sigurnosne mjere zaštite
DESCRIPTION
o mjerama zaštite pri raduTRANSCRIPT
SIGURNOSNE MJERE I
MJERE ZAŠTITE U
MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOM
LABORATORIJU
Dr.sc. Sonja Perkov, spec. med. biokemije,
17.03. 2014.
SIGURNOSNE MJERE I MJERE ZAŠTITE
u MBL-u
Zakonska regulativa
Dokumenti KB"Merkur"
Dokumenti Kliničkog zavoda za
medicinsku biokemiju i laboratorijsku
medicinu usklađeni s akreditacijskim
zahtjevima norme HRN EN ISO 15189
Radno mjesto i zdravlje
Sigurnost na radu je pojam koji se koristi u području zaštite na radu
kod opisivanja uvjeta rada na radnom mjestu, utvrđivanja svih rizika
kojima su radnici izloženi i procjene njihove razine te mjera koje
treba poduzimati kako bi se osigurao siguran rad radnika.
Ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti vezane uz rad
posljedica su izloženosti radnika opasnostima, štetnostima i
naporima radnog mjesta. Opasnosti radnog mjesta najčešći su uzrok
nastanka ozljeda na radu, dok štetnosti i napori uglavnom uzrokuju
nastanak profesionalnih bolesti i bolesti vezanih uz rad.
Zdravstveni radnici mogu biti izloženi ozljedama uslijed uboda
injekcijske igle, ozljedama leđa, alergiji na lateks, nasilju i stresu, i
kako bi se sistematizirao taj veliki broj pojedinih opasnosti predložen
je sustav klasificiranja. Općenito, opasnosti su razvrstane kao
biološke (npr. virusi), kemijske (npr. citostatici), ergonomske (npr.
obrada pacijenata), organizacijske (npr. rad u smjenama) ili
psihosocijalne koje uključuju i nasilje vezano uz rad.
Psihološki i ergonomski čimbenici rizika u zdravstvu
Psihosocijalne opasnosti ili čimbenici rizika su “oni vidovi
organizacije radnog mjesta i posla te rukovođenja poslovima, kao i
njihovog socijalnog i okolinskog konteksta, koji mogu uzrokovati loše
psihičke i fizičke posljedice. Psihosocijalni čimbenici rizika vezani uz
rad uključuju aspekte kao što su međuljudski odnosi na radu, raspored
rada, stres na radu, slaba kontrola nad poslom, zahtjevi posla,
zastrašivanje, nasilje, nepravedna organizacija i slabi timski rad. Sve
struke zaposlenih u zdravstvu mogu biti izložene opasnostima.
Ergonomske opasnosti i s njima povezani mišićno-koštani problemi
opisani su kao vodeći problem zdravlja na radu kod medicinskih
sestara i bolničara. Zdravstveni radnici su kontinuirano u vrhu popisa
djelatnosti s ozljedama leđa, prvenstveno zbog ručnog podizanja
pacijenata.
Procjena opasnosti
je postupak kojim se utvrđuju opasnosti, štetnosti i napori kojima je
radnik izložen na radnom mjestu te procjenjuje razina rizika od
nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u svezi s
radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne
posljedice po sigurnost i zdravlje radnika. Ona omogućuje
prepoznavanje svih opasnosti koje mogu naškoditi radnicima i
uzrokovati neželjene posljedice te procjenjivanje ozbiljnosti tih
posljedica i pronalaženje najprikladnijih rješenja za zaštitu od njih.
Prevencija je vodeće načelo procjene opasnosti.
Prema hrvatskom zakonodavstvu o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu
procjenu opasnosti treba napraviti za svako radno mjesto jer je ona
temeljni dokument za provedbu mjera u cilju zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu radnika.
ZAKONSKA REGULATIVA
Europsko zakonodavstvo
Europske direktive koje se odnose na
zaštitu zdravlja i sigurnost radnika možete
pronaći na web stranici:
Europske agencije za sigurnost i zdravlje na
radu: http://osha.europa.eu/legislation
Europske direktive
Okvirna Direktiva o sigurnosti i zaštiti zdravlja
na radu
Radno mjesto, radna oprema, sigurnosni
znakovi, osobna zaštitna oprema
Izloženost kemijskim sredstvima i kemijska
sigurnost
Izloženost fizikalnim štetnostima
Izloženost biološkim štetnostima
Propisi o radnom opterećenju, ergonomiji i
psihosocijalnim rizicima
Specifični propisi vezani uz djelatnosti i propisi
vezani uz radnika
HRVATSKO ZAKONODAVSTVO
Važeće zakonske propise i smjernice iz područja
sigurnosti na radu možete pronaći na stranicama:
1. Hrvatskog zavod za zdravstveno osiguranje:
http://www.hzzo.hr/zastita-zdravlja-na-radu/smjernice
http://www.hzzo.hr/zastita-zdravlja-na-radu/popis-
propisa-iz-zastite-zdravlja-na-radu
2.Hrvatskog zavoda za sigurnost i zaštitu na radu:
http://www.hzzzsr.hr
Smjernice projekta IPA 2007
Zdravlje i sigurnost na radu
Smjernice projekta IPA 2007
Zdravlje i sigurnost na radu
Mjere zaštite kod ozljeda oštrim predmetima
Pravilnik o načinu provođenja mjera zaštite radi sprječavanja
nastanka ozljeda oštrim predmetima (NN 84/13) određuje mjere
zaštite zdravlja radnika u zdravstvu koji rade u procesima gdje
postoji opasnost incidenta s oštrim predmetima i izloženosti krvi i
drugim tjelesnim tekućinama. U Pravilniku je utvrđena obveza
poslodavca da o svakoj ozljedi oštrim predmetom obavijesti Hrvatski
zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu tako da ispuni obrazac
iz Priloga I Pravilnika i u roku od najdulje mjesec dana pošalje ga na
elektronsku adresu [email protected]. Ispunjeni obrazac iz Priloga II
Pravilnika poslodavac čuva u vlastitoj evidenciji. Pravilnik određuje
obvezu poslodavca da o ozljedi oštrim predmetom obavijesti i
nadležnog osiguravatelja, odnosno Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje, što može također učiniti na obrascu iz Priloga I
Pravilnika.
Osobna zaštitna sredstva
Uporaba osobnih zaštitnih sredstava (OZS) obvezna je pri
izvođenju radnih zadatka gdje rizici za zdravlje i sigurnost radnika
nisu dovedeni na prihvatljivu razinu primjenom osnovnih pravila
zaštite na radu i odgovarajućom organizacijom radnih zadataka.
Odabir osobnih zaštitnih sredstava obavlja se na osnovu utvrđenih
rizika u procjeni opasnosti za određeno radno mjesto, a izabrana
osobna zaštitna sredstva moraju osigurati najveću moguću razinu
zaštite radnika uz uvjet da omogućavaju normalno odvijanje radnih
aktivnosti te da su udobna radniku.
Uporaba osobnih zaštitnih sredstava, prava i obveze radnika i
poslodavca te stavljanje OZS na tržište u Republici Hrvatskoj
regulirani su s više zakonskih propisa.
Osobna zaštitna sredstva
Zakon o zaštiti na radu propisuje da u slučajevima kada pravilima
zaštite na sredstvima rada ili organizacijskim mjerama nije moguće
otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograničiti opasnosti po sigurnost i zdravlje
radnika, poslodavac mora osigurati odgovarajuća osobna zaštitna
sredstva i skrbiti da ih radnici koriste pri radu te je dužan osigurati da
ona u svakom trenutku budu u ispravnom stanju. Poslodavac ne smije
staviti u uporabu osobna zaštitna sredstva ako nisu izrađena u skladu s
propisima zaštite na radu i ako nisu ispravna. Proizvođač osobnih
zaštitnih sredstava je dužan prilikom proizvodnje primijeniti propise
zaštite na radu uz poštivanje odgovarajućih ergonomskih načela te uz
osobna zaštitna sredstva izdati tehničke upute i upute za uporabu.
Uvoznik odnosno trgovačko društvo koje stavlja u promet osobna
zaštitna sredstva dužan je osigurati upute na hrvatskom jeziku. Radnik
je dužan pri radu pravilno upotrebljavati osobna zaštitna sredstva i
nakon njihove primjene ista vratiti na prikladno mjesto.
Osobna zaštitna sredstva
Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava implementira EU
direktivu 89/656 o minimalnim zahtjevima koje mora ispunjavati osobno
zaštitno sredstvo da bi ostvarilo svoju svrhu. Ovaj pravilnik propisuje
opće obveze poslodavca u svezi osobnih zaštitnih sredstava koja
radnici koriste pri radu, te obvezu poslodavca glede ocjene i izbora
osobnih zaštitnih sredstava, obavještavanja, savjetovanja i suradnje s
radnicima.
Pravilnik o stavljanju na tržište osobne zaštitne opreme donesen je
temeljem Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju
sukladnosti (NN 20/10) a u njemu je implementirana EU direktiva
89/686 koja propisuje bitne zdravstvene i sigurnosne zahtjeve kojima
osobna zaštitna oprema (OZO) mora udovoljavati, radi osiguranja
zaštite zdravlja i sigurnosti korisnika te osiguranja jednakih uvjeta za
stavljanje na tržište, uporabu i slobodno kretanje u svim zemlja EU.
PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD RIZIKA ZBOG
IZLOŽENOSTI BIOLOŠKIM AGENSIMA PRI RADU
Kao rezultat usklađivanja naših propisa s EU Direktivom
2000/54/EC, a na temelju članka 12., stavak 2. Zakona o zaštiti na
radu donesen je Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti
biološkim agensima pri radu (N.N., br. 155/08.)
Definicije bioloških agenasa
Minimalni zahtjevi za zaštitu radnika od rizika za njihovo
zdravlje i sigurnost
Procjena opasnosti
Mjere zaštite
Informiranje nadležnih tijela
Informiranje i osposobljavanje radnika
Evidencije
Obavještavanje nadležnih tijela
Zdravstveni nadzor
PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD RIZIKA ZBOG
IZLOŽENOSTI BIOLOŠKIM AGENSIMA PRI RADU
Biološki agensi, a to su mikroorganizmi, uključujući i genetski
modificirane, kulture stanica i ljudske endoparazite koji bi mogli
izazvati bilo kakvu infekciju, alergiju ili otrovnost, razvrstani su
u četiri skupine opasnosti s obzirom na njihovu razinu rizika od
zaraze:
• skupina 1 - nije vjerojatno da će uzrokovati bolest u ljudi
• skupina 2 - može uzrokovati bolest u ljudi i mogao bi biti
opasan za radnike; nije vjerojatno da će se raširiti u okolinu;
obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili liječenje
• skupina 3 - može uzrokovati tešku bolest u ljudi i predstavlja
ozbiljnu opasnost za radnike; može predstavljati rizik za širenje
u okolinu, no obično je na raspolaganju djelotvorna profilaksa ili
liječenje
• skupina 4 - uzrokuje tešku bolest u ljudi i predstavlja ozbiljnu
opasnost za radnike; može predstavljati veliki rizik za širenje u
okolinu, a obično na raspolaganju nema djelotvorne profilakse
ili liječenja.
PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD RIZIKA ZBOG
IZLOŽENOSTI BIOLOŠKIM AGENSIMA PRI RADU
Minimalni zahtjevi za zaštitu radnika od rizika za njihovo
zdravlje i sigurnost odnose se na:
• obvezu izrade procjene opasnosti s obzirom na vrstu bioloških
agensa, stupanj opasnosti, vrijeme trajanja izloženosti da bi se
utvrdio preostali rizik i potrebne mjere sigurnosti
• primjenu općih načela za sprečavanje rizika od izloženosti
• primjenu posebnih i preventivnih mjera
• postupanje u slučaju nesreća, incidenata ili u žurnim
slučajevima
• obavještavanje i osposobljavanje radnika
• zdravstveni nadzor
• zabranu uporabe određenih opasnih tvari.
PRAVILNIK O ZAŠTITI RADNIKA OD RIZIKA ZBOG
IZLOŽENOSTI BIOLOŠKIM AGENSIMA PRI RADU
Mjere zaštite
• razmotriti mogućnost zamjene opasnog biološkog agensa s
neopasnim ili manje opasnim
• smanjiti izloženost broja radnika opasnom agensu
• skratiti vrijeme izloženosti radnika agenspm
• uporaba uređaja i instalacija koji sprečavaju ispuštanje
biološkog agensa u radni okoliš
• primjena i kontrola takvih radnih postupaka koji onemogućavaju
oslobađanje opasnog agensa u radni okoliš
• primjena higijenskih mjera zaštite (zabrana konzumiranja hrane
i pića, odgovarajuće prostorije za osobnu higijenu kao što su
kupaonice, tuševi, sanitarni prostori,umivaonici, sredstva za
ispiranje očiju,dezinficijensi i dr.)
• uporaba odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava
Evidencija radnika izloženih biološkim agensima
Odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12) i Zakona o zaštiti na radu (NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09) propisani su poslovi koje Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) treba obavljati na području praćenja stanja i unapređenja sigurnosti na radu. Jedan od tih poslova je i vođenje registra radnika izloženih biološkim agensima na radu.
Prema odredbi članka 13. Pravilnika o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti biološkim agensima pri radu (NN br. 155/08) „Poslodavac mora u roku od 30 dana prije prve uporabe bioloških agensa skupine 2., 3. i 4. o tome pismeno obavijestiti nadležno tijelo inspekcije rada i Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu…“
Sukladno Pravilniku HZZZSR je izradio obrazac o izloženosti radnika biološkim agensima na radu, sa potrebnim podacima za vođenje registra, koji poslodavci moraju popuniti za svakog radnika koji je izložen ili bi mogao biti u slučaju incidenta izložen tim agensima. Isto tako potrebno je dostavljati obavijesti svaki put kada nastanu promjene kod izlaganja (vrsta agensa, količina kojoj je radnik izložen, dužina izloženosti) te nakon prestanka izlaganja biološkim agensima.
Ustroj službe Zaštite na radu u KB”Merkur”
Referent zaštite na radu KB”Merkur”(1 na 250 zaposlenih) Odbor za zaštitu na radu KB”Merkur” -ravnatelj, -liječnik medicine rada, -ovlaštena osoba za tehničku službu od strane ravnatelja, -školovani povjerenici sa svakog bolničkog odjela Dokumenti: Zakon o zaštiti na radu, naročito poglavlje Procjena opasnosti, Pravilnik zaštite na radu KB”Merkur”, Pravilnici-specijalni (više od 20)....(-o prostoru za portire,- o sanitarnim
čvorovima,- o radu s računalima)
Ustroj službe Zaštite na radu u KB”Merkur”
1.U suradnji sa ovlaštenom firmom (Kontrol biro) daje procjenu
opasnosti svih radnih mjesta prema Pravilniku o poslovima s posebnim
uvijetima rada Zakona o zaštiti na radu
2.Organizira redovne i periodične zdravstvene preglede sa službom
medicine rada za radna mjesta sa posebnim uvjetima rada: Opasnost
od ionizirajućih zračenja; Opasnost od kemijskih sredstava; Opasnost
od bioloških sredstava; Opasnost od mehaničkih povreda
3.Procjenjuje i uspostavlja programe zaštite za pojedina radna mjesta
(rad na računalima, kontrola vida, sjedalica...)
Ustroj službe Zaštite na radu u KB”Merkur”
4.Osposobljava zaposlenike i i nakon provedene provjere znanja izdaje
uvjerenja za obavljene tečajeve zaštite od požara i zaštite na radu
5.Evidentira i prijavljuje ozljede na radu u roku 24 sata
Evidentira i prijavljuje ozljede na putu na posao i s posla u roku 8
dana
6. Evidentira profesionalna oboljenja nakon dojave glavne sestre za
suzbijanje i sprečavanje bolničkih infekcija; prijavljuje slučaj Medicini
rada, HZZO-u-Služba za zaštitu na radu radi ostvarivanja financijske
naknade ili mirovine (Zavod za mirovinsko osiguranje)
7.Surađuje i provodi redoviti i izvanredni nadzor sa Državnim
inspektoratom za zaštitu na radu
Povjerenstvo za sprečavanje i suzbijanje
bolničkih infekcija u KB”Merkur”
K.B. „Merkur” ima imenovano Bolničko povjerenstvo, a članove
Povjerenstva imenuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja bolnice.
donosi program prevencije i kontrole infekcija
odgovorno za utvrđivanje mjera i donošenje preporuka za
sprečavanje i suzbijanje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi
Bolničko povjerenstvo u skladu s novim spoznajama utvrđuje mjere za
sprečavanje i suzbijanje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi,
donosi nove preporuke za pojedine postupke u dijagnostici, liječenju i
njezi pacijenata kojima se smanjuje rizik prijenosa uzročnika infekcija te
preporuke za zbrinjavanje zdravstvenih radnika nakon profesionalne
ekspozicije krvi pacijenta
Tim za kontrolu bolničkih infekcija u KB”Merkur”
- čine liječnik za kontrolu infekcija i Predsjednik Bolničkog
povjerenstva za kontrolu infekcija – doktor medicine
specijalist mikrobiolog i medicinska sestra za kontrolu bolničkih
infekcija
- trajno komunicira sa zaposlenicima koji su administrativno i
klinički odgovorni za pacijente na bolničkom smještaju i za
ambulantne pacijente, te sa zaposlenicima zajedničkih stručnih
službi.
- surađuje sa lokalnim i državnim službama u slučaju opasnosti od
prenosivih bolesti, epidemija i bioterorizma sukladno
propisima.
- ovlašten je za izradu operativnih postupaka, pripadajućih radnih
uputa i obrazaca koji proizlaze iz zahtjeva standarda kontrole
infekcija
- osigurava dostupnost nacionalnih smjernica i informativnih letaka
zaposlenicima, bolesnicima i posjetiteljima
Protokoli Povjerenstva za sprečavanje i
suzbijanje bolničkih infekcija KB”Merkur”
1. OP-KI-1 Program za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija
2. OP-KI-4 Standardne mjere zaštite zaposlenika od infekcija
3. RU-KI-4-1 Higijena ruku
4. RU-KI-4-2 Primjena osobnih zaštitnih sredstava: rukavice, maske,
ogrtači/pregače i zaštita za oči
5. RU-KI-4-3 Prevencija ubodnih incidenata
6.OP-KI-5 Postupak zaštite od infekcija koje se prenose krvlju
7.OP-KI-10/4 Prevencija infekcija pri uzimanju uzoraka krvi
8.RU-KI-11-5 Postupanje s prolivenim infektivnim materijalom
Program za prevenciju i kontrolu bolničkih
infekcija KB”Merkur”
utvrđuje aktivnosti prevencije, kontrole i istraživanja infekcija (stečenih
u bolnici ili prisutnih prilikom prijema na bolničko liječenje) i prenosivih
bolesti kako bi se rizik od dobivanja infekcije za pacijente, zaposlenike i
posjetitelje u vrijeme boravka u K.B. "Merkur" sveo na najmanju
moguću mjeru.
Sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu obavljanja mjera za
sprečavanje i suzbijanje širenja bolničkih infekcija (NN 85/12) svi
zaposlenici su obvezni primjenjivati mjere kontrole infekcija u okviru
svog djelokruga rada.
Preporučene mjere sprečavanja i suzbijanja bolničkih infekcija odnosno
infekcija povezanih sa zdravstenom skrbi opisane su u operativnim
postupcima kontrole infekcija i pripadajućim radnim uputama
Program za prevenciju i kontrolu bolničkih
infekcija KB”Merkur”
Elementi programa za prevenciju i kontrolu bolničkih infekcija su:
1. Načelni stav uprave bolnice o opredijeljenosti za prevenciju bolničkih
infekcija
2. Organizacija i načela prevencije i kontrole infekcija u KB Merkur
(Bolničko povjerenstvo, Tim za kontrolu bolničkih infekcija)
3. Postupci prevencije i kontrole infekcija
4. Nacionalne smjernice za prevenciju i kontrolu infekcija
5. Popis svih organizacijskih jedinica i razvrstavanje prostora prema
mogućim rizicima
6. Aktivno praćenje bolničkih infekcija
7. Godišnje izvješće o bolničkim infekcijama i ocjena učinkovitosti
programa
8.Edukacija osoblja o mjerama prevencije i kontrole infekcija
9.Praćenje sukladnosti zaposlenika sa postupcima kontrole infekcija
10. Vođenje dokumentacije o bolničkim infekcijama i incidentima koji se
odnose na bolničke infekcije i prenosive bolesti
Program za prevenciju i kontrolu bolničkih
infekcija KB”Merkur”
Na web stranici KB Merkur zaposlenicima su dostupne nacionalne
smjernice za prevenciju i kontrolu infekcija:
Smjernice za higijenu ruku u zdravstvenim ustanovama
Smjernice za prevenciju, kontrolu i liječenje infekcija koje uzrokuje
Meticilin-rezistentni Staphylococcus aureus (MRSA)
ISKRA smjernice antimikrobnog liječenja i profilakse infekcija
mokraćnog sustava – hrvatske nacionalne smjernice
Smjernice ISKRA za antimikrobnu profilaksu u kirurgiji – hrvatske
nacionalne smjernice
ISKRA smjernice za grlobolju:dijagnostički i terapijski pristup-hrvatske
nacionalne smjernice
ISKRA: Naputak za postupanje s bolesnikom u kojeg je izolirana
bakterija KPC Klebsiella pneumoniae
Standardne mjere zaštite zaposlenika od
infekcije
- ovaj postupak definira standardne mjere zaštite zaposlenika od
infekcija koje su moguće prilikom kontakta s krvlju i drugim tjelesnim
tekućinama bolesnika koje se smatraju potencijalno infektivnima
- postupak se primjenjuje u svim organizacijskim jedinicama KB
"Merkur", gdje se provodi zdravstvena skrb
- Svi zposlenici odgovorni su za primjenu mjera za sprečavanje i
suzbijanje bolničkih infekcija. Zaposlenici su dužni kontinuirano se
informirati i primjenjjivati mjere prevencije i kontrole infekcija u
svakodnevnom radu
Standardne mjere zaštite zaposlenika od
infekcije
1. HIGIJENA RUKU – najvažnija mjera za sprečavanje širenja
infekcija, a obavlja se prema konceptu "Mojih pet trenutaka za higijenu
ruku"
2. PRIMJENA OSOBNIH ZAŠTITNIH SREDSTAVA -odnosi se na
primjenu rukavica, zaštita za oči i maski (maske s vizirom ili zaštitne
naočale), zaštitne odjeće (pregače ili ogrtači)
3. MANIPULACIJA OŠTRIM PREDMETIMA
4. ZAŠTITA KOŽNIH LEZIJA
5. MANIPULACIJA UZORCIMA ZA LABORATORIJSKE ANALIZE
- uzorke za laboratorijske analize nije potrebno posebno obilježavati
- krv i ostale tjelesne tekućine svih bolesnika treba smatrati
potencijalno zaraznim
6. DEKONTAMINACIJA POVRŠINA
Higijena ruku
Radna uputa opisuje indikacije, metode i sredstva za higijenu ruku :
1.Osiguranje radnih uvjeta:
- umivaonici moraju biti opskrbljeni potrebnim sredstvima za higijenu ruku i ne smiju se koristiti u druge svrhe. Voda za pranje ruku treba biti kvalitete pitke vode, a umivaonik opskrbljen tako da ne dolazi do prskanja vode
-tekući sapun, odnosno detrgentni antisptik i alkoholni antiseptik ne bi trebalo upotebljavati jedan nakon drugoga
-preporuka je da su sredstva za higijenu ruku u originalnj ambalaži, a ako nisu mora biti jasan naziv korištenog proizvoda
- papir za brisanje ruku mora biti za jednokratnu uporabu
- moraju biti osigurane posude za komunalni otpad za bacanje korištenog papira
Higijena ruku
Radna uputa opisuje indikacije, metode i sredstva za higijenu ruku :
2. Sredstva za higijenu ruku
Za pranje ruku: umivaonik s tekućom vodom, papirnati ručnici, tekući sapun u zidnim dozatorima
Za higijensko utrljavanje: alkoholni antiseptik – u području visokog rizika od kontaminacije virusima
Za kirušku pripremu ruku: sve navedeno+sterilne četkice+strerilna tkanina za sušenje ruku
3.Osnovni preduvjet pravilne higijene ruku
- da su nokti nelakirani, kratko podrezani i ne prelaze jagodice prstiju, a na rukama nema nakita. Umjetni nokti ne smiju se koristiti prilokom izravnog kontakta s bolesnikom.
Higijena ruku
4. Indikacije – 5 osnovnih indikacija:
Prije kontakta s bolesnikom
Prije aseptičkog postupka
Nakon rizika izlaganju tjelesnim tekućinama
Nakon kontakta s bolesnikom
Nakon kontakta s bolesnikovom okolinom
Indikacije za higijensko pranje ruku
- uvijek kad su vidljivo prljave,
- kontaminirane krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama ili izlučevinama;
- kad su bile izložene sporogenim mikroorganizmima;
- prije jela;
- nakon upotrebe WC-a;
- prije rukovanja lijekovima i pripreme hrane
Higijena ruku
5. Tehnike higijene ruku
Preporučena shema za higijensko utrljavanje i pranje ruku uključuje 6 osnovnih koraka, dok kiruška priprema osim osnovnih šest, uključuje i pranje podlaktica:
Higijensko pranje
1.Ruke namočiti u tekućoj vodi i nanijeti 3-5 ml preparata
2. Dobro istrljati i oprati sve površine prema preporučenoj shemi
3. Ruke se peru 40-60 sekundi
4. Ruke isplahnuti i osušiti papirnatim ručnikom
5. Na kraju papirnatim ručnikom nakon sušenja ruku zatvoriti slavinu
6. Ne otresati ruke po umivaoniku nakon pranja niti dodirivati umivaonik opranim rukama
Higijensko utrljavanje u ruke
1.Aklohlni antiseptik se utrljava uvijek na vidljivo čiste i suhe ruke (3-5 ml preparata), trljajući čitavu površinu obiju šaka preporučenim pokretima dok se ruke ne osuše (20-30 sekundi)
Preporučena shema za higijensko pranje ruku
Preporučena shema za
higijensko utrljavanje u ruke
Higijena ruku
6. Njega kože ruku
Primjeniti zaštitne kreme za njegu ruku osoblja kako bi se na minimum smanjila pojava kontaktnog dermatitisa i iritacija kože primjenom antiseptika
Koža ruku ne smije biti hrapava, ispucana i oštećena
Primjena osobnih zaštitnih sredstava
- propisuje pravilnu primjenu osobnih zaštitnih sredstava:(rukavice, maske, ogrtači/pregače i zaštita za oči) prilikom kontakta s krvlju i drugim tjelesnim tekućinama bolesnika koje se smatraju potencijalno zaraznim, a u svrhu zaštite zaposlenika od infekcije
Pravilna primjena rukavica
- važno je odabrati pravilnu vrstu rukavica za određeni posao
- odabir se temelji na vrsti posla, izloženosti krvi ili tekućinama koje prenose patogene, dužini uporabe i izdržljivosti rukavice
-PVC rukavice- primjenjuju se kad ne postoji mogućnost doticajas bolesnikovim izlučevinama i kad je nizak rizik od kontaminacije; primjenjuju se za kratke radnje
-Čiste nesterilne medicinske lateks rukavice primjenjuju se kod rada s inficiranim ili koloniziranim bolesnkom; kad se želi sprečiti kontakt s krvlju ili drugim tj. tekućinama bolesnika, pri izloženosti potencijalno infektivnom materijalu, kod oštećene kože na rukama
Primjena osobnih zaštitnih sredstava
Pravilna primjena rukavica
- Sterilne kiruške rukavice- pri izvođenju kiruških zahvata, te drugih aseptičkih postupaka
Gumene zaštitne rukavice- za čišćenje okoline, čišćenje instrumenata
Upotrebljene rukavice se mjenjaju
- između kontakta s bolesnicima. Skinuti rukavice poslije svakog bolesnika i oprati ruke
- Između izvođenja raznih postupaka na istom bolesniku
- kod vidljivih oštećenja rukavica
Ruke obavezno dezinficirati prije stavljanja i nakon odbacivanja rukavica - lateks rukavice su porozne, a mogu biti i tvornički oštećene, pa je važno pranje ruku i prije stavljanja istih radi zaštite bolesnika
Potencijalno kontaminirane rukavice moraju se odbaciti prije doticanja čistih površina - kvake, tipkovnice, monitori
Primjena osobnih zaštitnih sredstava
Pravilna primjena rukavica
- Ne koristiti rukavice za aktivnosti koje ne uključuju kontakt s krvlju – pisanje, rad na računalu, telefoniranje, transport materijala u laboratorij, u svrhu zaštite djelatnika od uzorka posuda mora biti pravilno transportirana i zatvorena)
- Ne koristit irukavice pri ulasku u lift i na bolničkim hodnicima. Ukoliko su rukavice na rukama, vrata otvarati laktom, a ne primati kvake s rukavicama
Primjena osobnih zaštitnih sredstava
Pravilna primjena zaštitne maske
- maske moraju čvrsto pristati preko preko nosa i usta, a ne ispod nosa
- maske koristiti samo jedanput i mjenjati ih kad se ovlaže ili postanu vidljivo prljave
- ne smiju se dirati rukama za vrijeme nošenja, a osobito ne dio koji pokriva lice
- maske treba skidati odvezivanjem i rukovati samo vezicama. Zabranjeno je odlagati već korištene maske u radnu uniformu pa ponovo stavjati na lice
- maske se ne smiju nositi obješene oko vrata, nego se nakon upotrebe trebaju odbaciti u otpad
- nakon skidanja maski ruke treba obavezno dezinficirati
Primjena osobnih zaštitnih sredstava
Pravilna primjena zaštitne odjeće (pregače ili ogrtači)
- koristi se kad se očekuje raspršivanje krvi ili drugih tjelesnih tekućina po uniformi
Pregače ili ogrtači nose se kod neposrednog kontakta s bolesnikom i njegovom okolinom, kod septičkih postupaka, te pri ručnom čišćenju instrumenata
Izbjegavati nošenje otvorene obuće u situacijama u kojima se krv može izliti ili gdje se korite oštri predmeti
Nije dozvoljeno sjedenja na krevetimaa bolesnika
Zaštita za oči (maske s vizirom ili zaštitne naočale)
-primjenjuju se kad postoji mogućnost raspršivanja krvi i drugih tjelesnih tekućina – npr. postupci aspiracije intubiranih bolesnika
Ozljede oštrim predmetima
- prisutne su u svim segmentima zdravstvene zaštite
- čimbenici koji povećavaju rizik stjecanja infekcije nakon ubodnog incidenta su: dubina ozljede, vidljiva krv na ubodnom mjestu; najveći rizik zaraze nose ubodi šupljom iglom jer one mogu sadržavati znatnu količinu krvi bolesnika
- incidenti se događaju:
a) tijekom upotrebe oštrog pribora u radu s pacijentom 41%.
b) nakon upotrebe, a prije odlaganja u spremnik za oštri otpad 40%.
c) tijekom ili nakon odlaganja u spremnik za oštri otpad (neadekvatan spremnik) 15%
- incidenti su povezani sa vraćanjem zaštitnog poklopca na iglu, uvođenjem i.v. katetera, vađenjem krvi; i.m. injekcijama; prenošenjem i odlaganjem oštrih predmeta, nemarnim ponašanjem (npr. bacanjem igala u običan otpad, ostavljanjem igala uz bolesnički krevet, dodavanjem igle drugom zdravstvenom djelatniku, nošenjem premalih ili prevelikih lateks rukavica, hitnim stanjima ili situacijama.
Ubodni incident
Prema literaturnim podacima 1 – 6 % zdravstvenih radnika godišnje izloženo je ubodnom incidentu. Broj ubodnih incidenata varira od 6/100 popunjenih postelja godišnje u Australiji (1995. do 1998.) do oko 30/100 u SAD-u (1995. do 2001.) (NaSH i EPINet). Hrvatska se ubraja u zemlje s niskom prevalencijom kronične infekcije HBV-om, kao i HCV-om i HIV-om. Za područje zemalja zapadne i srednje Europe, kamo spada i Hrvatska, godišnji postotak izloženosti zdravstvenih radnika kontaminiranim oštrim predmetima je otprilike 1,1 % (za HCV je 0,3 %, HBV 0,7 % i HIV 0,2 %). Perkutane ozljede mogu izložiti zdravstvene radnike ozbiljnim i potencijalno fatalnim krvno prenosivim bolestima. Ozljede oštrim predmetima prvenstveno su udružene s profesionalnom transmisijom virusa hepatitisa B (HBV) (6 – 30 %), virusa hepatitisa C (HCV) (3 – 10 %) i virusa humane imunodeficijencije (HIV) (< od 0,3 %), ali i transmisijom više od 20 različitih patogena. I u slučajevima kada nije prenesena bolest, emocionalni stres ozlijeđenog zdravstvenog radnika i njegove obitelji može biti ozbiljan i dugotrajan problem koji zahtijeva savjetovanje. Polovica incidenata ne prijavi se. Ubodni incidenti predstavljaju ozbiljan problem, koji se može spriječiti.
Izvor: http://aaz.hr/hr/kvaliteta/pokazatelji/ubodni-incidenti
Prevencija ubodnih incidenata
- primjenjuje se u svim organizacijskim jedinicama KB"Merkur" gdje se izvode postupci koji uključuju uporabu oštrog predmeta – igle, lancete i sl.) a isti predstavljaju moguću kontaminaciju krvlju ili drugim potencijalno infektivnim predmetima
- u skladu Direktivom Vijeća 2010/32/EU od 10.05.2010. g. o provođenju Okvirnog sporazuma o sprečavanju ozljeda oštrim predmetima u bolničkom sektoru i zdravstvu koji su sklopili HOSPEEM (Europska udruga poslodavaca u bolničkom sektoru i zdravstvu) i EPSU (Europska federacija sindikata javnih službi)... Posebne mjere prevencije: mjere koje se poduzimaju radi sprečavanja ozljeda i/ili prenošenja infekcija prilikom pružanja usluga i obavljanja postupaka izravno vezanih uz bolničku i zdravstvenu djelatnost, uključujući korištenje najsigurnije opreme, na temelju procjene rizika te sigurne metode zbrinjavanja oštrih predmeta;. .. Da bi se spriječio rizik od ozljeda i zaraza putem oštrih predmeta, zdravstveno osoblje mora biti dobro obučeno, primjereno opremljeno i sigurno. Prevencija izlaganja je ključna strategija otklanjanja i smanjivanja rizika od nastanka ozljeda ili zaraza na radu
Postupci prevencije ubodnih incidenata
1. Nikad ne vraćati rukom upotrebljenu iglu u kapicu
2. Koristiti opremu sa zaštitnim mehanizmom uvijek kad je moguće
- sigurnosni mehanizam igle MORA biti
sastavni dio igle, a nikako nekog dodatka igli.
- jednoručna aktivacija sigurnosnog
mehanizma (jasan audio, vizualni i
taktilni signal aktivacije)
- sigurnosni mehanizam mora biti teško
uklonjiv sa igle
- uporaba mora biti jednostavna, te osigurati da korisnik može
zadržati pažnju nad samom procedurom vađenja krvi
3. Ako se igla mora vratiti u kapicu zbog skidanja s vacutainer šeširića koji nema mehanizam za otpuštanje igle, tada obavezno upotrebiti pomagalo za vraćanje kapice. Ukoliko nema pomagala bitno je koristiti sigurnu metodu.
Postupci prevencije ubodnih incidenata
4. Oštri predmeti ne smiju se dodavati direktno iz ruke u ruku. Upoterbljenu iglu odmah staviti u posudu za oštri otpad
5. Pažljivo odlagati oštre predmete. Osobna je odgovornost osobe koja je upotrebila oštri predmet da ga ukloni na siguran način što je prije moguće. Ako je oštri predmet slučajno ispušten, mora biti podignut i pravilno uklonjen. Ako se predmet ne može naći pojedinac mora obavijestiti odgovornu osobu kako bi se upozorili svi koji rade na tom području, osobito osobe koje sudjeluju na poslovima čišćenja
6. Igle ne skidati sa štrcaljke, nego ih zajedno s njom odbacit iu posudu za oštri otpad. Igle nikad ne smiju viriti izvan posude za oštri otpad
7. Posuda za oštri otpad mora biti dostupna na mjestu gdje se vadi krv. Ako posuda nije na mjestu uporabe igala, igla se do posude nosi na tacni, a ne u rukama
Postupci prevencije ubodnih incidenata
8. Posuda za oštri otpad mora biti od namjenske krute plastike, te da se nakon zatvaranja poklopca isti više ne može otvoriti . Takva posuda je žute boje i jasno označena oznakom "OŠTRI OTAD", sa pripadnim ključnim brojem u skladu sa zakonskim propisima.
9. Igle nikad ne smiju viriti izvan posude
za oštri otpad
10. Posuda za oštri otpad može
se napuniti samo do tri četvrtine volumena,
zatim čvrsto zatvoriti i odložiti za
to predviđeno mjestodo konačnog zbrinjavanja
11. Nositi lateks rukavice prilikom svakog vađenja krvi ili davanja infuzije - količina penetrirajuće krvi reducirana je za 46-86% prilikom uboda od 0,5 cm kroz lateks rukavicu.
Postupak prijave ozljede oštrim predmetom i
izloženosti krvi te postekspozicijske profilakse
- Ovaj operativni postupak definira procjenu rizika od infekcija koje se prenose krvlju, postupanje vezano uz obveznu imunizaciju zaposlenika protiv hepatitisa B, postupanje u slučaju ozljede oštrim predmetom odnosno ekspozicijskog incidenta, postupak prijave ozljede oštrim predmetom i izloženosti krvi te osposobljavanje i obveze zaposlenika
- Svi zaposlenici K.B.”Merkur” obvezni su prijaviti svaku ozljedu oštrim predmetom odnosno ekspozicijski incident, jer bi isti mogao ugroziti njihovo zdravlje ili zdravlje ostalih pacijenata i zaposlenika. Obavezni su skrbiti o vlastitoj sigurnosti i zdravlju kao i sigurnosti i zdravlju osoba na koje utječu njihovi postupci na radnom mjestu sukladno izobrazbi i propisanim postupcima bolnice. Zaposlenik ne smije samostalno raditi ukoliko nije osposobljen za rad na siguran način.
- Za provedbu osposobljavanja za rad na siguran način u smislu provođenja mjera zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda oštrim predmetima odgovorni su referenti zaštite na radu i glavna sestra Odsjeka za nadzor bolničkih infekcija.
Postupak prijave ozljede oštrim predmetom i
izloženosti krvi te postekspozicijske profilakse
- Zaposlenici Odjela za nadzor bolničkih infekcija (liječnik-mikrobiolog i glavna sestra Odsjeka za nadzor bolničkih infekcija, sanitarni tehničar Odsjeka za epidemiologiju te voditeljica Odsjeka za centralnu sterilizaciju prema potrebi u svojstvu zamjene za prethodno navedene) ovlašteni su za provođenje prijave ozljede oštrim predmetom i izloženosti krvi te postupak evaluacije.
- Glavna sestra za nadzor bolničkih infekcija ovlaštena je o svakoj ozljedi oštrim predmetom obavijestiti Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu i nadležnog osiguravatelja odnosno HZZO prema Pravilniku o načinu provođenja mjera zaštite radi sprječavanja nastanka ozljeda oštrim predmetima NN 84/13.
- Procjena rizika radnih mjesta na kojima može doći do ozljede oštrim predmetom utvrđena je dokumentom „Procjena opasnosti KB Merkur “ koji se nalazi kod referenata zaštite na radu
Postupak prijave ozljede oštrim predmetom i
izloženosti krvi te postekspozicijske profilakse
- OPIS POSTUPKA:
Ekspozicijski incident može nastati: ubodom na iglu ili
posjekotinom oštrim predmetom koji je kontaminiran krvlju ,
dodirom sluznice (oka, nosa ili usta) ili oštećene kože s krvlju ili
nekom drugom tj. tekućinom i tkivom pacijenta; ugrizom
pacijenta, kontakom s krvlju ili drugim potencijalno infektivnim
tekućinama
Procjena rizika
Postupci zaštite od infekcija
Cijepljenje protiv hepatitisa B
Neposredna obrada mjesta izloženog infekciji ili inicijalna
dekontaminacija eksponiranog mjesta
Postupak prijave ozljede oštrim predmetom i evaluacija
izloženosti krvi.
Postekspozicijska profilaksa i praćenje:Hepatitis B,
Hepatitis C, HIV, Nepoznat ili nedostupan izvor
Osposobljavanje zaposlenika za rad na siguran način
Cijepljenje protiv hepatitisa B
- obavezno je za sve zaposlenike u zdravstvu koji u svom
djelokrugu rada mogu doći u kontakt sa krvlju i drugim tjelesnim
tekućinama pacijenta.
Novi zaposlenici – prilikom stupanja u radni odnos, svi zaposlenici
na koje se obaveza odnosi dužni su se javiti u Odsjek za
epidemiologiju K.B. „Merkur“ te donijeti potvrdu o provedenoj
primovakcinaciji i nalaz antiHBs titra (ukoliko je testiranje
provedeno).
Revakcinacija – prema Pravilniku o načinu provođenja
imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti
te o osobama koje se moraju podvrgnuti toj obvezi NN 103/13
docjepljivanje protiv hepatitisa B se provodi osobama sa zaštitnom
razinom protutijela < 10 IU/L.
Nakon 30-60 dana od primjene treće doze cjepiva protiv hepatitisa
B mora se odrediti razina protutijela. Ukoliko se nađe zaštitna
razina protutijela (> 10 IU/L) , smatra se da su te osobe zaštićene
od hepatitisa B i nije ih potrebno docjepljivati.
Cijepljenje protiv hepatitisa B
- Ako nemaju zaštitnu razinu protutijela, treba ponoviti shemu
cijepljenja od tri doze, te ponovo 30-60 dana nakon treće doze
provjeriti titar protutijela.
- Ako nakon ponovljene sheme cijepljenja imaju zaštitnu razinu
protutijela, smatra se da su zaštićeni i nije potrebno docjepljivanje.
- Ako nakon ponovljene sheme cijepljenja nemaju zaštitni titar
protutijela, smatra se da su nereaktori, te će u eventualnom slučaju
kontakta sa zaraznim materijalom trebati primiti pasivnu
imunoprofilaksu
- Sanitarni tehničar Odsjeka za epidemiologiju
- organizira i poziva sve zaposlenike koji podliježu obveznoj
imunizaciji protiv hepatitisa B na cijepljenje prema nalazima
titra antiHBs;
- vodi evidenciju o izvršenoj imunizaciji protiv HBV-a.
- dostavlja glavnoj sestri za nadzor bolničkih infekcija
ažuriranu bazu podataka cijepljenih zaposlenika protiv HBV-a zbog
evidencije prijava izloženosti krvi u koje se unose podaci o
cijepnom statusu eksponiranih djelatnika za hepatitis B.
Neposredna obrada mjesta izloženog infekciji ili
inicijalna dekontaminacija eksponiranog mjesta
1. Ozlijeđeno mjesto pustiti da krvari na koži nekoliko sekundi. Ne
isisavati krv sa mjesta uboda.
2. Odmah isprati tekućom vodom te kontaminirano mjesto oprati
sapunom i vodom. Opranu i osušenu kožu dezinficirati alkoholnim
dezinficijensom ili dezinficijensom za kožu i sluznice. Ozlijeđeno
mjesto pokriti vodootpornim flasterom.
3. Ukoliko je došlo do prskanja tjelesnih tekućina ili izlučevina
bolesnika u nos ili usta, potrebno je iste obilno isprati velikom
količinom vode. Eksponiranu sluznicu oka isprati sterilnom fiziološkom
otopinom ili čistom vodom.
4. Ako to ozljeda zahtijeva, zdravstveni djelatnik može se obratiti
dežurnom liječniku (kirurgu) u K.B. „Merkur“ (radi zbrinjavanja rane i
prema potrebi antitetaničke profilakse) te prijaviti ozljedu na radu
Referentu zaštite na radu
Postupak prijave ozljede oštrim predmetom i
evaluacija izloženosti krvi
1. Evidencija prijava izloženosti krvi vodi se u Odsjeku za nadzor
bolničkih infekcija. OB-KI-5-1 Obrazac za prijavu ozljede oštrim
predmetom i izloženosti krvi sadrži dva dijela od kojih glavna sestra
za nadzor bolničkih infekcija OB-KI-5-1 - Prilog 1 šalje u roku od
najdulje mjesec dana na elektronsku adresu Hrvatskog zavoda za
zaštitu zdravlja i sigurnost na radu- [email protected] te Hrvatskom
zavodu za zdravstveno osiguranje, a kopiju pohranjuje u evidenciji
Odsjeka za nadzor bolničkih infekcija.
Prilog 2 OB-KI-5-1 čuva se u vlastitoj evidencije u Odsjeku za
nadzor bolničkih infekcija, a prema potrebi kopija kompletne prijave
OB-KI-5-1 se dostavlja referentima zaštite na radu.
2. Odluka o započinjanju postekspozicijske profilakse donosi se u
roku 48-72 h i zato se eksponiran djelatnik treba neposredno nakon
ubodnog incidenta ili kontaminacije (ako je to moguće ili prvi slijedeći
radni dan) javiti glavnoj sestri za nadzor bolničkih infekcija radi
ispunjavanja OB-KI-5-1 Obrasca za prijavu ozljede oštrim
predmetom i izloženosti krvi.
Postupak prijave ozljede oštrim predmetom i
evaluacija izloženosti krvi
3. Liječnik spec. mikrobiolog iz Odsjeka za nadzor bolničkih infekcija
provodi evaluaciju i upućuje eksponiranog djelatnika na
postekspozicijsku profilaksu.
4. Prema potrebi za daljnju postekspozicijsku profilaksu zaposlenici
Odjela za nadzor bolničkih infekcija konzultiraju nadležnu
epidemiološku službu, odnosno epidemiologa - člana Bolničkog
povjerenstva za kontrolu infekcija.
5. U slučaju incidenata kontaminiranim oštrim predmetom ili
kontaminacije sluznica krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama izvan
redovnog radnog vremena treba izvaditi uzorak krvi (1 biokemijska
epruveta) izvoru (pacijentu) i zaposleniku ako isti nemaju nalaze
markera na hepatitis viruse i antiHIV-a novijeg datuma, te ukoliko se
isti ne mogu odmah dostaviti u Transfuzijsku jedinicu ili Hrvatski
zavod za transfuzijsku medicinu (HZTM-a) uzorke pohraniti u
hladnjak u mikrobiološkom laboratoriju i o tome obavijestiti glavnu
sestru zanadzor bolničkih infekcija.
Postupak prijave ozljede oštrim predmetom i
evaluacija izloženosti krvi
6. Za inicijalnu evaluaciju i zbrinjavanje eksponiranog djelatnika
ispunjava se interna uputnica koju izdaje liječnik - spec. mikrobiolog
Odsjeka za nadzor bolničkih infekcija s najmanje slijedećim
pretragama: HBsAg, antiHBs, antiHBc, antiHCV i antiHIV
Za kontrolne pretrage eksponirani djelatnik će donijeti „crvenu
uputnicu“ ili uputnicu od strane nadležne epidemiološke službe.
7. Izvornom hospitaliziranom bolesniku se ispunjava uputnica za:
markere na hepatitis viruse B i C te antiHIV. Za izvornog bolesnika
uputnicu ispunjava nadležni liječnik radilišta gdje se
incident dogodio ili gdje je bolesnik hospitaliziran, a u odsutnosti
istog liječnik spec. mikrobiolog iz Odsjeka za nadzor bolničkih
infekcija.
8. Izvornog ambulantnog bolesnika zamoli se da naknadno donese
vanjsku crvenu uputnicu za markere na hepatitis viruse i antiHIV.
9. Na uputnicama i epruvetama krvi (izvora i/ili ozlijeđene osobe)
treba naznačiti:„HITNO“
Postupak prijave ozljede oštrim predmetom i
evaluacija izloženosti krvi
10. Uzorci s uputnicama dostavljaju se u Transfuzijsku stanicu
HZTM-a pri K.B.„Merkur“.
11. Nalazi markera hepatitisa i antiHIV („HZTM-SEROLOGIJA“)
dostavljaju se kuvertirani. Navedeni nalazi ne smiju se ostavljati na
oglasnoj ploči radilišta!
12. Preslike nalaza se dostavljaju Odsjeku za epidemiologiju radi
ažuriranja podataka u evidenciji cijepljenih zaposlenika i u slučaju
potrebne postekspozicijske profilakse za hepatitis B.
Postekspozicijska profilaksa i praćenje: Hepatitis B
ovisi o HBsAg statusu izvora i cijepnom statusu izložene osobe, a
premaPravilniku o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse,
kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se moraju podvrgnuti
toj obvezi NN 103/13 obavlja se na sljedeći način:
1. Izvor HBsAg pozitivan, a izložena osoba osjetljiva (necijepljena), treba
primijeniti postekspozicijsku imunoprofilaksu: Humani hepatitis B
imunoglobulin i.m. jednokratno u dozi od 0,06 ml/kg , odnosno 12 i.j./kg i
istovremeno započeti cijepljenje protiv hepatitisa B po shemi 0,1,2,12
mjeseci. Ako nije poznat serološki status izvora, treba započeti
imunoprofilaksu kao da je izvor pozitivan. Ovaj postupak treba započeti u
roku od 24 sata,a najkasnije u roku od 72 sata od ekspozicije.
2. Izvor HBsAg pozitivan,a izložena osoba cijepljenja protiv hepatitisa B i
serološkim testiranjem utvrđeno da je serokonvertirala (titar >10 mU/ml), nije
potrebno primijeniti postekspozicijsku imunoprofilaksu.
3. Izvor HBsAg pozitivan, a izložena osoba cijepljena protiv hepatitisa B,
ali je nereaktor, treba postupiti kao da je necijepljena. Međutim, ako je
utvrđeno da je izložena osoba nereaktor nakon ponovljenog cijepljenja,
treba primijeniti HBIG dva puta: odmah i za mjesec dana.
Postekspozicijska profilaksa i praćenje: Hepatitis B
4. Izvor HBsAg pozitivan,a izložena osoba cijepljena protiv hepatitisa B
te nakon cijepljenja nije serološkim testiranjem provjerena
serokonverzija,treba odmah testirati izloženu osobu.
- Ako se kod izložene osobe nađe titar anti-HBsAg veći od
10mU/ml, nije potrebno ništa poduzimati vezano uz hepatitis
- Ako se kod izložene osobe nađe da nema anti-HBsAg protutijela ili je
titar niži od 10 mU/ml, treba dati jednu dozu HBIG od 0,06
ml/kg,odnosno 12 i.j./kg, te započeti shemu cijepljenja kao da
izložena osoba nijecijepljena.
5. Izvor HBsAg pozitivan, a izložena osoba je započela cijepljenje, ali
nije još primila sve tri doze, treba odmah primiti HBIG i prema
započetom rasporedu završiti shemu cijepljenja.
6. Nakon perkutane ekspozicije, imunoprofilaksu treba primiti po
mogućnosti unutar 24 sata, a najkasnije unutar 7 dana
Postekspozicijska profilaksa i praćenje: Hepatitis C
1. Trenutno ne postoji specifična profilaksa.
2. Ukoliko je izvorni bolesnik HCV pozitivan potrebno je daljnje
praćenje eksponiranog djelatnika tijekom najmanje 6 mjeseci uz
kontrolu antiHCV nakon 1, 3 i 6 mjeseci. Po potrebi indicirana je
kontrola i HCV RNA.
3. Ukoliko je izvorni bolesnik HCV negativan daljnje praćenje nije
potrebno.
Postekspozicijska profilaksa i praćenje: HIV
1. U slučaju ekspozicije krvi HIV pozitivne osobe djelatnik se
mora ODMAH javiti u Kliniku za infektivne bolesti «Dr. Fran
Mihaljević» radi procjene o potrebi provođenja i eventualnom
daljnjem provođenju postekspozicijske profilakse za HIV (HIV-
PEP)
2. Ukoliko je izvorni bolesnik HIV negativan daljnje praćenje nije
potrebno.
Postekspozicijska profilaksa i praćenje:
nepoznat ili nedostupan izvor
Nepoznat izvor (predmet slučajno zatečen ili primijenjen u više
bolesnika) ili nedostupan izvor
Eksponiranom djelatniku se određuje početni status
(HBV,HCV,HIV) i vrši se kontrola za 3 do 6 mjeseci od izlaganja
ovisno o procjeni rizika.
Osposobljavanje zaposlenika za rad na siguran način provode
referenti zaštite na radu u suradnji sa glavnom sestrom za nadzor
bolničkih infekcija prilikom edukacije o uvođenju zaposlenika u
posao sukladno OP-ZB-10 Uvođenje u posao novih zaposlenika te
jednom godišnje za ostale zaposlenike radi obnove znanja u
smislu provođenja mjera zaštite radi sprječavanja nastanka
ozljeda oštrim predmetima.
Protokol za postupanje s prolivenim infektivnim materijalom
Predviđa dezinfekciju površina kontaminiranih krvlju ili tjelesnim tekućinama radi sprečavanja prijenosa virusa s površine u okolini na bolesnika, kao dio dobre prakse u kontroli infekcija.
Postupak:
1.Navući nesterilne rukavice
2.Prekriti prolivenu krv ili drugu tjelesnu tekućinu staničevinom natopljenom u otopinu Performa 2% ili Descocida 2% te ostaviti u kontaktu 15 min da dođe do dezinfekcije. Za prskanje i kapanje male količine krvi koristi se jednokratna maramica natopljena alkoholom.
3.Infektivni materijal sa istom staničevinom se pokupi i baci u infektivni otpad
4.Rukavice se odbace u infektivni otpad i operu ruke
5.Dezinficirano područje se opere uobičajeno vodom i sredstvom za čišćenje prema važećem protokolu za određeni odjel
Protokoli bolničkog povjerenstva za sprečavanje i suzbijanje bolničkih infekcija
Protokol za higijenu u odjelnim čajnim kuhinjama
Definira čistoću površina, opreme, kolica, polica; radnu odjeću servirki;
sredstva za pranje ruku; čistoću, održavanje i sadržaj hladnjaka; pribor
za pranje suđa; pranje suđa; pribor za pranje radnih površina
Protokol za postupanje s bolničkim rubljem
1.Odvajanje infektivnog rublja sa vidljivim tragovima krvi ili tjelesnih
tekućina (ide direktno u perilicu)
2.Prljavo rublje normalno pranje i dezinfekcija
3.Zaštićeni transport čistog rublja
4.Transport prljavog rublja
5. Održavanje prostora za spremanje čistog rublja
Zahtjevi norme HRN EN ISO 15189
5 Tehnički zahtjevi
5.1 Osoblje
5.1.4 m uspostaviti siguran laboratorijski okoliš u skladu sa
dobrom praksom i propisima na snazi
5.1.10 zaposlenici moraju biti osposobljeni za sprečavanje ili
obuzdavanje učinaka nepovoljnih incidenata
5.2 Uvjeti smještaja i okoliša
5.2.2. Laboratorij mora biti oblikovan tako da njegov rad bude
djelotvoran, da je udobnost za zaposlenike optimalnate da rizik od
ozljeda i profesionalnih oboljenja bude sveden na najmanju
moguću mjeru. Bolesnici zaposlenici i posjetitelji moraju biti
zaštićeni od poznatih opasnosti.
5.2.7. Pristup i uporaba područja koja imaju utjecaj na kvalitetu
ispitivanja moraju biti kontrolirani. Moraju se poduzeti
odgovarajuće mjere zaštite uzoraka i sredstava od neovlaštena
pristupa.
KZMBLM-RU1-Mjere zaštite laboratorijskog osoblja (5.2.2)
Provode se kroz mjere zaštite:
od požara
od ozljeda na radu
od infekcija
Ostale mjere zaštite
- od kemikalija
- od električne struje
- od mehaničkih utjecaja
- od buke i vibracija
- u slučaju opasnosti
Mjere zaštite od požara
Svi djelatnici KZMBLM-u osposobljeni su za provođenje preventivnih mjera zaštite od požara i samostalan rad na siguran način, o čemu su izdana uvjerenja (5.1.1)
Pravilnik o zaštiti na radu KB”Merkur” koja je svrstana u lla kategoriju u odnosu na protupožarnu zaštitu predviđa mjere zaštite od požara (Tehnička služba bolnice vodi brigu o aparatima za gašenje požara, kontinuiranoj edukaciji)
Referent zaštite na radu ima popis djelatnika i uvjerenja o osposobljenosti djelatnika
KZMBLM-RU1-Mjere zaštite laboratorijskog
osoblja (5.2.2)
KZMBLM-RU1-Mjere zaštite laboratorijskog
osoblja (5.2.2)
Ozljede na radu Pravilnik o uvijetima i postupku ostvarivanja prava iz osnovnog
zdravstvenog osiguranja s osnove ozljede na radu i profesionalne bolesti.
Evidentiraju se ozljede nastale tijekom radnog vremena, na putu do radnog mjesta i na putu od radnog mjesta. Odgovorni za evidenciju:
Povjerenik zaštite na radu KZMBLM-u (Dnevnik evidencije ozljeda na radu)
Referent zaštite na radu KB”Merkur” Dežurni inspektor zaštite na radu (izvan redovnog radnog vremena)
KZMBLM-RU1-Mjere zaštite laboratorijskog
osoblja (5.2.2)
Mjere zaštite od infekcija 1. Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (cijepljenje
protiv hepatitisa-obavezno)
2. Pravilnik o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom, Pravilnik o dopuni Pravilnika o načinu obavljanja zdravstvenih pregleda osoba pod zdravstvenim nadzorom (sanitarne iskaznice-5.2.2)
3. Pravilnik o osobnim zaštitnim sredstvima KB”Merkur”.
4. Postupci i radne upute odobreni od predsjednice Povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija
KZMBLM-RU1-Mjere zaštite laboratorijskog
osoblja (5.2.2)
Mjere zaštite od infekcija – na razini KB "Merkur"
1. OP-KI-4: Standardne mjere zaštite zaposlenika od infekcija
2. RU-KI-4-1: Higijena ruku 3. RU-KI-4-2: Primjena osobnih zaštitnih sredstava 4. RU-KI-4-3: Prevencija ubodnih incidenata 5. RU-KI-11-5: Postupanje s prolivenim infektivnim materijalom
KZMBLM-RU1-Mjere zaštite laboratorijskog
osoblja (5.2.2)
Ostale mjere zaštite
- od kemikalija
Kiseline (sumporna, solna, dušićna)
Lužine (natrijeva, kalijeva, amonijev hidroksid)
Alkoholi (etanol, metanol, fenol)
KZMBLM-RU1-Mjere zaštite laboratorijskog
osoblja (5.2.2)
Ostale mjere zaštite
- od električne struje (provodi se u fazi projektiranja,
instalacija uređaja od strane ovlaštenih osoba, pravilna izolacija, ispravni nadžbučni djelovi-utičnice...)
- od mehaničkih utjecaja (odlaganje oštrih predmeta
u odgovarajuće spremnike)
- od buke i vibracija (provodi se u fazi proizvodnje
aparata)
Pod određenom periodičnom kontrolom nadzornih službi u organizaciji službe zaštite na radu
KZMBLM-RU3-Sigurnosne mjere i mjere zaštite od neovlaštenog pristupa (5.2.7)
Zaštita laboratorijskog prostora od neovlaštenog pristupa tijekom radnog vremena
Zaštita laboratorijskog prostora od neovlaštenog pristupa izvan radnog vremena
Zaštita uzoraka i sredstava od neovlaštenog pristupa
SIGURNOSNE MJERE I MJERE ZAŠTITE u
MBL-u
Jeftinije je i bolje
spriječiti nego liječiti
(Narodna)
Korisna literatura: 1. Čivljak R, Begovac J. Preporuke za prevenciju profesionalne ekspozicije zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju. Infektološki glasnik 2004; 24(1):33-41. 2. Čivljak R, Begovac J. Profesionalna ekspozicija zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju. Infektološki glasnik 2003; 23(4):183-8.