kongres koller trbovic
DESCRIPTION
.TRANSCRIPT
Polazišta * Problemi oko definiranja pojave * Problemi oko mjerenja / praćenja pojave
* Promjene su stalne i prisutne* Pitanje kako vidimo i kako se nosimo s promjenama
* Nije moguće govoriti samo o jednoj perspektivi u uočavanju, mjerenju, praćenju pojave, niti u suočavanju s pojavom
* Višestruke perspektive
Kvalitativno istraživanjedjeca, roditelji, učitelji, stručnjaci, novinari,
političari / stručnjaci u upravnim tijelima
fokus grupe i intervjui
ukupno 130 sudionika
proljeće 2009. godine
kvalitativna analiza
Pitanja:Je li se ovaj Odbor / Ured bavio pitanjima djece i mladih
u riziku ili s poremećajima u ponašanju od kada ste Vi u njemu? Ako da, kako često i kojim povodom?
Je li Vam poznato što se sve u Hrvatskoj smatra poremećajima u ponašanju kod djece i mladih? Je li Vam poznato postoji li službena (jedinstvena) definicija tog fenomena?
Pratite li kretanje pojave poremećaja u ponašanju djece i mladih? Što po vama govore podaci o kretanju te pojave u zadnjih par godina?
Imate li ideju / predodžbu o stavovima javnosti prema poremećajima u ponašanju djece i mladih?
Što biste rekli na kojim temeljnim odrednicama (vrijednostima) počiva sustav interveniranja hrvatskog društva prema takvim ponašanjima / toj populaciji?
I. Bavljenje pojavom(uglavnom odgovori učitelja, stručnjaka u školi i političara / stručnjaka u upravnim tijelima)
Kontinuum od povremenog do stalnog / svakodnevnog:- učiteljima i stručnjacima u školi to je svakodnevna
tema ne samo na sastancima, sjednicama, već je dio komunikacije pod odmorom, na hodnicima...(ne stignemo se niti baviti s redovnima / dobrima / nadarenima)
- Političarima je to povremena tema, često pod pritiskom javnosti, medija, događaja (npr. nasilje među mladima)
- Novinarima povremena tema usljed konkretnih događaja ili trendova u društvu (npr. pratim kampanju UNICEF-a Zaustavimo lanac nasilja na Internetu)
Učitelji / stručnjaci u školi
Novinari Političari / stručnjaci u upravnim tijelima
- Učenici s pup su dominantna tema na sjednicama
- Sveprisutna tema, čak previše
- Više se bave s pup nego dobrima
- Darovitima ili odličnima se ne bave jer se bave s pup
- O toj djeci se u školi puno priča, ali se ništa konkretno ne poduzima
- Povremeno se bave
- Samoinicijativno organiziraju okrugle stolove na aktualnu temu, npr. nasilje
- Prate neke kampanje, npr. UNICEF-ovu
- Reportaže o djeci u domu, o nacionalnoj netrpeljivosti, alkoholizmu i sl.
- Povremeni i površni , više deklarativni pristup temi
- Organiziranje okruglih stolova radi informiranja od strane stručnjaka
- Ne ulazi se dublje u problem
- Temom se bave prema “pritisku” (što jače stišće, kad eksplodira)
Stručnjaci u različitim službama
(u školi, u czss, u upravnim tijelima, agencijama, na sudovima i do)
Rad na više razina (to im je pretežiti posao):
- Od svih rizičnih skupina do samo nekih (npr. počinitelja kaznenih djela)
- Stručno administrativni poslovi- Edukacija- Snimanje stanja / projekti - Neposredan rad- Financiranje preventivnih i tretmanskih programa- Zakonska regulativa- Praćenje
II. Što su poremećaji u ponašanju?Suglasnost oko toga da ne postoji jedinstvena službena
definicija (neki misle da nije niti potrebna, a drugi da bi pridonijela boljem razumijevanju i djelovanju)
Nerazumijevanje i neprihvaćanje, te nekorištenje termina poremećaji u ponašanju
Kontinuum od blažih i više internaliziranih kojima dijete više šteti sebi do vrlo ozbiljnih i opasnih kojima osim što dijete šteti sebi, šteti i drugima / društvu
Specifičnosti među sudionicimaSugovornici Specifičnosti ponašanja
Djeca Kontinuum +Tjelesni i psihički poremećaji
Roditelji Kontinuum +
Agresija i kaznena djela
Učitelji Kontinuum +
Hiperaktivnost
Stručnjaci Kontinuum +
Neurorizik i psihijatrijske dg
Političari / stručnjaci u upravnim tijelima
Kontinuum +
Poseban naglasak na nasilje
III. Kretanje pojave posljednjih godina:
Usuglašenost da je riječ o porastu “pojave”
Razine promjene “pojave” (ključne kategorije):1. Prema vrsti / obliku poremećaja u ponašanju
2. Prema načinu izvršenja / intenzitetu
3. Prema posljedicama
Prema vrsti / obliku Prema načinu izvršenja Prema posljedicama
- Nasilje općenito- Kocka / klađenje- Internet nasilje- Ovisnost o igricama- Krađe u shopping centrima- Nasilje na sportskim događanjima-Rizična seksualna ponašanja
• Djela su teža• Nekontroliranost• Bijes / agresija• Nasilje bez razloga• Besčutnost• Nasilje bez granica• Nema osjećaja krivnje• Nema empatiziranja sa žrtvom• Skupina protiv nemoćnog pojedinca
- Često i fatalne posljedice- Višestruke posljedice- Destrukcija imovine- Svakodnevna izloženost nasilju i izrugivanju na internetu- Napadi na autoritete (roditelje, nastavnike)-Posljedice po samo dijete
Promjene u pojavi vezano uz populaciju:
Težina: Djeca su sve teža (nejasno je je li riječ o ludilu ili bezobrazluku)
Dob: Niža je dob pojave poremećaja
Spol: Porast sudjelovanja djevojaka
IV. Stavovi javnosti prema pojavi pup-aSenzacionalistički pristup (usmjerenost na Crnu kroniku i
zanimanje vrlo kratkog trajanja, npr. danas je u svim medijima, a sutra se već zaboravi)
Strah za svoju djecu, za sebe (stav je javnosti da je pojava i opasnija no što stvarno je ili roditelji interveniraju po školi – sami žele uzeti stvar u svoje ruke)
Potreba za zaštitom društva, a ne pojedincaTraženje odmazde za počinitelja i solidariziranje sa žrtvomPretjerana tolerancija društva na poremećaje u ponašanju
zbog čega se ne reagira na vrijemeDvostruki standardi (tolerancija prema različitosti i nekim
neadekvatnim ponašanjima, a s druge strane traženje restriktivnijih mjera za počinitelje)
V. Vrijednosni sustav društva
Upravo u tom segmentu sugovornici nalaze razloge i uzroke porastu pojave i njenom intenziviranju
Socijalna perspektiva osnovna – vrijednosni sustav Nepostojanje društvenih vrijednostiRaspad starog i nepostojanje novog vrijednosnog sustavaNema novih vrijednosnih i moralnih vodilja na razini
društva, pa tako i prema nižim dijelovima sustavaOdrasli šalju krivu slikuNema granica, nema smjernicaNema sigurnosti na svim razinamaDjeca prelaze sve granice jer ih niti nemaDjeca manipuliraju odraslimaPonašanje djece u skladu s mottom “Tko mi šta može”
Prepoznati kriteriji rizika:
Kriteriji (metodološki je riječ o kategorijama):
Vrijednosni sustavPonašanje odraslihIzazovi svakodnevnice / dostupnost
Vrijednosni sustav Ponašanje odraslih Dostupnost / Izazovi svakodnevice za djecu
- Nema ga (stari se raspao, a novi nije izgrađen)- Izokrenut sustav vrijednosti- Izokrenuta ljestvica poželjnih ponašanja- Mediji formiraju vrijednosni sustav često na pogrešnim osnovama (slava bez ulaganja napora, novac bez rada, ljepota kao imperativ, cilj opravdava sredstvo itd.)-Danas se ne zna što je normalno, a što devijacija- Samo materijalizam, ali rad više nije vrijednost-Moralna kriza
- Povećana tolerancija na poremećaje- Odrasli su loš primjer- Zanemarivanje i zlostavljanje djece- Okupiranost poslom, vlastitim interesima i užicima- Međusobno okrivljavanje i prebacivanje krivanje i odgovornosti na druge
Neprimjereni sadržaji dostupni su već u ranoj dobi, primjerice:- Cigarete, alko, droga- Klađenje / kockanje- Internet - Mediji - Igrice- Prepuštenost sebi- Izlasci- Oružje
Ukratko Govoreći o pojavi poremećaja u ponašanju sugovornici govore o
kontinuumu pojave, no nedostaje sigurnost u prepoznavanju i definiranju pojave
Bez obzira kako je definirali, doživljaj je sugovornika da je pojava u porastu posljednjih godina, te da raste težina ponašanja, kao i njihovih posljedica
Javnost je uključena, prema mišljenju sugovornika, senzacionalistički i bez jasnih kriterija odnosa prema pojavi
Govoreći o vrijednosnom sustavu na kojem počiva sustav interveniranja društva prema ovoj pojavi, sugovornici govore o nepostojanju bilo kakvog sustava ili o sustavu izokrenutih vrijednosti koji danas diktira ukupan život u društvu, pa je to jedan od ključnih uzroka intenziviranja ove pojave u društvu posljednjih godina, prema mišljenju većine sugovornika
Bez obzira bave li se sugovornici puno ili malo ovom pojavom, njihov je doživljaj da se ne vide rezultati
Utemeljena teorija govori o:
suočavanju društva s pojavom, a ne toliko o samoj pojavi, a to jenesnalaženje i nemoć kao reakcija društva na pojavu i promjene
Društvo je ovu pojavu stavilo na margine
nema proaktivnih niti adekvatnih strategija
Šta predlažu djeca:- prepoznati i reagirati na vrijeme jer su rekacije prekasne i
krive, - pomoći roditeljima u odgoju ali diskretno i poštovati
dobrovoljnost, - bolje da pomažu stručnjaci jer je obitelj prezaštitnička zbog
emocionalnih veza, popustljivi i previše opravdavaju (ma, promijeniti će se već; obitelj te voli pa te štiti)
- Kontinuum intervencija, prvo pomoć i blaže, a ako se nastavi, strože sankcije
- Specifičnosti: postrožiti kazne, pronaći uzrok ponašanju, uključiti ga u dobro društvo, zaposliti i prisiliti da rade, svatko treba sam potražiti pomoć ako misli da njegovo ponašanje negativno utječe na druge, povećati nadzor radi osjećaja sigurnosti
Što predlažu roditelji:Krivi su roditelji, trebaju preuzeti brigu i odgovornost
(roditelj koji postavlja granice je izuzetak, dignu ruke od djeteta, treba razgovarati s djecom, zlostavljanje djece, nastavnici su nemoćni s roditeljima)
Suradnja svih (osnažiti vezu škola, socijalna služba, obitelj, stručnjaci; roditelji su nemoćni pa treba neka druga osoba)
Treba početi provoditi zakone (zakoni nisu loši, ali se ne provode)
I obitelji i školi vratiti odgojnu uloguPovećati broj stručnjaka u školiViše pozornosti i internaliziranim ponašanjima (manje vidljivim
poremećajima)
Što predlažu učitelji:Zakoni i uvjeti rada u školi trebali bi pratiti promjene u
društvu (npr. individualizacija je nemoguća, jedan takav učenik nas sve rasturi, kakav je to individualizirani program s 30 učenika, nedostaju uvjeti za takav pristup)
Prepoznati i reagirati na vrijeme (nema reakcije na vrijeme, nego tek nakon što se nešto dogodi; rizici se vide već rano, ali se ne reagira; krivnja se relativizira; intervencije jako kasne)
Definirati standarde i pravila za ponašanjeSuradnja stručnjaka, institucija, roditelja, medijaEdukacija za sve uključeneOsim samo s pravima, djecu upoznati i s obvezamaPreventivno djelovanje i proaktivno, a ne gasi vatru
Što predlažu stručnjaci: Intervencije trebaju piti pravovremene i adekvatne potrebama Više raditi na prevenciji Tražiti rješenja, a ne krivce, svi trebaju preuzeti odgovornost (i djeca) Suradnja svih Učiniti da intervencije budu primjerene, pravovremene i da funkcioniraju, tj.
da ih svi poštuju i izvršavaju Učiniti da se zakoni poštuju i provode Intervencije učiniti brzima, dostupnima i diferenciranima Raditi na promijeni sustava vrijednosti Suglasnost oko pojave, definicije i poštovanje mišljenja i prijedloga
stručnjaka od starne ostalih sudionika Uz prava, djecu učiti i obvezama Educirati sve partnere i informirati javnost Raditi konkretne promjene u praksi
Što predlažu novinari:Treba na vrijeme reagiratiViše individualizacijeTimski i holistički pristupEdukacija odgajatelja i profesoraMediji nešto mogu učinitiRoditelji trebaju imati veći utjecaj u odgoju
Što predlažu političari / stručnjaci u upravnim tijelima: Senzibilizacija javnosti za ljudska prava Individualizacija pristupa djetetu u školi (neka uče ono u čemu su dobri, a ne svi isto) Znanost treba dati odgovore na pitanja uzroka pup-a Umjesto reakcije uključiti akciju Vratiti odgovornost za ponašanje svima Vratiti odgovornost za odgoj školi Prevencija je vrijednost Ujednačiti standarde, kriterije procjene i postupanja Rad s obitelji Ulaganje u djecu je ulaganje u budućnost Osim na pravima, s djecom raditi i na obvezama Novi zakon (u obrazovnom sustavu) koji treba donjeti struka Društvo treba poslati poruku da postoje pravila i orijentacija na pozitivno Intelektualci trebaju djelovati na medije da ih ne preplavi šund Specifične intervencije, npr., asistent u nastavi olakšao je situaciju, programi za
potporu roditeljske uloge, slično kao KLA samo za roditelje...
Što je zajedničko?“Obnoviti” vrijednosni sustavDefinirati standarade i kriterijeSvatko treba preuzeti svoj dio odgovornostiSuradnja / partnerstvoPrimjenjivati pravila i zakonePravovremeno detektirati i interveniratiRazviti kontinuum intervencijaIntervencije trebaju biti adekvatne,
pravovremene i kvalitetno provedene