz07.zip

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/kakvzraka06.pdf

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/dox/inspekc_mzopug_0806.rar

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/dox/inspekc_mzopug_0806.rar

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/dox/zrak_smz.rar


17

poslove izrade i praćenja programa zaštite prirode i okoliša, predlaganje mjera za zaštitu i

očuvanje zaštićenih područja Ţupanije, voĎenje brige o očuvanju biološke i krajobrazne

raznolikosti na području Ţupanije (Gospodarenje otpadom- Studija izbora lokacije za

Ţupanijski centar gospodarenja otpadom SM ţupanije, Izvješće o istraţnim radovima

izvedenim u svrhu odreĎivanja najpovoljnije lokacije za ŢCGO na području SMŢ, Plan

gospodarenja otpadom SMŢ, Izvješće o divljim odlagalištima u 2006. godini,

Gospodarenje otpadom u SMŢ i europska iskustva

sudjelovanje u izradi plana upravljanja zaštićenih područja Ţupanije,

poslove podupiranja aktivnosti i pruţanja drugih potpora strukovnim i drugim udrugama

čije djelatnosti imaju za cilj promicanje skrbi o potrebi zaštite prirode i okoliša,

Uz sve predhodno navedeno, vidljivo je da Republika Hrvatska posljednjih godina ulaţe znatna

sredstva u proces zaštite okoliša, te je donešeno i izglasano niz razvojnih dokumenata u

pomenutoj domeni. Iz toga je sasvim jasna potreba izrade lokalnih programa zaštite i očuvanja

okoliša, koji će na temelju specifičnosti karakterističnih za svako pojedino područje dati

konkretne smjernice i aktivnosti zaštite i očuvanja prirodnih resursa za svako pojedino područje.

Sisačko moslavačka ţupanija je, uz Grad Varaţdin, jedina registrirana članica Europskog registra

kao područje „GMO FREE“, odnosno područje koje ne provodi, niti ne podrţava uzgoj genetski

modificirane hrane, što dodatno govori o aktiviranosti na području zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

2.2.2. Mogućnosti financiranja projekata na podruĉju zaštite okoliša

Prije pristupanja Europskoj Uniji, zemlje kandidatkinje, meĎu kojima je i Republika Hrvatska,

moraju provesti niz političkih, gospodarskih i institucionalnih reformi. U tu svrhu, Europska

Unija je osigurala sredstva unutar pretpristupnih fondova, a nakon ulaska u Europsku Uniju,

Republici Hrvatskoj će biti na raspolaganju sredstva iz Strukturnih i Kohezijskih fondova.

Republika Hrvatska nije do sada iskoristila većinu predviĎenih sredstava, posebice onih iz

domene zaštite i očuvanja okoliša. Intenziviranjem aktivnosti na ovom području, otvorene su

mogućnosti da se putem pretpristupnih fondova osiguraju dodatni izvori sredstava financiranja

za pojedine projekte, a s obzirom da natječajna dokumentacija uključuje detaljnu analizu ciljeva,

svrhe i načina provedbe aktivnosti, Lokalni akcijski plan zaštite okoliša, kojim se daju odgovori

na ta pitanja, olakšati će izradu projektnih prijedloga i smanjiti rizik odbijanja projekata.

Od 2007. godine do ulaska u Europsku Uniju, Republici Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva iz

programa pod nazivom Instrument pretpristupne pomoći (Instrument for Pre-Accession

assistance - IPA). Osnovni cilj programa IPA je pomoć drţavama kandidatkinjama i drţavama

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/lokaczcgo.zip

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/lokaczcgo.zip

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/izvjzcgo.zip

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/izvjzcgo.zip

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/dox/gosp_otp.rar

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/dox/gosp_otp.rar

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/dox/divlj_odlag.rar

http://www.smz.hr/images/stories/okolis/dox/gosp_otp_eur.rar


18

potencijalnim kandidatkinjama u njihovom usklaĎivanju i provedbi pravne stečevine Europske

Unije te priprema za korištenje Strukturnih fondova.

SASTAVNICE PROGRAMA IPA:

Uspješnim apliciranjem na odreĎene natječaje unutar ovog programa, Općina Lipovljani bi

mogla osigurati dodatne izvore financiranja niza projekata predviĎenih ovim dokumentom, a

ponajviše iz slijedećih komponenti programa:

Komponenta I- Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija: Kao svojevrsni nastavak PHARE

programa, uz iznimku komponente ekonomske i socijalne kohezije; podupire aktivnosti

usmjerene na izgradnju i jačanje institucionalnog okvira vezanog uz usvajanje i provedbu pravne

stečevine EU. Ova komponenta podupire ekološku proizvodnju i preradu sirovina, kao i

izgradnju odlagališta otpadnih materijala sa farmi, a u mjeri u kojoj ne zagaĎuje okoliš i ima

potpunu iskoristivost.

Komponenta II- Unutar komponente 2 kojom se financira prekogranična suradnja Hrvatske i

Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa odabranom općinom s područja susjedne drţave, Općina

Lipovljani ima mogućnost ishoĎenja sredstava za zajedničke projekte razvoja turizma, zaštite

okoliša i očuvanja zaštićenih područja (poput Lonjskog polja).

Komponenta III: Regionalni razvoj- Podupire infrastrukturne projekte u sektorima zaštite okoliša

i prometa kao i programe poticanja konkurentnosti i regionalnog razvoja. Ova sastavnica

predstavlja nastavak programa ISPA i komponente ekonomske i socijalne kohezije programa

PHARE te predstavlja pripremu za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon

pristupanja. Korištenje sredstava unutar ove komponente temelji se na višegodišnjim

programskim dokumentima tzv. Operativnim programima za sektore prometa, okoliša i

regionalne konkurentnosti.


19

Komponenta V: Ruralni razvoj- IPARD je novi pretpristupni program Europske unije za

razdoblje 2007. – 2013. Sastavni je dio IPA-e odnosno njegova V. komponenta Ruralni razvoj.

IPARD program se provodi kroz tri osnovna cilja ili strateška prioriteta:

1. Poboljšanje tržišne uĉinkovitosti i provedbe standarda Zajednice

- mjera 101. Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja

standarda Zajednice

- mjera 103. Ulaganje u preradu i trţenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu

restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice

2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno - okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog

razvoja

- mjera 201. Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika

- mjera 202. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja

3. Razvoj ruralne ekonomije

- mjera 301. Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture

- mjera 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti

Unutar prioriteta 2 „Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno okolišnih strategija i lokalnih

strategija ruralnog razvoja“ sufinancira se osnivanje Lokalnih akcijskih grupa (LAG-ova). LAG-

ovi se osnivaju s ciljem pripreme i provedbe strategija lokalnog razvoja i poticanja članova

lokalnih zajednica na osmišljavanje aktivnosti koje doprinose razvitku te sredine. Udruţivanjem

Općine Lipovljani i susjednih općina u LAG stvorili bi se uvjeti za izradu lokalne strategije

razvoja kojom bi se definirale prioritetne aktivnosti daljnjeg razvoja šireg područja, a s obzirom

da projekti odobreni od strane lokalnog LAG-a imaju prednost na natječajima Europske Unije,

olakšalo bi se ishoĎenje sredstava za financiranje velikih investicija.

Od 2007. - 2011. godine kroz IPARD program u Republici Hrvatskoj korisnicima će biti

dostupno 179.000.000 EUR (1,3 milijarde HRK) potpore.Kao nastavak programa SAPARD

podupire pripremne aktivnosti za sudjelovanje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici te ruralni

razvoj. Ova sastavnica prethodnik je poljoprivrednih fondova koji su na raspolaganju nakon

pristupanja Uniji. Potencijalni korisnici su jedinice lokalne samouprave, poljoprivredna

gospodarstva te druge fizičke/pravne osobe ovisno o prioritetnim mjerama.

CIP 3 „Inteligentna energija Europe“ - Unutar Okvirnog programa za konkurentnost i

inovacije (Competitiveness and Innovation Framework Programme - CIP), potprogramom CIP 3

„Inteligentna energija Europe“, podupiru se aktivnosti kojima se promovira upotreba obnovljivih

i učinkovitih energetskih tehnologija. Općina Lipovljani ima mogućnost, putem ove

komponente, ishoditi sredstva za niz aktivnosti koje su definirane Lokalnim akcijskim planom

zaštite okolišazaštite okoliša, kao što je podizanje svijesti i pruţanje informacija, edukacija i

trening na području uporabe obnovljivih i učinkovitih energetskih tehnologija.


20

Osim jedinica lokalne samouprave, korisnici sredstava pretpristupnih fondova su, meĎu ostalim,

i organizacije civilnog društva. Provedbom mjera definiranih ovim Planom osnaţiti će se i

educirati neprofitni sektor, što će omogućiti apliciranje na natječaje od strane udruga i dodatne

izvore sredstava za financiranje projekata iz domene zaštite i očuvanja okoliša.

S obzirom na navedeno jasno je da za mnoge od projekata definiranih ovim Planom postoji

mogućnost sufinanciranja od strane Europske Unije. Budući da je pri apliciranju na natječaje

potrebno definirati ciljeve, svrhu i aktivnosti projekta, Općina Lipovljani će koristiti ovaj

dokument pri izradi projektnih prijedloga.

Osim pretpristupnih fondova Europske Unije, Općini Lipovljani su na raspolaganju i

nacionalni i regionalni izvori financiranja projekata definiranih Lokalnim akcijskim planom

zaštite okoliša:

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ureĎenja i graditeljstva

Ministarstvo turizma

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Ministarstvo kulture

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Fond za regionalni razvoj

Sisačko moslavačka ţupanija

Značajan izvor sredstava za financiranje projekata s područja zaštite i očuvanja okoliša mogu biti

i gospodarski subjekti. Naime, u Hrvatskoj se u posljednje vrijeme sve više razvija društveno

odgovorno poslovanje. Pod društveno odgovornim poslovanjem se podrazumijeva koncept

integracije zaštite okoliša i društvene sredine u poslovni program poduzeća, na dobrovoljnoj

osnovi, tj. iznad zakonski propisanih obveza. Mnoga su poduzeća, na samo velika, prepoznala

prednosti ovog načina poslovanja te redovito raspisuju donatorske natječaje putem kojih se mogu

ishoditi sredstva za razne projekte, od kojih su mnogi iz domene zaštite i očuvanja okoliša. Te

izvore, ovisno o kriterijima natječaja, mogu koristiti jedinice lokalne samouprave, škole, udruge.

Stoga je Lokalnim akcijskim planom zaštite okoliša predviĎen niz mjera kojima će se ojačati

sposobnost samofinanciranja neprofitnog sektora, tako da više ne ovise o sredstvima iz

Općinskog proračuna što će omogućiti provedbu većeg broja projekata iz domene zaštite

okoliša.


21

3. ANALIZA STANJA


22

3. ANALIZA STANJA

3.1. Zemljopisni poloţaj

Teritorij Općine Lipovljani je u juţnom dijelu nizinsko područje korita rijeke Save i dio prostora

Parka prirode Lonjsko polje, dok je drugi dio Općine, odijeljen od nizinskog područja krupnom

drţavnom infrastrukturom, na obroncima Psunjske i Moslavačke gore, s vodotocima Pakrom i

njenom akumulacijom, Ilovom, Subockom i njihovim pritocima. Prema prostornom planu

Sisačko-moslavačke ţupanije prostor Općine Lipovljani smješten je dijelom u prostornu cjelinu

br. 1.- Brdski pojas Moslavačke gore i Psunja, a drugim dijelom u prostornu cjelinu br. 2.

Posavina i Pokuplje, koje obuhvaća 12 općina/gradova ili njihovih dijelova, dok Općina

Lipovljani zauzima samo dio Posavine. Unutar teritorija Sisačko-moslavačke ţupanije Općina

Lipovljani zauzima rubni istočni dio, a graniči sa Gradom Novska, Gradom Kutinom, Gradom

Siskom i Općinom Jasenovac (Lonjsko polje).

Karta 1.- Lonjsko polje

U sastavu Sisačko-moslavačke ţupanije Općina Lipovljani sa površinom od 111,4 km2 se ubraja

po površini u manje Općine teritorija Ţupanije, te zauzima 5 % od ukupne površine ţupanije.

Uslijed teritorijalnog smještaja na rubnom istočnom dijelu Sisačko-moslavačka ţupanije još

uvijek je prisutan moment izoliranosti od ţupanijskog središta. Relativno dobra cestovna

povezanost sa Zagrebom, prema zapadno europskim zemljama i istoku biti će značajni faktor za

daljnji razvoj Općine.

Značaj proizlazi iz poloţaja Općine koju dijeli krupna drţavna infrastruktura na nizinski dio čiji

preteţni dio se nalazi u Parku prirode Lonjsko polje i breţuljkasti dio Psunja i Moslavačkog

gorja gdje je u dolini vodotoka Subocka i općinsko središte naselje Lipovljani.


23

Najznačajniji su :

poloţeni koridori krupne drţavne infrastrukture

dio Parka prirode Lonjsko polje čiji je prostorni plan usvojen u Hrvatskom saboru, u

oţujku 2010. godine, a koji zauzima cca 30% površine Općine

velike vodene površine akumulacije

slatkovodni ribnjaci

šumske i poljoprivredne površine

mineralne sirovine (eksploatacijska polja plina i nafte)

Preteţni dio naselja (tri, od ukupno četiri) na prostoru Općine, nalazi se sjevernije od drţavne

infrastrukture i karakterizira ih longitudinalna gradnja duţ postojeće cestovne infrastrukture.

Posebnosti teritorija Općine Lipovljani proizlaze iz prirodnih karakteristika, značaja močvarnog

staništa (juţni dio) i velikih vodenih površina (preteţno sjeverno dio) na relativno maloj površini

Općine. Zahvaljujući tome, na teritoriju Općine danas se nalaze značajni kapaciteti toplovodnih

šaranskih ribnjaka (nisu u funkciji) i potencijalni turistički sadrţaji (upravna zgrada Hrvatskih

šuma d.o.o. uprave šuma podruţnice Zagreb, RJ Ribnjičarstvo Lipovljani i ruralna arhitektura

naselja), koji predstavljaju podlogu za razvoj edukativnog turizma kroz formiranje ekološkog

centra baziranog na vrijednostima Parka prirode Lonjsko polje, za koji je izraĎen prostorni plan

više razine.

Izrazito prirodni nizinski prostor ramsarskom konvencijom zaštićenog područja

nacionalne vaţnosti Park prirode Lonjsko polje predstavlja posebnost Općine, a za

navedeno područje je izraĎen prostorni plan, koji je i usvojen u Hrvatskom saboru

22.03.2010.godine.

Prostor je krupnom drţavnom infrastrukturom odijeljen od padina Psunjske i Moslavačke

gore, gdje je u nizinama vodotoka Subocka smješteno općinsko središte. U dolini Pakre

su smještena preostala ruralna naselja.

Velika akumulacija Pakre prvenstveno sluţi tvornici „Kutini“ d.o.o. za potrebe

industrijske proizvodnje, te je sluţila toplovodnim ribnjacima RJ Ribnjičarstvo

„Lipovljani“ za potrebe poizvodnje šarana, soma, kao i u svrhu zaštite od bujičnih voda,

te velikog vodnog vala.

Karakteristična ruralna naselja izduţenog tipa naţalost u većini slučajeva nisu planski odrţavana,

ali predstavljaju potencijal za buduće raznolike turističke aktivnosti. Ruralna arhitektura naselja

na mjestima je rijedak primjer etno muzeja na otvorenom, i dodatni je mogući sadrţaj koji bi

upotpunio osnovnu turističku ponudu, uz uvjet da se s razine Drţave/ţupanije potiče njihova

promidţba. Uz prethodno navedeno, poloţaj i blizina Parka prirode Lonjsko polje u cjelini,

potencijal je koji treba iskoristiti komplementarnim smještajnim kapacitetima, uz one turističke i

gospodarske lokacije koje danas posjeduje Općina (ribnjaci Lipovljani i akumulacija Pakra).


24

karta 2: teritorijalna podjela Općina i Gradova na podruĉju Sisaĉko moslavaĉke županije

3.2. Stanovništvo

Na prostoru teritorija Općine Lipovljani veličine 111,4 km2, a u sklopu 4 formirana naselja,

prema popisu iz 2001. godine bilo je 4101 stanovnika.

Prosječna gustoća naseljenosti na sveukupnom teritoriju iznosila je 37,72 st/km2 za 2001.

godinu, a što je ispod Ţupanijskog prosjeka koji iznosi 56,3 st/km2 (1991.) i znatno ispod

drţavnog prosjeka koji iznosi 84,6 st/km2 (1991.).

Općinski centar Lipovljani najznačajnije je naselje u općini po veličini, broju stanovnika,

sadrţajima kao i po gospodarskom značaju.

Tablica 1. Prirodno kretanje stanovništva u općini Lipovljani (podaci 2001.)

Mjesto u

sastavu Općine

Broj

stanovnika 1971

Broj

stanovnika 1981

Broj

stanovnika 1991

Broj

stanovnika 2001

LIPOVLJANI 2299 2279 2430 2777

KRALJEVA

VELIKA 649 606 575 527

KRIVAJ 348 420 400 368

PILJENICE 487 435 461 429

SVEUKUPNO

OPĆINA

LIPOVLJANI

3783 3740 3866 4101


25

Izvor podataka: DZS,popis stanovništva 2001.

Iz gornje je tablice vidljiv lagani pad broja stanovnika u naseljima Općine Lipovljani, osim u

Općinskom središtu, gdje je razvidan kontinuirani blagi porast broja stanovnika.

Lagani pad, odnosno porast broja stanovnika u naseljima Općine, vidljiv je i iz donje tablice u

kojoj je prikazana promjena broja domaćinstava.

Tablica 3. promjena broja domaćinstava

Mjesto u

sastavu Općine

Broj

domaćinstava 1971

Broj

domaćinstava 1981

Broj

domaćinstava 1991

Broj

domaćinstava 2001

LIPOVLJANI 673 688 778 897

KRALJEVA

VELIKA 202 180 187 172

KRIVAJ 94 128 123 119

PILJENICE 151 124 141 142

SVEUKUPNO

OPĆINA

LIPOVLJANI

1120 1120 1229 1330

Izvor podataka: Državni zavod za statistiku, popis stanovništva 2001.godine

Prosječna veličina kućanstva je 3,1 član. Godine 2001. u Općini Lipovljani je bilo 1330

kućanstava i to 1033 ili 77,7% obiteljskih i 297 ili 22.3% neobiteljskih kućanstava. I dalje

prevladavaju dvočlana kućanstva (291), zatim četveročlana (268) i tročlana kućanstva (213).

U slijedećoj je tablici je prikazana dobna struktura stanovništva na području Općine Lipovljani:

Tablica 4: Stanovništvo po dobi i spolu po naseljima,DZS, popis stanovništva 2001

Broj

godina

ukupn

o

muški Ţenski

0-4 212 106 106

5-9 225 111 114

10-14 293 152 141

15-19 323 178 145

20-24 317 168 149

25-29 238 120 118

30-34 285 145 140

35-39 287 145 142

40-44 311 156 155

45-49 310 168 142

50-54 225 107 118

55-59 211 93 118

60-64 193 100 93

65-69 250 140 110


26

70-74 203 81 122

75-79 141 44 97

80-84 37 8 29

85-89 27 7 20

90-94 9 5 4

95 i više - - -

nepoznato 4 2 2

Ukupan

broj

4101 2006 2095

Izvor podataka. DZS, popis stanovništva 2001.g

Iz navedenih demografskih pokazatelja moţemo vidjeti da je 860 stanovnika, ili gotovo 21%

starije od 60 godina, ali je isto tako 1370 stanovnika za vrijeme popisa 2001. godine bilo mlaĎe

od 25 godina, što čini trećinu ukupnog broja stanovnika i potencijalna je snaga razvoja i opstanka

Općine (33,4%).

Za period od slijedećih 10-15 godina pokazatelji predviĎaju blagi porast stanovništva, dok je u

duţem periodu moguć snaţniji demografski priliv u slučaju ostvarenja razvojnih smjernica

općine: realizacije športsko-rekreativne zone, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, ulaganje u

ekološku poljoprivredu, te osnivanje poduzetničke zone.

3.3. Zaposlenost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, iz mjeseca lipnja 2010. godine, u

Općini Lipovljani je bilo 620 zaposlenih osoba. Od tog broja 475 osoba je bilo zaposleno kod

pravnih osoba, 86 radnika kod fizičkih osoba, 35 obrtnika, 17 poljoprivrednika i 7 zaposlenih u

samostalnim profesionalnim djelatnostima.

Tablica 5. Zaposlene osobe po djelatnostima

Broj osiguranika stanje:

30.lipnja 2010

radnici kod pravnih osoba 475

radnici kod fiziĉkih osoba 86

obrtnici 36

poljoprivrednici 17

samostalne profesionalne djelatnosti 7

zaposleni kod meĊunarodnih organizacija u inozemstvu -

produženo osiguranje -

ukupno 621

Izvor podataka: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, podaci 30.lipanj 2010


27

3.4. Nezaposlenost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na dan 31.09.2010. godine na području

Općine Lipovljani registrirano je 241 nezaposlena osoba, od čega je nezaposlenih 143 ţene ili

59% od ukupnog broja nezaposlenih osoba.

Tablica 6. struktura nezaposlenih po godinama starosti

Općina Lipovljani Ukupno Ţene

15-19 godina 19 6

20-24 godine 43 25

25-29 godina 28 21

30-34 godine 28 20

35-39 godina 16 14

40-44 godine 24 14

45-49 godina 25 15

50-54 godine 32 20

55-59 godina 19 6

60-64 godine 7 2

65 i više godina 0 0

Ukupno nezaposlenih 241 143

Izvor podataka: HZZ, listopad 2010, nezaposlenost na dan 30.09.2010.

Iz gornje tablice moţemo vidjeti da je velik udio mladih nezaposlenih ljudi, starosne dobi od 20-

35 godina (99 osoba, odnosno 41% od ukupnog broja nezaposlenih iz rujna 2010. godine).

3.5. Gospodarstvo

Na području općine Lipovljani osim plinonosnih/naftonosnih polja (INA), šumarstva i prerade

drveta, te ratarskog pogona sa skladištem (poljoprivredno gospodarstvo Braće RaĎenović je

propalo) danas ne postoje značajnije gospodarske djelatnosti. Mali pogoni su donekle

funkcionirali, ali i te su djelatnosti u opadanju.

U Općini Lipovljani djeluje ukupno 102. gospodarska subjekta, od toga 25 su trgovačka društva,

36 su obrti, a 41 su obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Djelatnosti su usluţne, trgovačke i graĎevinske (autoprijevoznička, frizerska, ugostiteljska

djelatnost trgovine dnevne potrošnje i sl.). Iz navedenog moţe se zaključiti da je privatno

poduzetništvo relativno dobro razvijeno u odnosu na broj stanovništva, te da će se kroz strateške

dokumente odrediti smjernice razvoja u skladu sa zatečenim aktivnostima.

U registriranim tvrtkama i obrtničkim radionicama preteţito je do 5 zaposlenih. Najveći broj

zaposlenih po sektorima zaposlenih bio je u sekundarnim djelatnostima (najviše u industriji)


28

41,3%, 29,1% u tercijarnim, dok ih je u primarnim djelatnostima (poljoprivreda i ribarstvo) bilo

17,6% zaposlenih.

Graf 1: Struktura gospodarstvenika na području Općine Lipovljani

Grafiĉki prikaz proizvodnih i uslužnih djelatnosti, Izvor podataka web stranica Općine

Lipovljani, rujan 2010.


29

3.6. Poljoprivreda

Prema podacima iz posjedovnih listova Drţavne geodetske uprave na području Općine

Lipovljani kategorija zemljišta i struktura vlasništva je slijedeća:

tablica 10. struktura vlasništva zemljišta na podruĉju općine Lipovljani

oranice livade pašnjaci Voćnjaci i

vinogradi

Ribnjaci,

bare

Ukupno

(ha)

Privatno

vlasništvo

2816,08 910 290,73 64,56 - 4081,79

Republika

Hrvatska

917,43 171,28 12,68 - 741,20 1842,59

ukupno 3733,51 1081,70 303,41 64,56 741,20 5924,30

Izvor podataka: Državne geodetske uprave, podruĉje Općine Lipovljani

Većina površina u vlsništvu RH nalazi se u proizvodnim blokovima bivših poduzeća „Ratarstvo“

Lipovljani i „Ribnjačarstvo“ Lipovljani. Kako je Plan raspolaganja poljoprivrednim zemljištem

izraĎen 2002. godine, nuţna je izrada novog, jer je tijekom godina došlo do prenamjena zemljišta

i kultura, te promjena vlasništva nad istim ( oranice u livadu, livada u oranicu...)

Do sada se vlasništvo RH davalo u zakup (Ugovori o zakupu) i to:

oranice 729,56 ha

livade 16,02 ha

pašnjaci 1,11 ha

ukupno 746,69 ha

Plan raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH je povrat poljoprivrednog

zemljišta prema podnešenim sluţbenim zahtjevima, prodaja, zakup, koncesija, a natječaji o

prodaji, zakupu i koncesiji provodit će se prema propisanoj zakonskoj regulativi.

Na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime te drugih korekcijskih čimbenika

(poplave i zasjenjenost), vrednovana su zemljišta, te odreĎen broj poena i svrstavanje zemljišta u

bonitetne razrede (klase), koja su osnova za razvrstavanje u prostorne kategorije zaštite zemljišta

prema vaţećim prostornim zakonima.

Bonitet tla je odreĎen na temelju svojstava teksture, geološkog porijekla i razvojnog stupnja, a

desetorostruko se povoljnije ocjenjuje u odnosu na klimu i reljef i priloţen je u prostornom planu

ureĎenja Općine Lipovljani.

Poljoprivredna djelatnost je jedna od osnovnih djelatnosti na području Općine Lipovljani. Udio

poljoprivrednih i šumskih područja iznosi oko 90% površine općine. Velik dio poljoprivrednih

zemljišta se nalazi u nekadašnjem društvenom sektoru za intezivnu proizvodnju. Usitnjenost

parcela, naročito u sjevernom dijelu općine, gdje nije izvršena melioracija, uvjetuje


30

poljoprivredne djelatnosti većim dijelom na razini obiteljske proizvodnje za vlastite potrebe. Na

teritoriju Općine evidentirano je 41 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Najviše je razvijena

ratarska i stočarska proizvodnja, a u brdskim je područjima u manjoj mjeri razvijeno voćarstvo i

vinogradarstvo.

3.6.1. Šumarstvo i ribnjaĉarstvo

Od gospodarskih subjekata u primarnoj proizvodnji svakako treba spomenuti i Ribnjak

„Lipovljani“, koji je smješten uz auto cestu Zagreb-Lipovac, izmeĎu naselja Piljenice i Kraljeva

Velika.

Prvobitna namjena ribnjaka bile su površine poplavnih šuma i šumskog zemljišta, te su ih

Hrvatske šume prve privele svrsi.

Zbog intenzivnog korištenja u proteklom razdoblju od 1991., a uz nedovoljno odrţavanje, objekt

se mora sanirati, rekonstruirati, dograditi i dijelom prenamjeniti.

Smanjenje proizvodnje na ribnjaku uzrokovano je ratnim djelovanjima, što dovodi i do nestanka

staništa i hrane za brojnu faunu i floru vezanu uz ribnjak.

U mjesecu lipnju 2009.godine odraĎeni su sastanci (23.06.2009, 30.06.2009.) u pogledu

rješavanja pitanja Ribnjačarstva Lipovljani. Za Ribnjačarstvo Lipovljani postoje zainteresirani

investitori, te su pokrenuti pregovori sa Hrvatskim šumama oko rješavanja imovinsko pravnih

odnosa unutar Ribnjačarstva, s obzirom da su Hrvatske Šume korisnici Ribnjačarstva od

1993.godine. Hrvatske Šume su podnijele zahtjev Upravi za vodno gospodarstvo da se prava i

obveze prenesu na novog Korisnika koncesije do raspisivanja natječaja od strane Ministarstva

poljoprivrede. Čeka se rješenje istoga.

Općina obiluje autohtonom šumskom vegetacijom, što je u gospodarskom smislu veoma bitno

za daljnji razvoj šumarstva i drvne industrije, iako nije realno očekivati povećanje eksploatacije

područja i proizvodnje drvene mase.

Na teritoriju Općine registirano je 43,5% šumskih površina preteţito u drţavnom vlasništvu.

Recentni katastar odrţavanja šumskih površina postoji u dijelu Parka prirode Lonjsko polje.

Drastično smanjenje šuma i šumskog zemljišta nastalo je njihovim krčenjem za potrebe ribnjaka,

stvaranjem poljoprivrednih melioriranih površina i gradnjom krupne drţavne infrastrukture.

Danas se značajne šumske površine nalaze u juţnom dijelu Općine i na pribreţjima Psunja i

Moslavačke gore, gdje se koristi drvna masa uglavnom kao poluproizvod, a istovremeno se


31

odrţava i eko-sustav. Značajno područje šumskih površina je područje na juţnom dijelu teritorija

Općine i to na dijelu Parka prirode Lonjsko polje.

Na području Općine izdvajaju se tri glavne zone biljnog pokrova:

nizinski dio -šume hrasta luţnjaka i poljskog jasena

povišene i ocjedite terase oranice i vrtovi

viši tereni psunjskih brda – šume hrasta kitnjaka i bukve

Šume su bogate raznovrsnom divljači, te se tu nalaze četiri drţavna lovišta različitih

lovozakupnika.

3.7. Komunalna infrastruktura

Uz pojam zaštite okoliša često se veţu „zeleni“, zagaĎivači, razne udruge i slično, no one su dio

aktivnog stanja. Kada se uzme u obzir širi spektar, podloge svih tih akcija moraju biti unutar

zakonodavnih okvira. A one su obvezne za sve, od industrije, prometa pa do graĎevinarstva. U

sljedećim poglavljima ukratko je opisano stanje infrastrukture na području Općine Lipovljani,

posebice infrastruktura koja direktno ili indirektno utječe na okoliš. Opširan opis komunalne i

društvene infrastrukture nalazi se unutar Prostornog plana Općine Lipovljani i Strateškog plana

gospodarskog razvoja Općine Lipovljani.

3.7.1. Cestovni promet

Mreţa prometnica pokriva cjelokupni teritorij Općine Lipovljani, te povezuje sva naselja, ali su

prometnice, iako gotovo u cijelosti asfaltirane nedovoljnog profila i standarda.

Prema podacima Općine Lipovljani, na području Općine se nalazi oko 37 km nerazvrstanih

cesta, te 33 kilometra ţupanijskih i lokalnih cesta.

3.7.2. Ţeljezniĉki promet

Postojeća magistralna ţeljeznička pruga MG 2.1. Dugo Selo (MG1) – Novska (MG2) je

Ţeljeznička pruga velike propusne moći/velikih brzina koja na području Općine ima ţeljeznički

kolodvor.

3.7.3. Telekomunikacije

Planom izgradnje telekomunikacijske mreţe Hrvatske, kroz Lipovljane je predviĎen prolaz

meĎunarodnih telekomunikacijskih veza i udaljeni pretplatnički stupanj ţupanijskog značaja.


32

Samim tim, Općina Lipovljani ima značajno mjesto u pogledu TK infrastrukture. U centru

Općine, u zgradi poštanskog ureda u Lipovljanima, nalazi se ureĎaj TK komutacije, na koji su

vezani TK kabeli kojima se ostvaruje ukupan TK promet putem nepokretne mreţe.

Postojeća TK mreţa prolazi kroz Lipovljane (Novska - Lipovljani - Banova Jaruga -

Kutina), a predviĎen je prolaz SVK (svjetlovodni kanal) za meĎunarodni telekomunikacijski

promet (OK – optički kabel), 24 bit, i SVK za lokalni telekomunikacijski promet u smjeru

Kraljeve Velike i Jamarice.

3.7.4. Elektroopskrba

Na teritoriju Općine Lipovljani, Distribucijsko područje Elektra Kriţ pokriva dio Ţupanije

sjeveroistočno od Save. Općinom prolazi 220 kV koridor Novska-Lipovljani - (Krivaj) MeĎurić,

na TS 220/110/35 kV, gdje se račva u smjeru Kutine i Poţege. Koridori 110 kV mreţe idu iz

smjera Novske - Subocke (3 dalekovoda) do MeĎurića prema Kutini (2 voda) i 1 vod prema

Poţegi. Prijenosno područje Zagreb pokriva cijelo područje Ţupanije.

Elektroenergetska mreţa postoji na dva naponska nivoa:

mreţa srednjeg napona, 35 kV, nadzemna - dalekovod kojim se prenosi električna

energija od Nove Subocke - Lipovljani TS 35/10kV –MeĎurić-smjer Kutina

mreţa srednjeg napona, 10 kV, nadzemna, koja se prostire po svim naseljima Općine, a

manjim dijelom podzemna (od dijela naselja Lipovljani do Nove Subocke), koja se

napaja iz distributivnih trafostanica 10/0,4 kV.

Poloţaj navedenih točaka je povoljan i omogućava daljnji razvoj elektroopskrbe na području

Općine Lipovljani.

Na području Općine Lipovljani u pogonu je relativno stara nadzemna mreţa 10 kV, na drvenim

stupovima sa vodičima AL/Fe 3x25mm2, 3x35mm2 i 3x50 mm2.

Unutar Općine Lipovljani u pogonu je 27 distributivnih TS 10(20)/0,4 kV. Od toga, za potrebe

gospodarstva, kombiniranog konzuma i ostalih, te za potrebe kućanstva.

3.7.5. Naftno gospodarstvo

U naftnom se gospodarstvu predviĎa temeljita obnova tehnoloških procesa i unapreĎenje

djelatnosti (povećanje proizvodnje uz kvalitetniju preradu sirovina i ozbiljnije mjere zaštite

okoliša). U pravili bi trebale biti korištene postojeće lokacije i koridori, zbog smanjenja

negativnih učinaka u prostoru.

Postojeće zone energetskog korištenja sirovina zauzimaju sjeveroistočni dio općine i prema

pokazateljima proizvode 1210 tona opasnog tehnološkog otpada godišnje, te je potrebno

primjenjivati stroge mjere zaštite sukladno vaţećim propisima i konvenciji o zaštiti okoliša.


33

3.7.6. Plinoopskrba

Prostornim planom razraĎen je distribucijski plinovod prirodnog plina za područje Općine

Lipovljani. Na navedenom području prirodni plin se eksploatira i koristiti za gospodarstvo i u

širokoj potrošnji (domaćinstva) za grijanje graĎevina, pripremu sanitarne potrošne tople vode,

pripremu hrane, u ustanovama za grijanje, te u manjim obrtničkim radionicama.

Područje Općine opskrbljuje se prirodnim plinom preko regionalnog plinovoda Kutina-

Lipovljani- Novska. Duljina plinovoda je 21 km profila ø150 mm i maksimalnog radnog tlaka 20

bara.

Prirodni plin distribuira se prema potrošačima preko mjerno-redukcijske postaje (MRP)

«Lipovljani».

Plinska mreţa razvedena je u samom općinskom središtu Lipovljanima ulaznom cijevi ø100, a

razvedeni cjevovodi su ø 63. Cjevovod je proveden do granice općine u smjeru MeĎurića, te u

smjeru Novske i do Kraljeve Velike. Najsjeverniji dio općine (naselje Piljenice) nemaju

razvedenu plinsku mreţu.

3.7.7. Vodoopskrba

Područje Općine Lipovljani raspolaţe značajnijim vodnim potencijalom iskoristivim u svrhu

vodoopskrbe (akumulacija Pakra koja snabdjeva Petrokemiju Kutina d.o.o.). Opskrba vodom

stanovništva i gospodarstva na području Općine obavlja se većim dijelom iz sustava Novske,

kojim se dovodi i razvodi voda po samom naselju Lipovljani (pokrivenost vodoopskrbnom

mreţom naselja Lipovljani iznosi oko 50%, te manjim brojem individualnih lokalnih vodovodnih

objekata. Vodovodna mreţa produţena je manjim dijelom u smjeru naselja Krivaj.

Dosadašnja istraţivanja vodoprivredne problematike na području Općine vezana su kroz sustav

srednjeg i gornjeg Posavlja, (SUO srednjeg i gornjeg Posavlja obradio je sustav s aspekta zaštite

močvarnih staništa), obrane od voda na drţavnoj razini. Osnovni cilj razvojnog programa

vodoopskrbe Općine je da svaki stanovnik Općine bude opskrbljen dovoljnom količinom zdrave

i pitke vode iz javnih sustava, te da se udovolje sve gospodarstvene potrebe.

Analizirajući današnje stanje vodoopskrbe u Općini, moţemo ustvrditi da ono nije

zadovoljavajuće, nema izvedenu vodoopskrbnu mreţu i potrebne objekte na njoj koja bi

udovoljila navedenom cilju i potrebama stanovništva u svim naseljima.

Za cjelovitu vodoopskrbu općinskog područja potrebno je izgraditi dodatne vodoopskrbne

objekte i proširiti vodoopskrbnu mreţu na čitavo područje.

Planirani magistralni vodovod sa vodospremom u Lipovljanima ide od Kutine preko Banove

Jaruge do Piljenica. Napravljen je dio Lipovljani- Kraljeva velika- Velika Gradina. Osim

izgradnje magistralnog vodovoda, postoji potreba za izgradnjom distributivne mreţe vodovoda u

cijeloj Općini Lipovljani. Ostaje ureĎenje šahti, okoliša, jaraka i na kraju kontrola i tehnički

pregled vodovodne i kanalizacijske mreţe.


34

Tijekom mjeseca rujna 2010.godine svečano su otvoreni radovi na izgradnji distributivnog

vodovoda Lipovljani- Kraljeva Velika- Piljenice- Krivaj, ukupne duţine oko 15 kilometara.

Radovi su započeli na izgradnji vodovoda prema mjestu Krivaj, koje je, uz izgradnju u Kutinskoj

ulici, najduţa dionica kompletnog projekta, ukupne duţine otprilike 2 kilometra.

Samim projektom realizacije distributivnog vodovoda kroz Kutinsku ulicu te povezivanjem sa

magistralnim vodovodom za Piljenice osigurat će se svi preduvjeti da svim naseljima u Općini u

što skorijem roku omogući priključenje na vodovodnu mreţu.

3.7.8. Odvodnja

Današnje stanje u pogledu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine je

nezadovoljavajuće. Tome postoji svakako više razloga, a jedan od osnovnih je pomanjkanje

sredstava za realizaciju programa izgradnje kanalizacijskih sustava i ureĎaja za pročišćavanje.

Na području Općine postoji djelomično izgraĎena kanalizacijska mreţa i to samo za dio naselja

Lipovljani, sekundarna kanalizacijska mreţa od središta Lipovljana do autoceste, i sjeverno od

naselja manji dio kanalizacijske mreţe u Ulici Kralja Tomislava. U ostalim naseljima nema

izgraĎene kanalizacijske mreţe, niti ureĎaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Otpadne vode se uglavnom sakupljaju u neprikladne septičke jame ili se ispuštaju direktno u

melioracijske kanale ili kanale uz prometnicu.

Dana 15. listopada 2010. godine u uredu Hrvatskih voda u Zagrebu potpisan je Ugovor o

sufinanciranju projekata kanalizacije na području Općine Lipovljani. Ugovorenim sredstvima

Hrvatskih voda i sredstvima Općine Lipovljani, financirat će se izrada glavnog projekta

kolektora Ko3 s kanalima (dio ulice J.Kozarca - Zagrebačka ulica – dio ulice A.Strčevića - ulica

B.Radić) ukupne duţine 7.634 metara i 760 metara tlačnog cjevovoda kojim će se u budućoj

izgradnji riješiti problem odvodnje otpadnih voda istočnog sliva naselja Lipovljani, kao i

nastavak izrade glavnog projekta kolektora Ko1 – faze B ukupne duţine 4.645 metara, kojim će

se budućom izgradnjom riješiti problem otpadnih i oborinskih voda zapadnog sliva naselja

Lipovljani u ulicama: Poţeška, Slavonska, Vukovarska, Vinkovačka, kralja Zvonimira,

A.Mihanovića, Sajmišna i S.Sanića.

Rješavanje pitanja kanalizacije na području Općine Lipovljani je prioritet i preduvjet za

povećanje kvalitete ţivota mještana općine, ali je i strateški vaţan projekt za budući razvoj

općine.


35

3.8. Prirodna obiljeţja

Na širem prostoru Sisačko moslavačke ţupanije mogu se definirati neka osnovna podneblja

odnosno fitobioklimati:

1. podneblje uţeg gorskog pojasa (pojas šuma bukve),

2. područje brdskog pojasa (pojas šuma hrasta kitnjaka u asocijaciji s običnim grabom i

pitomim kestenom),

3. područje riječnih dolina (prostor na kojem prevladavaju šume hrasta luţnjaka u zajednici s

grabom i jasenom, te oranice, pašnjaci i livade).

Na podrucju općine, ali i cijele Sisačko - moslavačke ţupanije u vegetacijskom smislu posebno

su značajne zone rasprostranjenosti šuma hrasta, bukve, graba i kestena.

Šumama u Ţupaniji gospodare Uprave šuma Sisak, Nova Gradiška, Karlovac i Zagreb.

Šume su najvecim dijelom u vlasništvu drţave, odnosno njima gospodare Hrvatske šume, dok je

privatnih šuma vrlo malo. Kategorija livada i pašnjaka zauzima u većem udjelu jugozapadni dio

regije (brdovite terene), te dio na krajnjem istočnom dijelu (iznad Novske). Neusporedivo veći

udio odnosi se na ekonomski kvalitetniju dominaciju livada košanica, koja je vrlo dobra podloga

za razvitak sve ugroţenijeg stočarstva. Dio tih potencijalnih ili postojećih livada pokriva

geološki nestabilne terene u prirodnim uvjetima. Ovakve zone zajedno sa šumskim površinama

protuerozivne funkcije predstavljaju sklop trajnog vegetacijskog pokrova s protuerozivnim

učinkom kao primarnim zadatkom. Zone livada i pašnjaka predstavljaju osnovnu bio-ekološko

hranidbenu podlogu za razvitak stočarstva. Brdski dio općine sa svojim odnosom šumskih

površina, otvorenih (potencijalno veoma kvalitetnih) livada i pašnjaka označava veliki prirodni

potencijal za razvitak proizvodnje zdrave hrane, kao i potencijal za očuvanje okoliša, posebice

zraka.

karta 3: klimatsko-zonska vegetacijska podruĉja (pretpostavljena prirodna vegetacija):

Sisaĉko moslavaĉka županija

niţi gorski pojas, podruĉje

bukovih šuma

brdski pojas- podruĉje hrasta,

kestena I graba

nizinski pojas i doline: poplavne

i moĉvarne šume hrasta luţnjaka,

jasena, johe, topola i vrba

nizinski pojas i doline: vlaţni i

moĉvarni travnjaci, tsrtici i razliĉite

vrste polj. kultura

brdski pojas: pašnjaci, travnjaci

i livade, t razliĉite vrste polj. kult


36

Iz prethodne karte moţemo vidjeti da područje Općine Lipovljani najvećim dijelom zauzimaju

vlaţni i močvarni travnjaci, trstici, različite vrste poljoprivrednih kultura,a u manjem dijelu koji

pripada pod brdski pojas, moţemo uz poljoprivredne površine, pronaći i površine pod

pašnjacima, livadama i travnjacima, kao i područje pod šumama hrasta, kestena i graba.

Navedeni elementi determiniraju dvije osnovne zone: breţuljkastu i nizinsku koje graniče gotovo

na samom naselju Lipovljani. To omogućuje izvanredne vizure na nizinsko područje savskog

dijela sa gotovo svih pozicija rubnih breţuljkastih područja Psunja i Moslavačke gore.

U svom juţnom dijelu Općine, u Posavini sa nadmorskom visinom od 94 m prelazi na kratkom

potezu (dio infrastrukture 105 mnm) do nadmorske visine od 144 mnm u naselju Lipovljani.

Breţuljkasti predio teritorija ispresjecan je dolinama u pravcu sjever-jug i stvara dinamičan reljef

sa nadmorskom visinom od 165 mnm i maksimalnom nadmorskom visinom od 185 mnm.

3.9. Geološko pedološka obiljeţja

Aluvijalno karbonatno tlo zauzima nešto povišeni pojas uz rijeku Savu, slojevite je graĎe,

prevladava glinasta ilovača do 100 cm dubine, a zatim slijedi ilovasti pijesak. Tla se uglavnom

obraĎuju zbog vrlo povoljnih fizikalnih i kemijskih osobina, a zbog izloţenosti poplavi potrebno

je ovaj pojas regulirati u skladu sa postojećim prijedlogom Hrvatskih voda.

Pravilnik o bonitiranju zemljišta (N.N. 47/82) bio je osnova za razvrstavanje tala u odreĎene

prostorne kategorije. Na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime te drugih

korekcijskih čimbenika (poplave i zasjenjenost), vrednovana su zemljišta, te odreĎen broj

bodova i svrstavanje zemljišta u bonitetne razrede (klase), koja su osnova za razvrstavanje u

prostorne kategorije zaštite zemljišta prema vaţećim prostornim zakonima.

Bonitet tla je odreĎen na temelju svojstava teksture, geološkog porijekla i razvojnog stupnja, a

desetorostruko se povoljnije ocjenjuje u odnosu na klimu i reljef. Pri tome se u obzir uzimaju svi

relevantni podaci: dubina tla, reakcija, sadrţaj humusa, debljinu humusno-akumulativnog

horizonta, prirodnu dreniranost, poziciju i prisutnost podzemne i stagnirajuće vode i dr. Na

temelju ovih vrijednosti, uvaţavajući reljef i klimu, izračunava se opći bonitet zemljišta. U

izračunu boniteta zemljišta, u obzir se uzimaju i smjernice postojećeg Pravilnika o sadrţaju,

mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata

prostornih planova (N.N. 106/1998). Prema tom pravilniku; prostori, odnosno zemljišta u okviru

poljoprivrede i šumarstva izdvajaju se u sedam poznatih kategorija zaštite (P1, P2, P3, PŠ, Š1,

Š2, Š3) odnosno preporuka za uporabu.


37

Na području Općine Lipovljani utvrĎene su sve prostorne kategorije zaštite zemljišta4, a osobito

su značajne površine osobito vrijednih tala P1 kategorije i vrijednih obradivih tala P2

kategorije. Iz razloga što su na hidromorfnim tlima ovog područja izvršene hidromelioracijske i

agrotehničke mjere, pa su zahvaljujući poboljšanju i popravkama tla uvrštena u P1 kategoriju.

Tla koja su uvrštena u osobito vrijedna obradiva tla P1 kategorije, zbog izvršenog podrivanja

imaju i dobru prirodnu dreniranost. Velik dio ovih površina zemljišta je pod oraničnim

kulturama, prvenstveno pod ţitaricama i industrijskim biljem, ali zbog blizine vode moţe biti

izvanredno pogodno i za povrtne kulture.

Vrijedna obradiva tla P2 kategorije u kartiranim jedninicama poredana su od boljih prema

slabijim tlima. To su odvodnjena tla gdje su osim hidromelioracija ponegdje izvršene

agrotehničke mjere. Prema fizikalnim svojstvima to su umjereno dobra tla, umjereno dobre

ocjeditosti, obogaćene mineralnim i organskim sastavom. Nalaze se u dolini i mogu biti pod

utjecajem stagnirajućih oborinskih i podzemnih voda. Sklona su zbijanju, pa ih je svake pete

godine potrebno podrivati. Imaju od 2-4 % humusa, zahvalne količine dušika i kalija. Fosforom

su slabije opskrbljena.

Pleistocenske zaravni, van domašaja su slivenih i podzemnih voda. Sastoje se od pseudogleja na

zaravni i obronaĉnog pseudogleja. To su blago valovite zaravni od 2-8 % nagiba. Ova tla

zahtjevaju mjere kalcifikacije i podrivanja kako bi dosegla razinu najboljih tala. Spadaju u

vrijedna obradiva tla, P2 kategorije. Posebno su pogodna za voćarsku i ratarsku

poljoprivrednu proizvodnju. Siromašnija su hranjivima od prethodnih kartiranih jedinica.

Tla pleistocenskih obronaka i zaravnjenih dijelova obronka, nepotpune su drenaţe i srednje

dubokog teţepropusnog pseudoglejnog horizonta, koji skraćuje ekološku dubinu ovih tala. Prema

bonitetu ova su tla uvrštena u četvrtu klasu, drugu podklasu (42), što pripada kategoriji ostalih

obradivih tala – P3. Na ovim tlima nalazimo i šume breţuljkastog brdovitog područja općine,

koje su izdvojene kao Š1 kategorija.

Na ovim tlima najbolje je uzgajati voćnjake što se donekle i prakticira na širem području općine.

Za tu svrhu ova tla treba obraditi do dubine 70-80 cm i izvršiti kalcifikaciju umjerenog

intenziteta.

Ostala obradiva tla P3 kategorije- nasuprot prethodnoj kartiranoj jedinici nalaze se na najniţim

poloţajima centralne zone riječne doline Save. Te zone su najviše ugroţene poplavnim i

podzemnim vodama. Zahvaljujući tomu što su hidromeliorirana, ova tla su prešla u kategoriju

obradivih tala, ali s obzirom da su teške teksture i vertičnih osobina ona najintenzivnijim

hidromelioracijskim mjerama ne mogu prijeći u bolju kategoriju obradivih tala.

Melioracije bivših pašnjaka, s teškim tlima, ranije su se meliorirale zbog pripadnosti u zoni

obradivih tala, pa ih nije bilo moguće preskočiti, iako po svojim pedofizikalnim svojstvima bi

bilo bolje da su ta tla od melioracija izostavljena, i da su se koristila kao intenzivni pašnjaci.

Prirodna dreniranost ovih tala je usprkos melioracijama i dalje nepotpuna, pa će odrţavanje

4 Kartografski prikaz boniteta zemljišta nalazi se u Prostornom planu ureĎenja Općine Lipovljani


38

hidomelioracijskih sustava biti oteţano. Pogodna su za uobičajene ratarske kulture i travnjake, s

velikim ograničenjima.

Ostala poljoprivredna tla, šumska zemljišta i šume (PŠ kategorija)- nisu pogodna za oranice,

radi poplava, visoke podzemne vode, slivenih voda, teške teksture i općenito vrlo slabih

pedofizikalnih svojstava. Šume su izdvojene u okviru kategorije gospodarskih šuma (Š1) bez

obzira na pedološku tipsku pripadnost. U okviru ove kategorije moguća je pojava, na strmim

usjecima potoka breţuljkasto brdovitih područja da se pojave erodibilne zone koje se mogu

uvrstiti u Š2 kategoriju, šume koje imaju zaštitnu ulogu.

Uvaţavajući pedološke, klimatske i demografske prilike Lipovljanske općine mogu se predloţiti

sljedeći prioriteti kultura za uzgoj po utvrĎenim kategorijama zemljišta:

Osobito vrijedna obradiva tla (P1 katekorije) na prostoru Općine Lipovljani posebno su

pogodna za ratarske (pšenica, kukuruz, ječam, raţ i dr.) kao i industrijske kulture (šećerna repa,

uljana repica, konoplja i dr.). MeĎutim, asortiman proizvodnje moţe se proširiti i na povrtne

kulture kao što su salata, mrkva, luk, peršin, celer, blitvu, grah i kupusnjače. Mogu se uzgajati i

novoprisutne kulture kao što su hokaido bundeve, buče za proizvodnju bučinog ulja, brokula, te

već udomaćene vrste kao što su tikvice, pastrenjak i čičak. Krmne kulture se mogu uzgajati

toliko koliko je vaţno za plodored.

U vrijedna obradiva tla P2 kategorije moguće je uzgajati takoĎer iste vrste kultura, iako je

bonitet ovih tala nešto niţi. Pored ratarskih kultura moguće je uzgajati voćne vrste, posebno

jabuke, šljive i kruške.

U okviru ostalih obradivih tala P3 kategorije najbolje je uzgajati voćnjake jabuka, krušaka,

šljiva, trešanja, dunja, lješnjaka i oraha. Orah se moţe uzgajati i za industrijsko drvo.

Područje Općine Lipovljani je izrazito poljoprivredna regija, gdje se prvenstveno proizvode

osnovne biljne vrste i ţivotne namirnice kao što su pšenica, kukuruz, šećerna repa, ječam, uljana

repica i mnoge druge ţitarice kao i povrtne kulture i krma za uzgoj stoke.

Visoko zahtjevni prinosi potrebuju visoku gnojidbu. Gnojidba mineralnim gnojivima uvjetuje

onečišćenje tala i podzemnih voda nitratima, fosfatima, radonuklidima i policikličnim

aromatskim ugljikovodicima. Najveće onečišćenje je svakako nitratima i fosfatima iz gnojidbe

mineralnim i organskim gnojivima.

Poznato je takoĎer, koliko ispušni plinovi utječu na zdravstveno stanje tla i kultura koje rastu na

tlu u blizini prometnica, a Općina Lipovljani se prostire uz vaţne prometnice Republike Hrvatske

(Autocesta Zagreb-Lipovac). U prvom redu tla se preko njih zagaĎuju teškim kovinama i to:

olovom, kadmijem, arsenom, ţivom i niklom.

Olovo se taloţi u većim količinama na lišću i prizemnim biljnim organima uz ceste, kao i na tlo,

kuda dospjeva iz ispušnih plinova motornih vozila. Domaće ţivotinje kontaminiraju se ispašom

ili preko zelene krme pri čemu su najviše osjetljivi krupni preţivači. Faktor koji sprečava jači

prijenos olova iz tla u biljku je činjenica da se olovo u tlu vrlo dobro veţe na adsorpcijski


39

kompleks tla čime se smanjuje njegova mobilnost. Najosjetljivija tla su uz autocestu i krma

pokošena uz autocestu ne bi se smjela koristiti za ishranu mliječnih krava.

Kadmij takoĎer u tlu dolazi iz prometa ili iz otpada. Vrlo je štetan za biljke jer je topljiv i s

otopinom tla dolazi u biljku, a potom u ljude gdje uzrokuje krvno-ţilne bolesti. Kadmij posebno

apsorbiraju korijenaste biljke (mrkva, repa, luk) kao i špinat i blitva.

Arsen najčešće dolazi u tlo putem feroarsenita. U ovim tlima postoji manja opasnost od arsena

jer su prozračna i procjedna pa se arsenovi spojevi u takvim tlima ne zadrţavaju.

Ţiva je takoĎer toksični elemenat koji dolazi putem ispušnih plinova, meĎutim spojevi ţive se

vrlo brzo gube iz tla jer su lako isparljivi. U odreĎenim uvjetima dolazi do stvaranja i

nagomilavanja otrovnih organskih spojeva.

Nikal takoĎer dolazi preko ispušnih plinova. U manjim dozama on je potreban u ishrani peradi i

svinja u vrlo malim količinama. MeĎutim u većim dozama, za biljke je vrlo toksičan.

Za sve navedene teške kovine značajno je da one zagaĎuju tla, vode i kulture neposredno uz

cestu. Mnoga dosadašnja mjerenja pokazuju da već na udaljenosti od 100 metara nema veće

kontaminacije sa svim teškim kovinama. Naime, ona je slaba i daleko ispod maksimalno

dozvoljenih granica.

Poljoprivreda je neminovnost razvoja Lipovljanskog kraja. Malen je vanjski utjecaj na pravac i

intenzitet razvoja poljoprivredne proizvodnje, ali zato je moguće apelirati na stroge mjere zaštite

koje se moraju poštovati, a posebno mjere monitoringa i kontrole onečišćenja oraničnih tala i

direktno poljoprivrednih kultura.

Uz cestu se nalaze najbolja tla toga kraja koje bi u normalnim situacijama trebalo smanjiti utjecaj

onečišćenja od prometnica. Ostala tla su takoĎer ugroţena agrotehnikom i prometom, iako su

udaljenija od glavne prometnice pa nemaju veće potrebe za intenzivnu zaštitu.

U pojasu do 100 metara uz cestu ne bi se trebale uzgajati povrtne kulture koje su osjetljive na

apsorpciju teških kovina, a to se prvenstveno odnosi na blitvu, špinat, mrkvu i salatu.

Istraţivanje stanja tala i utvrĎivanje količine štetnih tvari u tlu je obvezatna zadaća na cijelom

području naše drţave. Posebno se to odnosi na blizine prometnica iz kojih bi se sagledali

negativni utjecaji prometa na okoliš i zdravstveno stanje poljoprivrednih tala. Kao zagaĎivače iz

prometa i poljoprivrede posebno je označeno deset teških kovina i to: kadmij, ţiva, olovo,

molibden, arsen, kobalt, nikal, bakar, krom i cink. Uz navedene, teško onečišćenje dešava se od

zagaĎivanja PAH-a (policikličkih aromatskih ugljikovodika).

Za očekivati je da će se promet na ovom prostoru još povećavati, naročito za vrijeme turističke

sezone, kad je promet najgušći, a biljke u punom rastu. Emisija olova, ţive, kadmija i kobalta

koji dolaze iz ispušnih plinova vozila stoga su kontinuirani negativan utjecaj na zdravstveno

stanje poljoprivrednih tala ovoga područja.


40

3.10. Hidrografske znaĉajke

Vodotoci na teritoriju Općine Lipovljani gravitiraju Parku prirode Lonjsko polje i pripadaju

slivnom području Subocka- Strug (koje obuhvaća područje općine Lipovljani, Jasenovac i Grada

Novska).

Podjela prema Drţavnom planu za zaštitu voda (NN br. 98/99.), vode se dijele na:

vode u vrlo osjetljivim područjima. U ovu skupinu spadaju podzemne vode, gorski potoci

te vode nacionalnih i parkova prirode, dakle i sve vode Parka prirode Lonjsko polje

meĎudrţavne vode u koje ulaze brojni vodotoci meĎu kojima i pritoci Save (Subocka)

ostale drţavne vode u koje ubrajamo Ilovu, Pakru (od ušća do Česme).

S geotehničkog stajališta područje izmeĎu Siska i Gradiške pripada uskoj savskoj depresiji.

Aluvijalni vodonosnik nastajao je pod dominantnim utjecajem desnih pritoka Save koje su

nanijele relativno velike količine gruboklastičnog materijala i čiji su periferni dijelovi u obliku

lepeza istaloţeni na lijevoj obali Save. Karakteristični godišnji vodostaji Save u razdoblju od

1980. godine pokazuju da se trend sniţenja najniţih i srednjih vodostaja kreće od 4 do 11 cm

godišnje.

Pretpostavlja se da je ovo posljedica produbljivanja korita nastala kao rezultat djelovanja na

ureĎenju korita uzvodno (u Sloveniji i oko Zagreba) kao i vaĎenja šljunka. Plavni prostor o

kojem ovisi opstanak biljnih i ţivotinjskih vrsta u Parku prirode Lonjsko polje, čiji dio ulazi u

prostor Općine Lipovljani, ovisi o o razinama podzemne vode i visinama vode rijeke Save i

pritoka. Od radova u okviru sustava obrane od poplava u dijelu Općine Lipovljani izveden je dio

okvirnih nasipa uz retenciju Lonjsko polje (uz izvedene radove na cijelom sustavu to su: Mokro

polje i Kupčina, te kanal Odra, ustave i dr.).

Sadrţaj retencije Lonjsko polje je na 25630 ha (poplavne površine) s potpunom kontrolom voda.

Pritoci Save posebno oni koji su u području Općine Lipovljani su:

Ilova koja je pritok Trebeţa. Izvire ispod jugoistočnog kraja Bilogore, a ulijeva se u

Lonju 6 km sjeverno od sela Lonje;

Pakra je pritok preloţene Ilove, nastaje od potoka Rečica (s Psunja) i Oţegovačkog

potoka (s Ravne Gore);

Subocka i Novska su manji pritoci (lijevi) Velikog Struga, a izviru na padinama Psunja.

Veliki Strug teče usporedno sa Savom u koju se ulijeva nešto prije Malog Struga, gotovo

na izlazu iz Lonjskog polja.

Podzemne vode od velikog značaja za prostor Općine, budući je ovo dijelom močvarno područje

koje izrazito ovisi kako o plavljenju tako i o podzemnim vodama. Kada se radi o specifičnosti

vodnog reţima u tlu, treba naglasiti da se ovdje radi o nearteškoj vodi, koja se formira isključivo

iz padalina na vlastitom području.

Geneza podzemnih voda je isključivo od oborina, tako da Sava i njeni pritoci na području

Lonjskog polja (posebno juţni dio Općine Lipovljani) imaju sporedni karakter, odnosno samo u


41

vrijeme poplava znatnije utječu na podzemne vode. Praćenjem je zamijećeno da Sava ne

prihranjuje podzemne vode na potezu nizvodno od Rugvice. Nivoi bunara ovisili su o

oborinama. Shodno tome, na poplavnom području Lonjskog polja, površinsko tečenje je jedina

komponenta otjecanja. Ove činjenice imaju značaj u pedologiji, odnosno klasifikaciji

hidromorfnih tala.

Na rubnom, juţnom dijelu Općine Lipovljani, izgraĎeni su ribnjaci Lipovljani. Osim

gospodarskog značaja i krajobraznih karakteristika velikih vodenih ploha, ribnjaci imaju poseban

značaj za ptičje populacije-ptice močvarice nalaze hranilišta na ovom prostoru.

Ribnjak «Lipovljani» prostire se na površini od 650 ha. Smješten je uz autocestu Zagreb-Lipovac

(D4), izmeĎu naselja Piljenice i Kraljeva. Ribnjak je izgraĎen 1969.-1970 godine. Dovodni kanal

duţine 4575 m napaja ribnjake s vodozahvatom na rijeci Pakri, koji omogućava zahvaćanje vode

za pogon ribnjaka. U ribnjacima Lipovljani postoje kazete za sve kategorije uzgoja (matičnjake,

mrijestilišta, predgrijališta, rastilišta, mladičnjaci, tovilišta i zimovnici).

Gravitacijsko ispuštanje vode iz izlovnih jama vezano je na ispusne objekte koji su vezani na

glavni odvodni kanal (potok Zeljan), te prema vodotoku Trebeţ.

Ribnjaci su ujedno od velike vaţnosti kao hranilišta brojnih ptica močvarica. Zbog plitke vode,

bogate ribom, planktonom i vegetacijom, predstavljaju pravo bogatstvo hrane koje privlači razne

ptičje vrste. Negativna je pak strana što su se u proizvodnim kapacitetima javljaali gubici od 20-

30% riba, zbog ţivotinja koje su ribnjake koristile kao hranilište.

Smanjenje proizvodnje na ribnjaku RJ Ribnjičarstvo Lipovljani uzrokovano ratnim djelovanjima,

brzo dovodi do obraštanja plitkih vodenih površina, te nestanka staništa i hrane za brojnu faunu

vezanu uz ribnjake. Očuvanje proizvodnje na ribnjacima nije samo gospodarski značajno, već je

i u interesu zaštite prirode.

Nadalje, trenutno je vaţnija njihova uloga za očuvanje faune močvarica s aspekta zaštite prirode

i posebno krajolika kao velike vodene površine koje nude niz kontroliranih rekreativnih

aktivnosti u prirodi.

UtvrĎivanje stanja kvalitete voda na prostoru Općine Lipovljani i Parka prirode provodi se

isključivo prema programu Hrvatskih voda (u dijelu Parka prirode), na kojega suglasnost daje

Drţavna uprava za vode, a na lokalnim vodama, utvrĎuje se stanje prema programu utvrĎenom u

Ţupanijskom planu za zaštitu voda.

Temeljem Uredbe o klasifikaciji voda («Narodne novine» br. 77/98.) vode se prema kakvoći

svrstavaju u pet vrsta (obzirom na ispitivanu kvalitetu vode), a kategorija vode je planirana vrsta

vode kojom se vodotoci, dijelovi vodotoka i druge vode razvrstavaju u skupine.

Za sanaciju visokog prioriteta okolnog utjecajnog područja Općine (podrazumijeva se

prvenstveno Park prirode) smatra se petrokemija Kutina i deponija fosfor gipsa u Kutini koja je u

kontaktnom području Općine Lipovljani (sjeverno). Ostali izvori zagaĎenja pa tako i zagaĎenja

Općine Lipovljani su srednjeg i niskog prioriteta što proizlazi iz činjenice da je Sava II vrste,

odnosno u skladu s Drţavnim planom za zaštitu voda.


42

Pored provedbe nadzora na vodotocima, periodično se analizira i otpadna voda sustava javne

odvodnje (ispusti javnih kanalizacijskih sustava i pojedinačnih ispusta tehnološke vode).

Kanalizacijski sustav Općine Lipovljani (naselja Lipovljani) nije registriran kao sustav koji

opterećuje vode rijeke Save.

Osim mjerenja šireg prostora sustava javne odvodnje na 5 lokacija u Sisku, Kutini i Novskoj,

obavljaju se i mjerenja tehnoloških otpadnih voda izmeĎu ostalog i u Lipovljanima na

melioracijskom kanalu Trokut.

Najznačajniji vodeni tok ne samo na području Općine Lipovljani već i šire je rijeka Pakra, Ilova i

Subocka sa svojim slivnim područjem. Prirodno meandriranje rijeke Pakre korigirano je

regulacijom korita i stvaranjem višenamjenske akumulacije koja je presjekla meandre i time se

znatno umanjilo zamočvarivanje kontaktnog poljoprivrednog zemljišta, ali izgubilo na

krajobraznim karakteristikama.

Na slivu rijeke Save na Pakri, izgraĎena je akumulacija Pakra s višenamjenskom funkcijom:

vodoopskrba tvornice «Kutina» d.o.o., opskrba vodom ribnjaka Lipovljani, te s aspekta vodnog

gospodarstva sluţi za zadrţavanje velikog vodnog vala u svrhu zaštite od poplave.

U planu hidromelioracije nisu predviĎeni daljnji radovi u Parku prirode Lonjsko polje, kako bi se

u potpunosti mogla zaštititi poplavljivana močvarna staništa.

Uz rijeku Pakru i Ilovu na području Općine nalaze se uz potok Subocka i njeni pritoci. Do

regulacije vodenih tokova, rijeke Pakre i Ilove bila su učestala poplavljivanja. Prirodna

konfiguracija terena omogućila je slijevanje vodenih tokova sa breţuljaka Moslavačke i Psunjske

gore prema juţnom dijelu Općine i dolinama vodotoka. MeĎutim, kod velikih količina voda još

uvijek dolazi do neţeljenih bujičnih potoka, pojave vodnog vala i izljevanja voda na rubne

dijelove naselja Lipovljani, koje je smješteno uz dolinu Subocke. Iako je većim dijelom izvedena

regulacija vodenih tokova Pakre i Ilove, a dolina Subocke ostaje u većem dijelu prirodnih

karakteristika, eventualna neophodna dodatna regulacija vodotoka i prirodnih vododerina biti će

preispitana s aspekta zaštite i krajobraznih vrijednosti.

3.11. Klima

Na području teritorija Općine Lipovljani u šumskom predjelu Opeke postoji meteorološka

stanica, te se koristi za definiranje klimatskih karakteristika.

Prema klimatskoj klasifikaciji u smislu Koppen-a, okoliš meteoroloških stanica, a time i prostor

Općine Lipovljani, nalazi se u klimatskoj zoni C – tople, umjereno kišne klime koja nosi oznaku

Cfwbx”.

Za teritorij Općine nije obavljeno posebno mjerenje, ali su mjerodavni podaci za šire područje

temeljeno na podacima za bivšu Općinu Novska čije su karakteristike subpanonske klime vrućih

ljeta i hladnih zima:

maksimalne padaline u periodima lipnja ili srpnja odn. rujna ili listopada u količini od

900-1100 mm


43

najniţe temperature sa prosjekom – 2,5°C zabiljeţene su u siječnju, maksimalne u srpnju

sa prosjekom 18°C, a godišnji prosjek iznosi 8,6°C

srednje godišnje trajanje sijanja sunca iznosi izmeĊu 1800 – 1900 sati, a srednji godišnji

broj vedrih dana (sa srednjom naoblakom 2/10) iznosi 66 dana

prosječno padne 1054 mm padalina, a srednja relativna vlaţnost iznosi 81%

maksimalna visina snjeţnog pokrivača moţe iznositi 60cm, srednji godišnji broj dana sa

više od 30 cm snijega je izmeĎu 5 i 10 dana, a srednjak broja dana sa snijegom od oko

1cm kreće se izmeĎu 40 i 56 dana

učestalost klimatskih pojava magle i mraza

magla je češća u hladnijoj polovici godine, ali je ta klimatska pojava ovisna o

mikrolokaciji i nadmorskoj visini

klimatska pojava mraza evidentirana je tijekom cijele godine, osim u srpnju i kolovozu

srednje godišnje vrijednosti naoblake od 5,3 i 6,8 stupnjeva naoblake svrstavaju

promatrano područje u oblačnije predjele Hrvatske

veliki broj dana s oborinama većim od 10mm upozorava na mogućnost pojave erozijskih

procesa , što se povremeno ispoljava vododerinama

podaci za smjer i jačinu vjetra samo su orijentacijski budući da su relevantni

mikrolokacijski podaci koji za područje Općine Lipovljani nisu evidentirani.

S prosječnim temperaturama koje su u proljeće i na vrhuncu ljeta vrlo malo, a u jesen

nešto više ispod temperatura na jadranskoj obali, ovdašnja klima dozvoljava turističku

sezonu otprilike od sredine travnja do početka studenog. Klima je vrlo ugodna za


3.12. Krajobrazna raznolikost (flora)

Vegetacijske značajke prostora zastupljene su u ravničarskom i gorskom području. Šumske

zajednice predstavljaju značajan prirodni areal kako u ravničarskim predjelima tako i u pribrĎu.

Šume osim svoje gospodarske funkcije imaju i druge značajne zaštitne, ekološke, rekreacijske i

slične funkcije.

Zatečeno stanje vegetacijskog pokrova u direktnoj je ovisnosti o topografiji, petrografskoj

podlozi, hidrološkim prilikama, klimatskim karakteristikama podneblja i dugogodišnjem utjecaju

korisnika prostora. Razlikuju se dva osnovna biotipa u krajoliku teritorija Općine Lipovljani:

vegetacija pribrdskog područja

vegetacija dolinskog podruĉja


44

Uz ova dva osnovna tipa vegetacije znatno se izdvajaju i zelene površine nastale antropogenim

utjecajem u funkciji poljoprivrede i šumarstva, te se posebno mogu izdvojiti, iako u posljednje

vrijeme nešto devastirane, planski ureĎene zelene površine u sklopu pojedinih značajnih objekata

i sadrţaja.

Razlikujemo postojeće šume i prostrane poljodjelske površine kao dva osnovna tipa zelenih

površina na brdskom području, te na rubnim dijelovima uz pojedine objekte i sadrţaje gdje

nalazimo urbano i parkovno zelenilo uklopljeno sa autohtonim biljem.

Prirodna vegetacijska osnova u pribrdskom području su staništa šume i pašnjaka,

travnjaka i livada. Šumske površine svojim raznolikim namjenama i pozitivnim

bioekološkim učincima označavaju uz neposrednu gospodarsku vrijednost i ne manje

značajnu funkciju stabilizacije ukupnog prirodnog bogatstva Općine i područja uporišta

prirodne ravnoteţe, koja je jače izraţena u dijelovima sačuvane cjelovitosti šumskih

kompleksa.

Vegetacija dolinskog područja u dolini rijeke Save u Parku prirode, na nadmorskoj visini

od 65-mnm osobit je biotip uvjetovan topografski, litološkom graĎom, tipovima tala,

mikroklimatskim uvjetima, hidrografskim uvjetima i antropogenim faktorom. Utjecaj

djelovanja poplavnih i podzemnih voda ključni je faktor formiranja prirodnog staništa

šumske zajednice hrasta luţnjaka, a osnovno fizionomsko obiljeţje daju različiti tipovi

dolinskih livada, ratarske kulture, vegetacija močvarica i fragmenti poplavnih šuma.

Prostrano područje Parka prirode "Lonjsko polje" najvećim dijelom prekrivaju poplavne šume

(60 % površine), zatim vlaţni pašnjaci i travnjaci (oko 30 %), a na vodene, ruderalne i

poljoprivredne površine otpada najmanji dio (oko 10 %).

Obzirom na vlaţnost staništa razvijeno je nekoliko različitih šumskih zajednica. Rebrasta

uzvišenja na ravnici, koja čitavom terenu daju blago valoviti izgled, većim su dijelom izvan

dohvata poplavnih voda i obrasla su šumom hrasta luţnjaka i običnog graba (Carpino betuli-

Quercetum roboris typicum). U sloju grmlja i prizemnog rašća razvijene su vrste koje pokazuju


45

da voda i vlaga na staništu nisu velike: lijeska (Corylus avellana), svibovina (Cornus sanguinea),

lazarkinja (Asperula odorata), zdravčica (Sanicula europaea). Na nizim, češće plavljenim

terenima, razvijena je šuma hrasta luţnjaka s velikom ţutilovkom (Genisto elatae-Quercetum

roboris). Ta šuma ističe se dobro razvijenim slojem grmlja i niskog rasća koje ukazuje na

povećanu vlaţnost staništa: obična trusljika (Frangula alnus), plava kupina (Rubus caesius),

drhtavi šaš (Carex brizoides), vodena metvica (Mentha aquatica), konopljuša (Eupatorium

canabinum).

U zarašćivanju i izdizanju močvarnih površina, vaţnu ulogu ima zajednica crne johe s trsljikom

(Frangulo-Alnetum glutinosae). Crna joha raste grupimično i često se razvija iz panjeva i stvara

čunjeve. Oko tih čunjeva, odnosno oko korijenja, vezuje čestice mulja i tla, pa se tako izdiţe

iznad razine stagnirajuće vode. Dijelovi Općine, koji su izvrgnuti stalnim i dugotrajnim

poplavnim i podzemnim vodama, površine na kojima voda dugo stagnira i dostize visinu i preko

dva metra, pripadaju zajednici poljskog jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum

angustifoliae). U sloju prizemnog rašća dominiraju vrste: busenasti šaš (Carex elata), mjehurasti

šaš (Carex vesicaria), vučja noga (Lycopus europaeus), ţuta perunika (Iris pseudoacorus).

Površine vlaţnih i poplavnih travnjaka uglavnom pripadaju zajednicama rebrastog i lisičjeg šaša

(Caricetum tricostato-vulpinae), oštrobridne šašike (Caricetum gracilis) i zajednici plavina

goleme gustocvjetne zlatnice (Solidaginetum serotinae-canadensis). Travnjačke površine koje

nisu pod direktnim utjecajem poplava pripadaju zajednicama busike (Deschampsietum

ceaspitosae) i uspravnog oviska i krstaca (Bromo-Cynosuretum cristati). Mrtvi rukavci, jarci i

bare obrasli su vegetacijom kopnenog trsčaka s rančićem (Scirpo-Phragmitetum). Na tim

područjima dominiraju vrste: trska (Phragmites australis), rogoz (Typha latifolia, T.

angustifolia), obična šašika (Scirpus sylvaticus), uspravni jezinac (Sparganium erectum), obični

oblić (Schoenoplectus lacustris) i dr. Slobodnu površinu dubljih bara i močvara prekrivaju

pocetkom ljeta cvijetovi lopoča (Nymphaea alba) i lokvanja (Nuphar luteum).

Šaranski su ribnjaci umjetna močvarna staništa izuzetne krajobrazne i ornitološke vrijednosti.

Čak je 9 šaranskih ribnjaka u Hrvatskoj uvršteno u popis ornitološki vaţnih područja u Europi i

potencijalnih Ramsarskih područja, a ribnjak Lipovljani jedan je od njih.


46

Područje nije zaštićeno, ali postoji prijedlog da se područje zaštiti kao ornitološki rezervat, a

uključeno je i u prijedlog Nacionalne ekološke mreţe te u šire područje meĎunarodno vaţno za

ptice.

Odrţavanjem razine vode upravljaju Hrvatske šume, koje nemaju interesa za uzgoj ribe, pa se

kapaciteti zasada ne koriste, iako postoji interes za koncesijom. Nema aktivnog upravljanja u

smislu zaštite biljnog i ţivotinjskog svijeta.

3.13. Biološka raznolikost (fauna)

Na prostoru Općine Lipovljani,posebice dijelu koji zalazi u prostor Parka prirode Lonjsko

polje, zbiljeţeno je 239 vrsta ptica, od kojih je više od 130 gnjezdarica. Uočene su dvije vrste sa

popisa svjetski ugroţenih vrsta: orao štekavac (Haliaetus albicilla) i prdavac prepeličar (Crex

crex), te oko 30 vrsta koje su ugroţene u europskim razmjerima: crna roda (Ciconia nigra), orao

kliktaš (Aquila pomarina), zličarka (Platalea leucordia) i dr.

Na području Općine je zabiljeţeno i gnijezda male bijele čaplje (Egretta garzetta), velike bijele

čaplje (Egretta alba), čaplja danguba (Ardea purpurea) i gak kvakavac (Nycticorax nycticorax).

Lonjsko polje obitavalište je i jedne od najvećih koncentracija bijelih roda (Ciconia ciconia);

Vrlo zanimljivu skupinu čine ptice grabljivice: škanjac mišar (Buteo buteo), škanjac osaš (Pernis

apivorus), orao zmijar (Circaetus gallicus), kobac (Accipiter nisus), jastreb (Accipiter gentilis),

eja močvarica (Circus aeruqinosus), sokol lastavičar (Falco subbuteo), sova jastrebača (Strix

uralensis), kukuvija drijemavica (Tyto alba), mala ušara (Asio otus) i šumska sova (Strix aluco).

U velikim šumskim kompleksima i močvarnim površinama zabiljeţen je velik broj

ţivotinjskih vrsta: lisica (Vulpes vulpes), kuna (Martes spp), lasica (Mustela nivalis), tvor

(Mustela putorius putorius), jazavac (Meles meles), zec (Lepus europeus), rovka (Soricidae),

krtica (Talpa sp) te više vrsta iz porodica glodavaca (Rodentia) i šišmiša (Chiroptera).

Fauna gmazova: zmije - bjelouška (Natrix natrix) i ribarica (Natrix tesselata) i barska

kornjača (Emys orbicularis.)

http://www.botanic.hr/cise/slike/kopno/rode.jpg

http://www.botanic.hr/cise/slike/kopno/skanjac.jpg


47

Glavne vrste lovne divljači koje se nalaze na području Općine su srna obična (Capreolus

capreolus L.), divlja svinja (Sus scrofa L.), jelen obični (Cervus elaphus L.), zec (Lepus

europaeus Pall.), fazan (Phasianus sp.) i trčka (Perdix perdix L.), crna liska (fulica atra), divlja

patka (Anas Platyrhynchos),poljska jarebica (perdix perdix) i druge.

Ribolovne vode izuzetno su bogate svim vrstama cipridnih riba: šaran (Cyprinus carpio)

deverika (Abramis brama), obična krupatica (Blicca bjoerkna), obični jaz (Leuciscus idus),

obična bodorka (Rutilus rutilus), obična crvenperka (Scardinius erythrophtalmus), obična štuka

(Esox lucius), obični som (Silurus glanis), zubati smuĎ (Stizostedion lucioperca), obični grgeč

(Perca fluviatilis) i druge vrste. U stajaćim vodama koje su siromašnije kisikom obitavaju

sljedeće vrste: linjac (Tinca tinca), piškor (Misgurnus fossilis), gorka gaovčica (Rhodeus

sericeus) i, danas već veoma rijedak, ţuti karas (Carassius carassius), linjak (Tinca tinca),

obična štuka (Esox lucius), som (Silurus glanis), sunčani karas (Carassius carassius), bjelica,

grgeč ili ostriţ (Perca fluviatilis) i mnoge druge.

Istraţivanja su pokazala da je od 170 vrsta sisavaca, koji ţive u Europi, oko 20 % vezano

isključivo na močvarna staništa. Na području oko Parka prirode Lonjsko polje, uočeno je 78

vrsta sisavaca, od čega je 7 vrsta stalno vezano za vodena staništa, a meĎu njima spominjemo:

vidru (Lutra lutra), vodene rovke (Neomys fodiens i Neomys anomalus), vodenog voluhara

(Arvicola terrestris), dabra (Castor fiber) i druge

Ţivotinjski svijet zamijećen uz Ribnjake:

Populacije ptica ovisne o ovom području – štekavac (Haliaeetus albicilla), bjelobrada

čigra (Chlidonias hybrida), crna čigra (Chlidonias nigra), patka njorka (Aythya nyroca)

Područje gnijeţĎenja: bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida), kokošica (Rallus aquaticus),

štijoke (Porzana spp.), crnogrli gnjurac (Podiceps nigricollis) – jedno od svega nekoliko

gnijezdilišta u Hrvatskoj

Ribnjaci su hranilište za ptice iz obliţnjeg parka prirode Lonjsko polje (čaplje, ţličarke,

patka njorka, štekavac itd.)

Vaţno područje za zimovanje ptica te vaţna postaja na selidbenom putu ptica močvarica


48

Akumulacijsko jezero Pakra u blizini ribnjaka je značajno područje za zimovanje guski i

ostalih močvarica

Vaţno područje za mitarenje muţjaka patke njorke (Aythya nyroca) krajem ljeta –

muţjaci iz cijelog područja parka prirode Lonjsko polje skupljaju se na ribnjacima

Lipovljani za vrijeme mitarenja

U šumi uz ribnjake nalazi se kolonija sivih čaplji (Ardea cinerea)

Značajno područje za vidru (Lutra lutra)

Glavna opasnost je mogući gubitak šaranskih ribnjaka uslijed prestanka proizvodnje riba (bez

proizvodnje i odrţavanja vodnog reţima, ribnjaci kroz par godina zarastu vegetacijom),

intenziviranje poljoprivrede i prekomjeran ili nezakonit lov. Predloţeno je da se područje zaštiti

kao posebni ornitološki rezervat. Zaštitu i promidţbu ovog područja treba svakako vezati uz park

prirode Lonjsko polje, a od mjera upravljanja najvaţnije je odrţati ekstenzivnu šaransku

proizvodnju.


49

PROGRAMSKI DIO


50

4. METODOLOGIJA IZRADE

Lokalni akcijski plan zaštite okoliša ( eng. Local environmental action plan, ili skraćeno

LEAP5, je najznačajniji programsko-planski dokument strateškog djelovanja u sferi zaštite i

unapreĎenja okoliša na lokalnom nivou. LEAP je dokument koji po prvi put na jednom mjestu

cjelovito identificira ekološke probleme ili nedostatke, kreira ciljeve i mjere za njihovo

otklanjanje ili unapreĎenje okoline u našoj zajednici. LEAP dokument je izraĎen tako da su u

sagledavanju problema i odreĎivanju mjera za rješavanje istih uzeti u obzir svi segmenti ţivota i

rada u zajednici:

- javno zdravlje, socijalna i društvena problematika, prirodne vrijednosti, privredna

problematika,izgraĎene vrijednosti, zakonski okvir

Namjera LEAP-a je da omogući kontinuirani proces koji će zajednici koristiti da: analizira

postojeće stanje okoliša, utvrdi ekološke vizije razvoja za period od 5 godina, identificira

probleme ili nedostatke u domeni okoliša, postavi prioritete za rješavanje tih problema,

poduzima mjere koje će imati koristi za okolinu i javno zdravlje, i osigura javnosti da učestvuje u

donošenju odluka o zahvatima u okolišu i poduzimanju akcija.

Ciljevi LEAP-a Općine Lipovljani su slijedeći:

1. Identificirati probleme iz okoline, bazirane na rizicima vezanim za ljudsko zdravlje,

ekološki sistem i ukupnu kvalitetu ţivota

2. Procijeniti i rangirati probleme

3. Napraviti plan aktivnosti na lokalnom nivou radi smanjenja i otklanjanja najčešćih rizika i

nedostataka

4. Osigurati bolje uvjete u sferi okoliša u zajednici, realizacijom konkretnih aktivnosti

5. Promovirati i podizati javnu svijest i odgovornost za zaštitu okoliša i javnog zdravlja

6. Povećati javnu podršku investicijama u sferi okoliša

7. Ojačati sposobnosti lokalne vlasti, poljoprivrednika i gospodarstvenika, ne-vladinih

organizacija i udruga da naprave i implementiraju projekte vezane uz zaštitu okoliša

Tematska područja LEAP dokumenta obuhvaćaju slijedeće teme:

1. Plan gospodarenja otpadom

2. Korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima

3. Kvaliteta i smanjenje zagaĎenosti zraka

4. Korištenje, zaštita i upravljanje obradivim i neobradivim zemljištima

5. Upravljanje prostorom, zaštita biloških i krajobraznih raznolikosti

6. Kontrola svjetlosnih i zvučnih zagaĎenja

5 LEAP- kratica, eng. Local Environmental action plan, u daljnjem tekstu kratica za Lokalni akcijski plan zaštite

okoliša


51

7. Zakonski i institucionalni kapaciteti

Izrada LEAP dokumenta bazirana je na slijedećim načelima:

* Načelo odrţivog razvoja i procesa razvoja zdravog naselja

* Načelo transparentnosti i uključivanja javnosti

* Načelo financijske i kadrovske mogućnosti

Proces izrade LEAP-a Općine Lipovljani organiziran je na demokratskim principima uz potpunu

transparentnost, prisustvo i pristupačnost svim informacijama, te uz uključivanje u toku njegove

izrade svih relevantnih sudionika: predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, predstavnika

poslovnog sektora, predstavnika javnog sektora, predstavnika nevladinog sektora, predstavnika

graĎana. Transparentost cijelog procesa će biti vidjiva i kroz postupke javne nabave, koji će se

primjenjivati tijekom kupnje potrebne mehanizacije, strojeva ili opreme potrebne za provoĎenje

neke aktivnosti.

Metodologija izrade

Prvi korak kod izrade Lokalnog akcijskog plana zaštite i očuvanja okoliša je temeljita analiza

stanja promatranog područja. Analiza stanja obuhvatila je sve karakteristike općine Lipovljani

koje i u najmanjem dijelu imaju utjecaj na prirodu i okoliš. Tek na temelju takve analize i

dobivenih podataka o stvarnom stanju na terenu definirana je SWOT analiza koja će pomoći u

uočavanju slabosti i snaga, te mogućnosti i prijetnji okolišu na području općine Lipovljani. Na

osnovu izraĎene SWOT analize, definirali su se pravci i mjere daljnjeg djelovanja, a sve u svrhu

rješavanja slabosti i maksimalnog iskorištavanja potencijala predmetnog područja.

Temeljni aspekt metodologije je da lokalne perspektive, procjene i odluke treba uvaţavati

tijekom cijelog procesa. Takvo sudjelovanje zajednica mora biti dobrovoljno, a planiranje,

implementacija, evaluacija i adaptacije moraju odraţavati osjećaj lokaliziranih ovlasti i

odgovornosti.

Zato je jedan od osnovnih ciljeva LEAP-a da se argumentirano izloţi cjelokupno stanje

ugroţenosti okoliša u Općini Lipovljani, izradi pregled mjera i predloţe prioriteti za

poduzimanje neophodnih akcija, te za njihovo rješavanje. Uz adekvatnu financijsku, kadrovsku i

tehničku pomoć lokalne vlasti, privrednika, ţupanijske i drţavne vlasti, te meĎunarodne

zajednice, uz promjenu dosadašnje svijesti kad je u pitanju politika zaštite okoliša, Općina

Lipovljani će se moći svrstati u red onih kojima zaštita okoliša postaje značajan čimbenik

privrednog i društvenog razvoja, a što će kao svoj pozitivan rezultat imati stvaranje ambijenta za

ugodan i zdrav ţivot u ureĎenoj okolini.


52

5. VIZIJA

Vizija odrţivog razvoja u sklopu akcijskog plana zaštite okoliša područja Općine Lipovljani

izraţava budućnost kakvu bismo ţeljeli u kreiranju zaštite i očuvanja okoliša na ovom području.

Izjava o viziji opisuje u kojem pravcu bi zaštitu i očuvanje okoliša na području općine trebalo

usmjeriti nakon izrade lokalnog akcijskog plana zaštite i očuvanja okoliša Općine Lipovljani.

Interesi lokalne zajednice su usmjereni ka ubrzanom razvoju kraja, sa razvojem urbanih i

gospodarskih sadrţaja, ali ne na štetu prirodnih vrijednosti područja. Iz interesa proizlazi bitnost

zajedničkog suţivota urbanih, ruralnih i prirodnih sadrţaja.

Oĉuvanje kvalitete nezagaĊenosti ĉovjekovog okoliša, ĉistog zraka, ĉistih voda i ĉistog tla,

te nepromijenjenost kulturne baštine i vizualne kvalitete prostora uĉinit će Općinu Lipovljani

mjestom ugodnim za ţivot s dobro uravnoteţenim i kvalitetnim razvojem na odrţiv naĉin.

Provedbe aktivnosti s podruĉja zaštite okoliša sa posebnim naglaskom na odrţivo

gospodarenje otpadom, saĉuvanje biljnih i ţivotinjskih staništa, spreĉavanje pretjerane i

ekološki štetene gradnje, te izbjegavanje svake druge degradacije okoliša, prostora i

tradicijskih vrijednosti s minimalnim utjecajem na okoliš, izgraĊena infrastruktura u funkciji

zaštite okoliša i ekološki osviješteni stanovnici doprinjet će ostvarenju vizije.

U smislu vremenskog razmaka, vizija mora biti dovoljno daleki pogled u budućnost, ali ipak

dovoljno blizu da se odmah moţe početi ostvarivati.

Vizija mora biti dovoljno poticajna i realna kako bi se kroz predloţene aktivnosti moglo doći

do ciljeva koji predstavljaju i ostvarenje vizije


53

6. SWOT ANALIZA

Svaki plan i program koji uključuje razvojnu komponentu, odnosno analizira problematiku i

definira ciljeve razvoja, sadrţi SWOT analizu.

SWOT je akronim nastao od engleskih rijeĉi:

STRENGHTS - SNAGE

WEAKNESSES – SLABOSTI

OPPORTUNITIES - MOGUĆNOSTI

THREATS – PRIJETNJE

SWOT analiza je analitički okvir za dobivanje relevantnih informacija o Općini Lipovljani i o

okolini u kojoj djeluje sada i u budućnosti. Svrha analize je utvrĎivanje mogućnosti i prijetnji u

okolini i vlastitih snaga i slabosti. Temelji se na pretpostavci da se najveći uspjeh postiţe

maksimiziranjem vlastitih snaga i prilika u okolini uz istodobno minimiziranje prijetnji i slabosti.

Unutarnje snage i slabosti treba promatrati u kontekstu vanjskih mogućnosti i prijetnji i obrnuto.

Navedene snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje prepoznate su i istaknute iz obraĎenih tema ţaštite

okoliša

SNAGE SLABOSTI

OTPAD:

organiziran odvoz otpada

pokrivenost naselja s posudama za

odlaganje otpada gotovo 100%

postavljeni konteneri veličine 1100

litara za otpad na više mjesta u općini,

uključujući groblja u svim naseljima

organizirane sanacije divljih

odlagališta

uključivanje zajednice u sanacije

divljih odlagališta

aktivna briga za okoliš

sanirana odlagališta se označavaju i

kontroliraju radi sprečavanja daljnjih

onečiščenja

aktivna komunalna sluţba

ureĎenje i postavljanje zelenih otoka

VODA:

Velike vodene površine

otpad:

neselektiranje otpada

nepostojanje aktivnih ekoloških

udruga

divlja odlagališta otpada

nepostojanje edukativnih ekoloških

programa u školama

komunalno poduzeće nema vlastita

vozila za odvoz otpada

nedovoljan nadzor nad kritičnim

mjestima uz naselja gdje nastaju

najveća divlja odlagališta

divlja odlaglišta nalaze se i unutar

granica Parka prirode Lonjsko polje

ograničena financijska sredstva

Općine

VODA:

Mali broj kućanstava priključen na

vodovodnu mreţu (svega 108)


54

Kontinuirana ulaganja u

vodoopskrbnu mreţu

Dobra podloga za kvalitetnu

melioraciju tla

Kontinuirano ulaganje u izgradnju

kanalizacijske mreţe

Postojanje vodovodne mreţe u nekim

naseljima Općine

Radovi na izgradnji magistralnog

vodovoda

Postojanje mreţe odvodnje u nekim

naseljima Općine

ZRAK:

Velike površine pod šumom


Čist okoliš

Nema velikih zagaĎivača zraka

TLO:

Kvalitetna tla, po bonitetu I i II

kategorije

Stanovništvo se u većoj mjeri bavi

poljoprivredom

Ne postoje veliki zagaĎivači tala

BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA

RAZNOLIKOST:

ribnjak Lipovljani, pogodan za

ribnjačarstvo i uzgoj ribe

zaštićene i rijetke biljne i ţivotinjske

vrste koje obitavaju na ovom području

mogućnost zaštite ribnjaka kao

Ornitološkog rezervata

SVJETLOSNA ZAGAĐENJA:

Zainteresiranost i motiviranost

lokalne samouprave

Briga za okoliš i kvalitetu ţivljenja

Postojeći planovi razvoja i izgradnje

infrastrukture

Većina kućanstava (oko 50%) nema

kanalizacijsku mreţu

Područje bogato vodom, ali voda

često nije za piće

Ljudi i dalje koriste vodu za piće

Zapušteni i zarasli melioracijski

kanali I,II6 ,III I IV reda

Otpadne i fekalne vode najvećim

dijelom se ispuštaju u otvorene kanale

ZRAK:

Vanjski utjecaji zagaĎenosti zraka-

rafinerija u Sisku i industrijski pogoni

u Kutini

Zbog ispušnih plinova uz autocestu

tlo nije pogodno za sve poljoprivredne

kulture

Odlagališta divljeg i poljoprivrednog

otpada, koja često osim tla zagaĎuju i

zrak

Utjecaj povećane industrijske

proizvodnje u Kutini, zbog koje je

kvaliteta zraka na zabrinjavajućoj

razini

TLO:

Povećan promet autocestom moţe

uzrokovati i zagaĎenost zraka u širem

pojasu oko ceste, te time utjecati i na

poljoprivrednu proizvodnju

Kanali III i IV reda se slabo odrţavaju

i često su zarasli, što moţe uzrokovati

poplave poljoprivrednih zemljišta i

kod manjih kiša

Stanovništvo još uvijek nedovoljno

upoznato sa ekološkim i tlu

neškodljivim materijalima

Postojanje divljih odlagališta otpada

sa tvarima koje štete kvaliteti tala

Sporo prihvaćanje novih tehnologija u

6 Kanali I i II reda u nadležnosti su Hrvatskih voda, a III i IV reda u nadležnosti vlasnika parcela


55

EKOLOŠKI RIZICI:


Izvorišta mineralnih sirovina

Postojanje Plana intervencija u zaštiti

okoliša na ţupanijskoj razini

poljoprivrednoj proizvodnji

Kanali III i IV reda se slabo odrţavaju

i često su zarasli, što moţe uzrokovati

poplave poljoprivrednih zemljišta i

kod manjih kiša





RAZNOLIKOST:

područje ribnajka Lipovljani još

uvijek nije zakonom zaštićeno

ribnjaci se ne koriste za uzgoj ribe

ne postoji poseban nadzor ni zaštita

ţivotinjskih staništa na području

ribnjaka

ne postoje točni podaci o broju i

veličinama ptičjih i ţivotinjskih

staništa

Hrvatske šume upravljaju područjem

ribnjaka, a nemaju interesa za

pokretanje proizvodnje i uzgoja ribe


Nedovoljna informiranost o

svjetlosnim zagaĎenjima

Nedovoljna informiranost o mogućim

uštedama svjetlosne energije

Osnovna infrastruktura (kanalizacija i

vodovod) nije još uvijek provedena u

svim naseljima Općine

EKOLOŠKI RIZICI:

Nezaštićena područja ekspoatacije

mineralnih sirovina

Nepostojanje plana intervencija, kao

ni obučenih ekipa u slučaju ekoloških

katastrofa


56

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

OTPAD:

edukativni programi kojima će se

podići razina svijesti stanovništva o

vaţnosti očuvanja okoliša

uvoĎenje jačih sankcija prema

prekršiteljima na razini drţave

pritisak na fizičke i pravne osobe-

zagaĎivače (po načelu zagaĎivač

plaća)

kupnja vozila za odvoz otpada

preuzimanje koncesije za odvoz

otpada, što će osigurati daljnji razvoj

komunalnog poduzeća i Općine

izgradnja reciklaţnog dvorišta za

sortiranje otpada

izgradnja kompostare za prihvat i

obradu „zelenog otpada“

Korištenje sredstava Resornih

ministarstava, te domaćih i inozemnih

fondova

VODE:

Mogućnost većeg organiziranog

uzgoja ribe u postojećim ribnjacima

Lipovljani

Razvoj turizma baziran na ljepotama

Lonjskog polja i močvarnih staništa

Korištenje sredstava iz pred pristupnih

EU fondova

Izgradnja vodovodne mreţe kroz sva

naselja Općine

Izgradnja odvodnje kroz sva naselja

Općine

ZRAK:

Razvoj ekološke poljoprivrede, bez

uporabe štetnih tvari koje štete tlu,

vodi i zraku

Čiščenje divljih odlagališta smanjit će

i emisije štetnih plinova

OTPAD:

ograničena financijska sredstva

Općine

Blizina Auto ceste, te industrijskih

središta Siska i Kutine

neprovoĎenje postojećih zakona s

područja zaštite okoliša

nedostatak sredstava u drţavnom

proračunu za provedbu planiranih

projekata

neefikasna kontrola provedbe

postojećih zakona

slaba zainteresiranost stanovništva za

projekte iz područja zaštite okoliša

VODE:

Puštanje fekalnih i otpadnih voda u

kanale uzrokuju teška onečiščenja

vode i tla

Zbog snaţnog djelovanja površinskih

voda, te čestih i velikih površina pod

vodom, voda u bunarima često nije za

piće, pa postoji mogućnost raznih

oboljenja

Nedostatak financijskih sredstava za

izgradnju kanalizacijske mreţe


izgradnju vodovodne mreţe

Mali interes kućanstava za

priključenje na vodovodnu ili


Slaba plateţna moć stanovnika

ZRAK:



kvaliteta zraka na zabrinjavajućoj

razini




57

Promocija prirodnih ljepota

TLO:


uporabe štetnih tvari koje štete tlu,

vodi i zraku

Poticanje ekološke proizvodnje

smanjit će uporabu štetnih pesticida

Edukacije stanovništva o novim

tehnologijama i načinima

poljoprivredne proizvodnje


RAZNOLIKOST:

Poribljavanje ribljeg fonda u

ribnjacima i pokretanje uzgoja i

proizvodnje ribe

Zaštita područja Ribnjaka kao


Zaštititi staništa ţivotinjskih i ptičjih

vrsta na području, posebice ugroţenih

vrsta

Iskoristiti potencijale zaštićenih

područja kroz razvoj edukativnog i

rekreacijskog turizma

SVJETLOSNA ZAGAĐENJA

Postavljanje ekološke rasvjete u sva

naselja Općine

Uz postavljanje ekološke rasvjete

osigurat će se smanjeni troškovi

odrţavanja i električne energije, a uz

to i omogućiti prirodne uvjete za rast i

razvoj biljaka i ţivotinja

EKOLOŠKI RIZICI:

Izrada plana intervencija u zaštiti

okoliša

Osiguravanje polja za ekspoataciju

mineralnih sirovina postavljanjem

zaštitnih ograda



TLO:

Povećana uporaba kemijskih tvari

koje štete okolišu

Moguće štete nastale uz nalazišta

nafte i prirodnog plina eventualnim

rasipanjem sirovina

Slab odaziv stanovništva i slab interes

na edukacije


obnovu mehanizacije i praćenje novih

tehnologija u poljoprivrednoj

proizvodnji


RAZNOLIKOST:

nekontrolirana sječa moţe ugroziti

ţivotinjska staništa

nedostatak financijskih sredstava

moţe usporiti ili zaustaviti pokretanje

proizvodnje i uzgoja ribe

nedostatak trţišta za uzgojenu ribu

neadekvatna briga za staništa rijetkih

vrsta moţe doprinjeti potpunom

nestanku vrste s odreĎenog područja


nedostatak financijskih sredstava

moţe usporiti zamjenu rasvjete za

ekološku

EKOLOŠKI RIZICI:

Nedostatak financijskih sredstava

moţe Plan intervencija u zaštiti

okoliša potisnuti na listi prioriteta

Moguća oštećenja naftovoda mogu

štetno utjecati na tla i vodotokove

Moguća oštećenja ili nezgode na

poljima za ekspoataciju mineralnih

sirovina mogu onečistiti okoliš, vodu,

tla i zrak


58

Posljedice ovakvih onečiščenja mogu

ostaviti dugotrajne posljedice na tlo,

vode i zrak

7. SHEMA RAZRADE PROGRAMSKIH PODRUĈJA ZAŠTITE OKOLIŠA

Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša ( NN 82/ 94 i NN 110/97 ), ciljevi su zaštite okoliša u

ostvarivanju uvjeta za odrţivi razvitak sljedeći: zaštita ţivota i zdravlja ljudi, zaštita biljnog i

ţivotinjskog svijeta, biološke i krajobrazne raznolikosti te očuvanje ekološke stabilnosti, zaštita i

poboljšanje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša, zaštita ozonskog omotača i ublaţavanje

klimatskih promjena, zaštita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajobraza,

sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, sprječavanje i smanjenje onečišćenja

okoliša, trajna uporaba prirodnih izvora, racionalno korištenje energije i poticanje uporabe

obnovljivih izvora energije, uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša, poboljšanje narušene

prirodne ravnoteţe i ponovno uspostavljanje njezinih regeneracijskih sposobnosti, ostvarenje

odrţive proizvodnje i potrošnje, napuštanje i nadomještanje uporabe opasnih i štetnih tvari,

odrţivo korištenje prirodnih dobara, bez većeg oštećivanja i ugroţavanja okoliša, unapreĎenje

stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša.

Kroz SWOT analizu i definiranu viziju izraĎena je shema koja na jednostavan način prikazuje

kako uz odreĎene mjere zaštite okoliša ostvariti ciljeve, koje će objedinjeni ostvariti i viziju

LEAP-a za Općinu Lipovljani


59

VIZIJA

Oĉuvanje kvalitete nezagaĊenosti ĉovjekovog okoliša, ĉistog zraka, ĉistih voda i ĉistog tla, te

nepromijenjenost kulturne baštine i vizualne kvalitete prostora uĉinit će Općinu Lipovljani mjestom

ugodnim za ţivot s dobro uravnoteţenim i kvalitetnim razvojem na odrţiv naĉin.

Provedbe aktivnosti s podruĉja zaštite okoliša sa posebnim naglaskom na odrţivo gospodarenje

otpadom, saĉuvanje biljnih i ţivotinjskih staništa, spreĉavanje pretjerane i ekološki štetene gradnje, te

izbjegavanje svake druge degradacije okoliša, prostora i tradicijskih vrijednosti,

omogućit će otvarivanje vizije u realnom vremenskom periodu

Dugoroĉni cilj 1- Oĉuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, te

izgradnja infrastrukture uz unapreĊenje stanja okoliša

Dugoroĉni cilj 2- Trajno oĉuvanje biljne i ţivotinjske raznolikosti i oĉuvanje ekološke

stabilnosti

Programska podruĉja za ostvarivanje ciljeva

DUGOROĈNI CILJ 1

DUGOROĈNI CILJ 2

- Plan gospodarenja

otpadom

- Biološka i krajobrazna

raznolikost

- Vode - Ekološki rizici

- Zrak - Svjetlosna zagaĊenja

- Tlo - Buka


60

8. PROGRAMSKA PODRUĈJA ZAŠTITE

OKOLIŠA


61

8.1. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM


62

8.1. OTPAD

8.1.1. Zakonski okvir

Okvir i temeljene postavke za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj propisane su u Strategiji

gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj (NN 130/05). Strategija kategorizira odlagališta

prema pravnom statusu, veličini, vrstama odloţenog otpada, stanju aktivnosti, utjecaju na okoliš i

opremljenosti na:

a) legalna odlagališta

(predviĎena prostorno-planskom dokumentacijom, zadovoljavaju vaţeće propise te imaju

potrebnu dokumentaciju i dozvole);

b) odlagališta u postupku legalizacije (predviĎena prostorno-planskom dokumentacijom, a

u tijeku je postupak procjene utjecaja na okoliš i ishoĎenje dozvola);

c) sluţbena odlagališta (veći neureĎeni prostori, predviĎeni prostorno-planskim

dokumentima na koje se odlaţe otpad temeljem rješenja/odluke nadleţnog tijela lokalne uprave i

samouprave, ali nemaju potrebnu dokumentaciju i dozvole);

d) dogovorna odlagališta (manji neureĎeni prostori, nisu predviĎeni prostorno-planskim

dokumentima, i nemaju potrebnu dokumentaciju i dozvole, a na njih se odlaţe uz znanje ili u

dogovoru s tijelom nadleţne lokalne samouprave) i

e) "divlja" odlagališta ili smetlišta (manje, neureĎene površine, bez dokumentacije, na koje

graĎeni bacaju otpad bez ikakvih dogovora s lokalnom samoupravom).

U Strategiji su propisani i rokovi za provedbu pojedinih ciljeva i mjera u gospodarenju

otpadom.

Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06) ureĎuje način gospodarenja otpadom. Provedbeni

propisi temeljem Zakona o otpadu su: Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s

katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05), Pravilnik o ambalaţi i ambalaţnom

otpadu (NN 97/05) te Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06). Do

donošenja ostalih provedbenih propisa temeljem spomenutog Zakona, na snazi su: dio odredbi iz

Pravilnika o vrstama otpada (NN 27/96), Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom

(NN 123/97, 112/01), te Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98).

Pravilnikom o mjerilima, postupku i naĉinu odreĊivanja iznosa naknade vlasnicima

nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06), propisuju se novčane naknade na

koje imaju pravo vlasnici nekretnina koje se nalaze na udaljenosti do 500 m od graĎevine

namijenjene zbrinjavanju otpada, te jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi

takva graĎevina. Gospodarenje komunalnim otpadom propisuje Zakon o komunalnom

gospodarstvu (NN 26/03, 178/04), koji pod odlaganjem komunalnog otpada podrazumijeva

obraĎivanje i trajno odlaganje na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje

odlagališta, na temelju posebnih propisa.

Pravilnik o naĉinu postupanja sa ţivotinjskim lešinama i otpadom ţivotinjskog

porijekla te o njihovom uništavanju (NN 24/03) i Pravilnik o visini naknade za sabiranje i


63

toplinsku preradu otpada ţivotinjskog podrijetla (NN 152/02) doneseni su temeljem Zakona

o veterinarstvu (NN 70/97 i 105/01), a propisuju način postupanja s ţivotinjskim lešinama i

otpadom ţivotinjskog podrijetla (iz klaonica i slično), posebne uvjete koje treba zadovoljiti pri

prikupljanju, skladištenju, prijevozu i zbrinjavanju takvog otpada, te naknade za sabiranje i

toplinsku preradu (ukoliko iste nije propisala Ţupanija).

Od meĎunarodnih ugovora i konvencija koji se odnose na otpad i odlagališta, Hrvatska je

potpisala i ratificirala Baselsku Konvenciju o prekograničnom prometu i odlaganju opasnog

otpada iz 1989. godine (NN-MU 3/94).

8.1.2. Stanje na podruĉju

Naĉin sakupljanja, odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada

Na području Općine Lipovljani provodi se organizirani način prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja

komunalnog otpada. Prikupljeni komunalni otpad se zbrinjava na lokalno odlagalište

komunalnog otpada ''Kurjakana'' na području Grada Novska.

Organizirano sakupljanje, odvoz i odlaganje otpada provodi komunalno poduzeće “Novokom

d.o.o” iz Novske.

Na području Općine se prikuplja isključivo mješoviti komunalni otpad, bez izdvajanja korisnih

(i/ili štetnih) otpadnih tvari.

Organizirani odvoz glomaznog otpada, koji se ne odvozi u sklopu redovnog odvoza komunalnog

otpada, u posljednjih nekoliko godina nije realiziran na području općine, iako je postojala praksa

organiziranja odvoza na godišnjoj bazi. Glomazni otpad koji se eventualno izdvoji odnose

lokalni Romi.

Sakupljanje i odvoz otpada

Sakupljanje otpada u Općini Lipovljani za kućanstva je organizirano putem plastičnih PVC

posuda volumena 120 l. Sredstva za kupnju PVC kanti su odobrena od strane Fonda za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost prošle kalendarske godine (2009.g), te su uz sufinanciranje iz

Općinskog proračuna kupljene, a uz pomoć djelatnika tvrtke LipKom d.o.o i općinskih

komunalnih redara, i podijeljene po naseljima općine. Kućanstva su opremljena sa ukupno 1100

posuda od 120 l, dok je na grobljima postavljeno 4 HDPE kontejnera od 1100 l. Pokrivenost

posudama za odlaganje otpada , za sva naselja iznosi gotovo 100% domaćinstava.

Komunalno poduzeće “Novokom d.o.o” iz Novske raspolaţe vlastitim voznim parkom za

prikupljanje i odvoz otpada na odlagalište.

Sakupljanje, odnosno odvoz otpada po naseljima u Općini Lipovljani se obavlja jednom

tjedno po utvrĎenom rasporedu.


64

Zbrinjavanje komunalnog otpada i odlagalište otpada

Komunalni otpad s područja Općine Lipovljani se zbrinjava odlaganjem na lokalnom

odlagalištu ''Kurjakana'' na području Grada Novske.

Odlagalište ''Kurjakana'' se nalazi na sjevero-zapadnom dijelu grada Novska, a od naselja

Lipovljani je udaljeno oko 11,5 km.

Odlagalište je neureĎeno bez brtvenih slojeva, ograde i protupoţarnog puta, smješteno je uz

cestu Novska-Pakrac, u šumskom predjelu, uz odvojak ceste za Kozarice. TakoĎer nema

prikupljanja procjednih voda kao niti bunara za otplinjavanje odlagališnog plina. Odlagalište je

okarakterizirano kao odlagalište neopasnog otpada na koje je ukupno do sada odloţeno

131.500m3, uz prosječnu godišnju količinu od 5000 tona.

odlagalište otpada Kurjakana

Koliĉine proizvedenog komunalnog otpada

Otpad koji se sakuplja na području općine i konačno zbrinjava odlaganjem na sluţbenom

odlagalištu izvan općine se ne vaţe, već se evidencija količina provodi na temelju postojećih

podataka načinu sakupljanja otpada (rasporedu odvoza) i posudama za prikupljanje otpada.

Prema evidenciji i prijavljenoj količini otpada u Ţupanijski katastar otpada, za područje općine

Lipovljani se prijavljuje godišnja količina od cca 6 336 m3 prikupljenog i zbrinutog miješanog

komunalnog otpada. Ako se uzme u obzir da je obuhvaćenost stanovništva sakupljanjem i

odvozom komunalnog otpada gotovo 100% ( 1100 domaćinstava opskrbljenih posudama od 120

l za komunalni otpad), uz odvoz jednom tjedno i zapunjenost posuda 100%, moţe se proračunati

maksimalna godišnja količina komunalnog otpada od 823,68 tona (6 336 m3). Iz navedenog

proizlazi da maksimalna godišnja specifična količina komunalnog otpada po stanovniku u Općini

Lipovljani iznosi 200,8 kg/stan/god odnosno 0,55 kg/stan/dan, što predstavlja baznu vrijednost

kod procjene budućih količina komunalnog otpada. Ovdje je ipak potrebno uzeti u obzir da se

radi o procijenjenim količinama, jer se točne količine mogu dobiti jedino redovitim tjednim

vaganjem, što do sada nije bila praksa.


65

Postojeće stanje primarne reciklaže

Pod primarnom reciklaţom se podrazumijeva izdvajanje iskoristivih tj. korisnih komponenti iz

toka miješanog komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, metali i zeleni (biorazgradivi) otpad

na mjestu nastanka. Cilj izdvajanja korisnih dijelova otpada je smanjenje ukupne količine

komunalnog otpada i njihovo ponovno korištenje za istu ili drugu namjenu.

Gospodarenje ostalim kategorijama otpada tzv. ''posebnim kategorijama'' regulirano je

Pravilnicima koji su doneseni sukladno Zakonu o otpadu. Pored izdvajanja korisnih komponenti

iz komunalnog otpada u domaćinstvima izdvajaju se i štetne tvari (npr. baterije, stari lijekovi,

ţarulje, boje i lakovi i dr.). Pravilno gospodarenje s njima dovesti će u konačnici do smanjenja

nastanka ukupnih količina komunalnog otpada, a time i do smanjenja pritiska na okoliš odnosno

do reduciranja troškova za njegovo zbrinjavanje.

Primarna reciklaţa odnosno odvojeno prikupljanje korisnih otpadnih tvari uobičajeno se

provodi putem mreţe zelenih otoka, pojedinačnih sabirnih mjesta i reciklaţnih dvorišta. U

Općini Lipovljani ne postoji za sada odvojeno prikupljanje korisnih otpadnih tvari iz

komunalnog otpada, niti postoje pojedinačna sabirna mjesta, zeleni otoci kao niti reciklaţna

dvorišta.

Kako je Općina tijekom prošle kalendarske godine ishodila financijsku pomoć Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u kupnji i nabavu PVC kanti za komunalni otpad i 5

zelenih otoka, javna nabava, kupnja i postavljanje istih je u planu tijekom kalendarske 2010. Ili

2011. godine.

Od 5 planiranih zelenih otoka (zeleni otoci će se sastojati od 3 velika kontenjera veličine

1100 litara za staklo, papir i plastiku, te dva mala od 50 litara za stare lijekove i baterije), 2 će

planirano biti postavljena u naselju Lipovljani, te po jedan u svakom naselju Općine.

Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske procjena udjela primarne

reciklaţe u RH iznosi 8% za 2010.g. te 12% za 2015.g. S obzirom da se tek predviĎa uvoĎenje

primarne reciklaţe u Općini Lipovljani, očekuje se da će udio primarne reciklaţe rasti godišnje

po prosječnoj stopi od 1%.

Komunalno poduzeće LIPKOM D.O.O d.o.o iz Lipovljana je previdjelo izgradnju reciklaţnog

dvorište u okviru kojeg će stanovništvo imati mogućnost kontroliranog privremenog skladištenja

izdvojenih otpadnih tvari (staklo, papir, plastika, metali, baterije, akumulatori, glomazni otpad,

boje i lakovi, graĎevinski otpad, EE otpad pod koji se smatra elektronička oprema, kućanski

aparati, medicinski ureĎaji, oprema široke potrošnje za razonodu i dr.). U planu je i izgradnja

kompostera, gdje će biti moguće odlagati sav „zeleni otpad“- organski otpad iz vrta ili kuhinje,

te proizvoditi kvalitetan kompost koji bi sluţio prihrani tla kod ureĎenja javnih površina, a u

slučaju većih količina mogao bi se plasirati i na trţište. Za ureĎenje kompostišta potrebno je

izgraditi betoniranu podlogu s odvodnim cijevima i ocijednim kanalima, te sjeckalicu.

Procijenjena vrijednost inesticije je oko 120.000 kuna.


66

Procjene koliĉina komunalnog otpada za period 2010.-2015.g.

Procjena količina komunalnog otpada koji će se proizvesti za naredni period od pet godina

(2010. – 2015.g.) koje će biti obuhvaćene prikupljanjem i zbrinjavanjem za Općinu Lipovljani,

bazira se na sljedećim podacima:

- Najveći negativni prirodni prirast na području Republike Hrvatske za 2009. bio je u

Sisačko-moslavačkoj ţupaniji -1.018% uz vitalni indeks od 61,3, pa se ne očekuje veće

povećanje broja stanovnika na području Općine

- broj stanovnika u Općini Lipovljani prema popisu iz 2001.g. iznosi ukupno 4 101

stanovnika, a uz negativan prirast ne očekuje se značajna promjena broja stanovnika u slijedećih

5 godina

- specifična količina komunalnog otpada po stanovniku za 2010.g. se procjenjuje na 0,2008 t

(200,8 kilograma)

- pokrivenost stanovništva skupljanjem i zbrinjavanjem otpada iznositi će 100%

- specifična količina komunalnog otpada po stanovniku (trenutno 200,8 kg/god/stan) rasti će

po prosječnoj stopi od 3% u 2010. god., odnosno po stopi od 2% od 2011.- 2020.god.

Navedene procijenjene godišnje količine komunalnog otpada uključuju i otpad koji bi se

izdvojio primarnom reciklaţom (plastika, staklo, papir, metali i dr.).

Divlja odlagališta na podruĉju Općine Lipovljani

U pregledu stanja na području Općine primjećena su i evidentirana mnoga divlja odlagališta

otpada, od kojih neka sadrţavaju otpad opasan za zdravlje stanovnika i kvalitetu tla i voda u

okolini. Osim velikih količina glomaznog i graĎevinskog otpada, velike su količine i plastične

PET ambalaţe, kućanskog otpada (od starog namještaja, EE otpada, do automobilskih guma,

plastičnih posuda i sl.), ali i ţivotinjskih lešina, starih automobila i slično.

Ovakva odlagališta ugroţavaju vodotoke i tlo, te direktno utječu na kvalitetu ţivota stanovništva.

U posljednje je vrijeme pokrenuto nekoliko akcija čišćenja u kojima učestvuju i osnovnoškolci s

područja Općine, te će u slijedećih nekoliko godina, uz primjerenu edukaciju i apeliranje, divlja

odlagališta biti smanjena na najmanju moguću mjeru, ili pak u potpunosti riješena.


67

MeĎu najvećim odlagalištima i najugroţenijim područjima je:

1. Lokacija uz željezniĉku prugu Lipovljani-Kutina- veće količine glomaznog i kućanskog

otpada, proteţu se uz prugu u duţini većoj od 1 kilometra, a osim glomaznog i

graĎevinskog otpada, primjećeno i nekoliko ţvotinjskih lešina, staklenih i PVC boca,

papirnate i kartonske ambalaţe, metala, namještaja i slično. Procijenjena količina otpada

oko 120m3

2. Lokacija uz Sajmišnu cestu i odvojak Sajmišne, uz nogometni stadion i uz poljoprivredno

zemljište- sitni otpad iz kućanstava, zeleni otpad (granje, kukuruzovina), te graĎevinski

otpad. Procijenjena količina otpada oko 50m3


68

3. Lokacija u Rudarskoj ulici- veće količine graĎevinskog i komunalnog otpada, otpad od

kolinja i uginule ţivotinje, namještaj i kućanski otpad, glomazni i EE otpad. Lokacija u

blizini naselja. Procijenjena količina oko 110m3.

4. Lokacija uz cestu piljenice-Lipovljani, lokalna cesta L-33137- uz cestu su na nekoliko mjesta

primjećena odlagališta otpada. Najveće je u neposrednoj blizini naselja, a procijenjena količina

otpada uz cestu je oko 40m3. Primjećen je komunalni otpad, glomazni i graĎevinski otpad, te

zeleni otpad i ţivotinjske lešine.


69

Osim ovih većih odlagališta, gotovo uz sve manje korištene prometnice moţe se vidjeti otpad u

većim ili manjim količinama, što narušava izgled i dojam o cjelokupnoj Općini. Manja

zabiljeţena odlagališta nalaze se još:

- uz rijeku Pakru u Piljenicama, u planu sanacije zbog blizine vodotoka. Procijenjena

količina otpada je 25m3, a zabiljeţeno je deponiranje glomaznog otpada, graĎevinskog,

zelenog i komunalnog otpada

- Lokacija uz ţupanijsku cestu Kraljeva Velika-Piljenice, L33138, u šumi. Za sanaciju je

predloţeno zbog blizine naselja i zaštićenih dijelova prirode unutar Parka prirode

Lonjsko polje. Ukupne se količine procjenjuju na 20m3

- lokacija u šumi uz nerazvrstanu cestu prema Banovoj Jaruzi- procijenjene količine otpada

oko 20 m3

- lokacija uz nerazvrstanu cestu prema Ribnjaku, uz autocestu Zagreb- Lipovac.

Odlagalište se nalazi u neposrednoj blizini naselja i uz obradive površine, a procijenjena

količina otpada uzduţ puta je 50m3.

- odlagalište uz rijeku Subocku- kod srušenog mosta. Teţe je procijeniti količine, jer za

vrijeme visokog vodostaja voda odnosi dio otpada i rasporeĎuje ga uz obalu.

- lokacija Urije- Kraljeva Velika- uz nogometno igralište u naselju, u neposrednoj blizini

Parka prirode Lonjsko polje. Navedeno je odlagalište bilo sanirano 2007.godine, ali je u

meĎuvremenu ponovo postalo odlagalište, unatoč znaku o zabrani odlaganja smeća.

Procijenjena količina graĎevinskog, krupnog i kućnog otpada procijenjena je na 20m3


70

Sanirano odlagalište: uz autocestu ispod nadvoţnjaka Lipovljani– Kraljeva Velika, uz

poljoprivredno obradive površine nalazilo se veće odlagalište graĎevinskog otpada, koje je

tijekom ljeta 2009.godine sanirano. Procijenjena količina odveţenog otpada je oko 80m3.

Odlagalište uz cestu Lipovljani-Piljenice je sanirana tijekom proljeća 2010.godine u sklopu

Eko škole, kada su djeca viših razreda osnovne škole pristupila akciji čišćenja smeća uz cestu, a

djelatnici LIPKOM D.O.O-a odvezli otpad na odlagalište „Kurjakana“.

8.1.3. SWOT Analiza

SNAGE SLABOSTI

organiziran odvoz otpada

pokrivenost naselja s posudama za

odlaganje otpada gotovo 100%

postavljeni konteneri veličine 1100

litara za otpad na više mjesta u općini,

uključujući groblja u svim naseljima

organizirane sanacije divljih odlagališta

uključivanje zajednice u sanacije divljih

odlagališta

aktivna briga za okoliš

sanirana odlagališta se označavaju i

kontroliraju radi sprečavanja daljnjih

onečiščenja

aktivna komunalna sluţba

ureĎenje i postavljanje zelenih otoka

neselektiranje otpada

nepostojanje aktivnih ekoloških udruga

divlja odlagališta otpada

nepostojanje edukativnih ekoloških

programa u školama

komunalno poduzeće nema vlastita

vozila za odvoz otpada

nedovoljan nadzor nad kritičnim

mjestima uz naselja gdje nastaju

najveća divlja odlagališta

divlja odlaglišta nalaze se i unutar

granica Parka prirode Lonjsko polje

ograničena financijska sredstva Općine


edukativni programi kojima će se

podići razina svijesti stanovništva o

vaţnosti očuvanja okoliša

uvoĎenje jačih sankcija prema

prekršiteljima na razini drţave

pritisak na fizičke i pravne osobe-

zagaĎivače (po načelu zagaĎivač plaća)

kupnja vozila za odvoz otpada

preuzimanje koncesije za odvoz otpada,

što će osigurati daljnji razvoj

komunalnog poduzeća i Općine

izgradnja reciklaţnog dvorišta za

Blizina Auto ceste, te industrijskih

središta Siska i Kutine

neprovoĎenje postojećih zakona s

područja zaštite okoliša

nedostatak sredstava u drţavnom

proračunu za provedbu planiranih

projekata

neefikasna kontrola provedbe

postojećih zakona

slaba zainteresiranost stanovništva za

projekte iz područja zaštite okoliša


71

sortiranje otpada

izgradnja kompostare za prihvat i

obradu „zelenog otpada“

Korištenje sredstava Resornih

ministarstava, te domaćih i inozemnih

fondova

8.1.4. Smjernice i mjere

Postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od načela potpunog nadzora otpada od

mjesta nastanaka pa do mjesta konačne obrade i zbrinjavanja. IzmeĎu ove početne i krajnje točke

postoji cijeli niz mjera koje su u postupku provoĎenja hijerarhijski podreĎena jedna drugoj.

Sukladno zakonskoj regulativi, cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom definiraju zbirne radnje u

okviru tehničkih i organizacijskih normi, a sve buduće aktivnosti se moraju razmotriti kao dobre,

ili loše opcije za okoliš:

Dobre

opcije

za

okoliš

Smanjenje otpada Pomaţe smanjiti potrošnju resursa i uklanja

problem zbrinjavanja

Ponovno korištenje

otpadnih sirovina

Pomaţe smanjiti potrošnju resursa i uklanja

probleme okoliša i zbrinjavanja

Recikliranje

(ukljuĉujući kompostiranje)

Pomaţe smanjiti potrošnju resursa, ali proces

recikliranja ima neke negativne utjecaje na okoliš,

preko transporta i industrijskih procesa prerade

Obnovljiva energija iz

otpada

Otpad moţe biti korisna alternativa fosilnim

gorivima kao izvor energije, ali sirovine se gube u

tom procesu. Spalionice su relativno neodrţive

zbog zabrinutosti oko štetnih ispušnih plinova i

visoke cijene izgradnje takve spalionice.

Loše

opcije za

okoliš

Izgradnja deponija Deponije se popunjavaju relativno brzo, bez

obzira na veličinu. Uz to, njihov poloţaj moţe

imati negativan utjecaj na kvalitetu tla, vode i

zraka.


72

Navedene postavke čine IVO koncept (Izbjegavanje-Vrednovanje-Odlaganje) gospodarenja

otpadom koji je opće prihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje sa svim vrstama otpada, a

odreĎena je Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

Gospodarenje otpadom u Općini Lipovljani odnosi se isključivo na gospodarenje

komunalnim otpadom sukladno Zakonu o otpadu.

Kako u sklopu Općine Lipovljani djeluje komunalna tvrtka LipKom d.o.o, postoje kapaciteti

i ljudski resursi za samostalno djelovanje na području komunalnih radova- odvoza komunalnog

otpada, odvodnje i odrţavanja javnih površina, a u planu je i kupnja komunalnog vozila za odvoz

otpada, kao i izgradnja i odrţavanje reciklaţnog dvorišta. Kupnjom vozila za odvoz komunalnog

otpada smanjili bi se troškovi usluga prijevoza istog, a sukladno postojećem broju kućanstava,

financijska isplativost bi se vidjela već nakon dvije godine.

Postoje realne šanse o ostvarivanju suradnje s Općinom Jasenovac, te bi komunalna tvrtka

LIPKOM D.O.O d.o.o nakon preuzimanja odvoza od komunalne tvrtke Novokom d.o.o iz

Novske, i daljnjeg zbrinjavanja komunalnog otpada s područja Općine, potpisala sporazum s

Općinom Jasenovac o korištenju odlagališta „Barutana“ i odvozu komunalnog otpada s područja

općine Lipovljani na pomenuto odlagalište.

8.1.5.Ciljevi

CILJ - Oĉuvati okoliš na podruĉju Općine Lipovljani, te svesti oneĉišĉenja na

minimum

Podciljevi:

- Potaknuti stanovništvo na recikliranje i ĉuvanje okoliša

- Unaprijediti gospodarenje otpadom na podruĉju Općine

U slijedećoj tablici je prikaz mjera vezanih uz gospodarenje otpadom i smjernice za očuvanje

krajobraza:


73

8.1.6. Akcijski plan:

Aktivnost nositelj razdoblje

provedbe

Potencijalni resursi i

pojašnjena predloţenih

aktivnosti

1. Analiza postojećeg stanja

1.1. Analiza postojećeg

stanja, aktiviranje javnosti u

sferi zaštite okoliša

Općina

Lipovljani,

LIPKOM

D.O.O d.o.o

2011 Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost,

Sisačko moslavačka ţupanija,

Općina Lipovljani

2. Zeleni otoci

2.1. ProvoĎenje procesa

javne nabave za zelene otoke

Općina

Lipovljani

2010-2011 Sredstva za zelene otoke su

odobrena od strane Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost

2.2. Odabir najpovoljnijeg

ponuĎača za izradu zelenih

otoka

Općina

Lipovljani

2010-2011 Uvidom u natječaju

dokumentaciju odabrati

najpovoljnijeg ponuĎača

2.3. Definiranje lokacije za

postavljanje zelenih otoka i

priprema terena

Općina

Lipovljani,

LipKom

d.o.o

2010-2011 Definiranje lokaliteta za

postavljanje zelenih otoka, uz

pripremu terena obavljenu od

strane djelatnika LipKom -a

2.4. postavljanje zelenih

otoka

Općina

Lipovljani,

LipKom

d.o.o

2010-2011 U sklopu redovnih djelatnosti

djelatnici LIPKOM D.O.O-a će

postaviti zelene otoke, nakon

prethodnog detaljnog dogovora

s čelnicima Općine o mjestima

postavljanja

2.5. Promocija zelenih otoka Općina

Lipovljani

2010-2011 Sredstva za Informiranje

javnosti su potrebna u slučaju

izrade brošura i/ ili letaka. Fond

za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost ima gotove

materijale, a informacije se

mogu objaviti i na web

stranicama Općine

3. Kamion za odvoz otpada

3.1. Donošenje odluke o

kupnji kamiona za odvoz

otpada

Općina

Lipovljani,

LipKom

d.o.o

2011 Općinsko vijeće Općine

Lipovljani i Nadzorni odbor

LipKom-a nakon postignutog

dogovora o kupnji donose i

Odluku, kako bi proces nabave

mogao početi

3.2. Osiguravanje sredstava

za kupnju kamiona za odvoz

Općina

Lipovljani,

2011 - Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost


74

otpada LipKom

d.o.o

- proračun Općine

- iz redovnog prihoda

poslovanja LipKom-a

- potencijalni donatori

3.3. ProvoĎenje procesa

Javna nabava za prikupljanje

ponuda najpovoljnijeg

ponuĎača za kamion za

odvoz otpada

LipKom

d.o.o,

ovlaštena

osoba za

provedbu

procesa

javne

nabave

2011 - iz redovnog prihoda

poslovanja LipKom-a d.o.o

3.4. Prikupljanje ponuda, te

odabir najpovoljnijeg

ponuĎača

Komisija u

provedbi

procesa

javne

nabave

2011 - iz redovnog prihoda

poslovanja LipKom-a

4. Odlagalište

4.1. Ostvariti suradnju s

Općinom Jasenovac kroz

provedbu zajedničkih

projekata- Korištenje

odlagališta Barutana na

području Općine Jasenovac

Općina

Lipovljani

2010-2011 - Nisu potrebna financijska

sredstva, dogovori su bili u

tijeku 2010.godine

5. Reciklaţno dvorište

5.1. Donošenje odluke i

osiguravanje sredstava za

izgradnju reciklaţnog

dvorišta

LipKom

d.o.o

2011 - Odluku donosi Nadzorni odbor

LipKom-a, a sredstva se mogu

osigurati iz Natječaja Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost, EU Fondova,

Ţupanije, resornih ministarstava

5.2. IshoĎenje potrebnih

dozvola i suglasnosti za

izgradnju

LipKom

d.o.o

2011-2012 - sredstva se mogu osigurati iz

Natječaja Fonda za zaštitu

okoliša i energetsku



5.3. ProvoĎenje radova

izgradnje na predviĎenom

prostoru u dvorištu LipKom a

d.d.

LipKom

d.o.o

2011-2012 Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost, EU

Fondovi, Ţupanija, resorna

ministarstva

6. Kompostara

6.1. Donošenje odluke i

osiguravanje sredstava za

izgradnju kompostare

LipKom

d.o.o

2011 - Odluku donosi Nadzorni odbor

LipKom-a,


75

6.2. IshoĎenje potrebne

dokumentacije i dozvola za

izgradnju

LipKom

d.o.o

2011-2012 - sredstva se mogu osigurati iz

Natječaja Fonda za zaštitu

okoliša i energetsku



6.3. Izgradnja kompostare LipKom

d.o.o

2011-2012 Fond za zaštitu okoliša i



ministarstva

7. Promocija

7.1. Promocija stanovništvu o

izgraĎenom reciklaţnom

dvorištu i kompostari te

poticanje na reciklaţu

otpadnih tvari

LipKom

d.o.o,

Općina

Lipovljani,

2011-2012 Sredstva za Informiranje

javnosti su potrebna u slučaju

izrade brošura i/ ili letaka. Fond

za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost ima gotove

materijale, a informacije se

mogu objaviti i na web

stranicama Općine

8. Sanacija divljih odlagališta otpada

8.1. Sanacija divljih

odlagališta na području

Općine

LipKom

d.o.o

2011- ...... Fond za zaštitu okoliša i



ministarstva

8.2. Postavljanje znakova

upozorenja o zabrani

odlaganja otpada

LipKom

d.o.o

2011-...... proračun Općine, sredstva

LipKom d.o.o

8.3. Donošenje odluke o

novčanom kaţnjavanju

fizičkih i/ili pravnih osoba

koje unatoč znakovima

upozorenja odlaţu otpad na

neprimjerena mjesta

Općina

Lipovljani

2011 Nisu potrebna financijska

sredstva

8.4. Organiziranje „Zelenih

patrola“- uz pomoć i

angaţiranje prosvjetnih

djelatnika u osnovnim

školama, te jačim

aktivizmom mjesnih odbora

LipKom

d.o.o,

Općina

Lipovljani,

komunalni

redar

2011-...... Nisu potrebna financijska

sredstva, osim za osiguravanje

osvjeţenja učesnicima akcija, a

kako nije riječ o velikim

iznosima, mogu ih osigurati

sponzori, donatori, Općina,

LipKom i druge privatne i/ili

pravne osobe s područja Općine

Cilj sustava gospodarenja otpadom je smanjiti u što većoj mjeri količinu komunalnog otpada, a

čiji preostali dio će se otpremati u ţupanijski ili regionalni centar na konačnu obradu i

zbrinjavanje. Smanjivanje količine komunalnog otpada čiji će se preostali dio u konačnici nakon


76

obrade odloţiti na odlagalište, provodi se izdvajanjem na mjestu nastanka korisnih komponenti

(sekundarnih sirovina) iz komunalnog otpada (papir, staklo, plastika, metali i dr.).

Za efikasnu provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedan od vaţnih faktora je

edukacija stanovništva u gospodarenju otpadom i provedbi primarne reciklaţe. Potrebno je

provoditi mjere kojima će se motivirati i educirati stanovništvo za izbjegavanje nastanka otpada

koje u konačnici završi na odlagalištu, odnosno poticati izdvajanje u što većoj mjeri svih korisnih

komponenti komunalnog otpada kao i onih otpadnih tvari koje imaju štetno djelovanje na okoliš i

zdravlje stanovništva. Navedena mjera treba imati dugoročni karakter kako bi efekti njegove

primjene bili što je moguće veći.

Sisačko-moslavačka ţupanija (Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode) je sudjelovala u

izradi i promociji projekta “Waste-no-waste” (“Nije za baciti”) te je na nekiloko mjesta diljem

ţupanije postavljen info pult s edukativnim materijalima o gospodarenju otpadom.

Kako je cilj projekta edukacija graĎanstva, a posebno mladih o gospodarenju otpadom, info-

pult se planira postaviti u svim srednjim školama Sisačko-moslavačke ţupanije, te bi se Općina

Lipovljani mogla posluţiti upravo ovim materijalima, te tako provesti educiranje stanovništva uz

minimalne financijske troškove.Osim što bi ove promotivne brošure mogle biti podijeljene po

domaćinstvima diljem općine, u sklopu buduće knjiţnice i čitaonice u centru Lipovljana mogao

bi biti postavljen i info pult sa svim materijalima na temu ekologije.

Sve navedene aktivnosti, kao i planirani projekti doprinjet će ne samo zaštiti okoliša i smanjenju

utjecaja štetnih tvari na tlo, vodu i zrak na području Općine, već će i unaprijediti cjelokupnu

kvalitetu ţivljenja svih mještana, te učiniti općinu mjestom ugodnijim za ţivot, rad i boravak.

Rezultati realizacije aktivnosti:

Količina recikliranog otpada je u porastu

proizvedene količine prijavljenog otpada su u brţem porastu

smanjen broj divljih odlagališta

povećan broj volontera u akcijama sanacija divljih odlagališta

smanjeni troškovi odvoza otpada

povećan prihod komunalnog poduzeća i Općine, kroz plansko gospodarenje otpadom

i recikliranje sirovina


77

8.2. VODA


78

8.2. VODA


Temeljni propis za zaštitu voda je Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05) koji odreĎuje pravni

status voda i vodnog dobra, način i uvjete upravljanja vodama (korištenje, zaštita voda, ureĎenje

vodotoka), način organiziranja i obavljanja poslova gospodarenja vodama, rad vodopravne

inspekcije i drugo. Temeljem tog zakona donesen je niz provedbenih propisa, od kojih su vaţniji:

Drţavni plan za zaštitu voda (NN 8/99), Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98), Uredba o

opasnim tvarima u vodama (NN 78/98), Pravilnik o graniĉnim vrijednostima pokazatelja,

opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99, 06/01, 14/01), Pravilnik o

utvrĊivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02), Pravilnik o zdravstvenoj

ispravnosti vode za piće (NN 128/04), Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 28/96)

te Drţavni plan obrane od poplava (NN 8/97).

8.2.2. Stanje

Vodotoci na teritoriju Općine Lipovljani gravitiraju Parku prirode Lonjsko polje i pripadaju

slivnom području Subocka- Strug (koje obuhvaća područje općine Lipovljani, Jasenovac i Grada

Novska).

Podzemne vode od velikog su značaja za prostor Općine, a naročito za prostor Parka prirode

Lonjsko polje, budući je ovo močvarno područje koje izrazito ovisi kako o plavljenju tako i o

podzemnim vodama. Kada se radi o specifičnosti vodnog reţima u tlu, treba naglasiti da se ovdje

radi o nearteškoj vodi, koja se formira isključivo iz padalina na vlastitom području.

U Sisačko moslavačkoj ţupaniji sa praćenjem kakvoće voda započelo se krajem 2004. godine,

uzorkovanje i analiza vode su nastavljeni tijekom proteklih godina, a nastavljaju se i dalje.

Izbor voda II. reda, koje se analiziraju, izraĎen je na temelju dostupnih i iskustvenih podataka,

saznanja o mogućim opterećenjima, utjecaja pojedinih voda na zdravlje stanovnika, te na temelju

mišljenja i sugestija Hrvatskih voda, koje već godinama prate kakvoću voda na vodama I. reda

(drţavnim vodotocima), te imaju iskustva u izboru mjesta i načina uzorkovanja voda.

Tako je odreĎeno ukupno 20 mjernih mjesta na vodama diljem ţupanije, na kojima se obavlja

ispitivanje kakvoće i to:

- na slivnom području VGI Banovina ispituju se vode rijeka Petrinjčice, Glinice, te potoka

Utinje, Perne i Lekeničkog potoka.

- na slivnom podruĉju VGI Subocka – Strug ispituju se vode potoka Brestaĉe, kanala

Veliki Strug, jezera Pakra i Novljanskog jezera, te ribnjaka Piljenice

- na slivnom području VGI Lonja -Trebeţ ispituju se vode potoka Ludinice, Gračenice i

Repušnice, te jezera Mikleuška i Bajer


79

- u Parku prirode Lonjsko polje ispituju se vode rijeke Ĉesme, mrtvaja Krapje dol i

retencija Lonjsko, Mokro polje i Opeke.

Program sustavnog monitoringa kakvoće voda II. reda u Sisačko-moslavačkoj ţupaniji obuhvaća

uzorkovanje i mjerenje pokazatelja koji se ispituju i u programu ispitivanja kakvoće na drţavnim

vodama (vode I reda) u sklopu nacionalnog monitoringa, te je sukladan Uredbi o klasifikaciji

voda („Narodne novine“ br. 77/98), Uredbi o opasnim tvarima („Narodne novine“ br. 78/98) i

Drţavnom planu za zaštitu voda („Narodne novine“ br. 8/99).

Program monitoringa (praćenja kakvoće voda II reda) obuhvaća analiziranje sljedećih

parametara: A-fizikalno kemijskih; B- reţima kisika; C- hranjivih tvari; D- mikrobioloških; E-

bioloških pokazatelja, te neki od pokazatelja druge skupine F - metali: kadmij; olovo, ţiva, i G

skupine - organski spojevi: atrazin, PCB, lindan, DDT, endrin, heptaklor, DDE, HCH.

Mjesta uzorkovanja na slivnom području Subocka-Strug, te u parku prirode Lonjsko polje, koji

su usko vezani uz Općinu Lipovljani,uz razloge izbora istih prikazani su u tablici kako slijedi:

SLIVNO PODRUĈJE VGI SUBOCKA-STRUG

RED.

BR.

VODOTOK MJESTO

UZORKOVANJA

RAZLOG IZBORA

1 Kanal Veliki Strug Lokacija Bročice Utjecaj na kakvoću voda

Lonjskog polja

2 Potok Brestača Lokacija Brestača Blizina i utjecaj na

Lonjsko polje

3 Novljansko jezero Lokacija jezera Koristi se u rekreacijske

svrhe

4 Jezero Pakra Lokacija Banova Jaruga Koristi se u rekreacijske

svrhe

5 Jezero Piljenice Piljenice Nije u funkciji, koristilo

se za uzgoj ribe

PP LONJSKO POLJE

1 Česma Na ušću Lonje Prima otpadne vode i ima

utjecaj na Lonjsko polje

2 Mrtvaj Krapje Đol Kod sela Drenov Bok Vodozahvat

3 Retenacije Lonjsko

polje, Mokro polje i

Opeke

U vrijeme poplava Utjecaj zagaĎivača na

retencijske vode

Ocjenjivanje kakvoće površinski voda temeljem rezultata ispitivanja obavlja se izračunom

mjerodavne vrijednosti te klasifikacijom voda sukladno Uredbi o klasifikaciji voda („Narodne

novine“ br. 77/97), nakon statističke obrade podataka za svaki pojedini pokazatelj, kao i za svaku

skupinu pokazatelja.


80

Vrsta I: podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon

dezinfekcije mogu koristiti za piće ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode koje

se mogu koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba (pastrve).

Vrsta II: vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za

sportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba (ciprinida) ili koje se nakon odgovarajućeg

proĉišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji i sl.

Vrsta III: vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za

kakvoćom vode, te u poljoprivredi. To su vode koje se proĉišćavaju da bi se koristile za

odreĊene namjene.

Vrsta IV: vode koje se mogu koristiti iskljuĉivo uz proĉišćavanje na podruĉjima gdje je

veliko pomanjkanje vode.

Vrsta V: vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve namjene, jer ne

zadovoljavaju kriterije

Zbirni rezultati ispitivanja, dobiveni statističkom obradom pojedinačnih rezultata analiza

(učestalost uzorkovanja i pokazatelji kakvoće voda) prikazani su u tablicama kako slijedi:

Ocjena kakvoće voda uzetih uzoraka:

Vrsta

voda

Oznaka

bojom

Pojašnjenje oznake bojom

I podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom

stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće ili u

prehrambenoj industriji

II vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za

kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi,

III vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju

posebne zahtjeve za kakvoćom vode, te u poljoprivred

IV vode koje se mogu koristiti iskljuĉivo uz proĉišćavanje

na podruĉjima gdje je veliko pomanjkanje vode.

V vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve

namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije


81

Vrste voda po skupinama i kakvoći vode uzetih uzoraka:

- Kanal Veliki Strug

Pokazatelji skupine Vrsta voda

A- FIZIKALNO KEMIJSKI II

B- REŢIM KISIKA III

C- REŢIM HRANJIVIH TVARI IV

D- MIKROBIOLOŠKI IV

E- BIOLOŠKI III

F- KOVINE IV

G- ORGANSKI SPOJEVI I

- potok Brestaĉa


A- FIZIKALNO KEMIJSKI III

B- REŢIM KISIKA II



E- BIOLOŠKI I

F- KOVINE III


- Novljansko jezero



B- REŢIM KISIKA II


D- MIKROBIOLOŠKI II

E- BIOLOŠKI II

F- KOVINE IV


- jezero Pakra




C- REŢIM HRANJIVIH TVARI V

D- MIKROBIOLOŠKI III

E- BIOLOŠKI II

F- KOVINE III



82

- ribnjak Piljenice



B- REŢIM KISIKA II



E- BIOLOŠKI II

F- KOVINE III


PP LONJSKO POLJE:

- rijeka Ĉesma

- Krapje Đol

- Retencija Lonjsko polje



B- REŢIM KISIKA IV


D- MIKROBIOLOŠKI II

E- BIOLOŠKI I

F- KOVINE I







E- BIOLOŠKI II

F- KOVINE II

G- ORGANSKI SPOJEVI II






E- BIOLOŠKI II

F- KOVINE II

G- ORGANSKI SPOJEVI II


83

- retencija Opeke


A- FIZIKALNO KEMIJSKI III

B- REŢIM KISIKA II



E- BIOLOŠKI II

F- KOVINE II


UsporeĎujući vrstu voda vodotoka u VGI Subocka Strug, s podacima mjerenja iz prethodnih

godina, a obzirom na skupinu parametara, moţe se utvrditi da se vrsta voda nekih vodotoka

proteklih 5 godina pogoršala, a to je naročito izraţeno kod ribnjaka Piljenice i potoka Brestača.

Poboljšanje kakvoće voda ne biljeţi niti jedan vodotok.

Iako je područje bogato vodama, u većini slučajeva to su površinske vode, koje nisu visoke

kakvoće i mikrobiološki nisu pogodne za piće.

Za sada se područje Općine opskrbljuje s vodom iz kopanih i/ili bušenih bunara, a vrlo je mali

broj kućanstava priključen na vodovodnu mreţu (svega 108 kućanstava).

Tijekom 2009.godine na području je Općine provedeno je 9 kilometara vodovodne mreţe, a

tijekom 2010. očekuje se izgradnja dodatnih 15 kilometara koje sufinancira Ministarstvo

gospodarstva,rada i poduzetništva, te će provedbom radova biti obuhvaćena sva naselja na

području općine. Općina Lipovljani je u planu općinskog proračuna za 2010.godinu predvidjela

izgradnju dodatnih 2,3 kilometra mreţe prema naselju Piljenice.

Vodocrpilište je u Drenovom Boku, a vodomjer se nalazi na općinskoj granici s Općinom

Jasenovac.

Ispravnost vode za piće

Zavod za javno zdravstvo Sisačko moslavačke ţupanije odgovoran je za praćenje zdravstvene

ispravnosti vode za piće prema istoimenom Pravilniku iz 1994. godine. Kakvoća voda se prati od

kraja 2004. godine, a izvješće podnosi Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode.

Mikrobiološke analize voda obavlja Laboratorij za mikrobiologiju voda, namirnica i briseva

Sluţbe za zdravstvenu ekologiju. Pokazatelji koji se odreĎuju u vodi (ovisno o vrsti i namjeni

iste) su: broj kolonija na 37 ˚C , broj kolonija na 22 ˚C , ukupni koliformi/ fekalni koliformi ,

Escherichia coli, enterokoki, Pseudomonas aeruginosa, Clostridium perfringens,i salmonele.

Zavod za javno zdravstvo vrši uzorkovanje i analizu voda tri-šest puta godišnje (ovisno o

vodotoku/vodi), osim na vodama (retencijama) u Parku prirode Lonjsko polje, gdje su uzorci

uzeti samo jedan puta godišnje i to za vrijeme visokih voda (poplava). Najbolja kvaliteta vode je

ona koja proizlazi iz ureĎaja za obradu sirove vode, na kojem je sva voda kemijski ispravna.


84

Stanje u odvodnji sanitarno fekalnih i ostalih otpadnih voda

U funkciji zaštite voda od onečišćenja od posebnog je značenja odvodnja otpadnih voda i stanje

izgraĎenosti sustava javne odvodnje. Na području Općine postoji djelomično izgraĎena

kanalizacijska mreţa i to samo za dio naselja Lipovljani, sekundarna kanalizacijska mreţa od

središta Lipovljana do autoceste, i sjeverno od naselja manji dio kanalizacijske mreţe u Ulici

Kralja Tomislava. U ostalim naseljima nema izgraĎene kanalizacijske mreţe, niti ureĎaja za

pročišćavanje otpadnih voda.

Otpadne vode se uglavnom sakupljaju u neprikladne septičke jame ili se ispuštaju direktno u

melioracijske kanale ili kanale uz prometnicu.

Puštanje otpadnih voda direktno u kanale koji inače sluţe za melioracijsku odvodnju, direktno

utječe na kvalitetu površinskih i podzemnih voda. Zasigurno pridonose neispravnoj

mikrobiološkoj kvaliteti vode za piće.

U Ţupaniji je prisutna preraĎivačka industrija, a u razvojnim planovima za općinu Lipovljani

predviĎa se i izgradnja nove gospodarske zone. Prema novim planovima, širenje kolektorske

mreţe i industrijske zone će se spajati na izgraĎene sustave odvodnje, ali prethodno moraju

vlastitim sredstvima dovesti kakvoću vode na onu koja je postavljena vodopravnim dozvolama.

Stanje u melioracijskoj odvodnji

Sustav melioracijske odvodnje čini skup vodnih graĎevina i ureĎaja za odvodnju viška voda sa

poljoprivrednih i drugih površina, što ima za posljedicu bolje korištenje poljoprivrednog

zemljišta. Na području Općine Lipovljani nalazi se mreţa ovakvih manjih ili većih kanala, uz

poljoprivredno obradive površine i ceste.

Odrţavanje kanala I. i II. reda financiraju Hrvatske vode, odnosno pravna osoba za obavljanje

poslova upravljanja vodama iz sredstava slivne vodne naknade, dok se za kanale III. i IV. reda

brinu vlasnici i korisnici zemljišta u melioracijskom sustavu. Prema procjeni Hrvatskih voda, a i

predstavnika Općine Lipovljani, jedan od većih problema kako zaštite okoliša tako i kočnice

razvoja područja su upravo kanalske mreţe na području Općine koje su u lošem stanju. Kanali su

zamuljeni i obrasli raslinjem, pa čak i drvećem. U kanale se često bacao otpad od poljoprivrednih

djelatnosti, kao što je granje, lešine, ambalaţa od pesticida, te se često na kanale spajaju ispusti iz

septičkih jama. Takav sustav nije funkcionalan i uzrok je plavljenja poljoprivrednih površina čak

i za manjih kiša.

Prema mišljenju Hrvatskih voda jedan od vaţnijih razloga je i neprimjeren Zakon o financiranju

gospodarstava koji je izdvojio odrţavanje osnovne i detaljne kanalske mreţe. Uz to, problemi su

što je kanalska mreţa gusta i što se slabo provodi naplata slivne naknade. Proces dovoĎenja

kanala u nulto stanje podrazumijeva krčenje šiblja i sječu stabala odnosno čišćenje kanala od

raslinja s paljenjem, vaĎenjem i zakopavanjem panjeva, i uklanjanjem tretiranog podrasta,

izmuljenje kanala, čišćenje propusta i dr.


85

Korištenje vodnih snaga

Na dionicama vodenih tokova koji pripadaju području Općine Lipovljani nema i nije planirano

hidroenergetsko iskorištavanje riječnih i vodenih potencijala.

Iskorištavanje voda za uzgoj riba

Na juţnom dijelu Općine Lipovljani, izgraĎeni su ribnjaci «Lipovljani» (i juţnije Sloboština).

Osim gospodarskog značaja i krajobraznih karakteristika velikih vodenih ploha, ribnjaci imaju

poseban značaj za ptičje populacije-ptice močvarice nalaze hranilišta na ovom prostoru.

Dovodni kanal duţine 4575 m napaja ribnjake s vodozahvatom na rijeci Pakri, koji omogućava

zahvaćanje vode za pogon ribnjaka. U ribnjacima Lipovljani postoje kazete za sve kategorije

uzgoja (matičnjake, mrijestilišta, predgrijališta, rastilišta, mladičnjaci, tovilišta i zimovnici).

Gravitacijsko ispuštanje vode iz izlovnih jama vezano je na ispusne objekte koji su vezani na

glavni odvodni kanal (potok Zeljan), te prema vodotoku Trebeţ.

Smanjenje proizvodnje na ribnjaku RJ Ribnjičarstvo Lipovljani uzrokovano ratnim djelovanjima,

brzo dovodi do obrastanja plitkih vodenih površina, te nestanka staništa i hrane za brojnu faunu

vezanu uz ribnjake. Očuvanje proizvodnje na ribnjacima nije samo gospodarski značajno, već je

i u interesu zaštite prirode.

UtvrĎivanje stanja kvalitete voda na prostoru Općine Lipovljani i Parka prirode provodi se

isključivo prema programu Hrvatskih voda (u dijelu Parka prirode), na kojega suglasnost daje

Drţavna uprava za vode, a na lokalnim vodama, utvrĎuje se stanje prema programu utvrĎenom u

Ţupanijskom planu za zaštitu voda.

8.2.3. SWOT ANALIZA

SNAGE SLABOSTI


Kontinuirana ulaganja u vodoopskrbnu

mreţu

Većina kućanstava ima kopane i/ili

bušene bunare za opskrbu pitkom

vodom

Dobra podloga za kvalitetnu

melioraciju tla

Kontinuirano ulaganje u izgradnju

kanalizacijske mreţe

Mali broj kućanstava priključen na

vodovodnu mreţu (svega 108)

Većina kućanstava (oko 50%) nema


Područje bogato vodom, ali voda često

nije za piće

Zapušteni i zarasli melioracijski kanali

Zbog snaţnog djelovanja površinskih

voda, te čestih i velikih površina pod

vodom, voda u bunarima često nije za

piće

Otpadne i fekalne vode najvećim

dijelom se ispuštaju u otvorene kanale



86

Mogućnost većeg organiziranog uzgoja

ribe u postojećim ribnjacima Lipovljani

Razvoj turizma baziran na ljepotama

Lonjskog polja i močvarnih staništa

Korištenje sredstava iz pred pristupnih

EU fondova

Puštanje fekalnih i otpadnih voda u

kanale uzrokuju teška onečiščenja vode

i tla


izgradnju kanalizacijske mreţe


izgradnju vodovodne mreţe

Mali interes kućanstava za priključenje

na vodovodnu ili kanalizacijsku mreţu

8.2.4. Ciljevi

CILJ : Oĉuvati kvalitetu vodotokova i vodenih akumulacija

Podciljevi:

- Izgraditi vodoopskrbnu mreţu kroz sva naselja Općine i omogućiti kvalitetnu opskrbu

pitkom vodom

- Izgraditi ti kanalizacijsku mreţu kroz sva naselja Općine

8.2.5. Akcijski plan


provedbe

Resursi i objašnjenja

predloţene aktivnosti

1. Kontinuirane aktivnosti u domeni zaštite voda

1.1. Praćenje kakvoće vode i

mikrobiološke analize

Laboratorij za

mikrobiologiju

voda,

namirnica i

briseva

Sluţbe za

zdravstvenu

ekologiju

2011-..... - redovna aktivnost

labaratorija

- uzorci se kontroliraju

najmanje 6 puta godišnje

- po potrebi na zahtjev

fizičkih i/ili pravnih osoba

1.2. Osigurati usklaĎenost sa

zakonima i pravilima

postupanja (zaštita

podzemnih voda; preporuka

u odnosu na rizik od poplava)

Hrvatske

vode d.o.o,

LipKom d.o.o

2011 -uvidom stanja na terenu

utvrditi moguće izvore

onečišćenja i stanje slivnih i

melioracijskih kanala

-aktivnost je u nadleţnosti


87

Hrvatskih voda d.o.o

1.3. Čišćenje i odrţavanje

melioracijskih kanala na

području

Hrvatske vode

d.o.o, Općina

Lipovljani,

vlasnici

parcela

2011-.... -uvidom stanja na terenu

odrediti prioritete čišćenja i

raskrčivanja melioracijskih i

odvodnih kanala

-kanali I i II reda u

nadleţnosti su Hrvatskih voda

d.o.o, uz brigu o odrţavanju i

čišćenju

- kanali III i IV reda u

nadleţnosti su vlasnika parcela,

te su isti duţni i brinuti se o

njima

- Općina moţe donijeti

uredbu kojoj se pozivaju svi

vlasnici zemljišta na odrţavanje

kanala, a u slučaju ignoriranja

vlasnika čišćenje mogu obaviti

djelatnici LipKom-a, te

ispostaviti račun vlasniku

zemljišta za obavljene poslove

1.4. Pregled potencijalnih

izvora zagaĎenja vode

Općina

Lipovljani

LipKom

d.o.o


obavljenom od strane

komunalnih djelatnika utvrditi

potencijalne izvore zagaĎenja

površinskih i dubinskih voda

-potencijalne izvore

zagaĎenja provjeriti sukladno

Pravilniku o graničnim

vrijednostima pokazatelja,

opasnih i drugih tvari u

otpadnim vodama

-fizička ili pravna osoba

koja uzrokuje onečišćenje duţna

je isto sanirati ili koristiti

zaštitne filtere

-aktivnost ne zahtjeva veće

financijske izdatke, te moţe biti

uveden kao redovna djelatnost

komunalnih djelatnika

1.5. Izbjegavajnje uporabe

pesticida i štetnih kemikalija

Svi

potencijalni

korisnici

2011-.... -Općina ili udruge s

područja Općine mogu biti

pokretači okruglih stolova,

edukacija ili izrade promotivnih

materijala o smanjenoj upotrebi

pesticida i štetnih kemikalija


88

koji svojim djelovanjem

zagaĎuju vodotokove

-potencijalni predavači

mogu biti iz nadleţne

poljoprivredno savjetodavne

sluţbe

-aktivnost ne iziskuje veće

financijske izdatke

1.6. Na postojećoj web

stranici Općine razviti

dodatne stranice prirode

vrijednosti

Općina

Lipovljani

2011 -na web stranicama Općine

postaviti fotogaleriju

vodotokova uz prikladan tekst o

vaţnosti voda i poziv za

njihovo očuvanje

-ne zahtijeva veće finacijske

izdatke

2. Vodoopskrba


dozvola i izrada projekten

dokumentacije za izgradnju

Vodoopskrbne mreţe kroz

sva naselja Općine

Općina

Lipovljani

2011-2015 -Ministarstvo gospodarstva,

rada i poduzetništva odobrilo je

sredstva za izgradnju 15 km

vodoopskrbne mreţe, a Općina

predvidjela u proračunu za

2010.godinu sredstva za

izgradnju 2,3 km mreţe.

- Općina je tijekom 2010

ishodila sredstva za izradu

potrebne dokumentacije

2.2. ProvoĎenje

vodoopskrbne mreţe kroz

sva naselja općine

Općina

Lipovljani,

LipKom d.o.o

2011-2015 - Osim Ministarstva

gospodarstva, projekti mogu biti

sufinancirani iz predpristupnih

EU fondova, te Sisačko

moslavačke ţupanije

2.3. Definiranje poticajnih

mjera za priključenje

stanovništva na

vodoopskrbnu mreţu

Općina

Lipovljani,

LipKom d.o.o

2011-2015 -iskustvo u drugim

jedinicama lokalne samouprave

je pokazalo povećan broj

priključaka na vodoopskrbnu

mreţu kad je stanovništvu

pruţena mogućnost

višemjesečne otplate

-cijenu priključka za

kućanstvo i/ili gospodarski

subjekt je definirana, te se svi

podaci kao i dogovor o uvjetima

plaćanja mogu dobiti u

prostorima Lipkom-a

2.4. Promicati inicijative o Općina 2011-.... - Fond za zaštitu okoliša i


89

zaštiti i štedljivoj potrošnji

vode

Lipovljani,

udruge s

područja

Općine

energetsku učinkovitost je

razradio program koji potiče

ekološki i štedljivi pristup

potrošnji

- na web stranicama Općine

promicati i propagirati

vodotokove na području Općine

te apelirati na njihovo očuvanje

-aktivnost ne zahtijeva veće

financijske izdatke za koje je

potrebno sufinanciranje

3. Odvodnja


dozvola i suglasnoti, te izrada

potrebne projektne

dokumentacije

Općina

Lipovljani

2011-2015 - Općina je ishodila potrebne

suglasnosti i projektnu

dokumentaciju

- tijekom 2010 potpisan je

ugovor sa Hrvatskim vodama

d.d, o izradi glavnog projekta

Kolektora Ko3 s kanalima

3.2. Provesti mreţu odvodnje

otpadnih i kanalizacijskih

voda kroz naselja Općine

Općina

Lipovljani,

LipKom d.o.o

2011-2015 - provoĎenje mreţe

odvodnje otpadnih i

kanalizacijskih voda s područja

Općine smanjit će zagaĎenja tla,

vode i zraka na području općine

- aktivnost moţe biti

sufinancirana iz sredstava Fonda

regionalnog razvoja,

Ministarstva poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja

(mjera 8), Ministarstvo

regionalnog razvoja, šumarstva i

vodnog gospodarstva, iz

proračunskih sredstava fondova

Sisačko moslavačke ţupanije, te

pretpristupnih EU fondova (IPA

III, zaštita okoliša)

- zbog velikog obima posla,

izgradnja kanalizacije bi trebala

biti podijeljena u nekoliko faza,

te je realno za očekivati da bi

izgradnja kompletne

kanalizacijske mreţe trajala

duţe od 5 godina, koliki je

vremenski obuhvat ovoga plana

3.3. Definiranje poticajnih

mjera za priključenje na

Općina

Lipovljani,

2011 - izradom poticajnih mjera

(mogućnost otplate na nekoliko


90

mreţu odvodnje otpadnih i

kanalizacijskih voda

LipKom d.o.o rata, ekonomski mala cijena

mjesečnih ili kvartalnih računa i

sl.) potaknuti stanovništvo na

što veći broj upita i zahtijeva za

priključenjem

- aktivnost treba provoditi

tijekom izgradnje kanalizacijske

mreţe, ili nakon uvoĎenja iste

kroz naselja Općine

- obavijest o poticajnim

mjerama i mogućnostima

priključenja moguće je

razdijeliti kućanstvima tijekom

redovne isporuke računa za

komunalne usluge

-ne zahtijeva veće

financijske izdatke

8.2.6. Rezultati realizacije aktivnosti

Biološka i kemijska analiza vode ostaje ista, nema znakova većih zagaĎenja

vodoopskrbna mreţa pokriva sva naselja u Općini

mreţa odvodnje otpadnih voda pokriva sva naselja u Općini

povećan broj korisnika vodoopskrbne mreţe za 400%

Povećan broj korisnika kanalizacijske mreţe 500%


91

8.3. ZRAK


92

8.3. ZRAK

8.3.1. Zakonska regulativa

Temeljni propis je Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04) kojim se odreĎuju mjere, način

organiziranja, provoĎenja i nadzora zaštite i poboljšanja kakvoće zraka. Zakon definira izvore

emisija kao stacionarne i pokretne. Stacionarni izvori mogu biti toĉkasti (postrojenja,

tehnološki procesi, industrijski pogoni, ureĎaji i graĎevine koji onečišćenja u zrak ispuštaju kroz

za to oblikovane ispuste) i difuzni (ureĎaji, površine i druga mjesta iz kojih se onečišćujuće tvari

u zrak unose bez posebnih ispusta/dimnjaka). Pokretni izvori su prijevozna sredstva (motorna

vozila, lokomotive, plovni objekti, zrakoplovi). Zakon definira tri kategorije kakvoće zraka

(prema razini onečišćenja, s obzirom na granične i tolerantne vrijednosti): prva kategorija je

čist ili neznatno onečišćen zrak u kojemu nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za

jednu onečišćenu tvar; druga kategorija je umjereno onečišćen zrak u kojemu su prekoračene

GV za jednu ili više onečišćujućih tvari, ali ne i tolerantne vrijednosti; treća kategorija je

prekomjerno onečišćen zrak u kojemu su prekoračene tolerantne vrijednosti za jednu ili više

onečišćujućih tvari.

Onečišćujuće tvari u zraku, granične i tolerantne vrijednosti onečišćujućih tvari te granice

procjenjivanja definirane su Uredbom o graniĉnim vrijednostima oneĉišćujućih tvari u zraku

(NN 133/05).

Gradovi i općine izraĎuju Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka za područje grada/ općine

u kojem je razina onečišćenosti zraka iznad graničnih vrijednosti uvećanih za granicu tolerancije

(tzv. tolerantne vrijednosti).

Osim spomenute Uredbe temeljem Zakona o zaštiti zraka, doneseni su i sljedeći provedbeni

propisi: Uredba o graniĉnim vrijednostima emisija oneĉišćujućih tvari u zrak iz

stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03, 100/04, 98/05); Uredba o tvarima koje

oštećuju ozonski sloj (NN 120/05); Uredba o kritiĉnim razinama oneĉišćujućih tvari u

zraku (NN 133/05); Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05); Pravilnik o praćenju kakvoće

zraka (NN 155/05); Pravilnik o praćenju emisija oneĉišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih

izvora (NN 1/06); Uredba o utvrĊivanju lokacija postaja u Drţavnoj mreţi za trajno

praćenje kakvoće zraka (NN 4/02); Program mjerenja kakvoće zraka u drţavnoj mjeri za

trajno praćenje kakvoće zraka (NN 43/02)4.

Pravilnikom o Katastru emisija u okoliš (NN 36/96, temeljem Zakona o zaštiti okoliša)

propisuju se izmeĎu ostalog i način prijave emisija u okoliš za kolektivne i pojedinačne izvore

emisija u zrak.

Od meĎunarodnih konvencija i protokola o zaštiti zraka Hrvatska je potpisala i ratificirala:

Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Konvenciju o dalekoseţnom

prekograničnom onečišćenju zraka (LRTAP Konvencija) s Protokolom o zajedničkom praćenju i

procjeni dalekoseţnog prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u Europi (EMEP Protokol) i

Protokolom o daljnjem smanjenju emisija sumpora, te Montrealski protokol o tvarima koje


93

oštećuju ozonski omotač, a potpisan je Kyoto protokol, te protokoli prema LRTAB konvenciji

koji još nisu stupili na snagu (protokoli o daljnjem smanjenju emisije sumpora te o suzbijanju

zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona).

Vaţeća Uredba o utvrĎivanju lokacija postaja u Drţavnoj mreţi za trajno praćenje kakvoće zraka

i pripadni Program mjerenja doneseni su temeljem starog zakona o zaštiti zraka (iz 1995.

godine).

8.3.2. Stanje na podruĉju

Na području Sisačko moslavačke ţupanije stanice za mjerenje kakvoće zraka nalaze se u Sisku i

Kutini. Podaci se svakodnevno prikupljaju, a jednom godišnje izraĎuje se izvješće s prosječnim

vrijednostima mjerenih elemenata. Izvješće izraĎuje Zavod za javno zdravstvo Sisačko

moslavačke ţupanije.

Bliţa mjerna postaja Općini Lipovljani nalazi se u Kutini, pa su za podatke o kvaliteti zraka na

području Općine Lipovljani uzeti u razmatranje podaci iz ove mjerne postaje. Kako cjelovito

godišnje izvješće za 2009.godine još nije izraĎeno, korišteni su podaci mjerenja do rujna 2009.

Ocjena kakvoće zraka izraĎena je na temelju usporedbe izmjerenih vrijednosti i vrijednosti (GV i

TV) iz Uredbe o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN broj 133/05), te se

moţe zaključiti sljedeće:

SUMPORNI DIOKSID

-srednja godišnja koncentracija sumpornog dioksida izmjerena na automatskoj mjernoj

postaji je 7,34 Ng/m3, te nije prekoračivala graničnu vrijednost od 50 Ng/m

3 ;

-maksimalne dnevne koncentracije nisu prekoračivale granične vrijednosti (GV 24 satne) od

125 Ng/m3;

-satne koncentracije sumpornog dioksida tijekom godine nisu prekoračivale granične

vrijednosti od 350 Ng/m3;

-obzirom na koncentracije sumpornog dioksida zrak je I kategorije

DUŠIKOV DIOKSID

-srednja godišnja koncentracija dušikovog dioksida je bila 16,82 Ng/m3, te nije prekoračivala

GV od 40 Ng/m3;

-maksimalne dnevne koncentracije niti u jednom mjesecu nisu prelazile GV (24-satni) od 80

Ng/m3;

-zrak je obzirom na koncentracije dušikovog dioksida bio I kategorije;


94

SUMPOROVODIK

-srednja godišnja koncentracija sumporovodika je bila 1,05 Ng/m3, što je ispod granične

vrijednosti od 2 Ng/m3;

-maksimalne dnevne koncentracije sumporovodika tijekom godine su prekoračivale GV (24-

satni) od 5 Ng/m3 3 (tri) puta (zakonom je odreĎeno da GV (24-satni) ne smije biti prekoračena

više od 7 puta tijekom kalendarske godine);

- 12-satne koncentracije su 23 puta tijekom 2008. godine prekoračivale vrijednosti od 10

Ng/m3;

- obzirom na prethodno izneseno zrak je III kategorije;

LEBDEĆE ĈESTICE

-srednja godišnja koncentracija lebdećih čestica je bila 38,34 Ng/m3; što je ispod zakonom

dozvoljene GV (godišnje od 40 Ng/m3);

-zabiljeţeno je 86 prekoračenja GV od 50 Ng/m3 (24 satne vrijednosti), zakonom GV ne

smije biti prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine;

-zabiljeţeno je 30 prekoračenja TV od 75 Ng/m3 (24 satne vrijednosti), a TV (24 satna) ne

smije biti prekoračena više od 35 puta tijekom kalendarske godine;

-obzirom na prethodno izneseno zrak je bio II kategorije;

AMONIJAK

-srednja godišnja koncentracija amonijaka je 12,66 Ng/m3, što je ispod GV (godišnje) od 30

Ng/m3;

-u 2008. godini dnevne koncentracije amonijaka su bile prekoračene 5 puta GV (24-satne) od

100 Ng/m3, a zakonom GV ne smije biti prekoračena više od 7 puta tijekom kalendarske godine;

-obzirom na koncentracije amonijaka zrak je I kategorije;

Satne koncentracije sumporovodika su u 23 slučaja prelazile vrijednosti od 10 Ng/m3 , a obzirom

na izneseno zrak u Kutini je III kategorije (prema podacima sa automatske mjerne postaje u

Kutini);

Tijekom protekle godine, srednje godišnje koncentracije onečišćujućih tvari na svim mjernim

mjestima, osim na K3 (Meteorološki krug) za amonijak, su bile ispod graničnih vrijednosti.

Prekoračenja graničnih dnevnih konc. amonijaka (24 satni uzorci) registrirana su na dva mjerna

mjesta i to: po dva prekoračenja na K2 (Vatrogasni dom) i dest prekoračenja na K3

(Meteorološki krug) na kojem je srednja godišnja koncentracija amonijaka (aritmetička sredina)

na razini godišnje granične vrijednosti. Prekoračenja tolerantnih vrijednosti nisu utvrĎena niti na

jednom mjernom mjestu.

Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04; NN 60/08), a temeljom rezultata mjerenja kakvoća

zraka na području grada Kutine, s obzirom na propisane GV (godišnje), razvrstava se za sve

onečišćujuće tvari, na svim mjernim postajama u I kategoriji, osim na mjernoj postaji K3

(Meteorološki krug) za amonijak. Na K3 srednja godišnja koncentracija amonijaka je na razini


95

GV godišnje (30,5 Ng/m3), ali je broj prekoračenja GV 24 satnih koncentracija bio veći od

dozvoljenog.

Kako na području Općine Lipovljani ne postoji mjerna stanica za provjeru kvalitete zraka,

iznešeni su podaci iz mjerne stanice Kutina, gdje je zbog industrijske proizvodnje zrak

zagaĎeniji, te ne moţe prikazati pravo stanje. Domet mjerne stanice je oko 10 kilometara, a

zagaĎenost je ipak manja na području Lipovljana.

Većina jedinica lokalne samouprave kao glavni izvor zagaĎenja zraka navodi emisije dima iz

industrije i prometa. Osim industije i prometa, u naseljima bez industrije, velik izvor emisija u

zrak su ne-industrijska loţišta na kruta i tekuća goriva (emisije ugljičnog monoksida, sumpornih

i dušikovih oksida, poliaromatksih ugljikovodika, PAH-ova, čestica i drugih spojeva)

Poseban problem predstavljaju neureĎene deponije na kojima povremeno dolazi do zapaljenja

odbačenog otpada. Kao produkti nekontroliranog gorenja javljaju se dim, plinovi i čaĎa koje

zajedno s ostacima otpada vjetar raznosi u bliţu i dalju okolinu. NeureĎena su odlagališta izvor

neugodnih mirisa, ali i stakleničkih plinova koji utječu na klimatske promjene. Sanacijom će se

takoĎer spriječiti poţari, smanjiti raznošenje otpada vjetrom i neugodni mirisi s odlagališta.

Vaţan izvor stakleničkih plinova su i rashladni ureĎaji (odnosno mediji koje isti sadrţe, poput

freona, aerosola i sl.).

Poseban oblik onečišćenja zraka su neugodni mirisi iz neodrţavanih septičkih jama te sa stočnih

farmi u blizini naselja. Poljoprivreda (naročito stočarstvo) je glavni izvor emisije amonijaka u

zrak (90,7 % amonijaka koji se ispušta u zrak u Hrvatskoj potječe iz poljoprivrede).

Zelene površine, rubovi poljoprivrednog i šumskog zemljišta te tla uz vodotoke, kanale i

prometnice s poznatim alergenom ambrozijom (Ambrosia artemisifola L) predstavljaju velik

problem. Za njihovo uklanjanje zaduţeni su vlasnici, posjednici zemljišta ili ovlaštenici

upravljanja i odrţavanja površina.


96

8.3.3. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

Velike površine pod šumom


Čist okoliš

Nema velikih zagaĎivača zraka

Vanjski utjecaji zagaĎenosti zraka-

rafinerija u Sisku i industrijski pogoni u

Kutini

Zbog ispušnih plinova uz autocestu tlo

nije pogodno za sve poljoprivredne

kulture

Odlagališta divljeg i poljoprivrednog

otpada, koja često osim tla zagaĎuju i

zrak



uporabe štetnih tvari koje štete tlu, vodi

i zraku

Čiščenje divljih odlagališta smanjit će i

emisije štetnih plinova

Promocija prirodnih ljepota



kvaliteta zraka na zabrinjavajućoj razini





8.3.4. Ciljevi

CILJ : Oĉuvati kvalitetu zraka

Podciljevi:

- Smanjiti moguća oneĉišćenja na minimum


97



provedbe



1. Kontinuirana aktivnost u zaštiti zraka

1.1. Kontrole kvalitete zraka Zavod za

javno

zdravstvo

Sisačko

moslavačke

ţupanije

2011-..... - redovna aktivnost zavoda

- mjerne postaje kontroliraju

kvalitetu zraka na svakodnevnoj

bazi


zakonima i zakonskim

normama

Zavod za

javno

zdravstvo,

Općina

Lipovljani


utvrditi moguće izvore

onečišćenja

-postupiti sukladno Zakonu

o zaštiti zraka

1.3. Podizanje svijesti o

izvorima zagaĎenja i emisija

CO2

Općina

Lipovljani,

Zavod za

javno

zdravstvo

2011-.... -promotivnim lecima i/ili

brošurama upozoriti

stanovništvo na čimbenike koji

utječu na kvalitetu zraka

-Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost ima

razraĎen program i brošure o

ovom pitanju, koje se mogu

iskoristiti za prezentaciju

stanovništvu na području

Općine

-poticati udruge da osim

redovnih djelatnosti promiču i

ekološke aktivnosti

1.4. Izbjegavajnje uporabe

sprejeva ili ureĎaja koji

uništavaju ozonski omotač

(aerosoli, freoni i sl)

Svi

potencijalni

korisnici

2011 -iako je u današnje vrijeme

sve rijeĎa upotreba sprejeva ili

ureĎaja koji sadrţe štetene tvari

za ozon, oni su još uvijek

prisutni, a upozoravanjem

javnosti na njihovu štetnost, te

ekološkim osvješćivanjem

stanovništva, moguće ih je

smanjiti na još manju razinu

-aktivnost ne zahtijeva

financijska ulaganja

1.5. Pratiti na redovnoj bazi

gospodarske subjekte koji

mogu biti uzrok onečišćenja

Općina

Lipovljani

2011-.... -sadašnje i buduće

gospodarske subjekte na

području općine potrebno je

redovno kontrolirati, kako bi se


98

mogućnost zagaĎenja zraka

svela na minimum

-omogućiti stanovništvu da

prijavi na telefonski broj

komunalne sluţbe, ili pismenim

putem potencijalne izvore

zagaĎenja


Kvaliteta zraka ne pokazuje veća zagaĎenja


99

8.4. TLO


100

8.4. TLO


Hrvatska još nema temeljni zakon kojim se štiti tlo. Uporaba i zaštita tla (zemljišta) kako

sastavnice okoliša regulirana je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02 i

90/05), Zakonom o prostornom ureĊenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02, 100/04), te

propisima o graĎevinskom, cestovnom i šumskom zemljištu.

Temeljni zakon koji definira korištenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta je Zakon o

poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02 i 90/05). Osim njega svakako treba spomenuti

dva propisa: Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN

12/01), te Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od oneĉišćenja štetnim tvarima (NN

15/92). Ovim pravilnikom se odreĎuje koje se tvari smatraju štetnim za poljoprivredno zemljište

(tlo), dozvoljene količine štetnih tvari u tlu, mjere za sprječavanje onečišćenja tla i kontrola

onečišćenja tla s ciljem da se poljoprivredno tlo zaštiti od kemijske i biološke degradacije i odrţi

u stanju koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Ta je

ujedno i osnovni (nacionalni) propis na temelju kojeg se danas procjenjuje onečišćenje tla

općenito (ne samo poljoprivrednog zemljišta).

8.4.2. Stanje

Glavni izvori onečišćenja tla su slijedeći:

a) sredstva za zaštitu u poljodjelstvu

Onečišćenje tala kemijskim sredstvima (pesticidi, herbicidi, umjetna gnojiva) prisutno je na

područjima intenzivne poljodjelske proizvodnje. O količinama nema dovoljno podataka, jer

nema sustavnog praćenja stanja tala, meĎutim praćenjem stanja površinskih voda moţe se

zaključiti da ono postoji.

b) neureĊena odlagališta i odlaganje otpada na neureĊena odlagališta, uz ceste, putove,

uz rubove šuma

Poznato je da neureĎena odlagališta otpada predstavljaju izvor onečišćujućih tvari za okolna tla,

površinske i podzemne vode. Na području općine postoji veliki broj divljih odlagališta koja su

potencijalna opasnost za onečišćenje okoliša, ali i zdravlja i kvalitete ţivljenja stanovništva.

c) prometni koridori

Prometnice su izvor onečišćenja tla olovom, uljem i prašinom od trošenja kočničkih sustava i

pneumatika te mogućih incidenata na cestama s povećanim prometom (autocesta) i nepovoljno

izvedenim prometnim elementima (izlijevanje štetnih tvari kod sudara, prevrtanja, kvara na

vozilima i drugo).

Uz nabrojane izvore onečišćenja tla potrebno je još spomenuti i


101

d) otpadne vode naselja i industrije –neizgraĎeni sustavi odvodnje i ureĎaji za obradu

otpadnih voda,

e) poţari, odnosno spaljivanje na šumskim i poljoprivrednim površinama,

f) eksploatacija mineralnih sirovina te

g) zapuštanje melioriranih obradivih površina i loše odrţavanje vodno gospodarskih

objekata na melioracijskom sustavu.

Uzorci tla na području Sisačko moslavačke ţupanije analiziraju se u laboratoriju Sluţbe za

ekologiju, Zavoda za javno zdravstvo Sisacko-moslavacke ţupanije.

U 2009. godini ispitivanje kakvoće tla obavljeno je na devet lokacija u zaštićenim područjima

Sisačko-moslavačke ţupanije. Na svih devet uzoraka analizirane su koncentracije metala i

metaloida (arsena, olova, kadmija, ţive, nikla, cinka, kroma, molibdena, kobalta i bakra) i

policiklickih aromatskih ugljikovodika.

Rezultati su usporeĎeni s graničnim vrijednostima odreĎenima Pravilnikom o zaštiti

poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, i to vrijednostima za teksturna laka tla,

skeletna tla i tla siromašna humusom (I. grupa), i teksturna teţa i teška tla i tla bogata humusom

(II. grupa) u odnosu na metale, metaloide i PAU, i vrijednostima za gradski mulj i kompost iz

gradskog mulja koji se mogu koristiti na poljoprivrednom zemljištu. Iako Pravilnik nije idealno

mjerilo za odreĎivanje kakvoće tla (naročito obzirom na postojane organske onečiščivaće), on je

u ovom trenutku jedini propis koji pokriva ovo područje. Svi analizirani uzorci tla su

udovoljavali uvjetima propisanim člankom 3. Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od

onečišćenja štetnim tvarima („Narodne novine” broj 15/92), budući da su izmjerene količine

znatno niţe od odreĎenih i zakonom propisanih graničnih vrijednosti

Područje Općine Lipovljani je najvećim dijelom pod poljoprivrednom proizvodnjom, najveći je

dio površina po bonitetu I i II kategorije, pa je za pretpostaviti da se u uzgoju koriste organske

onečišćijuće tvari, ali kako nema podataka mjerenja , ne moţe se reći u kojoj mjeri. Iz

analiziranih uzoraka tla na području ţupanije moţe se samo pretpostaviti da i moguća postojeća

onečišćenja ne prelaze dozvoljene granične vrijednosti.

8.4.3. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

Kvalitetna tla, po bonitetu I i II

kategorije

Stanovništvo se u većoj mjeri bavi

poljoprivredom

Ne postoje veliki zagaĎivači tala

Kanali III i IV reda se slabo odrţavaju i

često su zarasli, što moţe uzrokovati

poplave poljoprivrednih zemljišta i kod

manjih kiša





102

Postojanje divljih odlagališta otpada sa

tvarima koje štete kvaliteti tala

Sporo prihvaćanje novih tehnologija u

poljoprivrednoj proizvodnji



uporabe štetnih tvari koje štete tlu, vodi

i zraku

Čiščenje divljih odlagališta smanjit će i

onečišćenja tala

Poticanje ekološke proizvodnje smanjit

će uporabu štetnih pesticida

Edukacije stanovništva o novim

tehnologijama i načinima

poljoprivredne proizvodnje

Povećana uporaba kemijskih tvari koje

štete okolišu

Moguće štete nastale uz nalazišta nafte

i prirodnog plina eventualnim

rasipanjem sirovina

Slab odaziv stanovništva i slab interes

na edukacije


obnovu mehanizacije i praćenje novih

tehnologija u poljoprivrednoj

proizvodnji

9.4.4. Ciljevi

CILJ : Oĉuvati kvalitetu tla

Podciljevi:

- Smanjiti upotrebu pesticida

- Razviti ekološku poljoprivredu na podruĉju općine


103



provedbe



1. Kontinuirane aktivnosti u zaštiti tala

1.1. Kontrole kvalitete tla Upravni odjel

za zaštitu

okoliša i

prirode

2011-..... - kako na području Općine

Lipovljani do sada nisu raĎene

kontrole kvalitete tla, moguće je

podnijeti zahtjev Upravnom

odjelu za zaštitu okoliša i

prirode da napravi kontrolu tla

-aktivnost ne iziskuje veće

financijske izdatke, te je mogu

financirati vlasnici

poljoprivrednih parcela po

potrebi


zakonima i zakonskim

normama

Općina

Lipovljani,

nadleţna

poljoprivredno

savjetodavna

sluţba

2011 -novi sustav registracije

poljoprivrednog zemljišta-

ARKORD će prikazati stanje na

terenu i površine obraĎivanog i

neobraĎivanog zemljišta. Nakon

upisa korisnika u sustav, utvrdit

će se točne površine koje se ne

obraĎuju, te utvrditi vlasništvo

-postupiti sukladno novom

zakonu o poljoprivrednim

zemljištima 1.3. Podizanje svijesti o

izvorima zagaĎenja Općina

Lipovljani,

Zavod za

javno

zdravstvo

2011-.... -promotivnim lecima i/ili

brošurama upozoriti

stanovništvo na čimbenike koji

utječu na kvalitetu tla

-nadleţna poljoprivredno

savjetodavna sluţba moţe

odrţati predavanja ili radionice

na temu ekološkog uzgoja i

smanjenoj uporabi štetnih

organskih tvari u prihrani tala

1.4. Poticanje na Ekološki

uzgoj

Svi

potencijalni

korisnici

2011 - ekološki uzgoj je sve

prisutniji na poljoprivrednim

zemljištima u Hrvatskoj.

-organizirana predavanja na

ovu temu, i otklanjanje mogućih

sumnji u ovakav način uzgoja,

mogu odrţati djelatnici

poljoprivredno savjetodavne

sluţbe, ili pokazati dobri


104

primjeri iz prakse. Koliko god je

uvrijeţeno mišljenje da ekološki

uzgoj daje manje prinose, toliko

je i vaţno naglasiti da ekološki

proizvedeno voće i povrće

postiţe i veću cijenu na trţištu

-ekološki uzgoj potiče

Ministarstvo poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja,

pretpristupni EU fondovi i

Sisačko moslavačka ţupanija,

koja je uz grad Varaţdin jedina

na popisu gradova i regija

Europe potpisnica „GMO free“

(uzgoj bez GMO tretiranja) kao

područje bez genetski

modificiranog uzgoja

-aktivnost treba provoditi

kontinuirano

1.5. Promicanje ekološkog

uzgoja i certificiranje eko

proizvoda

Općina

Lipovljani,

nadleţna

poljoprivredno

savjetodavna

sluţba

2011-.... -putem web stranica,

izradom brošura, letaka ili

okruglih stolova organizirati

promicanje ekološkog uzgoja

-savjetodavna pomoć

potencijalnim uzgajateljima o

ekološkom uzgoju, kao i napuci

o certificiranju eko proizvoda

trebaju biti dostupni u nadleţnoj

poljoprivredno savjetodavnoj

sluţbi

-Ministarstvo poljoprivrede,

kao i fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost imaju

izraĎene letke i brošure koje

promiču ovakav uzgoj, pa je iste

moguće zatraţiti na navedenim

mjestima

-Ministarstvo poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja, kao

i pretpristupni programi EU

potiču ekološku proizvodnju i

certificiranje proizvoda, uz

mogućnosti sufinanciranja

procesa prilagodbe europskim

standardima


105

9.4.6. Rezultati provedenih aktivnosti:

Kvaliteta tla ne pokazuje veća zagaĎenja

povećan broj ekoloških proizvoĎača


106

8.5. BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA

RAZNOLIKOST


107

8.5. BIOLOŠKA I KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST


Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05) je osnovni propis kojim se ureĎuje sustav zaštite i

cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti u Republici Hrvatskoj. Prema kategorizaciji

Zakona o zaštiti prirode, zaštićene prirodne vrijednosti se prema značaju rasporeĎuju u tri

razreda:

zaštićena područja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode,

regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, te spomenik parkovne

arhitekture;

zaštićene svojte: strogo zaštićene divlje svojte, zaštićene divlje svojte i zaštićene

zavičajne udomaćene svojte;

zaštićeni minerali, sirovine i fosili.

Provedbeni propisi Zakona o zaštiti prirode su: Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti

staništa, ugroţenim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za oĉuvanje stanišnih

tipova (NN 7/06), Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim

(NN 7/06), Pravilnik o prekograniĉnom prometu i trgovini zaštićenim vrstama (NN 34/06).

Osim navedenih vrijede i pojedini članci provedbenih propisa donesenih temeljem starog zakona

o zaštiti prirode iz 2003. godine (Pravilnik o zaštiti vodozemaca, Amphibia, Pravilnik o zaštiti

kopnenih puţeva, Gastropoda terrestria, Pravilnik o zaštiti gljiva, Fungi te Pravilnik o

sakupljanju samoniklih biljaka u svrhu prerade, trgovine i drugog prometa i drugi).

Hrvatska je potpisala i ratificirala niz meĎunarodnih propisa kojima se štiti priroda, kao što su:

Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Paris, 1972. godine (NN -

MeĎunarodni ugovori 12/93), Konvencija o močvarama od meĎunarodne vaţnosti naročito kao

staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija, NN – MU 12/93), Konvencija Ujedinjenih

naroda o biološkoj raznolikosti (NN - MU 6/96) s Protokolom o biološkoj sigurnosti -

Kartagenski protokol (NN - MU 7/02, 13/03), Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i

prirodnih staništa (Bernska konvencija, NN - MU 6/00), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta

divljih ţivotinja (Bonnska konvencija, NN - MU 6/00), Konvencija o europskim

krajobrazima (NN - MU 12/02), Konvencija o meĎunarodnoj trgovini ugroţenim vrstama divlje

faune i flore - CITES Konvencija (NN - MU 12/99) i druge. Na temelju Konvencije o biološkoj

raznolikosti doneseni su Strategija i akcijski plan biološke i krajobrazne raznolikosti

Republike Hrvatske (NN 81/99).


108

8.5.2. Stanje

Kako je više od 30% općine u sklopu zaštićenog Parka prirode Lonjsko polje, a 10% površine

zauzimaju površine akumulacija ribnjaka, ovo je područje bogato biljnim i ţivotinjskim vrstama

od kojih su neke i posebno zaštićene. Raznolikost biljnog i ţivotinjskog svijeta na ovom je

području velika i svakako treba postati predmetom zaštite.

Dijelovi Općine koji su u parku prirode Lonjsko polje zaštićeni su unutar granica parka prirode,

te su obuhvaćeni Prostornim planom ureĎenja Parka prirode Lonjsko polje, koji je usvojen u

Hrvatskom saboru tijekom oţujka 2010.godine. Od posebne je vaţnosti sačuvati biljni i

ţivotinjski svijet koji ovdje obitava, te na najmanju moguću mjeru smanjiti utjecaj vanjskih

čimbenika na smanjenje ţivotinjske i/ili biljne populacije (sječe šuma, neplanska izgradnje

objekata i naselja, rušenje gnijezda roda s krovova kuća i sl.), posebice zbog rezervata ptica,

kojih je ovdje zabiljeţeno više od 250 vrsta.

Na juţnom dijelu Općine Lipovljani izgraĎeni su ribnjaci Lipovljani. Šaranski su ribnjaci

umjetna močvarna staništa izuzetne krajobrazne i ornitološke vrijednosti i uvršteni su u popis

ornitološki vaţnih područja u Europi i potencijalnih Ramsarskih područja.

Područje sadrţi kompleks šaranskih ribnjaka sa dobro razvijenom emerznom i plutajućom

vegetacijom, okruţenom hrastovim šumama, livadama i poljoprivrednim krajobrazom. Ribnjaci

su vaţna mjesta za gnijeţĎenje ptica močvarica kao i vaţno hranilište za ptice koje gnijezde u

obliţnjem parku prirode Lonjsko polje, a meĎu ostalima čaplje, ţličarke, patka njorka,štekavac

itd.

Ribnjacima upravljaju Hrvatske šume koja nemaju interesa u proizvodnji riba. Na području

ribnjaka na kojima se uzgaja divlja patka (Anas platyrhinchos) ustanovljeno je uzgajalište

divljači. Glavne opasnosti ornitološkoj vrijednosti područja predstavljaju mogući gubitak

šaranskih ribnjaka uslijed napuštanja proizvodnje riba što vodi brzom obrastanju ribnjaka,

intenziviranje poljoprivrede i prekomjeran ili nedopušten lov. Šire područje ribnjaka Lipovljani,

kompleks je meĎunarodno vaţnih močvarnih staništa za ptice i procijenjeno je kao potencijalno

područje ekološke mreţe EU NATURA 2000. TakoĎer, područje ribnjaka je evidentirano u

Drţavnom zavodu za zaštitu prirode te je upućen prijedlog Sisačko moslavačkoj ţupaniji o

unošenju izmjena u Prostorni plan ţupanije. U budućnosti je nuţno povezati promotivne

aktivnosti i zaštitu ribnjaka sa postojećim parkom prirode koji je postigao velike uspjehe u

aktivnoj zaštiti močvarih staništa.

Očuvanje proizvodnje na ribnjacima nije samo gospodarski značajno, već je i u interesu zaštite

prirode.

Nadalje, trenutno je vaţnija njihova uloga za očuvanje faune močvarica s aspekta zaštite prirode

i posebno krajolika kao velike vodene površine koje nude niz kontroliranih rekreativnih


Područje nije zaštićeno. Predloţeno je da se područje zaštiti kao ornitološki rezervat, a uključeno

je i u prijedlog Nacionalne ekološke mreţe te u šire područje meĎunarodno vaţno za ptice.


109

Ukoliko ovo područje bude zaštićeno kao ornitološki rezervat, Sisačko-moslavačka ţupanija će

biti odgovorna za zaštitu. Temeljem Zakona o zaštiti prirode, odgovornost bi mogla prijeći na

park prirode Lonjsko polje budući da područje s njime graniči.

Odrţavanjem razine vode upravljaju Hrvatske šume. Nema aktivnog upravljanja u smislu zaštite

ptica.

Potrebne mjere zaštite su: spriječiti promjenu vodnog reţima nuţnog za uzgoj ribe, osigurati

poticaje za ekstenzivnu i poluintenzivnu proizvodnju riba, regulirati lov i spriječiti krivolov.

Osim populacije ptica ovisnih o ovom području, ribnjaci su vaţno mjesto i kao područje

gnijeţĎenja slijedećih vrsta: bjelobrada čigra (Chlidonias hybrida), kokošica (Rallus aquaticus),

štijoke (Porzana spp.), crnogrli gnjurac (Podiceps nigricollis) i druge, a vaţno je napomenuti da

je ovdje zabiljeţeno jedno od svega nekoliko gnijezdilišta u Hrvatskoj Crnogrlog gnjurca

(Podiceps nigricollis).

Osim hranilišta i obitavališta mnogih vrsta ptica i sisavaca, ovo je vaţno područje za mitarenje

muţjaka patke njorke (Aythya nyroca) a krajem ljeta muţjaci iz cijelog područja parka prirode

Lonjsko polje skupljaju se na ribnjacima Lipovljani za vrijeme mitarenja. U šumi uz ribnjake

zabiljeţena je kolonija sivih čaplji (Ardea cinerea), a značajno područje je i za zaštićenu vrstu

vidru (Lutra lutra).

Park prirode Lonjsko polje sa 250 zabiljeţenih ptičjih vrsta (od čega 134 gnjezdarice) predstavlja

jedno od najvaţnijih područja za ptice u Hrvatskoj, a 1989. je stavljeno na popis Područja vaţnih

za ptice - IBA područja (Important Bird Area). 113 vrsta ptica koje ovdje obitavaju su ugroţene

na nacionalnom nivou ,79 vrsta je ugroţeno na Europskom nivou, 227 vrsta je zaštićeno

Zakonom o zaštiti prirode Republike Hrvatske, a 133 vrste su zaštićene meĎunarodnim

konvencijama (Bernska, Bonska, Wild Birds Directive)

8.5.3. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

ribnjak Lipovljani, pogodan za

ribnjačarstvo i uzgoj ribe

zaštićene i rijetke biljne i ţivotinjske

vrste koje obitavaju na ovom području

mogućnost zaštite ribnjaka kao


područje ribnajka Lipovljani još uvijek

nije zakonom zaštićeno

ribnjaci se ne koriste za uzgoj ribe

ne postoji poseban nadzor ni zaštita

ţivotinjskih staništa na području

ribnjaka

ne postoje točni podaci o broju i

veličinama ptičjih i ţivotinjskih staništa

Hrvatske šume upravljaju područjem

ribnjaka, a nemaju interesa za

pokretanje proizvodnje i uzgoja ribe


110


Poribljavanje ribljeg fonda u ribnjacima

i pokretanje uzgoja i proizvodnje ribe

Zaštita područja Ribnjaka kao


Zaštititi staništa ţivotinjskih i ptičjih

vrsta na području, posebice ugroţenih

vrsta

Iskoristiti potencijale zaštićenih

područja kroz razvoj edukativnog i

rekreacijskog turizma

nekontrolirana sječa moţe ugroziti

ţivotinjska staništa

nedostatak financijskih sredstava moţe

usporiti ili zaustaviti pokretanje

proizvodnje i uzgoja ribe

nedostatak trţišta za uzgojenu ribu

neadekvatna briga za staništa rijetkih

vrsta moţe doprinjeti potpunom

nestanku vrste s odreĎenog područja

8.5.4. Ciljevi

CILJ: Saĉuvati staništa biljnih i ţivotinjskih vrsta

Podciljevi:

- Zaštiti ribnjak Lipovljani kao ornitološki rezervat



provedbe



Provesti politiku

planiranja zaštite i

poboljšanja prirodnog okoliša

Upravni

odjel za zaštitu

okoliša i

prirode,

Drţavni zavod

za zaštitu

prirode,

Općina

Lipovljani

2011-..... - Općina Lipovljani moţe uz

savjetovanje i pomoć Upravnog

odjela za zaštiru okoliša i

prirode Sisačko moslavačke

ţupanije potaknuti inicijativu

planiranja zaštite i poboljšanja

prirodnog okoliša i okruţenja.

-Drţavni zavod za zaštitu

prirode u sklopu svojih redovnih

aktivnosti Organizira i provodi

odgojno-obrazovne i

promidţbene aktivnosti u zaštiti

prirode (Osmišljavanje i

programiranje kampanja,

promidţba i edukacija,

provoĎenje strategija i akcijskih


111

planova, nabavka stručne

literature za knjiţnice i sl.)

- Općina moţe organizirati

okrugle stolove, radionice ili

tematska obiljeţavanja vezana

uz zaštiru okoliša uz pomoć

navedenih institucija

-programe sufinancira

Ministarstvo kulture,

pretpristupni programi EU,

-aktivnost se moţe provoditi

tijekom duţeg vremenskog

perioda i u smislu organizirane

edukacije ne iziskuje veće

financijske izdatke Pokrenuti proizvodnju i

uzgoj ribe na rinjacima Općina

Lipovljani

Hrvatske

šume

2011-2012 -kako Hrvatske šume imaju

koncesiju na ribnjake do

2012.godine, pokretanje

ponovne proizvodnje ribe je u

njihovoj nadleţnosti

-Općina Lipovljani je

pokrenula inicijativu o uspostavi

ponovnog uzgoja ribe, razgovori

s čelnicima Hrvatskih šuma su u

vrijeme izrade LEAP-a bili u

tijeku, te će u slučaju

nezainteresiranosti Hrvatskih

šuma o uspostavi ponovne

proizvodnje pokušati postići

dogovor o dodjeli koncesije

zainteresiranim ulagačima

- osim financijske dobiti od

uzgoja ribe, ponovna uspostava

uzgoja je vaţna i za biljni i

ţivotinjski svijet koji obitava

oko ribnjaka Proglašenje Ribnjaka

Lipovljani ornitološkim

rezervatom

Općina

Lipovljani,

Drţavni zavod

za zaštitu

prirode,

Hrvatske šume

2011-2013 - Drţavni zavod za zaštitu

prirode ja nadleţan za zaštitu

biljnog i ţivotinjskog svijeta na

području Republike Hrvatske,

kao i klasifikaciju krajobraza, te

je pokretanje zahtijeva o

proglašenju Ribnjaka Lipovljani

kao Ornitološkog rezervata

aktivnost koja je u redovnoj

djelatnosti. Prijedlog za


112

unošenje izmjena u Prostorni

plan Sisačko moslavačke

ţupanije je u razmatranju

-kako su ribnjaci već

evidentirani u Drţavnom

zavodu za zaštitu prirode, te je

upućen prijedlog Sisačko

moslavačkoj ţupaniji o

unošenju promjena u prostorni

plan, time je provoĎenje

aktivnosti moguće u

vremenskom periodu od

slijedeće dvije godine

Ispitivanje staništa

zaštićenih ugroţenih vrsta

(vidra, crnogrli gnjurac)

Općina

Lipovljani,

Upravni odjel

za zaštitu

okoliša i

prirode,

Drţavni ured

za zaštitu

okoliša

2011-2012 - kako nema točnih podataka

o staništima i broju jedinki

zaštićenih vrsta (što se

prvenstveno odnosi na vidru i

crnogrlog gnjurca) Općina moţe

pokrenuti inicijativu o

ispitivanju na terenu koje bi

utvrdilo broj jedinki i mjesta na

kojima obitavaju

-ovakva ispitivanja mogu se

zatraţiti putem Drţavnog ureda

za zaštitu okoliša

- nakon utvrĎenog stanja,

staništa ugroţenih vrsta mogu

biti označena i promovirana kao

posebnost općine

- ova aktivnost moţe biti

sufinancirana od strane

Drţavnog ureda za zaštitu

okoliša, Ministarstva turizma,

pretpristupnih EU fondova, te

ne bi zahtijevala veće

financijske izdatke od strane

Općine

Promoviranje zaštite

prirodnih i ţivotinjskih

posebnosti Općine

Općina

Lipovljani

2011-.... -putem web stranica,

izradom brošura, letaka ili

okruglih stolova organizirati

promociju prirodnih bogatstava

i posebnosti kojima Općina

obiluje

- biljne i ţivotinjske vrste,

posebice ugroţene, te aktivnija

briga za okoliš, mogu biti


113

temelji kvalitetnog i ekološki

osviještenog razvoja Općine, te

turistički potencijal

Osnivanje ekološke

udruge na području Općine

Općina

Lipovljani

2011 -osnivanje udruge zahtijeva

minimalna financijska sredstva i

ljudske resurse

-udruga moţe preuzeti

promicanje ekologije i

aktivnosti oko zaštite okoliša i

očuvanja biljnih i ţivotinjskih

vrsta

-aktivnosti ovakve udruge

mogu biti sufinancirane iz

ţupanijskih, drţavnih i

pretpristupnih EU fondova


broj biljnih i ţivotinjskih vrsta na području se ne smanjuje

Ribnjak Lipovljani je zaštićen ornitološki rezervat i uspostavljen je ponovni uzgoj ribe


114

8.6. BUKA


115

8.6. BUKA


Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03) odreĎuju se mjere zaštite od buke na kopnu, vodi i u

zraku te nadzor nad provedbom ovih mjera radi sprječavanja ili smanjivanja buke i otklanjanja

opasnosti za zdravlje ljudi.

Najvaţniji provedbeni propis je Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u

kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) u kojem su dana ograničenja za buku u vanjskom

prostoru, u zatvorenim boravišnim prostorima, na radnome mjestu, buka sadrţaja za sport,

rekreaciju i zabavu, povremeni izvori buke i buka gradilišta.

Regulativom je propisana samo zaštita ljudskog zdravlja od buke, ali ne i zaštita ostalog ţivog

svijeta, već ista moţe biti predmet Procjene utjecaja na okoliš (ako je relevantno).

8.6.2. Stanje

U Nacionalnom planu djelovanja na okoliš jasno je naglašeno da problematici zaštite od buke u

Republici Hrvatskoj do sada nije bila posvećivana dostatna pozornost, te da nije bilo provoĎeno

sustavno ispitivanje stanovnika o prekomjernom izlaganju buci, što je zapravo jedini pravi

pokazatelj postojećega stanja.

U Sisačko moslavačkoj ţupaniji nema sustavnog mjerenja buke, pa većina gradova i općina

(osim Siska i Kutine), a time ni općina Lipovljani, nemaju izraĎene karte buke, a situacija je

identična na gotovo cijelom području Republike Hrvatske. Razlog tome je u većini općina i

gradova nedostatak financijskih sredstava, ili nepoznavanje tematike i mogućeg štetnog utjecaja

na zdravlje stanovništva.

Karta buke morala bi sadrţavati postojeće stanje i predviĎanje buke po zonama stanovanja i

akcijski plan kako buku smanjiti. U stambeno-poslovnim zonama vanjska dnevna buka ne bi

smjela prelaziti 65 dB, a noćna 50dB. Ugostiteljskim je objektima dopuštena buka 65 dB i

obvezno moraju postojati ugraĎeni limitatori buke. Noćni klubovi smiju bučiti do 90 dB.

Buka je uglavnom kao najveći problem identificirana na prometnicama kojima se odvija tranzitni

promet teških kamiona, a na području Općine Lipovljani to je svakako autocesta Zagreb-Lipovac

koja prolazi područjem Općine.

Kako je Općina Lipovljani područje na kojem nema velikih gospodarskih subjekata koji bi

proizvodili buku štetnu za zdravlje stanovništva, a autocesta koja prolazi područjem nije u

neposrednoj blizini naselja, moţemo zaključiti da su zagaĎenja bukom na ovome području

minimalna, te ne utječu u većoj mjeri na kvalitetu ţivota.


116

8.7. SVJETLOSNA ZAGAĐENJA


117

8.7. SVJETLOSNA ZAGAĐENJA


U Republici Hrvatskoj ne postoje izraĎeni posebni propisi ili zakoni koji bi regulirali pravne

osnove dozvoljenih i štetnih svjetlosnih zagaĎenja.

8.7.2. Stanje

Iako se na prvi pogled moţe činiti da je onečišćenje okoliša svjetlošću nemoguće, problem

svjetlosnih zagaĎenja itekako je prisutan.

Svjetlosno onečišćenje ili zagaĎenje (eng. light pollution) je svaka nepotrebna, nekorisna emisija

svjetlosti u prostor izvan zone koju je potrebno osvijetliti, a često zbog uporabe loših,

neekoloških rasvjetnih tijela.

Posljedice svjetlosnih zagaĎenja mogu, izmeĎu ostalih, biti i:

- astrološke: smanjena vidljivost astroloških objekata

Danas u rijetka naseljena područja iz kojih vidimo astrološka tijela, jer svjetlosna zagaĎenja

djeluju poput gustog oblaka dima i stvaraju crvenkastu ili ţutu maglicu, koje onemogućavaju

kvalitetan pogled

- biološke: negativan utjecaj na žive organizme

Ţivotni ciklusi biljnog i ţivotinjskog svijeta podreĎeni su svakodnevnim izmjenama dana i noći,

a cjelonoćna rasvjeta u naseljenim mjestima utječe na rast i razvoj biljaka, koje zbog svjetlosti ne

mogu odrediti vrijeme za rast,hranjenje, reprodukciju ili mirovanje. Noćni leptiri, krijesnice i

ostali noćni kukci su postali vrlo rijetki uz veća naseljena mjesta, te im ponegdje prijeti i

izumiranje, a svjetlost zbunjuje i mrave koji rade 24 sata što onemogućava ekološku proizvodnju

i enormno razmnoţavanje lisnih ušiju. Privučeni svjetlošću, stradavaju i ptice, šišmiši, kornjače i

druge ţivotinjske vrste. Najnovija istraţivanja pokazuju da prekomjerna svjetlosna zagaĎenja

utječu i na zdravlje ljudi, te osim razdraţljivosti i nesanice, sve je veći broj oboljenja od

kardiovaskularnih, kancerogenih i psihičkih bolesti.

- gospodarske: neracionalno trošenje elektriĉne energije

Zbog neracionalne i neekološke rasvjete bespotrebno se gubi 30-50% električne energije

namijenjene noćnoj rasvjeti

- pravne: ometanje privatnosti i prava na zdrav i ĉist okoliš

- sigurnosne: javna/privatna sigurnost, promet i sl

Na području Općine Lipovljani provedena je javna rasvjeta kroz sva naselja, ali ona nije

ekološka i utječe na svjetlosna zagaĎenja, te je u budućnosti potrebno po etapama mijenjati

rasvjetu u ekološku. Ekološka rasvjeta će smanjiti utjecaj svjetlosnih zagaĎenja na ljudsko

zdravlje, okoliš, te biljni i ţivotinjski svijet na minimum.


118

8.7.3. Ciljevi

CILJ: Smanjiti moguća svjetlosna zagaĊenja okoliša u naseljima Općine

8.7.4. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

Zainteresiranost i motiviranost lokalne

samouprave


Postojeći planovi razvoja i izgradnje

infrastrukture

Nedovoljna informiranost o svjetlosnim

zagaĎenjima

Nedovoljna informiranost o mogućim

uštedama svjetlosne energije

Osnovna infrastruktura (kanalizacija i

vodovod) nije još uvijek provedena u

svim naseljima Općine


Postavljanje ekološke rasvjete u sva

naselja Općine

Uz ekološku rasvjetu osigurati

smanjene troškove odrţavanja i

električne energije, a uz to i omogućiti

prirodne uvjete za rast i razvoj biljaka i

ţivotinja

nedostatak financijskih sredstava moţe

usporiti zamjenu rasvjete za ekološku



provedbe



1. Kontinuirana aktivnost utjecaja na svjetlosna zagaĎenja

1.1. Uvesti ekološku rasvjetu

u naselja Općine

Općina

Lipovljani,

ovlašteni

koncesionar za

odrţavanje

2011-..... - Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost, te Fond

regionalnog razvoja

sufinanciraju i podrţavaju

uvoĎenje ekološke javne


119

javne rasvjete

na području

Općine

rasvjete u gradovima i

Općinama

- na mjestima gdje postoji

javna rasvjeta, rasvjetna tijela

zamijeniti ekološkim rasvjetnim

tijelima

-na mjestima gdje rasvjeta

ne postoji, a planira se

uvoĎenje, koristiti ekološka

rasvjetna tijela koja štede

energiju i svjetlosno ne

zagaĎuju okoliš

- financijski troškovi

ekološke rasvjete ne premašuju

troškove obične, ali su

energetski učinkovitiji i na duţe

vrijeme imaju veću isplativost

-ovim je programom

predviĎena zamjena običnih

javnih rasvjetnih tijela u

ekološka u periodu slijedećih 5

godina

8.7.6 Pokazatelji napretka

uvedena ekološka rasvjeta u naseljima Općine


120

8.8. EKOLOŠKI RIZICI


121

8.8. EKOLOŠKI RIZICI


Postupanje i način reagiranja u ekološkim nesrećama propisani su planovima intervencija. U

Republici Hrvatskoj planovi intervencija i operativni planovi propisani su sljedećim zakonima:

Planom intervencija kod velikih poţara otvorenog prostora na teritoriju Republike

Hrvatske (NN 25/01) utvrĎuju se: sudionici provedbe plana, njihov ustroj, djelokrug i

nadleţnost, sustav koordiniranja aktivnosti, rukovoĎenja i zapovijedanja akcijama gašenja

velikih poţara otvorenih prostora, osposobljavanje sudionika provedbe Plana, obavješćivanje

javnosti o velikim poţarima otvorenih prostora, te način osiguranja financijskih sredstava za

provedbu Plana. Plan je strateški dokument Republike Hrvatske u intervencijama kod velikih

poţara otvorenog prostora.

Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01) odnosi se na moguće ekološke

nesreće ili izvanredni dogaĎaj koji moţe ugroziti okoliš, te izazvati opasnost po ţivot i zdravlje

ljudi. Planom se utvrĎuju vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za ublaţavanje i uklanjanje

neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti za provedbu pojedinih mjera, odgovornost i

ovlaštenja u svezi s provedbom, te način usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode

na temelju drugih zakona. Ne primjenjuje se na vojne objekte i skladišta i slučajeve

radioaktivnog onečišćenja. Temelji se na sljedećim načelima utvrĎenim u Zakonu o zaštiti

okoliša: preventivnosti, cjelovitosti, plaćanju troškova onečišćavanja, poštivanja prava i

sudjelovanja javnosti.

Drţavni plan za zaštitu voda (NN 8/99) donesen je radi zaštite voda i voda mora od

onečišćenja s kopna i otoka, a sadrţi: a) potrebna istraţivanja i ispitivanja kakvoće voda, b)

kategorizaciju voda, c) mjere zaštite voda, d) mjere za slučajeve izvanrednih i iznenadnih

zagaĎenja voda, e) plan graĎenja objekata i ureĎaja za pročišćavanje otpadnih voda, f) izvore i

način financiranja Plana, te g) popis fizičkih i pravnih osoba zaduţenih za provedbu Plana,

njihova ovlaštenja i odgovornost. Drţavni plan za zaštitu voda izmeĎu ostalog propisuje i obvezu

i način izrade Operativnih planova za provedbu mjera u slučaju izvanrednih zagaĎenja na

drţavnim i lokalnim vodama.

8.8.2. Stanje

Gospodarske djelatnosti imaju uvijek u manjoj ili većoj mjeri odreĎeni utjecaj na okoliš. Na

području općine najznačajnije kapacitete u energetici predstavlja proizvodnja i prerada nafte i

plina u okviru sistema INA (Rafinerija nafte Sisak, Naftaplin - radne jedinice za eksploataciju

nafte), Jadranski naftovod (tvrtka koja obavlja transport nafte) značajan je prometni sustav za

naftu i naftne derivate i prolazi područjem Općine uz autocestu, te predstavlja značajan privredni

subjekt ne samo Općine, nego i čitave ţupanije. Na prostoru općine nalaze se takoĎer i istraţna

polja, kao i ona koja se koriste.


122

Uz gospodarsku zonu Lipovljani nalaze se i proizvodni kapaciteti Slavonske drvne industrije,

koji mogu biti potencijalni uzork onečišćenja tla, podzemnih voda i zraka.

Sisačko-moslavačka ţupanija (Revizija 1. Sisak, siječanj 2008) je u skladu s APELL procesom

izradila Plan intervencija u zaštiti okoliša uzimajući u obzir regionalne i lokalne posebnosti te

stvarne i potencijalne rizike i opasnosti na svom području. Plan je revidiran 2008. godine, te se

primjenjuje na cijelom teritoriju Ţupanije kod iznenadnog onečišćenja zraka i tla, odnosno

biljnog i ţivotinjskog svijeta te kulturne baštine, kada ekološka nesreća ili drugi izvanredni

dogaĎaj po svom obimu i mogućim posljedicama prelazi granice i mogućnosti gospodarskog

subjekta, grada ili općine na čijem se području dogaĎaj dogodio.

Na području Općine ne postoji organizirani eko stoţer, kao ni Plan intervencija, a sve moguće

ekološke nezgode prijavljuju se na Ţupanijski centar 112 i operativno deţurstvo u policijskoj

upravi.

Interventne jedinice na području Sisačko-moslavačke ţupanije su:

Vatrogasne postrojbe,

Hitna medicinska pomoć,

Civilna zaštita,

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost,

Specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost

postupanja s opasnim otpadom,

Postrojbe atomsko-biološko-kemijske obrane (ABK) Oruţanih snaga Republike

Hrvatske.

Uvidom stanja na terenu primjećena je nedovoljna ili nikakva zaštićenost polja za eksploataciju

mineralnih sirovina, gdje su objekti bez vidljivog nadzora i bez zaštitnih ograda koje bi

onemogućile pristup nesluţbenim osobama.


123

8.8.3. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI


Izvorišta mineralnih sirovina

Postojanje Plana intervencija u zaštiti

okoliša

Nezaštićena područja ekspoatacije

mineralnih sirovina

Nepostojanje plana intervencija, kao ni

obučenih ekipa u slučaju ekoloških

katastrofa


Izrada plana intervencija u zaštiti

okoliša

Osiguravanje polja za ekspoataciju

mineralnih sirovina postavljanjem

zaštitnih ograda

Nedostatak financijskih sredstava moţe

Plan intervencija u zaštiti okoliša

potisnuti na listi prioriteta

Moguća oštećenja naftovoda mogu

štetno utjecati na tla i vodotokove

Moguća oštećenja ili nezgode na

poljima za ekspoataciju mineralnih

sirovina mogu onečistiti okoliš, vodu,

tla i zrak

Posljedice ovakvih onečiščenja mogu

ostaviti dugotrajne posljedice na tlo,

vode i zrak

8.8.4. Ciljevi

Cilj 1: Smanjiti mogućnost ekoloških katastrofa


124



provedbe



1. Aktivnosti za smanjivanje ekoloških rizika

1.1. Zaštita gospodarskih

objekata od potencijalnog

rizika za okoliš

Općina

Lipovljani,

INA

Rafinerija

nafte Sisak,

Naftaplin -

radne jedinice

za

eksploataciju

nafte

2011-..... - objekete od potencijalnog

ekološkog rizika za okoliš

potrebno je zaštiti od mogućih

vanjskih utjecaja

-na nezaštićenim istraţnim

poljima, ili onima koja se

koriste a nisu zaštićena potrebno

postavljanje fizičkih barijera

(zaštitnih ograda) radi

onemogućavanja pristupa

neovlaštenim osobama

1.2. Izrada procjene

ugroţenosti i plana

intervencija u zaštiti okoliša

za Općinu Lipovljani

Općina

Lipovljani,

Sisačko

moslavačka

ţupanija

2011-2012 -kao jedan od ciljeva u

Planu intervencija zaštite

okoliša za Sisačko moslavačku

ţupanija je uspostavljanje

sustava kvalitetnih i usklaĎenih

planova intervencije, u skladu s

obavezama iz Zakona o zaštiti i

spašavanju (NN br.174/04) i uz

njega vezanih propisa (osigurati

da sve JLS imaju procjenu

ugroţenosti i planove zaštite i

spašavanja).

-kako na području općine

postoji eksploatacija mineralnih

sirovina,drvno preraĎivački

pogon, te općinom prolazi

jadranski naftovod, te time

postoji i potencijalna opasnost

za okoliš, sredstva za izradu

plana Općina moţe potraţivati

od Sisačko moslavačke ţupanije

- Plan bi bilo potrebno

izraditi u slijedeće dvije godine,

a sadrţavao bi procjenu

ugroţenosti, relevantne

procedure i postupke, kao i

načine postupanja u slučaju

ekološke nezgode

1.3. Kontinuirano djelovanje Općina 2011-..... - Zahtijevati od nadleţnih


125

na smanjivanju rizika od

ekoloških nesreća

Lipovljani,

LIPKOM

D.O.O d.o.o

inspekcijskih organa periodične

nadzore svih lokacija s rizikom

ozbiljnih izvanlokacijskih

posljedica,

(inspekcije zaštite od poţara

i zaštite okoliša)

-kontinuirani proces koji ne

zahtijeva financijska sredstva


osigurani potencijalno riskantni objekti

IzraĎen plan intervencija u zaštiti okoliša


126

9. ZAKLJUĈAK

Lokalni ekološki akcijski plan za Općinu Lipovljane (LEAP) značajan je razvojni dokument

zbog prepoznavanja potreba, odabira aktivnosti, otvaranja mogućnosti regionalnog povezivanja,

te mogućnosti privlačenja financijskih sredstava za rješavanje konkretnih ekoloških problema.

LEAP povezuje stanovništvo općine kroz akcije na terenu, organizaciju javnih tribina na temu

zaštite okoliša, aktivan rad stanovništva kroz djelovanje “Zelenih patrola”, ili brige za okoliš na

način prijave potencijalnih onečišivača okoliša, te će se isti osjećati dijelom projekta, razvijati

svijest o vrijednosti okoliša i preuzeti dio odgovornosti i brige za vlastiti okoliš.

LEAP doprinosi odrţivom razvoju, odreĎuje lokalne prirodne resurse, odreĎuje lokalne prioritete

u zaštiti okoliša te stvara organizacijske i financijske preduvjete za aktivno djelovanje na

unapreĎenju i očuvanju okoliša.

LEAP pronalazi realne mogućnosti za realizaciju pojedinih aktivnosti i integrira politiku okoliša

u svakodnevni ţivot, te omogućuje povezivanje sa sličnim programima administrativno-

političkih zajednica.

Voda koju pijemo, zrak koji udišemo, teritorij koji dijelimo, kulturno-povijesna i prirodna

baština koja govori o tome da su naši preci ţivjeli tu stoljećima, moraju biti dio zajedničkog

interesa i aktivnosti u cilju poboljšanja ţivotnih uvjeta za sve stanovnike općine.

Kroz zajednički provedene aktivnosti i podizanje nivoa svijesti i odgovornosti stanovništva u

zaštiti okoliša; u smislu nedjeljivosti ţivotnog prostora, osigurat će se uvjeti za provoĎenje

politike okoliša na principima odrţivog razvoja i stvariti preduvjeti za financijsku podršku

projektima iz lokalnih, regionalnih, nacionalnih i meĎunarodnih izvora.

Osnivanje ekološke udruge na području Općine dodatno će ojačati zajednički rad svih sudionika

u procesu i postaviti kvalitetene temelje za daljnje aktivnosti na području zaštite okoliša,

posebice onih koje će uključiti mlade i potaknuti ih na aktivnije djelovanje.

Mnogobrojna su bogatstva, a posebice biljnog i ţivotinjskog svijeta na ovom području, na koja je

potrebno upozoriti, skrenuti paţnju javnosti, zaštititi od izumiranja, a u konačnici i promovirati

kao posebnost Općine. Jer opstanak i suţivot čovjeka, biljaka i ţivotinja ovisi ponajviše o

čovjeku, i njegovom odnosu prema svemu što ga okruţuje.

Naše bolje, kvalitetnije i zdravije sutra, ovisi o onome što ćemo poduzeti danas.


127

Opći cilj Lokalnog ekološkog akcijskog plana zaštite okoliša Općine Lipovljani je:

UnapreĊenje i poboljšanje stanja okoliša na podruĉju općine, a time i poboljšanje

kvalitete ţivota stanovništva, u skladu s prirodom.

10. IZVORI PODATAKA I KORIŠTENA LITERATURA:

- Općina Lipovljani, ured naĉelnika

- LIPKOM D.O.O d.o.o poduzeće za komunalne usluge, Lipovljani

- Prostorni plan ureĊenja općine Lipovljani

- Sisaĉko moslavaĉka županija, Ured za javno zdravstvo

- Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode Sisaĉko moslavaĉke županije

- kvaliteta zraka, podaci mjerne postaje Kutina, prosjeĉni rezultati tijekom 2009

- Hrvatski zavod za zapošljavanje, statistiĉki podaci

- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, statistiĉki podaci

- Državni zavod za statistiku

- Hrvatske šume d.o.o

- Hrvatske vode d.o.o

- Lovaĉki savez Sisaĉko moslavaĉke županije


128

Izradila:


129

lokalni akcijski plan zaštite okoliša- općina...

Documents