kognitivno bihejvioralana terapija u tretmanu … · kognitivno bihejvioralana terapija u tretmanu...
TRANSCRIPT
Olivera ŽikićKlinika za zastitu mentalnog zdravlja
KC Nis
KOGNITIVNO
BIHEJVIORALANA TERAPIJA
U TRETMANU
EMOCIONALNIH
POREMEĆAJA KOD
NEFROLOŠKIH PACIJENATA
Doc. dr Olivera Ţikić,
psihijatar
• Telo i duša dva pola iste celine,
ljudskog bića
• Nerazdvojivi su
• Poremećaj u jednom uglavnom
dovodi do poremećaja u drugom
• Ništa drugačije nije ni kod bubreţnih
pacijenata
• Jasno definisano telesno oboljenje
• U emocionalnoj sveri negativna,
neprijatna doţivljavanja poput straha,
tuge, besa i ljutnje
• Kod pacijenata koji se nalaze u krajnjem
stadijumu bubreţne bolesti postoji visok
procenat komorbidne depresije
• Nezavisno od osnovne bolesti, komorbidna
depresija je povezana sa povišenim
mortalitetom1 kao i dodatnim padom
kvaliteta ţivota2.
1. Riezebos RK sa sar, Nephrol Dial Transplant, 2010.
2. Dogan E sa sar., Ren Fail., 2005.
Survival curve comparing patients with and without depressive symptoms.
Riezebos R K et al. Nephrol. Dial. Transplant. 2010;25:231-
236
© The Author 2009. Published by Oxford University Press [on behalf of ERA-EDTA]. All rights
reserved. For Permissions, please e-mail: [email protected]
• Osobe na dijalizi imaju značajan nivo
stresa koji olakšava razvoj
– depresije,
– anksiznosti,
– seksualnih problema,
– poremećaja sna3,
– nekooperativnosti
– psihotoičnih reakcija4.
3. Sabry AA sa sar., Saudi J Kidney Dis Transpl, 2010.
4. Levy NB , Nephrology Times, 2009.
• Tretman navedenih psihopatoloških
ispoljavanja - medikamentozna terapija.
• PROBLEM - odredjeni medikamenati se
izlučuju putem bubrega te zbog već
insuficijentne funkcije, bubrezi nisu u
stanju da adekvatno elimišu supstance iz
tela.
• Mogu se javiti izraţeni neţeljeni efekti
naročito kod pacijenata sa redukovanom
glomerularnom filtracijom
• PROBLEM - Nefrološki pacijenti zbog
prirode bolesti ali i zbog komorbiditeta,
uzimaju značajan broj lekova što već
predstavlja opterećenje za oslabljenu
bubreţnu funkciju.
• Potraţeni su alternativni putevi za
rešavanje emocionalnih problema kod ovih
pacienata.
• Zvanične terapijske metode u
psihijatriji:
– Medikamentozna terapija
– Psihoterapija
– Socioterapija
• Jedna od psihoterapijskih metoda
koja se u dosadašnjim istraţivanjima
pokazala kao efikasna u
prevladavanju emocionalnih i
ponašajnih problema kod bubreţnih
pacijenata je kognitivno bihejvioralna
terapija.
• Dosadašnja istraţivanja su potvrdila da
je kognitivno bihejvioralana terapija
efikasna u tretmanu
– depresije5,
– poremećaja sna6
– anksioznosti7
– drugih psihopatoloških ispoljavanja kod
bubreţnih pacijenata.
5. Hogan M, Nephrology Times,2009.
6. Hung-Yuan Chen sa sar, Amer J Kidney Dis., 2008.
7. Yildirim YK sa sar., EDTNA ERCA J., 2006.
• Ovom vrstom psihoterapije moţe se
rešiti i problematično ponašanje
poput
– neadekvatnog uzimanja tečnosti8
– komplijanse ovih pacijenata
8. Sagawaa M sa sar., Int J Nurs Stud., 2003.
OSNOVNI POSTULATI
KOGNITIVNO
BIHEJVIORALNE TERAPIJE
• Pragmatična kombinacija dve veoma
efikasne psihoterapijske metode -
kognitivne i bihevioralne terapije
• Spojene u jednu celinu predstavljaju
moćno oruţje u prevladavanju
širokog spektra psihičkih poremećaja.
• U najvećem broju slučajeva se primenjuje paket mera u kome se nalazi kombinacija obe metode
• Zavisno od procene i formulacije slučaja, kao i od faze terapije, teţište moţe primarno biti na kognitivnim ili na bihejvioralnim tehnikama
• Tehnike se baziraju na normalnim
fiziološkim principima
– Senzitizacija, desenzitizacija i
habituacija
– Fiziologija mišićnog sistema
– Stimulacija pojedinih grana vegetativnog
nervnog sistema
– Principi obrade podataka ....
KBT
• Terapija se zasniva na bazičnim principima učenja.
• Smatra se da je patološko ponašanje stečeno, naučeno tokom ţivota
• Značaj biološke spremnosti svakog pojedinca (neuroticizam, ekstroverzija introverzija)
• Svaka emocija ima tri komponente– Kognitivnu (misaona- procene, verovanja...)
– Telesnu (lupanje srca, zategnutost mišića, ubrzano disanje, bolovi...)
– Ponašajnu – reakcije beţanja, izbegavanja i sigurnosno ponašanje
• Kada tretiramo negativna emocionalna
stanja poput anksioznosti, depresivnosti,
besa ljutnje primenjujemo tehnike koje su
usmerene na sve tri komponente
KOGNITIVNI MODEL
Za naša osećanja i ponašanje
nije vaţno šta nam se dešava već
kako te dogadjaje procenjujemo i
koliko verujemo u tačnost naših procena
• Uglavnom se nastanak emocija vidi iz
takozvane nekognitivne perspektive,
tj smatramo da odredjeni dogadjaji
utiču na nastanak naših emocija
• Da je tako – isti dogadjaj bi kod svih
ljudi izazvao ista osećanja
• Primer : Pogoršanje bolesti i hospitalizacija – dve
procene pacijenta sa visokim nivoom uverenosti u
nju
– Ja više ne mogu da izdrţim, ovo su neizdrţive
muke, ništa u mom ţivotu ne valja....(visok nivo
besa, ljutnje i moguć razvoj depresije)
– Sada mi je malo lošije, ali ne znači da će uvek
biti tako. Iz iskustva znam da moţe da mi bude
bolje. Ako sam izdrţao do sad, mogu i od sad.
Ja sam neko ko ipak ima svetle tačke u ţivotu –
deca porodica....
• VAŢNO – mi pacijentu ne govorimo
kako će da misli i kako će da zameni
misli, već ga vodimo do ţeljenog
zaključka postavljanjem logičnih,
Sokratovskih pitanja te, na taj način,
indukujemo ponovnu kognitivnu
obradu podataka i donošenje novih
logičnih i realnijih zaključaka.
(GUIDED DISCOVERY)
• Telesne tegobe se rešavaju dominantno
veţbama relaksacije i veţbama disanja.
• Zasnovane na fiziološkim principima –
– Veţbe disanja – stimuliše se
parasimpatikus
– Progresivna mišićna relaksacija – princip
kontrakcije mišeća
• Posebno dobro za anksioznost i napetost,
bes ljutnju
VEŢBE DUBOKOG DISANJA
Udah – zadržati dah 5 sek.- izdahnuti polako brojeći do 10 sek.
• Ponašanje – primenjujemo različite
metode
– Za depresiju bihejvioralna aktivacija
– Za anksioznost – sprečavanje reakcija
beţanja i izbegavanja, kao i
sigurnosnog ponašanja
• Druge metode poput
– Defokusiranje paţnje
– Treninga socijalnih veština
– Asertivni trening
– Neverbalna komunikacija
– Planiranje vremena
– Donošenje odluka
– Kontrola besa.......
• Kognitivno bihejvioralna terapija traje 12-
16 seansi, 45 min, individualno ili grupno
• Vremenski je ograničena
• Za neke poremećaje kraće za druge duţe
• Nema kontraindikacije ako je neophodno
da se uzima zajedno sa
psihofarmakoterapijom
Bruce Lydiard, Current Psychiatry, 2003
• Postavlja se pitanje da li psihoterapija zaista ima pozitivno dejstvo ili je to nešto što je površno moţda magijski, nešto što nema veze sa medicinom.
• Naš mozak ima jednu veoma vaţnu karakteristiku koja se zove neuroplastičnost i ta osobina znači da se on menja pod uticajem spoljašnjih stimulusa.
• Kognitivno bihejvioralna terapoija dokazano daje i izmene u centralnom nervnom sistemu.
PET nakon KBT
paničnog
poremećaja
• Sniţenje aktivnosti u:
– Levom hipokampusu
– Levom ventralnom ACC
– Levom cerebelumu
– Ponsu
• Povišenje aktivnosti u:
– Medijalnim prefrontalnim
reg.
Yojiro Sakai sa sar., Changes in cerebral glucose utilization in patients with panic
disorder treated with cognitive–behavioral therapy, NeuroImage 33 (2006) 218–226
Goldapple, K. et al., Modulation of Cortical-Limbic Pathways in Major Depression Treatment-Specific Effects of Cognitive Behavior Therapy Arch Gen Psychiatry
2004; 61:34-41.
PET nakon KBT i Paroxetina kod
Major depresije KBT:
Povećanje aktivnosti u
dorzalnom delu
cingulusa, a sniţenje u
dorzalnom, ventralnom
i medijalnom delu
frontalnog korteksa
Paroxetin:
Povećana aktivnost u
prefrontalnom delu i
sniţenje u
hipokamalnoj i
cingularnoj regiji
PRINCIPI KBT
Ivan Petrovich Pavlov 1849-1936
The Nobel Prize in Physiology or Medicine 1904
Eric R. Kandel
The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2000
HVALA NA
PAŢNJI