kst 1 - skripta.docx

8/17/2019 KST 1 - skripta.docx

1/38

KLASIČNE SOCIOLOŠKE TEORIJE 1

DANAŠNJE ZNAČENJE KLASIČNIH SOCIOLOŠKIH TEORIJA

PREISPITIVANJE NASLJEĐA- preispitujući svoje !s"je#e so$io"o%ij! isto&o'o preispituje &ru(tvee pro)jee i

su&'iu so$io"o(*i+ i&ej! u pro)ijejei) uvjeti)! ,!j!- so$io"o(*! tr!&i$ij! *o"i*o *o& 'i"! stv!r pro("osti po&r!,u)ijev! se *!o

"e%iti)!$ijs*! osov! r!,voj! i !utoritet! so$io"o(*e ,!osti

STAJALIŠTE I.NORANCIJE- KST su zastarjele i ništa nam ne pomažu u analizi i razumijevanju suvremenih

društvenih oblika, struktura i procesa

- ji+ov! te)!ti*! pove,!! je s poj!vo) i&ustrijs*o% &ru(tv! i prosvjetite"js*o)r!$io!"o(ću (to je posve ire"ev!to ,! &!!(je teorijs*o )i("jeje- post)o&eristi/*i re/eo ,!*or!/i"i s)o u r!,&o'"je 0so$io"o%ije pos"ije &ru(tv!- 0*!o *"!si/i+ teorij! usre&oto/e je ! je&istveo poi)!je so$io"o%ije *oje je

eo&r2ivo u &!!(je) 3r!%)etir!o) !*!&e)s*o) svijetu- ute)e"jite"ji isu posvećiv!"i &ovo"ju p!2ju 2e!)!- %"!ve priose so$io"o%iji &!"i su "ju&i *oji se'e isu s)!tr!"i so$io"o,i)!

o )o2e se reći &! so$io"o%ij! ,!pr!vo i e)! svoju /istu !uto+toost &! su je&o'ri) &ije"o) stv!r!"i &ru%i i &! ,'o% to%! tre'! i,'je%!v!ti pretjer!ou,&i,!je v"!stiti+ i,vori(t!

- klasična sociologija je iza nas i njezin je vrhunac dosegnut 50-ih godina 20. stoljeća

- so$io"o%ij! se po/e"! r!sp!&!ti *!&! je p!"! po& u&!r i&eo"o%ij! i tot!"it!ri+ re2i)!4!$i,!) 3!(i,!) *o)ui,!)5

o Horowitz 6 &!!(j! so$io"o%ij! je u stv!ri i&eo"o%ij! i"i s*up i&eo"o%ij! ! evi(e oo (to je e*!& 'i"! 4prou/!v!je i&eo"o%ije5

- pro'"e) !)eri/*e so$io"o%ijeo 'i"! je usre&oto/e! s!)o ! rje(!v!je pro'"e)! i istr!2iv!je o'r!,!$! *!*o

&! se po)o%e "ju&i)!o o o! e)! i,! se'e ve"i*u tr!&i$iju *oj! pove,uje ,!ost i &e)o*r!$iju p!

se opre&je"i"! ,! 0popr!v"j!/*u vi,iju &ru(tveo% '"!%ost!j!

STAJALIŠTE RELATIVI7ACIJE- bez KST-a se može, ali nije zgorega podsjetiti na njihove zvune pojmovne

tvorbe, autore dijela, pri emu naješ!e ostaje nejasno na koji se to nain uklapau teku!e teorijsko-istraživake zahvate

- 'ito je &! se po(tuje o&re#ei s*up uvrije2ei+ i&ej! i &! se ,!&ovo"ji *ove$ij! *oj!r!,"i*uje ite"e*tu!"ost o& ,&r!vor!,u)s*o% pro)i("j!j!

- !*o e(to tre'! 2rtvov!ti to se o&osi ! opse% re*!pitu"!$ije *"!si/i+ so$io"o(*i+,!j! 6 pr8 u .urvit$+ovoj Sociologiji i, 9:-i+ %o&i! ;:8 st8 KST-u je posvećeo


2/38

- dospjeli smo u razdoblje gdje su fluidnost i neizvjesnost zamijenili pouzdanost iizvjesnost klasične sociologije

STAJALIŠTE >ČENE IN?I@ERENTNOSTI- KST su ve! toliko ugra"ene u suvremenu sociologiju da ih nije potrebno posebno

elaborirati i navoditi

- po&r!,u)ijev! se &! je ,!stve! ,!je&i$! &ost!to upuće! u *"!si/u so$io"o%iju i&! je,io !vo#eje )o2e i)!ti te* &e*or!tivu 3u*$iju *oje o&vr!ć! p!2ju o&!uto+toosti s!&!(ji+ so$io"o(*i+ r!&ov!

- #a$mond %oudon

o & glavna tipa prakticiranja sociologije'

kognitivni

• i&e!" &is*ur,ive stro%osti i *riterij evi&e$ije priro&i+,!osti

estetski

• i,r!2!j! s!%! i &oj)"jivost is*!,!

kritiki• so$io"o%ij! )or! 'iti !%!2ir!! i 'or'e! ,!ost *oj!

r!,ot*riv! rei3i*!$iju &ru(tvei+ stru*tur! v"!&!jući+ poj)ov!i&eo"o%ij! i svjeto!,or!

kameralistiki

• &es*riptivi tip pr!*ti$ir!j! so$io"o%ije &o"!,i &o i,r!2!j!u/e! i&i3eretost

STAJALIŠTE PRE?ETNE POSEBNOSTI- KST su poseban predmet izuavanja i akademskog obrazovanja

- t! se &is$ip"i! '!vi po&ro'i) i $je"oviti) pre%"e&o) i&ej! !utor! i spo,!j! *ojei)!ju *"!si/u v!2ost ji+ovo) ,!s"u%o) post!v"jei su te)e"ji )o&ere so$io"o%ije*!o ,!osti

- ( bavljenju KST-om koriste se dva pristupa'

o povijesno-kronološki

*riterij "ie!ro% uspo! i %r!!je so$io"o(*e )is"i 2e"i pri*!,!ti teorijs*e pro3i"e poje&ii+ !utor! i os"i*!ti ji+ove %"!ve

i&eje R!)o& AroD tape sociolo!kog mi!ljenja

o problematski

usre&oto/uje se ! 'ite pro'"e)e i teorijs*e post!v*e 'e, o',ir! !ji+ove povijeso-*roo"o(*e o&ose

vr"o je se"e*tiv! u poi)!ju 'iti+ pro'"e)! i pro'"e)!ts*ire"ev!ti+ !utor!

Ro'ert A8 Nis'etD Sociolo!ka tradicija 4!tipo& Aroovo) i,"!%!juiste te)!ti*e5

;


3/38

STAJALIŠTE KONTIN>ITETA- KST možemo promatrati kao most izme"u kulture tradicionalnog )ilozo)skog

tipa, i modernog znanstvenog rasu"ivanja- KST su *"!si/e ,!to (to su stvori"e je&o po&ru/je )i("jej! u *oje) se *reću i

&!!(je so$io"o(*e !!"i,e &ru(tv!- imamo dvije karakteristine varijante stajalište kontinuiteta'

o eupitost *otiuitet! * #obert + isbet so$io"o%ij! je po/e"! t!*o (to je teorijs*u r!spr!vu i,&i%"! i,!& r!,i!

i&eo"o(*i+ prijepor! *oji su je stvori"i u epo+i i&ustrijs*e i&e)o*r!ts*e revo"u$ije

teorijs*e te)e"je so$io"o%ije post!vi"i su tvor$i europs*e so$io"o%ije4To$uevi""e !rF Ge'er ?ur*+ei)5

*"ju/i poj)ovi so$io"o%ije tr!jo su !*tu!"io *ri,! *otiuitet! - .urvitch

preispituje se so$io"o%ij! 1H8 st8 i po*u(!v! se ust!oviti pro'"e)e *ojesu to) r!,&o'"ju svojstvei 4*oji su &!!s potpuo i"i &je"o)i/oest!"i5 !"i 'e, *oji+ e)! *otiuitet! so$io"o(*e spo,!je

e )is"i se ! u*upost pro'"e)! KST-! već treba apsolvirati "la#ne probleme$ sociologijeD so$io"o%ij! i"i 3i"o,o3ij! povijesti so$io"o%ij! poret*! i so$io"o%ij! !pret*! su*o' i,)e#u poje&i$! i &ru(tv! "!2i!"ter!tivi )e#uo&os psi+o"o%ije i so$io"o%ije pro'"e) 0o&"u/ujuće%/i)'ei*! pro'"e) so$io"o(*i+ ,!*o!

KRI7A KONTIN>ITETA I OTVORENA PERSPEKTIVA- Till$

o konstatira da misaona ba!tina %&. st. jo! uvijek dominira dana!njim idejama odru!tvenoj organizaciji' takvu staru strukturu treba po!tovati' i dobrim dijelom

sačuvatio /štetni postulati0 socijalne misli 12 st 6 proi,"!,e i, o(tre po&je"e ! s!%e

poret*! i s!%e ere&! 15 ?ru(tvo je ,!se'! poj!v! ! svijet $je"i! po&ije"je! ! r!,"i/it!

&ru(tv! s !utoo)o) *u"turo) &r2!vo) v"!(ću i privre&o)8 ;5 ?ru(tveo po!(!je proi,"!,i i, i&ivi&u!"i+ svijesti uvjetov!i+

2ivoto) u &ru(tvu p! u o'j!(j!v!ju to% po!(!j! v!"j! vo&iti r!/u!o 'ito) utje$!ju &ru(tv! ! poje&i!/e svijesti8

5 ?ru(tve! pro)je! je *o+eret! poj!v! *oj! se u $ije"osti )o2eo'j!siti8


4/38

5 N!petosti *oje *!r!*teri,ir!ju vr"o 'r,e &ru(tvee pro)jee%eerir!ju (iro* r!spo epo2e"ji+ &ru(tvei+ po!(!j!8

=5 Ne"e%iti)i i "e%iti)i o'"i$i su*o'! prisi"e i e*sp"o!t!$ije potje/ui, 'ito r!,"i/iti+ pro$es! 6 pro$es! pro)jee i ere&! te pro$es!ite%r!$ije i *otro"e8

o +nalize društvenih struktura i procesa na & promatrane razine' svjetskopovijesna

• utvr#uje pose'! o'i"je2j! e*o% r!,&o'"j! i s)je(t! %! u povijese tije*ove "ju&s*o% &ru(tv!

svjetskosistemska

• ot*riv! 'ite ve,e i v!rij!$ije uut!r )e#u,!visi+ &ru(tvei+s*"opov! i stru*tur!

makropovijesna

• po*u(!v! o'j!siti ve"i*e &ru(tvee stru*ture i pro$ese mikropovijesna

• ispituje &oti$!je poje&i!$! i &ru(tvei+ %rup! s ti) stru*tur!)!i pro$esi)! &! 'i se o'j!si"o *!*o su i+ "ju&i stv!ro &o2ivje"i

- 3allersteino so$io"o%ij! i)! svoje !s"je#e *oje o e !,iv! so$io"o(*o) tr!&i$ijo) e%o

/kulturom sociologije0 )is"eći ! s*up osovi+ pretpost!v*i i postup!*!općeito pri+v!ćei+ uut!r so$io"o(*e ,!stvee ,!je&i$e

o tvorci /kulture sociologije0 su 4urkheim, 3eber i 5ar6

o (areta ne smatra osobito va#nim već !rF! jer je je%ov! te)!ti*! to"i*o 'it! ,! &ru(tvei 2ivot 4!!"i,! &ru(tvei+ su*o'!5 &! %! se e )o2e is*"ju/iti

o

izvodi 7 aksioma klasinosociološkog mišljenja'

durkheimovski

• !stoj!je &! se r!,%r!i/i po&ru/je so$io"o%ije *oje je r!,"i/itoo& 'io"o%ije i psi+o"o%ije

• "postoje dru!tvene grupe kojima su svojstvene obja!njive iracionalne strukture$

mar6sovski

• po"!,i o& r!,"i/itosti o&os! pre)! sre&stvi)! ,! proi,vo&ju 6 je&i i+ posje&uju &ru%i e je&i i+ *otro"ir!ju &ru%i e

• "sve dru!tvene grupe obuhvaćaju podgrupe koje su

hijerarhijski raspore)ene i me)usobno sukobljene$ weberovski

• ,!i)!"o %! je ,!(to se "ju&i po&vr%!v!ju !utoritetu i *oji sui,vori je%ove "e%iti)osti

• !utoritet se )o2e "e%iti)ir!ti ! tri i&e!"otips*! !/i!Dtr!&i$ijs*i *!ri,)!ts*i i r!$io!"o,!*os*i

• "činjenica da grupe obuzdavaju svoje sukobe najvećim dijelom proizlazi odatle !to podgrupe na ni#oj razini priznajulegitimnost strukturi autoriteta grupe' a time se grupiomogućuje odr#anje u kojem podgrupe vide svoju dugoročnu

predanost$


5/38

INTELEKTUALNI POREDAK PROSVJETITELJSTVA IOBLIKOVANJE ZNANOSTI O DRUŠTVU

I7VANJSKI >N>TARNJI I SOCIOK>LT>RNI PRIST>P- 8ohan Heilbron

o u tr!&i$io!"i) i oviji) re*ostru*$ijs*i) pristupi)! uo'i/!jeo su &v! pristup!

unutarnji pristup

• i&eje se *o$etrir!o o'r!#uju *!o &! i)!ju e,!visu povijest• tekstovi se istra#uju kao da su potpuno odvojeni od vanjskog

konteksta• t!*!v pristup vr"o je r!(ire u povijesti ideja i povijesti znanosti

izvanjski pristup

• tekstovi se mogu razumjeti jedino istra#ivanjem veza s vanjskimkontekstom

• i&eje se opisuju *!o i,r!,i iteres! i"i vrije&osti oi+ %rup!*oji)! prip!&!ju ji+ovi tvor$i i prot!%oisti

• t!j pristup ,!stup!ju )!r*sisti/*i !!"iti/!ri *oji i&eje

o'j!(j!v!ju *"!si) po"o2!je) poje&ii+ !utor! i"i stru*turo)&ru(tv! *!o $je"ie

sociokulturni pristup

• ,'o% )!j*!vosti o'! !ve&e! pristup! ov!j pristup tr!%! ,!spe$i3i/o) priro&o) ite"e*tu!"e i *u"ture proi,vo&je

• inzistira da se kulturne tvorbe pojavljuju i funkcioniraju u specifičnom kontekstu s vlastitom strukturom i dinamikom

• t!j pristup je pri*"!&! jer )o2e poj!vu ovo% ite"e*tu!"o%2!r! 4*u"ture tvor'e5 o'j!siti *!o *ostru*$iju *oj! jeisto&o'o strukturalno uvjetovana i strukturirajuća

- 9ntelektualni poredak prosvjetiteljstvao !/e"o tr!&i$ije i postoj!osti ,!)ijeio s !/e"o) iov!$ije i pro)jeeo !ru(io je +ijer!r+iju pr!v! i i)postir!o uiver,!"o priro&o pr!vo /ovje*! i

%r!#!i!o pot*op!o je sve st!re !utoritete i i&ejo pripre)io revo"u$ijuo vo#e i&eo"o%ijo) !pret*! i "ju&s*e us!vr(ivosti $ije"u je ,!ost sveo !

pri$ip "ier!osti *!u,!"i,)! i &eter)ii,)!


6/38

7NAČAJKE PROSVJETITELJSKO. INTELEKT>ALNO. PORETKA- :eter Hamilton * Prosvjetiteljstvo i !st!!" so#ij!le $!osti % 1; kljunih

znaajki'

razum

• r!$io!"! or%!i,!$ij! ,!j! vo#e! is*ustvo) ! euro#ei) i&ej!)!

• 0r!,u) je svjet"o &u+! *oje ot*riv! prirodne pri$ipe si%urespo,!je i ispr!vo% &je"ov!j!

empirizam

• uvjereje *oje svoje istiite spo,!je te)e"ji ! e)pirijs*i)/ijei$!)! ! e ! *r!jji) )et!3i,i/*i) po/e"i)!

• i,vori(te je i)!o u &je"u @r!$is! B!$o! *ovum +granum • Jo+ Lo$*e 6 +gled o ljudskom razumu• spo,!j! je točna *!&! se svi je,ii e"e)eti po&u&!r!ju s

/ijei$!)! i potpuna *!&! se sve /ijei$e po&u&!r!ju s!spo,!jo)

znanstvenost

• ovi !/i spo,!jo% o&o(ej! pre)! stv!rosti• tije*o) 1=8 sto"jeć! ,!stve! spo,!j! ,!u,i)! sre&i(je

)jesto u ite"e*tu!"o) i *u"turo) 2ivotu• ?A"e)'ert i ?i&erot 6 nciklopedija

o 0oru2je po'je&ooso% r!,u)! 0%"!vo popri(te,!stveo% r!spr!v"j!j! pri*!,iv!j! i (irej! ,!j!

univerzalizam

• !*o je r!,u) uiver,!"o o'i"je2je svi+ "ju&i o&! 'i i je%oviu/i$i posvu&! )or!"i po/iv!ti ! isti) te)e"ji)!

• i, ove "o%i*e proi,!("! je i i&ej! kozmopolitskog humanizma *oji $ije"i svijet poi)! *!o &o)oviu ! sve "ju&e *!o 'r!ću

progres

!pre&ov!je ,!osti i prosvjećeosti e,!ust!v"jivo vo&i po'o"j(!ju &ru(tvei+ uvjet! "ju&s*o% 2ivot! i us!vr(!v!jus!)o% /ovje*!

individualizam

• i&ivi&u!"! po"!,i(t! )i("jej! i &je"ov!j!• i&ivi&u!"i r!,u) i/e)u e s)ije 'iti po&re#e /!* i *!&!

se !utoo)ij! vo"je po)oću &ru(tveo% u%ovor! po*or!v!,!*oi)! i pri+v!ć! !/e"! su%"!sosti opće vo"je

• prosvijećei poje&i!$ s!) je svoj %ospo&!r o'&!re s!2o)

)or!"o) !utoo)ijo) tolerancija

9


7/38

• i,voro se poj!v"juje *!o ,!%ovor re"i%ijs*e s"o'o&e !/e"os"o'o&e )i("jej! ,!stvei+ po%"e&! r!,"i/iti+ po"iti/*i+uvjerej!888

sloboda

• !utoo)ost "ju&s*o% su'je*t! *!o /ovje*! i %r!#!i! je%ov

i,"!,!* i, st!"e(*i+ i teo"o(*i+ o%r!i/ej!• )is!o! o*osi$! ?e*"!r!$ije o pr!vi)! /ovje*! i %r!#!i! i,

@r!$us*e revo"u$ije

jedinstvo ljudske prirode

• "ju&s*! priro&! se poj!v"juje *!o !jvi(! !)'i$ij! i pos"je&j!rije/ r!,voj! spo,!je

• sv!*! ,!ost je znanost o čovjeku i s!)o je ,!je&i(tvo) svi+&is$ip"i! )o%uće &ospjeti &o 0potpuo% o/itov!j! "ju&s*o%

'ić!

sekularizacija• &u%otr!ji pro$es *oji je po/eo st!ro%r/*i) r!,&v!j!je)

mithosa i logosa u 8 st8 pr8 Kr8• svoje pr!ve u/i*e posti2e te* u )o&ero) &o'u *!&! &o"!,i

&o poj!ve priro&i+ ,!osti i *ri,e *r(ć!stv!• ,!je )or! 'iti s"o'o&o o& 'i"o *!*ve re"i%ijs*e

pr!,ovjerosti• isto t!*o se*u"!ri,!$ij! je us)jere! i protiv i,r!vo% utje$!j!

$r*vei+ prot!%oist! u !*!&e)s*i) i o'r!,ovi) istitu$ij!)!

PANORAA I?EJA8 PREVLA?AVANJE 0SAOSKRIVLJENE NEP>NOLJENOSTI- :ierre %a$le

o !j!v"juje &o"!,!* sto"jeć! prosvjetite"jstv!o kaže da !e 1


8/38

sva bi!a imaju svoje zakone, božanstvo ima svoje zakone,

materijalni svijet ima svoje zakone, ovjek ima svoje zakone

%"!v! tip! po"iti/*i+ v"!&!vi!D• republikanska

o po/iv! ! po"iti/*oj vr"ii po(tiv!ju ,!*o! i o&!osti

poje&i$! ,!je&i$i• monarhijska

o po/iv! ! istitu$iji /!sti o&oso ! ,!+tjevu ,! pre&osti)! i pov"!sti$!)!

• despotskao te)e"ji se ! str!+u jer joj vr"i! ije u2! ! /!st 'i joj

'i"! op!s! prvi je upotrije'io i&e!"otips*u )eto&u *oju će Ge'er e"!'orir!ti *!o

*"ju/i istru)et svoje so$io"o%ije• sv!*i pore&!* po/iv! ! !3ir)!$iji o&re#ei+ !/e"! !

!pre&uje i"i se *v!ri oviso o !/e"i)! ,!o*up"je je 0ispitiv!je) $je"o*upo% prostoro-vre)es*o%

*otiuu)! /ovje/!stv! ?ur*+ei) je s)!tr!o &! je otesuieu prvi s+v!tio s)is!o

dru!tvenog totaliteta• j!so je uo/io &! svi e"e)eti tvore $je"iu u &! i+ se ,!se'o

e )o2e r!,u)jeti zato ga je proglasio istinskim tvorcem socijalne znanosti

- ?oltaire

o u )o(tvu povijesi+ /ijei$! po*u(!v!o je ,!+v!titi oe *oje su v!2ije ,!r!,u)ijev!je "ju&s*o% &u+ovo% r!,voj!o povijest se )!i3estir! *!o sve j!sij! s!)ospo,!j! "ju&s*o% &u+! te &je"uje

*!o os"o'o&ite"js*! s!%!o asprava o toleranciji

zaslužan je za promicanje engleskog )ilozo)sko-politikog modela i

newtonovske znanstvene paradigme

v"!&!"o je uvjereje &! E%"e,i u )o%o /e)u !&)!(uju @r!$u,eDuspje"i su o%r!i/iti )oć )o!r+! i uspost!viti p!r"!)et!ri pore&!*

j!*o su !pre&ov!"i u priro&i) ,!osti)! *ji2evosti i 3i"o,o3iji4Lo$*eovi r!&ovi prvi su 'i"i preve&ei ! 3r!$us*i5

o ilozofska pisma @ngleska kao najprosvje!enija nacija @urope

u joj v"!&! s"o'o&! !ro& je "i(e pre&r!su&! ! o'r!,ov!i "ju&iu2iv!ju po(tov!je v"!sti *!o i*!& prije

& 8ean 8ac>ues #ousseauo mislilac koji uoava granice prosvjetiteljskog racionalizma te ih

prekorauje u smjeru romantiarskog duha vremenao po*u(!v! r!,u)jeti ,!/eje i pro'"e)e "ju&s*o% postoj!j! "ju&s*e sreće i

'ije&e pri /e)u po"!,i o& poje&i$! *oje% s+v!ć! *!o dru!tveno bićeo 4urkheim ga Akao i 5ontes>uieuaB smatra preteom sociologijeo po/et*o) 1=8 st8 rije/ 0&ru(tvo i)! &v! ,!/ej!D

=


9/38

15 /odeći dru!tveni krugovi (ariza i /ersaillesa ;5 dru#enje 6 or%!i,ir!! %rup! "ju&i *oj! se pove,uje ,'o% e*o%

iteres! 4tr%ov!/*o &ru(tvo ,!stveo &ru(tvo5o otesuieu i Vo"t!ire poistovjećiv!"i su i)ei$u 0&ru(tvo s i)ei$!)!

0!$ij! i 0,e)"j!o ousseau je me)u prvima "dru!tvo$ upotrebljavao kao ključni koncept i njime

je označavao dru!tvene odnoseo "ju&i su &ru(tve! 'ić! i oo (to tre'! prou/!v!ti je upr!vo &ru(tvei sust!vo asprava o porijeklu i osnovama nejednakosti me)u ljudima' +gled o

porijeklu jezika

o 4vije vrste nejednakosti'

prirodne A)izikeB• ,!&!e priro&o) r!,"i*o) u %o&i!)! ,&r!v"ju tje"esoj

s!,i &u+ovoj oso'osti

moralne ApolitikeB

• ovise o e*oj vrsti spor!,u)! *oji se uspost!v"j! i"i potvr#uje privo"o) "ju&i

• *!& o ji)! %ovori Rousse!u ,!pr!vo i)! ! u)u dru!tvenenejednakosti

• pit!je pr!ve&osti post!v"j! *!o pit!j! po"iti/*o% poret*!&ru(tv!

o

+ dru!tvenog ugovoru ili o načelima političkog prava 2e"i istr!2iti )o2e "i u $ivi"i,ir!o) poret*u postoj!ti e*o pr!vi"o,!*oito% i si%uro% upr!v"j!j! !*o se u,)u "ju&i o!*vi *!*vi jesu i,!*oi t!*vi *!*vi )o%u 'iti

ovjek se ra"a slobodan, ali je ipak posvuda u okovima

.ra"ansko stanje

• proizvod dominacije i izvor najgorih ljudskih potreba povezanih s prisvajanjem' prohtjevima i ta!tinom

:rirodno stanje

• idealni obrazac izvornog čovjekovog polo#aja prijeizopačenosti u gra)anskom stanju

• povr!t!* u i,voro priro&o s!je je&!*osti ije )o%uć !"i je postojeći i,op!/ei pore&!* )o%uće u*"oiti i ,!)ijeiti ovi) poret*o) *oji pro)ovir! !/e"! s"o'o&e je&!*osti i su2ivot!

priro&i /ovje* je proi,vo& p!sivo% e%oi,)! usre&oto/eo% !o/uv!je i&ivi&u!"e e%,iste$ije

• te* s uspost!vo) &ru(tv! t!j e%oi,!) post!je !*tiv! &! 'i se posti%"o istis*o je&istvo potre'o je i,vesti uutr!(ju

pro)jeu *ojo) se individualna volja ,!)jejuje općom voljom 9stinska sloboda

• s"o'o&i prist!!* ! stro%i ,!*o *oje)u se poje&i!$o&"u/uje po&re&iti

H


10/38

• po)oću to% prist!*! pove,uje se s! svi)! &ru%i)! i t!*o se posti2e potpu! po&u&!rost i,)e#u poje&i!/e i opće vo"je

Rousse!u je u ovo) &je"u 3or)u"ir!o pretpost!v*e s! or%!i$isti/*u*o$ep$iju &ru(tveo% poret*!

• u 1H8 st8 o! se r!,vi"! i"i u s)jeru comteovskog pozitivizma i"i

u s)jeru marksistikog komunizma

- +dam Smitho 1stra#ivanje uzroka i prirode bogatstva naroda

&ru(tvei 2ivot se po*or!v! r!$io!"i) ,!*oi)! e*oo)ij! je i&u*tiv! ,!ost *oj! se te)e"ji ! e)pirijs*o)

pro)!tr!ju /ijei$! )e#u,!visost i&ivi&u!"i+ i *o"e*tivi+ iteres! o&re#e! je

)e+!i,)i)! tr#i!ta 6 tržište kao objektivna osnova uzajamnosti isocijalnog suživota, pripada mu najve!a zasluga za utemeljenje

politike ekonomije

&ru(tvo or%!i,ir!o pre)! !/e"u slobodne razmjene jes!)ore%u"ir!jući sust!v *oje) ije potre'! i,v!js*! po"iti/*!iterve$ij!

,!*oi *oji re%u"ir!ju &ru(tvei sust!v isu u 'iti pr!vo% tip! već sus!&r2!i u s!)oj priro&i e*oo)s*i+ o&os!

i&e!"i )o&e" tr2i(e e*oo)ije je je&io popri(te ! *oje) s"o'o&!i%r! e%oisti/i+ poje&i!/i+ iteres! uspost!v"j! ur!vote2e sust!v

utilitaristika koncepcija

• znanstvena elaboracija ekonomskog jedinstva dovoljan je uvjet za postizanje političkog jedinstva

•

&ru(tvo je proi,vo& &je"ov!j! poje&i!$! i sto%! se vi(e!%"!(!v! priro&! poje&i$! e%o 0&ru(tvei or%!i,!)o o eposre&o) utje$!ju A&!)! S)it+! i uti"it!ri,)! svje&o/e &v! &je"! 1=8 st8D

A&!) @er%uso 6 Studija o povijesti gra)anskog dru!tva• isti/e gra)ansko dru!tvo *!o !utoo)u s3eru spr!) &r2!ve• %r!#!s*o &ru(tvo *!o $i"j i po"!,i(te je%ovi+ povijeso-

teorijs*i+ !!"i,! Jo+ i""!r 6 (orijeklo razlike me)u dru!tvenim polo#ajima

ova dva djela smatraju se prvim primjerima sociološke analize

društva

& =oncordet

1:


11/38

o najbli#i je idealu znanstvenosti koji će u %. pol. %&. st. prerasti u omteov projekt sociologije kao pozitivne znanosti

o ,!stve! prosvjećeost tvor!/*! je i po*ret!/*! s!%! sveopće% !pret*!o dru!tveno umijeće &ru%o je i)e ,! ,!ost o &ru(tvu i je%ovoj reor%!i,!$ijio *acrt povijesnog prikaza napretka ljudskog duha

i,"o2e! opti)isti/! i "ie!r! *o$ep$ij! 'es*o!/o% us!vr(!v!j!/ovje/!stv!

povijest vidi kao slijed 1; epoha'

• prvih & epoha se#u od početaka ljudskog dru!tva pa do trenutkakada je ovo djelo napisano 3rancuska revolucija4

• 1; epoha je 'es*o!/! 'u&ućost *oj! se otv!r! pre&/ovje/!stvo) 6 epoha op!eg trijum)a Atrijum)a razumaB

o u*i&!je eje&!*osti )e#u !ro&i)!o !pre&!* je&!*osti uut!r poje&ii+ !ro&!o stv!ro us!vr(!v!je /ovje*!

- 9mmanuel Kant

o to je prosvjetiteljstvo prosvjetiteljstvo je izlazak ovjeka iz samoskrivljene

nepunoljetnosti

nepunoljetnost je nemo! da se vlastiti razum upotrebljava bez

vodstva nekog drugog

o! je s!)os*riv"je! *!& je,i uro* ije e&ost!t!* r!,u)! e%o)!j!* +r!'rosti i o&"u/osti &! se /ovje* ji)e s"u2i 'e, tu#e%ru*ovo#ej!

"o,i*! prosvjetite"jstv!D 0I)!j +r!'rosti s"u2iti se v"!stiti) r!,u)o)M 'it prosvjetite"jstv!D 0o&'!$iv!je heteronomnosti i !3ir)!$ij!

autonomnosti r!,u)!o r!,"i*! i,)e#u K!t! i ost!"i+ )is"io$! prosvjetite"jstv!D

! tr!%u Netoove 3i,i*e svi oi r!$io!"ost pro)!tr!ju *!ouutr!(je !/e"o i ,!*o priro&e *oji se )o2e ot*riti ,!stvei)

pro)!tr!je) priro&o% i &ru(tveo% svijet! 6ant smatra da je spoznaja racionalnosti moguća samo ako polazimo

od apriornih formi koje se nalaze u ljudskom duhuo 6ritika čistog umao 6ritika praktičkog uma

- #omantizamo alternativni program razumijevanja čovjeka' dru!tva' povijesti i kultureo ro)!ti/!r*i po*ret s!2o je &je"ov!o o& 18 &o prvi+ &eset"jeć! 1H8 st8o Schiller' 7. 8. ,erder' 9. von ,umboldt' :. ;ieck' 7. 9. von 8oethe'


12/38

o r!,u) ije /isti ite"e*t e%o vitalno načelo i 'es*o!/! s!%! *oj!sje&ije! s !%oo) i osjeć!ji)! &je"uje u priro&i i povijesti

o e%!tivo se o&osi pre)! pos"je&i$!)! proi,!("i) i, !3ir)!$ije te+i*e ii&ustrij!"i,)!

o zagovara individualnu i kolektivnu slobodu, ali ne u anglosaksonskom

demokratsko-liberalnom smislu, nego u duhu ideala nacionalne državeo . Herder

Studija o porijeklu jezika• je,i* je v!2! *!o sre&stvo *o)ui*!$ije i i,r!, spe$i3i/e

"ju&s*e priro&e• /ovje* je tvor!$ i 'iće je,i*!• osov! &ru(tvee )e#upove,!osti poje&i$!• /i)'ei* *oji o)o%ućuje *otiuitet "ju&s*e povijesti

- Konzervativni teoretiari i zagovornici restauracije Akraj 1


13/38

o Douis de %onald

!%"!(!v! disciplinu *oj! proi,"!,i i, ,!*o! i !utoritet! po"iti/*o-&ru(tvei+ istitu$ij!

moral je temelj svake organizacije, a zakon je sredstvo njegove

primjene

/ovje* postoji s!)o ,! &ru(tvo i &ru(tvo %! o'"i*uje s!)o ,! se'e

nema drugog suvereniteta osim božjeg, a vlast je posrednik izme"u

ljudi i %oga

"ju&s*i r!,u) e)! pr!vo ! prosu#iv!je Bo% je /ovje*u po&!rio prvotni jezik *oji se o&r2!v! tr!&i$ijo) i u

*oje) se !"!,e uro#ee istie vrste !utoritet!D

• !utoritet o'je*tivi+ /ijei$!• !utoritet &ru(tv! %"e&e )or!"i+ i po"iti/*i+ isti!• !utoritet &u+ove )oći *!to"i/*e $r*ve

,!ost je ovis! o re"i%iji su)j! i *riti/*i r!,u) su %"!vi eprij!te"ji prosvjetiteljski poredak znanja je opasni izazov tradiciji, obiajima

i religiji i zato ga %onald radikalno osporava

SAINT-SION8 SOCIJALNA @I7IOLO.IJA I APOTEO7A IN?>STRIJE I 7NANOSTI

- Saint-Simono (isma jednog stanovnika =eneve suvremenicima' *acrt novog plana dru!tvene

organizacije o&!ost prosvjetite"js*o) poi)!ju ,!osti i !pret*! polet znanosti je dospio do stupnja kad se rezultati njezinog

napretka u zadnjih 1;;-ak godina moraju iskoristiti za utemeljenje

korisnog programa organizacije znanstvenog istraživanja po& utje$!je) ro)!ti/!rs*o% poi)!j! re"i%ije 3or)u"ir! p"! u *oje)

'i znanstvenici bili novi svećenicio vod u znanstvene radove %&. stoljeća

re"i%ij! ije pu*o pr!,ovjerje e%o pu/*i o'r!,!$ prvo'ite ,!osti tek je razvoj pravog znanstvenog znanja doveo do toga da znanost

može zamijeniti religiju

!pre&!* ije epre*i&i je&os)jeri pro$es 4Co)te5 već st!"!s)je! kritičkih i organskih r!,&o'"j!

1=8 sto"jeće je r!,&o'"je *riti*e teo"o(*i+ sust!v! ! 1H8 st8 'i tre'!"o 'itir!,&o'"je) dru!tvene organizacije

o (odsjetnik o znanosti o čovjeku )ormulira pojam so#ij!le 'i$iolo(ije, iz kojeg !e =omte izvesti

pojam so#ij!le 'i$i"e, i so#iolo(ije so$ij!"! 3i,io"o%ij! !!"i,ir! dru!tveno tijelo *!o $je"iu ! poje&i$e

pro)!tr! *!o je%ove or%!e

1


14/38

dru!tvo nije puki zbroj autonomnih #ivih bića' nego "organizirani stroj$ u kojem različiti dijelovi pridonose funkcioniranju cjeline

so$ij!"! 3i,io"o%ij! je i ,!ost o s"o'o&i jer je &ru(tvo )o%uće s!)o! osovi ,!je&i(tv! eti/*i+ i *u"turi+ vrije&osti

&ru(tveu &i!)i*u *!r!*teri,ir! s)je! &v!ju opre/i+ e"e)e!t!D

snage običaja i #elje za novim velia i)*strijs"i r!) ter)io) industrija o'u+v!ć! )!u!"i ite"e*tu!"i te+i/*i

tr%ov!/*i po&u,eti/*i i po"joprivre&i r!& i&ustrij!"$i su &io !*tivo% i *oriso% st!ovi(tv! *oji je

suprotst!v"je p!r!,its*o) p"e)stvu i 'iro*r!ti)! *!&! 'i @r!$us*! je&o% &!! i,%u'i"! :: !j'o"ji+ ,!stvei*!

u)jeti*! proi,vo#!/!888 !ro& 'i post!o 0tije"o) 'e, &u(e no' kada bi izgubila >0000 ministara' savjetnika' kardinala' mar!ala'

plemića' to bi rancuze rastu#ilo' ali im ne bi nanijelo nikakve boli

o 6atekizam industrijalaca u po/et*u je ! ovo) &je"u su&je"ov!o i Co)te sve &o su*o'! i r!,"!,! i&ustrijs*! *"!s! tre'! ,!u,eti prvo )jesto jer je !jv!2ij! o& svi+ o! )o2e opst!ti 'e, svi+ &ru%i+ ! ije&! &ru%! *"!s! e )o2e opst!ti

'e, je ona se izdržava vlastitim snagama, a ostale klase trebaju raditi za

nju, jer ih ona sve održava na životuo + dru!tvenoj organizaciji

najbrojniju i najsiromašniju klasu prvi put naziva +rolet!rij!to,,zalaže se za pomo! toj klasi

,!%ov!r! i&e!" uiver,!"o% 'r!tstv! *oje% tu)!/i *!o oo 'o2!s*o(to se !"!,i u re"i%iji 6 svi se me)usobno moraju pona!ati kao braćao ;ri ključna zadataka i motiva znanosti o dru!tvu

:ovijest nastanka znanosti o društvu tvore dva razdoblja'

preddisciplinarno A1E;;-e * sredina 12 stB

o 15 1: 6 1 403!,! se*u"!ri,!$ije5 oblikovanje sekularne socijalne teorije otesuieu i Rousse!u so$ij!"! teorij! se po/ije r!,"i*ov!ti o&

po"iti/*e teorije pr!v! po"iti/*e e*oo)ije888o ;5 1 6 1=1< 403!,! s$ijeti,!$ije5

*ostru*$ije i poj)ovi i, prote*"e 3!,e post!ju&ije"o) e*sp"i$ite ,!stvee pro'"e)!ti*e

skovan je termin "socijalna znanost$ *oj! ses)!tr! !&o%r!&jo) i !st!v*o) postojeći+,!osti

o 5 1=1< 6 sre&i! 1H8 st8 &!"jje (ireje so$ij!"e teorije sve veća raznolikost pristupa ov&je je !jv!2iji Co)te s *oji) i ,!vr(!v!

pre&&is$ip"i!ro r!,&o'"je disciplinarno

o po/ije s! poj!vo) Co)te!

1


15/38

o r!,&o'"je so$io"o%ije 7 kljuna zadatka'

1B znanstveno-teorijski

o !stoj!je &! se ! ov !/i o'j!si &ru(tveo st!je proi,!("o i, &o'! prosvjetite"jstv! i %r!#!s*e revo"u$ije

so$ij!"i+ i po"iti/*i+ o&os! i i&ustrijs*e revo"u$ije FB praktino-teorijski

o !stoj!je &! se ! ,!stveo ute)e"je !/i o$rt!jus)jerovi reo%r!i,!$ije &ru(tv! je%ov! r!vote2! i!pre&!* !*o ve"i*i+ preo'r!,'i i *ri,!

7B projektivno-teorijski

o !stoj!je &! se ,!stvei) !/io) proji$ir!ju )o&e"i&ru(tv! %&je će )o&ero-r!$io!"isti/*o !/e"oupr!v"j!ti $je"o*upi) &ru(tvo) i"i e*i) je%ovi)s3er!)!

F epistemološka vremenska razdoblja oblikovanja sociologije' 1B Saint-Simon * 1


16/38

o intelektualna reforma u2! je uvjet dru!tvene reforme& F )aza djelovanja

o ;ečaj pozitivne filozofije 3%C>0.4o bit i cjelina njegovih shva!anja

o o*o ovo% &je"! Co)te se pripir!o s e%"es*i) )is"io$e) Jo+o) Stu!rto)

i""o) *oji je u po/et*u pri+v!ć!o je%ov! st!j!"i(te !"i se *!sije o& ji+u&!"jio

& 7 )aza djelovanja A1ŠTVA I JESTO SOCIOLO.IJE KAO PO7ITIVNE 7NANOSTI- Co)te *reće o& uvjerej! &! tre'! !pr!viti site,u i,)e#u tr!&i$io!"i,)! i

"i'er!"i,)! re&! i !pret*! ,!osti i po"iti*e- smatra da svaki napredak pretpostavlja neki red, pa se zato okre!e znanstvenom

znanju kao hijerarhijski strukturiranom sustavu spoznaja koje se kre!u od

najjednostavnijih do najsloženijih pojava prirodnog i društvenog svijeta- prito) u,i)! u o',ir i osjeć!je i s)!tr! &! se preo'r!,'o) s!)e ,!osti )or!&ospjeti &o sekularne religije

- re3or)! &ru(tv! ovisi o re3or)i u)osti- reorganizacija dru!tva počinje s idejama' prenosi se na običaje' te na kraju na

dru!tvene i političke institucije- #azlika izme"u 5ontes>uieua i =omtea'

o otesuieu po"!,i o& &ru(tvee i "ju&s*e r!,ovrsosti *!*o 'i &ospio &o "ju&s*o%

je&istv!o Co)te

po"!,i o& "ju&s*o% je&istv! te sve r!,"i*e supsu)ir! po& je&!općev!2eći tip &ru(tv! *oji je vo#e po,itivi) ,!je)

19


17/38

- isto&o'o 2e"i 'iti znanstvenik i reformator - :ozitivizam Apozitivna )ilozo)ijaB

o so$ij!"oteorijs*i i po"iti/*i sust!vo privr2eost pro)!tr!ju /ijei$! i i,'je%!v!j! *o$ep$ij! !pstr!*to% tip!o te2j! &! se !&)!(i e&ost!t!* *riti*e (to je 'i"! *!r!*teristi*!

prosvjetite"jstv!o ter)i 0po,itiv! ,!/i sve oo (to je realno' korisno' pouzdano' točno i

organsko- omte se ne sla#e sa tezom o neograničenom znanstvenom znanju koje ne priznaje

svoje granice i koje nije vo)eno etikom- s)!tr! &! 0pos"je&j! rije/ )or! prip!sti 3i"o,o3i)! ! e ,!stvei$i)!- o&!t"e s"ije&i &! je je%ov po,itivi,!) suprot! o& e)piri,)! induktivističkog tipa- &e3ii$ij! ,!ostiD /stvarna, najpotpunija i najegzaktnija sistematizacija

promatranih pojava na osnovi odre"enih i neupitno postojanih zakona0- poput K!t! s)!tr! &! "ju&s*i ite"e*t )o2e spo,!ti realnost po sebi te &! )or!

o&ust!ti o& tr!%!j! ,! krajnjim uzrocima pojava- po,itivi,!) je sioi) re"!tivi,)u *oji je protiv! sv!*o) !pso"uti,)u ute)e"jeo)

! e)pirijs*oj spo,!jiD 0sve je re"!tivo i to je je&io !pso"uto !/e"o- Hijerarhijska klasi)ikacija znanosti

o eor%!s*i pre&)etiD fizika' astronomija i kemijao or%!s*i pre&)etiD biologija' psihologija i socijalna fizika 3sociologija4o pore&!* po stupju s"o2eosti pre&)et!D )!te)!ti*! !stroo)ij! 3i,i*!

*e)ij! 'io"o%ij! so$io"o%ij!- /Socijalna )izika0

o !,iv ,! po,itivu ,!ost o &ru(tvuo ,!ost *oj! ,! svoj pre&)et i)! prou/!v!je &ru(tvei+ 3eo)e! *oji su

pro)!tr!i u isto) &u+u *!o i !stroo)s*i 3i,i/*i *e)ijs*i i 'io"o(*i3eo)ei

o je,i ,!&!t!* je &! ot*rije ve"i*i 3eo)e r!,voj! "ju&s*e vrste pro)!tr! usvi) je,ii) &ije"ovi)!

- /Sociologija0o ov!j i,r!, prvi je put upotre'"je u


18/38

• !!"i,ir! r!,e &ru(tvee istitu$ijeD re"i%iju o'ite"j v"!si(tvo je,i*88

• je sre&i(ji poj!) je dru!tveni konsenzus *oji po"!,i o&uvjerej! &! je &ru(tvo s"i/o 2ivo) or%!i,)u

o 3u*$ioir!je e*o% or%!! je e)o%uće prou/!v!ti

'e, $je"ie 2ivo% 'ić! t!*o je prou/!v!je po"iti*e i&r2!ve e)o%uće 'e, &! i+ u*"opi)o u $je"iu &ru(tv!

so$ij!"! &i!)i*!

bavi se stalnim razvojem ljudskog organizma

• prou/!v!je te)e"jo% poret*! sv!*o% "ju&s*o% *o"e*tivitet!• u2e et!pe r!,voj! "ju&s*o% &u+! i &ru(t!v!

- 7 stadija ljudske povijesti'

o teološki

prev"!&!v!ju teo"o,i i voji$i spo,!j! se usre&oto/uje ! *r!jje u,ro*e i s ji)! pove,!e

*o$ep$ije 'o2!st!v!o meta)iziki

prev"!&!v!ju )et!3i,i/*i 3i"o,o3i i pr!vi$i )is!o te2i *riti/osti r!$io!"osti i i&ivi&u!"osti !&!r!vi /i)'ei$i ,!)ijejei su !pstr!*ti) si"!)!

o pozitivni

prev"!&!v!ju ,!stvei$i i i&ustrij!"$i !pu(t! se istr!2iv!je *r!jji+ u,ro*! !3ir)ir! se re"!tivi,!) !jveć! se po,orost pri&!je ,!*oi)! *oji upr!v"j!ju o&osi)! )e#u

stv!ri)! ov!j st!&ij o'i"je2!v! sje&ijeje re&! i !pret*! i je *o!/! ,!

/ovje/!stvo

- Co)te s)!tr! &! je /ovje/!stvo s"ije&i"o put!ju s"i/u o&r!st!ju &jetet!o &ijete !s"je#uje ,!j! *oj! )u o)o%ućuju &! ispr!v"j! svoju i)!%i!ru

3i"o,o3ijuo

čovječanstvo se obrazuje prijenosom pozitivnih dostignuća iz generacije u generaciju' pri čemu svaka generacija obrazuje sljedeću predajući joj svoj dio pobolj!anja

- =omteova zaslugao ustanovio je razliku izme)u socijalne statike i socijalne dinamike te tako prvi

utvrdio predmet sociologije i formulirao odre)ena epistemolo!ka imetodolo!ka pravila koja će kasnije biti razvijena u sociolo!kom mi!ljenju

- o&'!$uje uti"it!risti/*o u/eje i 0povr(u 3i"o,o3iju 1=8 sto"jeć!- #azraun sa politikom ekonomijom

o po njegovom mi!ljenju' ona daje apstraktnu i pojednostavljenu sliku dru!tvenelogike

o so$io"o%ij! je s"u2eći se )eto&o) e*speri)et! pro)!tr!j! i povijeseuspore&'e ,!ost o /ijei$!)! i pove,iv!je poj!v!

1=


19/38

o e*oo)isti su ! apsolutan !/i protu)!/i"i relativnu &ru(tveu so"i&!rost- =omteovo poimanje religije

o *o$ipir! re"i%iju /elikog


20/38

o o ,!stup! st!v &! izjednačavanje uvjeta tvori te&e$iju &ru(tvee revo"u$ijeo r!,voj je&!*osti je 0!/e"o povijesti

- o !!"i,ir! prop!&!j! starog poretka *oji se te)e"jio ! stale#ima tj8 ! st!'i"i)&ru(tvei) po"o2!ji)! &e3iir!i) s*upo) spe$i3i/i+ pr!v! i &u2osti

- s!) poj!) časti *oji je ve,! ,! pose'i &ru(tvei po"o2!j 'io je s!st!vi e"e)et

starog re#ima- &ru%i s!st!vi e"e)et to% poret*! 'i"! je isprep"eteost oso'i+ ve,! s!,&!i+ o&

u,!j!)i+ pr!v! i o've,!o sv!*i poje&i!$ je 0e ,!jući 'io pove,! s! svi)! &ru%i)!

- eje&!*ost 'o%!tstv! e sprje/!v! homogenizaciju po"o2!j! (to se pose'o o/ituje u(ireju svi+ o'"i*! !j!)i(tv!

- estanak starog režima

o est!ju st!re ve,e oso'e o&!ostio oe su ,!)ijejee fragmentiranim odnosima i"i p!* masovnim odnosimao j!v"j! se i&ej! domovine i nacijeo o'"i*uje se osjeć!j patriotizmao prije"!, u )o&erost je prije"!, u pokretljivije &ru(tvo %&je se sv!t*o )o2e

&ru(tveo u,&ići i"i prop!stio t!j tip &ru(tv! po%o&uje individualizmu !"i i pro$v!tu egalitarnog se,i'i"itet!

jer 0posti%uć! je&o%! "!*o post!ju !&o) &ru%o%!o )o&er! &ru(tv! su spe$i3i/! jer u ji)! ve"i*u u"o%u i%r! javno mnijenjeo zato autor demokraciju smatra poretkom koji nije samo politiki poredak

zasnovan na suverenosti naroda ili na principu vladavine u ime ve!ine,nego i društveni poredak utemeljen na jednakosti uvjeta i na osje!aju te

jednakosti

- u SA?-u po"iti/*! &e)o*r!$ij! proi,!("! je i, stanja običaja- u Europi to% r!,&o'"j! st!je je &ru*/ijeD pore&!* so$ij!"e &e)o*r!$ije e tr!2i uvije*

po"iti/*u &e)o*r!$iju p! se europs*! povijest 'ori s !peto(ću i,)e#u e%!"it!ri+te&e$ij! i te2j! ,! s"o'o&o)

- po/et*o) 1H8 st8 &ij!%osti$ir!o je po"o2!j r!&i*! poput !rF!o zala#e se za pobolj!anje polo#aja klasa i za borbu protiv siroma!tva kako se

dru!tveni napredak ne bi pretvorio u revolucionarne potrese i doveo do socijalizma

- F modela evolucije'

o anglosaksonski

i,je&!/!v!je uvjet! o&vij! se ,!je&o s uveć!v!je) s"o'o&!o kontinentalni

je&!*ost !pre&uje ! (tetu s"o'o&! pr8 @r!$us*!

- F puta prema demokraciji'o liberalni

postup! pro)je!o revolucionarni

!%"i r!s*i&- Stari re#im i revolucija

o autor se pita zašto je revolucija izbila u Crancuskoj, a ne drugdje u @uropi

;:


21/38

o u stoljećima prije revolucije sloboda se čuvala ograničavanjem kraljevskevlasti

o eje&!*ost je 'i"! protute2! to)eo vr"o r!o r!,vi"! se !&)iistr!tiv! $etr!"i,!$ij! *r!"jevstv!o s!%! te !&)iistr!$ije o)o%ući"! je "!%!o !pre&ov!je je&!*osti uvjet! p!

je &e)o*r!$ij! re,u"t!t sto"jeto% pro$es!o tako je Crancuska na kraju starog režima bila država gdje je

izjednaavanje uvjeta došlo najdalje, a da to nije došlo do izražaja u/igri0 institucija

o j!/!je) sre&i(je v"!sti "o*!"e i re%io!"e po"iti/*e istitu$ije ost!"e su 'e,svo% s!&r2!j!

o "o*!"i j!vi 2ivot po/eo je '"ije&iti ! 3r!$us*o &ru(tvo prest!"o je postoj!ti*!o or%!s*! $je"i!

o pretvori"o se u +o)o%eu !"i epove,!u )!su u *ojoj %r!#!i isu 'i"i pripre)"jei &! &je"uju ,!je&i/*i

- prema ;oc?uevilleovu mi!ljenju centralizacija je dovela do nu#nosti i mogućnostirevolucije' ali je isto tako pridonijela oblikovanju i odr#anju revolucionarnog duha- revo"u$io!ri 3eo)e re,u"t!t je )o%i+ pro$es! iter!*$ije i,)e#u st!j! o'i/!j! i

st!j! po"iti/*i+ istitu$ij!

- +nglosaksonski model demokracijeo progresivno !irenje slobodao e%!"it!ri &u+ ije !ru(io o/uv!je *"i)e s"o'o&eo &! 'i s"o'o&! !&2ivje"! e%!"it!ri )et!"itet o! )or! 'iti us!#e! u !(!

vjerov!j! i !vi*eo u SA?-u to)e pri&oosi !/i poi)!j! i pr!*ti$ir!j! re"i%io,ostio tamo je zamjetna konvergencija izme"u moralne komponente krš!anske

tradicije i prakse demokracijeo e)! &o)i!te $r*ve *oj! 'i istitu$io!"o pritis*!"! po"iti/*i 2ivot ,e)"jeo u gra"anskoj slobodi religija vidi plemenito oitovanje ovjekovih

sposobnostio isto&o'o re"i%ij! '"!%otvoro utje/e ! j!vi &e)o*r!ts*i 2ivoto ona nije izvor napetosti nego umiriteljski element provedbe politikih

prava- !utoru je st!"o &! !!"i,ir! &i!)i*u s!%! i te&e$ij! *oje suprotst!v"j!ju gra)ansko

dru!tvo i dr#avu

PROJENA KONTIN>ITET I TEORIJA PRIJELA7A- To$uevi""e je i teoretičar kontinuiteta' i teoretičar prijelaza

o !(e spo,!je o prije"!,u jo( su uvije* os*u&e- Stari re#im i revolucija 6 po"o2!j 3r!$us*o% se"j!*!

o položaj )rancuskog seljaka gori je u 1


22/38

o u o&osu ! se"j!*e po"o2!j p"e)ić! je posve ovo 'u&ući &! i) isu vi(e %ospo&!ri vi(e e)! iteres! &! po)!2u se"j!$i)!o u,ro$i i r!,"o,i *oji su &ove"i &o revo"u$ije 1=H8

&u%oro/e te&e$ijeD centralizacija' uspon apsolutizma'izjednačavanje uvjeta

plemstvo je lišeno svojih tradicionalnih )unkcija i povlastica i,je&!/!v!je uvjet! e &o"!,i &o i,r!2!j! u po"iti/*i) istitu$ij!)! po'o"j(!je situ!$ije je&i+ i,!,iv! ,!vist &ru%i+ poj!/!v!je ti+ proturje/osti stv!r! st!je &u+! *oje se vi(e e )iri s

'iv(i) pov"!sti$!)! ono što se neko! podnosilo kao usud, sada izaziva pobunu 6

;oc?uevillov efekt toc>uevillovski zakon politike mobilizacije

• najče!će se doga)a da narod koji je bez jadikovki podnosionajnesnosnije zakone' te iste zakone sna#no odbacuje čim se

ubla#i njihova te#ina• uvjeti ,! revo"u$iju stje/u se *!&! ,!vr(i r!,&o'"je &u%e

st!'i"osti &ru(tvei+ o&os! i *!& po/e o'je*tivo po'o"j(!je 2ivoti+ pri"i*!

- 9straživanje u S+4-u * situacija 9ndijanacao su&!r *u"tur! &oveo je por!,i+ pos"je&i$!o prepu(tei s!)i se'i u po/et*u su se '!vi"i e*oo)ijo) ,!sov!o) ! "ovuo i)!"i su s*ro)e potre'e i pr!*ti/*i eo%r!i/ee resurseo t!&! &o"!,e Europ"j!i *oji &oose v!treo oru2je 2e"je,o i r!*ije uvo&e ove

!vi*e oso'ito u o'"!/ejuo stv!r! se er!vote2! i,)e#u ovouve&ei+ potre'! i )o%ućosti ji+ovo%

,!&ovo"jej!o oo (to ije )o%!o proi,vesti I&ij!!$ je )or!o *upiti o& 'ije"!$!o )or!o je poj!/!ti "ov *oji je prest!o 'iti !*tivost pu*o% pre2iv"j!v!j!o osi) pre2iv"j!v!j! sve te2e i) je post!"o pri'!v"j!je eop+o&i+

r!,)jes*i+ &o'!r!o po&ru/j! %&je se po*u(!v!ju !st!iti već je !se"jeo &ru%i) s*upi!)! *oji

e o&o'r!v!ju ji+ov &o"!,!* o *!*o 'i pre2ivje"i )or!ju se i,o"ir!ti u )!"e %rupeo oi vi(e isu i)!"i &o)ovie iti !ro&!o %u'i se ,!je&i/*o i)e ,!'or!v"j! se je,i* te !$ij! prest!je postoj!tio &ru*/iji 'i is+o& 'io &! su I&ij!$i pre("i ! po"joprivre&u !"i to)e se opir!"!

ji+ov! *u"tur! 6 je&io su "ov i r!t ,! ji+ 'i"i &ostoji /ovje*!- 9straživanje u S+4-u * situacija crnaca

o *!&! se u*iu"o !/e"o ropstv! A)eri*!$i ipo(to isu os"o'o&i"i ro'oveo &r2!v! Ne or* ,!'r!juje pro&!ju ro'ov! ! svo) teritoriju (to se svo&i !

,!'r!u ji+ov! uvo,!o ,!to 'roj $r!$! u toj &r2!vi ovisi s!)o o priro&o) prir!(t!ju $r!/*e

popu"!$ijeo e*o"i*o %o&i! *!sije &oosi se o&"u*! &! &je$! ro'ovs*i+ ro&ite"j! ro#e! u

toj &r2!vi 'u&u s"o'o&!o ,'o% to%! ro' /ije se poto)stvo os"o'o&i"o %u'i ve"i* &io svoje vrije&osti

;;


23/38

o osip!je ro'ovs*e r!&e s!%e &ovo&i &o pri"jev! s"o'o&i+ r!&i*! *oji su se po*!,!"i pro&u*tiviji)!

o o&!t"e iteres! &! se ro'ovi i,vo,e ! Ju% %&je se e tre'! 'oj!ti *o*ure$ijeo os"o'o#ei ro'ovi !("i su se u so$ij!"o e,!vi&o) po"o2!ju te su )o%i o&

ji+ po&"e%"i v"!stitoj 'ije&i

KARL .AR02 SOCIOLO- I .ISLILAC REVOLUCIJE

AROVO JESTO > SOCIOLO.IJI8 ATERIJALISTIČKO POIANJE POVIJESTI- Karl 5ar6 prvi je zahvatio zbilju društvenog sukoba- on je bio sociolog' ali sociolog odre)enog tipa' tzv. socio-ekonomist' koji je vjerovao

da se dru!tvo ne mo#e razumjeti bez oslonca na funkcioniranje ekonomskog sustava- u !rFovi) &je"i)! )o2e)o r!spo,!ti so$io"o%iju o'ite"ji %r!&! se"! %rup! *"!s!

%"o'!"i+ &ru(t!v!888

;


24/38

- o'"i*ov!je !rFovi+ po%"e&! pove,!o je s 'r,i) r!sto) i&ustrije r!,voje) ovi+&ru(tvei+ o&os! *!pit!"isti/*e proi,vo&je i uspoo) r!&i/*o% po*ret!

- njegova sociološka teorija je prva koja je znanstvenu analizu poistovjetila sainteresima posebne društvene klase 6 i&ustrijs*o% pro"eterij!t!

- u svojoj ,re"osti usre&oto/io se ! po&ru/je kritike političke ekonomije

- je%ov te)e"ji &oprios vi&i se u oo)e (to je !,v!o materijalističkim poimanjem povijestio na sociološkom planu to poi)!je !rti*u"ir!"o se *!o analiza kapitalističkog

načina proizvodnjeo na politikom planu to se o'"i*ov!"o *!o teorij! *o)ui,)! po*ret! *oji 'i

/ovje/!stvo &oveo &o prev"!&!v!j! *!pit!"i,)! i ute)e"jej! 'es*"!so%&ru(tv!

o 5ar6 je bio revolucionar koji je želio srušiti postoje!i poredak i zamijeniti

ga kolektivnom kontrolom društva kako bi ljudi mogli biti slobodni za

razvijanje svojih potencijala- 5ar6ov odnos prema Hegelu

o utje$!j e%e"ove 3i"o,o3ije 'io je t!*o ve"i* &! se $ije"! je&! %eer!$ij!)is"io$! t,v8 )"!&o+e%e"ov!$! '!vi"! s! jo) i po*u(!"! je *riti/*i osporiti i,r!,i+ %"e&i(t!

o i @arA je pripadao toj struji' ali je okrenuo vlastitim putem tako !to je prihvatio ,egelovu dijalektičku metodu' ali istovremeno odbacio njen spekulativni sadr#aj' te je krenuo na istra#ivanje konkretnih problema socijalnog i ekonomskog #ivota kapitalističke industrijalizacije

- 5ar6ova kritika )rancuske socijalistike mislio 3r!$us*! so$ij!"isti/*! )is!o proi,!("! je i, @r!$us*e revo"u$ijeo izuavaju!i te ideje, 5ar6 je prihvatio njihov osnovni smisao, ali je

istovremeno došao do zakljuka da su utopistike i teorijski površne, što jedaleko od znanstvenog utemeljenja radikalne promjene društva

- :rvi 5ar6ovi spisi A/#ani radovi0B

o 3i"o,o3s*e su !r!vio '!ve se pro'"e)o) "ju&s*o% otu#ej! i s"o'o&eo *jemačka ideologija

r!,vij! prve o'rise )!terij!"isti/*o% poi)!j! povijesti

oznaava pojam društva kao odre"ene strukture koja poiva na

suprotstavljenim društvenim klasama, podjeli rada i oblicima

privatnog vlasništva

misli vladajuće klase u svakoj su epohi vladajuće misli *"!s! *oj! je v"!&!juć! materijalna sila &ru(tv! istovre)eo je je%ov!

v"!&!juć! duhovna sila povijesi r!,voj *!r!*teri,ir!ju spe$i3i/i !/ii proi,vo&je

• &ru(tvo se r!,vij! *ro, r!,"i/ite st!&ijeD o& ro'ov"!si/*o% pre*o 3eu&!"o% &o *!pit!"isti/*o%

o


25/38

u društvenoj proizvodnji svog života ljudi stupaju u odre"ene

odnose proizvodnje, koji su nezavisni od njihove volje, i koji

odgovaraju odre"enom stupnju razvoja njihovih materijalnih

proizvodnih snaga $je"o*upost ti+ o&os! proi,vo&je s!/ij!v! e*oo)s*u stru*turu

&ru(tv! !/i proi,vo&je )!terij!"o% 2ivot! uvjetuje pro$es so$ij!"o%

po"iti/*o% i &u+ovo% 2ivot! &ru(tveo 'iće o&re#uje "ju&s*u svijest

o (ojam otu)enja

ot*3eje je gubitak subjekta u oblicima i rezultatima rada koji muu speci)inim društvenim odnosima ne pripadaju

rad je temelj ljudske kulture otu)enje je pro$es *oji /ovje*! /ii str!$e) u svijetu *oji je stvore

po)oću r!&!

!!"i,! otu#ej! i,vo&i se i, po&je"e r!&!

podjela rada stvara golemu akumulaciju bogatstva, ali pod cijenu

obezvrje"ivanja ljudskog života

ljudski rad postaje predmetom pre&)et proi,ve&e po)oću r!&! je)u se suprotst!v"j! *!o tu)e biće proi,vo& r!&! je r!& *oji je utje"ov"je u pre&)etu i *oji se pretvorio u

3i,i/*u stv!r r!,"i*! i,)e#u opredmećenja i otu)enja

opredme!enje

o pro$es 0i,v!(tej! /ovje*! u priro&i i &ru(tvu u2!

s!st!vi$! &ru(tvei+ o&os!

otu"enje

o 0i,v"!(teje *oje se &o%!#! u o*viru *!pit!"i,)!o Djudska povijest

e )o2e se r!,u)jeti *!o povijest &u+! već *!o povijest r!,"i/iti+!/i! proi,vo&je

povijest je st!"! preo'r!,'! "ju&s*e priro&e proi,vo#eje i&ivi&uu)! po)oću r!&!

o 5ar6 je zaokupljen samo jednim nainom proizvodnje koje oznaava

terminom /kapitalizam0

ANALI7A I KRITIKA KAPITALISTIČKE O?ERNOSTI- 6apital 3najveće @arAovo djelo4

o 4a bi se dogodila /prvobitna akumulacija kapitala0, morala su se dogoditi7 uvjeta'

;


26/38

1B odvajanje rada od sredstava za proizvodnju

FB postojanje slobodnih radnika

• isu vi(e po&"o2i prisi"!)! 3eu&!"o% poret*!

7B akumulacija novanog kapitala poj!v"juje se /i) se proi,vo&j! ,! r!,)jeu ro'! po/e

r!,vij!ti pore& proi,vo&je *oj! je !)ijeje! ,!,!&ovo"j!v!je potre'! proi,vo#!/!

o blikuju se odnosi, i u njih ulaze dvije kljune društvene klase'

1B vlasnici sredstava za proizvodnju Aburžoazija, kapitalistiB

FB oni koji raspolažu vlastitom radnom snagom Aproleterijat,

radnika klasaB

*"!si/! po"iti/*! e*oo)ij! jo( je %ovori"! i o klasi zemljovlasnika!"i !rF s)!tr! &! će &u%oro/o t! *"!s! 'iti u*"op"je! u *"!su*!pit!"ist!

isto t!*o osim proletera postoje i klase seljaka, kmetova, zanatlija i

sitnih trgovaca ! ,! ji+ !rF s)!tr! &! će e *r!ju 'iti u*"op"jei u pro"eterij!t

o odnos izme"u kapitalista i radnika posredovan je novcem

o ji+ov )e#uso'i o&os *!r!*teri,ir! izrabljivanje radnika od stranakapitalista

o r!&! s!%! r!&i*! ispost!v"j! se *!o roba *oj! se pro&!je *!pit!"isti)! u,!)jeu ,! nadnicu

nadnica je cijena radne snage kao robe

o o&os *oji je posre&ov! ov$e) 'e,"i/i je o&oso roba je "osnovna ćelija$ modernog dru!tva i tekst 6apitala započinje upravo

raspravom o robio #oba je dvojakog karaktera'

uporabna vrijednost 4i,r!2e! u /ijei$i &! je r!& sposo'! proi,vo&iti vrije&ost5

zamjenska vrijednost 4i,r!2!v! se u $ijei ro'e i e vo&i r!/u! o*o*retoj *v!"iteti5

o Cetišizam robe

svijet "ju&i u*"ju/ei+ u *!pit!"isti/*i !/i proi,vo&je

dobra proizvedena u kapitalizmu poprimaju oblije robe i time se

odnosi me"u ljudima pretvaraju u odnose me"u stvarima& *!&! r!&i* o'r!#uje i preo'r!2!v! sirovie o proi,vo& vrije&ost *oj! je već! o&

vrije&osti *!pit!"! *oju je *!pit!"ist po/eto u"o2io ! to ,!/i &! se proi,vo&i vi!akvrijednosti

& vi(!* vrije&osti pretv!r! se u profit *oje% prisv!j!ju *!pit!"isti

- 9deologijao cjelina predod#bi o svijetu koje s jedne strane "naturaliziraju$ postojeće

proturječnosti' a s druge strane zamagljuju postojeće proturječnosti'legitimiraju uspostavljeni poredak i izra#avaju stajali!te vladajuće klase

o poj!) i&eo"o%ije je prvi *or!* pre)! ute)e"jeju sociologije spoznaje

& povijest svi+ &os!&!(ji+ &ru(t!v! je u stv!ri povijest klasnih borbi

;9


27/38

& *!pit!"i,!) je ,! !rF! !js!2iji %eer!tor &ru(tvei+ i )!terij!"i+ pro)je!"ju&s*o% 2ivot!

o buržoazija je u 1;; godina od svog osnutka stvorila masovnije proizvodnje

snage nego sve prošle generacije zajedno& 'u&ući &! 'o%!tstvo *oje r!&i/*! *"!s! proi,vo&i ! *r!ju posv!j!ju *!pit!"isti

r!,vij! se svijest o to)e *!*o &ospjeti &o revo"u$ije i !%"e preo'r!,'e postojeći+&ru(tvei+ o&os!

& =ilj svega je izgradnja komunistikog društva, gdje !e se dokinuti klasne razlikeo to je dru!tvo "slobodno udru#enih proizvo)ača$ gdje nikome nije dopu!teno

porobiti rad drugogao sv!*i poje&i!$ i)!t će )o%ućost r!,vit*! svoji+ pote$ij!"!o i,r!, 0*o)ui,!) ije stvorio !rF već E%e"s u pre&%ovoru je&o% i,&!j!

)!i3est!o tu se i&e!" &ru(tv! os"o'o#eo% o& i,r!'"jiv!j! o,!/!v!o i,r!,o)

/socijalizam0 i"i /komunizam0o socijalizam je o,!/!v!o bur#oarski po*ret ! komunizam radnički po*reto uz socijalizam je bila vezana ideja o postupnom provo"enju re)ormi, a uz

komunizam ideja radikalne promjene i revolucijeo revo"u$ij! 'i se tre'!"! &o%o&iti u !ji&ustrij!"i,ir!iji) ,e)"j!)!o krajnji cilj bi bio ukidanje države koja je kao /organ klasne vladavine0

nastala na temelju podjele rada, klasnih interesa i klasnih sukobao prije"!,o r!,&o'"je o& *!pit!"i,)! *! *o)ui,)u )or!t će 'iti vo#eo

diktaturom proleterijata

;


28/38

KONTEKST DISCIPLINARNE ZRELOSTI4 5ZLATNO RAZDOBLJE SOCIOLO-IJE6

POLET SOCIOLOŠKI INICIJATIVA I OKOLNOSTI

- oblikovanje sociologije u zadnjoj trećini %&. st. i početkom 20. st. bilo je uspje!no raditoga !to je to razdoblje bilo relativno mirno- so$io"o,i te %eer!$ije )!+o) su ,!stup!"i opti)isti/*u vi,iju povijesti- @mile 4urkheim, 5a6 3eber, .eorg Simmel, ?il)redo :areto 6 svi su oi s+v!ć!"i

&! 2ive u &ru(tvi)! *oj! su ,!+v!će! &u'o*i) pro)je!)!- 1=:8-i+ 6 1=H:8- i+

o o'j!v"jiv!je *ji%! po*ret!je /!sopis! osiv!je !*!&e)s*i+ istitu$ij!o 2e"j! ,! uspost!v"j!je) so$io"o(*i *!te&ri ! !*!&e)ij!)!o @r!$us*! Austrij! It!"ij!

i,r!, 0so$io"o%ij! *oristi se s"o'o&o i pove,uje %! se s! po,itivisti/*o) tr!&i$ijo)

o Nje)!/*! upr!vo ,'o% e&ost!t*! po,itivisti/*e tr!&i$ije t!j se !,iv ispo/et*!

i,'je%!v!o *r!je) 1H8 st8 i t!)o se o'"i*uje so$io"o(*! ite"e*tu!"osti i po/et*o)

;:8 st8 t!)o(ji so$io"o,i)! po/iju *oristiti rije/ 0so$io"o%ij!

- me)utim' sociolozi su te!ko postizali priznanje u akademskim institucijama- utemeljitelji nisu imali na raspolaganju sociolo!ke katedre' a katedre na kojima su

djelovali te!ko su uspjele dobiti sociolo!ki naziv- ?ur*+ei) je 'io je&! o& rijet*i+ *oje)u je to uspje"o ,! 2ivot!

- u Nje)!/*oj i Austriji sve &o 1H1H8 ije 'i"o so$io"o(*i+ *!te&ri- pro$v!t so$io"o(*i+ !*tivosti &o%!#! se r!i+ 1=H:8-i+ vo#e *"i)o) 0po,itive&ru(tvee *u"ture

- sva intelektualna i institucionalna kretanja izme"u 1


29/38

0PRVA KRI7A O?ERNOSTI I ?ILEE SOCIOLO.IJE- :rva kriza europske modernosti'

o pro'"e) je 'io u &ru(tvei) i po"iti/*i) pro)je!)! tije*o) 1H8 st8o 2e"je"o se e)pirijs*o prou/!v!je &ru(tv! ute)e"jiti ! /ijei$!)!o *"ju/o pit!je svo&i"o se ! osi%ur!v!je istitu$io!"i+ te)e"j!

ite"e*tu!"e repro&u*$ije- &v! %"!v! &u%oro/! *ret!j! u europs*i) &ru(tvi)! ;8 po"8 1H8 st8D

o istr!2iv!/*i us)jere! sveu/i"i(t! &ose%u"! su vr+u!$ v!2ostio stru*ture !$io!"e &r2!ve *oje su u It!"iji i Nje)!/*oj uspost!v"jee

pro$eso) teritorij!"o% uje&ijej! ! u @r!$us*oj uspoo) repu'"i*eo te okolnosti omogu!ile su procvat socioloških pristupa

- 1H8 st8 post!"o je sto"jeće oznanstvenjivanja postupaka i diferencijacije akademskihdisciplina

?VA SJERA ?ISCIPLINRNO. OBLIKOVANJA- 1B smjer socijalno-)ilozo)ske naravi

o ! po"iti/*u i ite"e*tu!"u *ri,u po/et*! 1H8 st8 o&%ovoreo je t!*o (to su pro%resivi e"e)eti *"!si/e so$io"o(*e teorije o,!/ei *!o opti)isti/*!%re(*!

o i,ve&e je ,!*"ju/!j &! r!,voj 0)!sovo% &ru(tv! po*!,uje eprove&ivost,!+tjev! ,! &ru(tveo) ite%r!$ijo)

o u)jere! ver,ij! to% st!j!"i(t! je 0*o"e*tiv! )or!"ost ! e(to r!&i*!"ij!0!utorit!r! &r2!v!

- FB heterogena izvorišta

o u sre&i!)! %&je ije 'i"o r!,vijee *"!si/oso$io"o(*e orijet!$ije s!2o se!)et!"! eopo,itivisti/*i us)jere! so$ij!"! ,!ost

o pri)ijeje! e)pirijs*! istr!2iv!j! o&vij!"! su se u ite"e*tu!"o) o*ru2ju 'e, prisustv! so$io"o%ije

- Sociologija je ro"ena dva puta'o prvi put *!&! joj je Co)te 1=


30/38

E.ILE DURKHEI. I PRED.ETNO&.ETODOLOŠKOO.E7IVANJE SOCIOLO-IJE

?R>ŠTVENE PROJENE I PO7IV SOCIOLO.IJE- u središtu njegovog prouavanja nalazi se problem !o,ije, tj odsutnosti

društvene regularnosti koja osigurava kooperaciju me"u specijaliziranim

)unkcijama- da bi !to jasnije proniknuo u bit ljudskog dru!tva' upustio se u istra#ivanje religijskog

poretka ranijih povijesnih razdoblja- u r!i) !jje&ost!viji) &ru(tvi)! tr!2io je upori(t! ,! r!,u)ijev!je) &!!(ji+

o'"i*! r!,vijei+ i s"o2ei+ &ru(t!v!- vjerov!o je u i&eju !pret*! oso'ito !pret*! ,!osti !"i je 'io es*"o je,ii)

tu)!/eji)! *oj! su po/iv!"! ! i&eo"o(*o) opti)i,)u

- 'io je ,!%ovori* "i'er!"o-'ur2o!s*i+ uvjerej!- + podjeli dru!tvenog rada 6 &o*tors*! &isert!$ij! Samoubojstvo' + totemizmu' lementarni oblici religijskog #ivota

TEORIJA O ?R>ŠTVENOJ ČINJENICI8 REALNOST ?R>ŠTVA- /društvena injenica0 je svaki utvr"eni ili neutvr"eni nain djelovanja koji je

sposoban izvršiti izvanjsku prinudu, i koji je op!enit u cjelokupnom društvu

istovremenu posjeduju!i vlastitu opstojnost, neovisno o njezinim pojedinanimoitovanjima

o Tri grupe društvenih injenica'

one koje se odnose na mor)ološku strukturu• o'uj!) i %ustoć! st!ovi(tv! teritorij!"! or%!i,!$ij!

te+o"o%ij! društvene institucije

• o'ite"j re"i%ij! po"iti/*e i e*oo)s*e ust!ove struje mišljenja

• )or!"i poj)ovi re"i%ijs*e &o%)e po"iti/*! i ,!*os*! pr!vi"!o dru!tvene činjenice moramo promatrati izvanjski' i otkrivati ih onako kako

otkrivamo fizičke činjeniceo 3or)u"ir!jući pretpost!v*u &! 0&ru(tvee /ijei$e tre'! pro)!tr!ti *!o

stv!ri o vr"o o(tro *riti,ir! st!j!"i(te po"iti/*e e*oo)ijeo politika ekonomija poima injenice u apstraktnom smisli, njezine metode

polaze od krive ideje da društvene pojave možemo shvatiti iz znaenja

koje im mi spontano pridajemo, jer se na taj nain ne može do!i do

njihove stvarne istine

- #ealnost društvao &ru(tvo se e )o2e svesti ! pu*e psi+o"o(*e &i)e,ije i&ivi&u!"i+ i

*o"e*tivi+ proje*$ij!o do društva spoznajno možemo doprijeti samo preko kolektivnih

predodžbi jer je &ru(tveo o'i"je2je svojstveo s!)o st!ji)! *o"e*tivesvijesti *oj! se o/ituju *ro, o'"i*e ritu!"! vjerov!j! tr!&i$ije si)'o"e888

:


31/38

:48@D+ #+4+ 9 SD94+#ST

- polazi od pretpostavke da se dru!tvene činjenice moraju obja!njavati na temelju

drugih dru!tvenih činjenica' a ne na osnovi individualne psihologije- r!,r!#uje se teorij! povijese evo"u$ije u *ojoj &ru(tv! pre"!,e i, st!j! mehaničke solidarnosti u st!je organske solidarnosti

- 5ehanika solidarnosto pre&i&ustrijs*o &o'!o e)! &i3ere$ij!$ije &ru(tvee or%!i,!$ijeo s"i/ost 3u*$ij!o ji+ovu )or3o"o(*u stru*turu tvore )!"e %rupe i"i p"e)e! *oj! su po&re#e!

o& str!e e*o% ,!je&i/*o% !utoritet!o i,!* stup!j )e#u,!visosti s"!'ost so$ij!"i+ ve,!o )!"i o'uj!) st!ovi(tv! i )!terij!"e i )or!"e %ustoćeo *o"e*tivi osjeć!ji i vjerov!j! ,!je&i/*! vijesto &ru(tveo i re"i%ijs*o to"i*o su sje&ijei &! re"i%ijs*e i&eje pro2i)!ju $ije"o

&ru(tvoo ,!*o je represiv!

- rganska solidarnosto te)e"ji se ! po&je"i r!&! i &i3ere$ij!$ijio &ru(tveu stru*turu *!r!*teri,ir! viso* stup!j e,!visosti i&ustrijs*i

r!,voj ve"i* o'uj!) st!ovi(tv! i )!terij!"e i )or!"e %ustoćeo so"i&!rost po)oću r!,"i/itosti i j!/!j! &ru(tvei+ ve,!o poje&i!$ ije utop"je u *o"e*tivu svijest već r!,vij! svoju oso'ost i

i&ivi&u!"osto sust!v &i3ere$ir!i+ i spe$ij!"i,ir!i+ 3u*$ij!

- po&je"! r!&! ije s!)o e*oo)s*! istitu$ij! već je o! so$io"o(*i i )or!"o u2o pove,!! s! &ru(tveo) so"i&!ro(ću

- podjela rada proizvodi društvenu solidarnost, društvenu uzajamnost i zajednike

moralne vrijednosti- &o !ru(!v!j! or%!s*e so"i&!rosti &o"!,i s!)o u s"u/!ju 0!'or)!"e po&je"e r!&!

*oji)! je svojstve! &isper,ij! iteres!o pojam abnormalnog odnosi se prije svega na modernu industriju, odnosno

kapitalizam, što se oituje u ekonomskim krizama i klasnim sukobima

- Sociološki godišnjak o poznati časopis sa kraja %&. st. koji je sadr#avao Burkheimove eseje' i kritiku

aktualne sociolo!ke literatureo ve"i* &io se*$ije ovo% /!sopis! 'io je posveće so$io"o%iji re"i%ijeo s)!tr!"o %! se pose'i) "!'or!torije) ,! *riti*u i r!,voj &!"jji+ so$io"o(*i+

i&ej!o ure#iv!"! %! j! s*upi! 3r!$us*i+ !utor! *oj! se ,v!"! @r!$us*o)

so$io"o(*o) (*o"o) @aus' ,ubert' BavD' auconnet oni su se uspjeli izboriti da se sociologiju prizna kao glavnu i

)undamentalnu društvenu znanost

1


32/38

,!+v!"jujući ji)! so$io"o%ij! je u @r!$us*oj &o'i"! o!j !*!&e)s*ist!tus *oji je u Nje)!/*oj &r2!"! 3i"o,o3ij!

ANOIJA I PROBLE SAO>BOJSTVA

- +nomijao *"ju/i poj!) ?ur*+ei)ove so$io"o%ijeo situacija koja se doga"a kad je društvo pogo"eno nekom teškom krizom

ili naglim promjenamao 'ito je usre&oto/e! ! e*oo)s*u stru*turuo stanje anomije obilje#eno je strastima koje bivaju manje disciplinarne ba!

onda kad im je potrebna povećana disciplinao i&ivi&u!"e str!sti )o%u se o'u,&!ti s!)o autoritetom *oje% svi po(tuju i

spot!o )u se prepu(t!ju- poj!) !o)ije i"ustrir!o prou/!v!je) s!)ou'ojstv!

- uzroci samoubojstva povezani su sa stanjem društva, strujama mišljenja ipesimistikim strujama unutar kulture

- samoubojstvo ima dru!tvene i kolektivne pretpostavke' !to znači da je postojanje te sklonosti povezano sa posebnim dru!tvenim uvjetima

- & tipa samoubojstava'

o egoistiko

pojedinac je nedovoljno integriran u dru!tvene skupine i dru!tvo kojem pripada

o anomijsko

dru!tvo nedostatno regulira pojedince' pojavljuje se u dru!tvima gdjevlada anomija' tj. stanje bez normi

o altruistiko pojedinac je previ!e integriran u dru!tvo pa #rtvuje svoj #ivot zbog

osjećaja du#nosti prema drugimao )atalistiko

dru!tvo pretjerano regulira pojedinca- *!to"i/*e ,e)"je i)!ju i2u stopu s!)ou'ojst!v! e%o protest!ts*e

o u *!to"i/*i) ,!je&i$!)! postoje /vr(će tr!&i$ije i ,!je&i/*! vjerov!j!s*"o! *o"e*tivo) 2ivotu

- stop! s!)ou'ojst!v! op!&! u r!ti) vre)ei)! i r!,&o'"ji)! po"iti/*o% previr!j!- u&!e 2ee i)!ju i2u stopu s!)ou'ojstv! e%o eu&!e 2ee iste &o'i

- stvarni uzroci samoubojstva su društvene sile koje variraju od društva dodruštva, i od religije do religije

;


33/38

?R>ŠTVENA INTE.RACIJA I @>NKCIJA RELI.IJE- lementarni oblici religijskog #ivotao !j,!/!jije je%ovo &je"oo religija se analizira s obzirom na )unkcije uvrš!ivanja društvenih veza i

integracije pojedinca u društvoo re"i%ijs*! vjerov!j! po)oću pre&o&2'i i,r!2!v!ju *o"e*tivu priro&u &ru(tv!

&o* re"i%ijs*i ritu!"i or%!i,ir!ju i re%u"ir!ju 3u*$ioir!je priro&e &ru(tv!o ?ur*+ei) r!,vij! opću teoriju re"i%ije i,ve&eu i, !!"i,e !jje&ost!viji+ i

!jpri)itiviji+ o'"i*! re"i%ije 'it re"i%ije i,r!2e je u totemizmu prou/!v!je) e"e)et!ri+ o'"i*! tote)i,)! )o%uće je ,!+v!titi 'it

&ru(tveo% 3eo)e!o pre&)et re"i%ije je tr!s3i%ur!$ij! &ru(tv!o %it religije * podjela svijeta na sakralne AsveteB i pro)ane AsvjetovneB

elemente'

sakralno AsvetoB

• s*up vjerov!j! i ritu!"!• 0Re"i%ij! je /vrsto pove,! sust!v vjerov!j! i o'i/!j! *oji se

o&ose ! svete stv!ri te sust!v vjerov!j! i o'i/!j! *oji svoje prist!"i$e sje&ijuje u istu )or!"u ,!je&i$u ,v!u $r*v!

• po"!,eći o& te &e3ii$ije o&'!$uje animizam i naturizam *!ore"i%ije i s)!tr! &! !&!r!ve si"e &u+ovi i &u(e isu s!)e pose'i svete

pro)ano AsvjetovnoB

• sve oo (to e sp!&! u re"i%iju ost!"e sv!*o&eve stv!ri i poj!ve

O?NOS IN?IVI?>ALNOSTI I KOLEKTIVITETA- 4urkheim se protivio gubljenju individualnog u kolektivnom te je zagovarao

razvoj osobne autonomije i individualnih razlika kao jedine održive osnove

istinskom individualizma- po*u(!v!o je &e3iir!ti posre&e istitu$ije i,)e#u poje&i$! i &r2!ve !%"!(!v!jući

ji+ovu &ru(tveu 3u*$iju *oj! e )o2e postoj!ti 'e, )or!"e &is$ip"ie- t!*o su pr8 e*oo)s*e istitu$ije s!)o sre&stv! *oji)! je $i"j s*"!&! ,!je&i$!

o tu se !%"!(!v! v!2ost koorporacija *oje 'i )o%"e )or!"o re%u"ir!tie*oo)s*u !*tivost i osi%ur!ti te)e"je &ru(tvee so"i&!rosti

- or%!s*! so"i&!rost postupo r!,!r! priu&u )oć u &ru(tvu t!*o (to se o'"i*uje&ru(tvei pore&!* *oji sve vi(e re%u"ir! pro3esio!"! u&ru2ej! te je ji+ov! eti*! us"u2'i ,!je&i$e

o o ip!* *!2e &! &r2!v! i*!&! e )o2e 'iti i,vor )or!"o% je&istv! u)o&ero) *o)p"e*so) &ru(tvu


34/38


35/38

VIL8REDO PARETO2 PRIJEPORNI KLASIK SOCIOLOŠKE .ISLI

- u ;8 po"8 1H8 st8 u It!"iji je po/eo r!,voj so$io"o%ije po,itivisti/*o% i evo"u$ioisti/*o%us)jerej! *oje je 'i"o *riti/o *!*o i pre)! i&e!"i,)u i )et!3i,i$i t!*o i pre)!)!r*si,)u

- talijansko dru!tvu u to vrijeme' pa i nakon ujedinjenja karakterizira proces zaka!njeleindustrijalizacije te fenomen migracija prema drugim zemljama i velika razlika

izme)u bogatog Sjevera i siroma!nog 7uga- u to) *ote*stu P!reto je o'"i*ov!o svoj! uvjerej! i st!j!"i(t!- zauzima kritika stav prema comteovskog pozitivizmu, socijalizmu, zagovara

naela slobodne trgovine- ;ečaj političke ekonomije

o r!,r!#uje )o&e" r!vote2o% sust!v! *oji se ,!siv! ! pretpost!v$i &! sv!*ie*oo)s*i sust!v *!o $je"i! r!,"i/iti+ )e#uso'o pove,!i+ e"e)e!t! te2iv"!stito) o&r2!ju

- i!*o je u po/et*u i,r!2!v!o si)p!tije ,! "i'er!"u "jevi$u *!sije je post!o sve s*"oiji*riti,ir!ju &e)o*r!$ije

- žestoko kritizira utopistiko i neznanstveno stajalište, te karakterizira

socijalizam kao ideologiju

IRACIONALNOST LJ>?SKO. ?JELOVANJA I 7NASTVENO-SOCIOLOŠKARACIONALNOST

- (areto ima uvid da je ljudsko djelovanja uglavnom vo)eno neracionalnim porivimakoji su povezani s osjećajima i strastima' i da treba pribjeći modelu racionalne

proračunljivosti interesa koje karakterizira ekonomsku logiku- v"!&!viu tre'! povjeriti prosvijećei) e"it!)! *oji su o'r!,ov!i po)oću

,!stveo-e*speri)et!"i+ ,!j!o oo i) o)o%ućuje &! us)jer!v! )!se ! !/i &! o'u,&!v! ji+ove e)otive

po'u&e- pri,!je vrije&ost !rFove *riti*e i&eo"o%ije !"i se o&"u/o suprotst!v"j! je%ovoj

teoriji *"!se 'or'e i perspe*tivi &e3iitive po'je&e pro"et!rij!t!o ,'o% to%! je usso"ii %!jio si)p!tije pre)! je)uo ip!* tre'! reći &! je P!retu j!*o s)et!"! 3!(isti/*o o%r!i/!v!je s"o'o&! i

!&,or !& sveu/i"i(ti)! i &! je &u2e ost!o 2iv vjeroj!to 'i se &ist!$ir!o o&to% re2i)!

- asprava o općoj sociologijio !5 so$io"o%ij! e istr!2uje !pso"ute istie i e s)iju je po*ret!ti preo*up!$ije

po"iti/*o% re"i%io,o% i )or!"o% tip!

o '5 so$io"o%ij! se te)e"ji ! eposre&o) is*ustvu i pro)!tr!ju /ijei$!


36/38

o $5 &! 'i se osi%ur!"! o'je*tivost so$io"o%ij! )or! i,'je%!v!ti r!,)!tr!j!*v!"it!tivo% tip! i us)jeriti se ! o! *v!tit!tivo% tip!

o &5 pro'"e) /ijei/e pre&)etosti prou/!v!j! otv!r! pit!je &o*u)et!ri+i,vor! i tu)!/ej! s!)i+ /ijei$!

o e5 u prou/!v!ju &ru(tvei+ /ijei$! klasifikacijom se )o%u utvr&iti

pr!vi"osti s!)i+ /ijei$!

- Djudsko djelovanje tvore'o su'je*tivi e"e)eti

proi,"!,e i, per$ep$ij! i )otiv!$ij! *oje us)jer!v!ju poje&i$!o o'je*tivi e"e)eti

*o*rete )!i3est!$ije &je"ov!j! *!o &o%!#!j! *oji proi,vo&i

pos"je&i$e u v!js*o) svijetuo logine akcije &je"ov!je /ij! je us)jereost ! $i"j pri)jere! posti,!ju to% $i"j!

o nelogine akcije

&je"ov!je /ij! us)jereost ! $i"j ije pri)jere! posti,!ju to% $i"j! st!tisti/*i su u/est!"ije e%o "o%i/e !*$ije i)! < *!te%orijeD

• 15 akcije koje nemaju ni subjektivnog ni objektivnog cilja• ;5 akcije koje imaju subjektivni cilj bez podudarnosti s

objektivnim ciljem•

5 akcije u kojima je prisutan objektivni cilj' ali nedostaje subjektivni cilj• E I ?ERIVACIJE- #ezidue

o svojstva ljudskog djelovanja koja se ne mogu svesti na iste prirodne

nagone , nego na nagone koji su /prekriveni rasu"ivanjem0, i koja se

razlikuju od pukih ukusa i prohtijeva ljudskog bi!ao načini djelovanja kulturno oblikovani u vremenu koji su ukorijenjeni u

prirodno-nagonskoj osnovio E klasa rezidua'

1B rezidue koje odgovaraju !(o* "o,9i!#ij!

uspost!v"j!je o&os! i,)e#u i&ej! i stv!ri

r!su#iv!je &o'ro% i "o(e% FB rezidue +er$iste#ije !(re(!t!

o'u,&!v!je već o'"i*ov!i+ *o)'i!$ij! o&'ij!je pro)je! 7B rezidue /potrebe ,!i'estir!j! osje:!j! putem izvanjskih ina0

i,r!2!v! se ritu!"i) postup*o) pr8 p"jes*! )!i3est!$ij! osjeć!j! ,!&ovo"jstv!

9


37/38

&B rezidue )r*;tveosti

re,i&ue *oje se o&ose ! &ru(tvei 2ivot

GB rezidue /ite(ritet! pojedinca i njegovih ovisnosti0

*!& se poje&i!$ potvr#uje po"!,eći e%oisti/*i o& re,i&u! iosjeć!j! o se po!(! ! e"o%i/! !/i

"o%i/o &je"uje *!& 2e"i postići 'o%!tstvo i )oć EB rezidue se"s*!losti

• re,i&ue ! %r!i$i !%o!

- 4erivacijeo oblici racionalizacije nagonskih sastavnica ponašanja i djelovanja

o pro)jejiv s*"op "ju&s*o% po!(!j! e*viv!"et oo%! (to se ,ove i&eo"o%ij!

i"i opr!v&!v!juć! teorij!o & klase derivacija'

1B jednostavne tvrdnje

• pr8 tipi/e ,! )!j*u *oj! *!2e &! 'u&e pos"u(o jer se )or! 'iti pos"u(!

FB argument autoriteta

• pr8 )or!( se po*oriti o$u jer o to 2e"i 7B suglasje osje!aja i principa

• po,iv!je ! osjeć!je i pri$ipe &B verbalni dokazi

• o'"i*uju se ,!+v!"jujući upotre'i ter)i! &vo,!/o% ieo&re#eo% s)is"!

• pr8 e*i re2i) se s)!tr! &e)o*r!ts*i jer r!&i u iteresu !ro&!• !"i post!v"j!ju se pit!j! (to ,!/i &e)o*r!$ij! i (to ,!/i

r!&iti ,! e/ije iterese 4iterese !ro&!5

& rezidue su sile koje igraju bitnu ulogu u održavanju ravnoteže društvenogsustava, dok derivacije nisu sile koje djeluju na društvenu ravnotežu, nego

pokazatelji drugih djeluju!ih sila

?R>ŠTVENA NEI7BJENOST I SOCIOLOŠKA ANALI7A ELITA- ,!se, koje su nošene pretežno iracionalnim i sebinim interesima, nesposobne su

da vladaju- ,!to postoje elite- :aretov izraz /elita0 je proširenje pojma /vladaju!e klase0

o vladaju!a elita

o'!v"j! stv!re po"iti/*e 3u*$ijeo nevladaju!a elita

,'o% e*o% )otiv! i,&v!j!ju se i, )!se te ,!&o'iv!ju ist!*uti&ru(tvei po"o2!j

utje/u ! o&"u*u v"!&!te"js*e *"!se i ! st!vove većie


38/38

pr8 st!ro p"e)stvo r!ti ju!$ po,!ti ,!stvei$i ite"e*tu!"$iu)jeti$i uspje(i sport!(i888

o šira elita

o'u+v!ć! svu &ru(tveu e"ituo uža elita

o&osi se ! v"!&!juću e"itu

- =irkulacija elitao ije&! v"!&!vi! e )o2e tr!jo opst!ti !*o se os"!j! s!)o ! si"uo )or! se os"!j!ti i ! sposo'ost uvjer!v!j! i o&"i*e i&eo"o(*i+ &eriv!$ij!o pojedinci koji s vremena na vrijeme oblikuju vladaju!u elitu i utvrde svoj

položaj, postupno gube sposobnost za vode!u )unkciju jer se navikavajuna povlašteni status

o #ele očuvati postojeći poredak ne mareći o promjenama dru!tvene stvarnosti'udaljeni su od uvjeta u kojima #ivi većina

o sto%! se osi) ji+ j!v"j! ov! e"it! *oj! te2i preu,i)!ju v"!stio i tako se doga"a cirkulacija elita na nain da stare elite postupno ili naglo

bivaju zamijenjene novim elitama

- :aretova kritika tumaenja klasne borbe

o s"!2e se s !rFo) &! je *"!s! 'or'! je&! o& te)e"ji+ /ijei$! $je"o*upe povijesti

o !"i !rF je po%rije(io u &vije to/*eD 1B Krivo je misliti da je klasna borba odre"ena samo ekonomijom

)o%i vjeruju &! 'i *"!s! 'or'! est!"! *!& 'i se u*"oiosu*o' i,)e#u r!&! i *!pit!"!

• klasna je borba samo jedan oblik borbe za #ivot' i sukobkapitala i rada samo je jedan oblik klasne borbe

FB 5ar6 pogrešno misli da se tadašnja klasna borba bitno razlikujeod klasne borbe koja se vodi stolje!ima, te da !e pobjedaproleterijata donijeti njezin kraj

• klasna borba neće dovesti do diktature proleterijata' već dovladavine onih koji će govoriti u ime proleterijata' tj. odre)enemanjine jednako povla!tene kao sve protekle elite

kst 1 - skripta.docx

Documents