1

Konkurentnost radne snage u Hrvatskoj? –stanje i problemiKonferencija Hrvatsko tržište rada u 21. stoljeću –izazovi i nužnost promjena - Zagreb

Predrag BejakovićInstitute za javne financijee-mail : predrag@ijf.hr www.ijf.hr

2

Sadržaj prezentacije

Općenito o konkurentnosti i obrazovanjuObrazovanje je sigurno bitno, ali …Stanje u RH (struktura i kretanja radne snage, te problemi) Prijedlozi poboljšanjaPomoć od približavanja EU

3

Što je to konkurentnost i zašto je bitna?

Prema najšire prihvaćenoj definiciji, konkurentnost je sposobnost postizanja uspjeha na tržištima koji vodi ka visoko produktivnom gospodarstvu i poboljšanom životnom standardu za cjelokupno stanovništvo. Prihvaćanje koncepta konkurentnosti je ključno pitanje daljnjeg razvoja Hrvatske jer su brojna istraživanja pokazala snažnu vezu pokazatelja konkurentnosti i dinamike gospodarskog rasta.

4

Malo teorije: Uloga (obrazovne) radne snage

Obrazovanje sigurno pomaže zemlji pomicanje na “ljestvici razvijenosti” i prelazak s proizvodnje jednostavnijih na proizvode više složenosti. Obrazovanija radna snaga lakše prihvaća tuđu tehnologiju te brže razvija vlastitu. Većina se istraživača slaže da je ljudski kapital bitna odrednica konkurentnosti i gospodarskog razvoja (povrat od ulaganje u obrazovanje veći je od bilo kojeg drugog ulaganja), ali nije i jamstvo razvoja jer zemlja s najboljim ljudskim kapitalom ne mora postići i najbolje razvojne rezultate.

5

Važnost popratnih učinaka

Iako nije jasno potvrđena povezanost obrazovanja, konkurentnosti i gospodarskog razvoja, još je manje jasno što obilježava dobro i uspješno obrazovanu radnu snagu.Obrazovanje bez sumnje pruža popratne netržišne učinke (na primjer lakši pristup informacijama, veću brigu o vlastitom zdravlju, aktivnije sudjelovanje u društvenom životu čime se potiče odgovorno demokratsko ponašanje građana, izbor demokratske vlasti i ostvarivanje vladavine prava).

6

Šire značenje obrazovanja i važnost promjena

Obrazovne institucije ne utječu samo na stvaranje ljudskog kapitala, nego i na jačanje društveno korisnih i slabljenje disfunkcionalnih oblika društvenog kapitala.U uvjetima brzog tehnološkog razvoja i privređivanja zasnovanog sve više na konceptualnoj, a sve manje na materijalnoj proizvodnji, školske diplome i akademske titule više ne jamče ekonomski uspjeh ni pojedincima ni društvu u cjelini.

7

Kako općenito poboljšati (loše) sustave obrazovanja u zemljama u tranziciji

U većini zemalja u razvoju i tranziciji postojeći sustavi obrazovanja su skupi i neučinkoviti, ali ne postoje jednostavni obrasci za njihovo poboljšanje. Uglavnom manji broj učenika u razredu, bolje plaćeni i stručniji nastavnici na svim razinama, dulje trajanje obveznog obrazovanja najvažnije su odrednice uspješnog obrazovnog sustava.

8

Obrazovanje je sigurno bitno, ali

Na konkurentnost gospodarstva i porast BDP-a:Pozitivno utječe povećanje udjela osoba starijih od 25 godina koji su završili srednje i više obrazovanje, Negativno utječe povećanje rashoda države: Veći obujam neproizvodnih državnih rashoda - i time veći porezi - znače nepovoljnu odrednicu rasta. Pozitivno utječe indeks vladavine zakona (kvaliteta državne uprave, političku korupciju, vjerojatnost da država neće poštivati ugovore, rizik državne eksproprijacije i općenito poštivanje vladavine zakona).

Time se ostvaruje privlačnost zemlje za strane ulagače.

9

Obrazovanje i demokracija

Barro ekonometrijskim metodama provjerava ispravnost Lipsetovog viđenja po kojem su viša obrazovna razina stanovništva i povećanje srednjeg sloja ključni čimbenici za prihvaćanje demokratski tolerantnog političkog ponašanja.Takvo ponašanje mora nastati na određenoj višoj

ekonomskoj razini društva, jer u uvjetima gospodarske nerazvijenosti prihvaćena demokracija – koju ponekad nameće bivša kolonijalna vlast ili međunarodne organizacije –neće biti dugog vijeka.

10

UKRATKO

Ljudski kapital je bitan, ali nije i jamstvokonkurentnosti i razvoja.Stjecanje novih znanja i vještina postalo je obveza za cijeli život.Samo stručno znanje pri tome nije dovoljno: zaposleni danas moraju biti sposobni stvarati, analizirati, i transformirati informacije, djelotvorno komunicirati, te organizirati i koordinirati aktivnosti.

11

Stanje u RH

I u relativno kratkom vremenskom razdoblju znatno je poboljšana struktura radne snage prema stupnju (formalno) stečene školske spreme (naravno ne ulazimo u pitanja stvarne kvalitete pojedinih obrazovnih programa i studija).

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

1982

1984

1986

1988

1990

1992

1994

1996

1998

2000

Osnovna škola Srednja škola Stručni studij Sveučilišni studij

12

Stanje u RH: osnovno i srednje obrazovanje

1981. godine gotovo petina zaposlenih bila je s nezavršenom osnovnom školom, to je u 2004. godini bilo manje od 5% svih zaposlenih.Udio zaposlenih sa srednjom školom, koji je početkom 1980-ih bio manji od 50% svih zaposlenih, činio je 2004. više od polovice zaposlenih.

13

Nepoznanice o kvaliteti obrazovanja

Teško je jednoznačno procijeniti kvalitetu hrvatskog obrazovnog sustava jer Hrvatska nije sudjelovala u međunarodnim procjenama učinaka obrazovanja i pismenosti. Usprkos tome, prema OECD- (Reviews of National Policies for Education: South Eastern Europe, 2003)mogu se prilično sigurno navesti značajni problemi hrvatskog obrazovnog sustava: nedostatak naglaska na razvoj sposobnosti analiziranja tema i rješavanja problema, vrlo slaba veza obrazovanja i svijeta rada te nerazvijenost cjeloživotnog učenja.

14

Najveći problemi osnovnog i srednjeg obrazovanja: nedovoljna diferenciranost

Nastavni programi višeg stupnja osnovne škole oblikovani za nastavak školovanja u gimnaziji, a ne za potrebe nastavka školovanja u obrtničkim i stručnim školama (iako školovanje u gimnaziji nastavlja tek jedna četvrtina svih osnovnoškolaca). Potrebno je pojačati diverzifikaciju i fleksibilizaciju osnovnog i srednjeg obrazovanja.

15

O m jer završetka školovanja, 2004. H R EU O snovna škola 91,0 96,0 Srednja škola 69,5 78,7

16

Najveći problemi srednjeg i visokog obrazovanja: ispadanje iz sustava

Značajan broj mladih u Hrvatskoj ispada iz srednjeg (i visokog) obrazovanja. To je među ostalim uzrokovano opasnim nedostatkom škola druge prilike (šanse), namijenjenih mladima koji su ispali iz obrazovanja ili im neposredno prijeti ispadanje, odnosno pogođeni su strukturalnim promjenama u srednjem i višem obrazovanju. Visoka stopa ispadanja utječe na porast troškova po polazniku obrazovnog programa.

17

Što učiniti

Potrebne aktivnostiPoboljšati fleksibilnost obrazovnog sustavaSustav treba biti prohodan kako bi se izbjegle "slijepe ulice“Povećati unutarnja diferencijacija učenikaOsnovati službe za zapošljavanje mladih koji ispadaju iz obrazovanja i pružiti im stalno osposobljavanjeJačati neformalne načine stjecanja znanja i sposobnosti Poboljšati znanje stranih jezika

18

Stanje u RH: više i visoko obrazovanje

Značajan je porast udjela osoba s višom i visokom naobrazbom koji se povećao gotovo za polovicu

s 12% u 1981. na 18,5% u 2004. godini.Iako je posljednjih 10 godina broj osoba koje su diplomirale

povećan s 8 na gotovo 14 tisuća (a znatno je povećan i ukupni broj studenata - sa 69 na 108 tisuća), broj diplomiranih ustvari stagnira posljednje 4 godine, na razmjerno niskoj razini od 23% populacije odgovarajuće dobi.

Broj diplomiranih studenata u odnosu na broj upisanih studenata prve godine (s 5-godišnjim pomakom) iznosi samo 39% što pokazuje nisku uspješnost studiranja.

19

Stanje u RH: više i visoko obrazovanje

Bez obzira na navedena formalno stečenih obrazovnih kvalifikacija, Hrvatska još uvijek ozbiljno zaostaje za zemljama-članicama EU, kao i za nekim zemljama SIE. Postotak visokoobrazovanog stanovništva (13%) u Hrvatskoj još je uvijek niži od europskog prosjeka (20%), a tako je i s učinkovitošću školovanja i studiranja. Obrazovanje odraslih, koje je gotovo najdinamičniji sektor cjeloživotnog učenja u svijetu, u Hrvatskoj je najviše zanemareni dio obrazovnog sustava.

20

Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje

Kada je u pitanju uloga obrazovanja, sve više se govori o dva pojma:

“funkcionalnoj nepismenosti” i ““pragu minimalnih sposobnosti”.

21

Funkcionalna nepismenost

definirana kao nedovoljno vladanje nizom utvrđenih zahtjevnijih vještina – je ozbiljna poteškoća u Hrvatskoj, podjednako kao što to prisutna i u najrazvijenijim zemljama gdje obično obuhvaća preko 5% ukupnog stanovništva Funkcionalna nepismenosti ima za posljedicu strukturalnu nezaposlenost. Tako nastaje potreba za adekvatnim obrazovanjem onih koji su davno stekli određene kvalifikacije koje više ne odgovaraju novim uvjetima.

22

Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje

Za razvoj inovativnosti kao glavnog pokretača ekonomskih tokova, neophodno je neprekidno obrazovati zaposlene, menadžere, te sadašnje i buduće poduzetnike. Učenje uz posao i razni oblici obrazovanja na radnom mjestu pridonose stvaranju između trećine i polovice svih radnih vještina u suvremenom gospodarstvu (James Hackman)

23

Tercijarno obrazovanje HRVATSKA Bruto omjer upisa dobne skupine 18-29 unutar visokog obrazovanja

15,0

Stopa odustajanja 69,5 Trajanje studija u god. 7,1

24

Ne precjenjujmo značenje visokoobrazovanih

Broj diplomiranih studenata nije dovoljan za poboljšanje obrazovne strukture.

Ujedno, velik postotak visokoobrazovanih nije jasno povezan s rezultatima konkurentnosti.

Hrvatska ima više visokoobrazovanih osoba u populaciji nego Austrija i najuspješnije tranzicijske zemlje.

25

Obrazovna struktura osoba u dobi 25-64 (Prema Eurostatu i DZS),

62,8

61,2

56,1

15,6

40,8

17,5

36,2

28,9

30,9

22,7

24,6

29,9

13,7

15,1

56,8

29,5

33,2

74,3

74,8

53,2

49,8

42,2

59,0

35,6

39,4

60,6

45,0

23,7

23,5

21,6

21,3

15,9

14,5

14,1

14,0

11,6

10,7

10,0

10,0

0% 20% 40% 60% 80% 100%

Litva

Irska

Njemačka

EU

Bugarska

Hrvatska

Austrija

Slovenija

Mađarska

Češka

Slovačka

Italija

Rumunjska

Niži drugi stupanj ili manje Viši drugi stupanj Treći stupanj

26

Gdje jako zaostajemo?

Društvene su znanosti dugo vremena bile produžena ruka politike, ideološki obojene, zatvorene i nisu se dovoljno razvijale u skladu s suvremenom svjetskom znanošću.Ozbiljan nedostatak makroekonomista, financijskih analitičara, organizatora i upravitelja robnih i financijskih burzi, moderno obrazovanih poduzetnika, stručnjaka za međunarodna robna i financijska tržišta, potrebnih stručnjaka za javnu upravu i drugo…

27

Broj diplomiranih studenata prema vrstama znanosti u 1991. i 2001. godini

7712 (56.8%)

4200 (49.1%)

3943 (29%)

2729 (31.9%)

1009 (7.4%)

841 (9.8%)

540 (4.0%)

600 (7.0%)

382 (2.8%)

192 (2,2%)

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

1991 2001

prirodne

biotehničke

medicinske

tehničke

društvene,humanističkei umjetnost

28

Najveći rast broja diplomiranih studenata zabilježen je u društvenim i humanističkim znanostima, te je njihov udjel u ukupnom broju diplomiranih studenata povećan na gotovo 57%.

Povećan je i udio prirodnih znanosti, ali na vrlo niskoj razini ispod 3% ukupno diplomiranih.

Najviše je smanjen udio diplomiranih u biotehničkim znanostima, a nešto manje u medicinskim i tehničkim, koje su smanjile udio u broju diplomiranih studenata ispod 30%.

Što se studira, a što ne u Hrvatskoj

29

Udio studenata prirodnih i tehničkih znanosti u ukupnom broju studenata (1997.)

21,4

26,5

28,4

30,2

30,3

30,5

30,8

32,2

33,0

37,7

39,6

45,3

46,6

0,0 10,0 20,0 30,0 40,0 50,0

Rumunjska

Bugarska

Češka

Hrvatska

Italija

Irska

Litva

Mađarska

Austrija

Slovenija

Slovačka

Turska

Njemačka

30

Pogoršanje ili poboljšanje u 1990-im?

Tijekom 1990-ih u Hrvatskoj je izgleda došlo do stagnacije u razvoju obrazovanja, kako formalnog tako i na radnom mjestu. Mihaljek navodi razloge: Smanjila se stopa pohađanja srednjih i visokih škola, Pojačali problemi vezani uzrokovani neodgovarajućim znanjima i vještinama koje zahtjeva nova tehnologija,Mnogi stručni ljudi u znanosti i obrazovanju su napustili zemlju.

31

U cjelini u Hrvatskoj je…

Radna snaga je (vjerojatno) ipak nedovoljno kvalificirana ili možda neodgovarajuće kvalificirana za potrebe suvremenog tržišnog gospodarstva. Napore treba usmjeriti u programe obrazovanja i osposobljavanja za rad.

Ulaganje u ljudski kapital je sigurno poželjno, ali ono vjerojatno neće polučiti rezultate u kratkom roku. Nadalje, pozornost bi trebalo usmjeriti na osobe do 25 godina starosti.

32

Poruka: ne samo za Hrvatsku

Nelson i Phelps su pokazali da zemlje s višom razinom ljudskog kapitala zbog veće sposobnosti stvaranja inovacija i poticanja tehnološkog napretka, mogu postići više stope gospodarskog rasta.

Obrazovana radna snaga sama po sebi nije dovoljan razvojni resurs ako se ne iskoristi za stvaranje i primjenu novih tehnologija. Da bi se to moglo ostvariti potrebna su tehnička znanja i dobre organizacijske i upravljačke sposobnosti u cijelom društvu.

33

U cjelini, EU može…

Pomoći Hrvatskoj u ostvarivanje gospodarskog i socijalnog razvoja, te podizanja konkurentnosti, ali NAŠA OČEKIVANJA SU BEZ SUMNJE PREVISOKA I NEREALNA.

34

Samo građani Hrvatske mogu ostvariti:

Gospodarski razvoj i konkurentnost Učinkovite institucijeDruštvo koje poštuje i zakone i prava

pojedinaca

Hvala na pozornosti