kla'ak semánal edisaun 33 (20 outubru 2008)

12

Upload: klaak-semanal-online

Post on 11-Apr-2015

517 views

Category:

Documents


14 download

DESCRIPTION

Sosa Prado ho Single Source Nakonu ho Lia FalsuFernanda Borges (PUN): “Prosesu hola kareta ba deputadu sira la los. Prezidente Parlamentu Nasionál, Fernando Lasama no Vice Prezidente PN, Vicente Guterres halo kontratu ne’ebe la tuir lei. Kazu sira hotu ami presiza hetan evidénsia forte. Presiza hatama iha PDHJ, hodi bele haruka ba Prokuradoria Jerál da Republika tanba tuir lolo’os la bele la’o hanesan ne’e.”

TRANSCRIPT

Kla’ak Semanal 20 Outubru 20082 L E N O

Hakarak haruka lia menon, bele tatoli liuhusi nomeru telefone 7363738 (No.foun)ka ho SMS ba numeru ne’e ho dalan(dengan cara) hakerek hanesan ne’e: [Lia Menon]_Mensajen..............

Bele mos liu husi E-mail: [email protected] ka [email protected]

Hau hakfodak tebes bainhira le (sani,red)edisaun kla’ak online, furak no kapastebes. Hau hanoin oin-sa atu kontribuiintelektualmente ba hariku publikasaun idane’e.

AbeleUniversity of Western Australia+61430279XXX

Redasaun: Obrigado ba ita nia apresiasaunmai kla’ak. Ita bele kontribui kla’ak ho opi-niaun ka informasaun nebe kla’’ak belepublika.

Hakarak Fo Kontribuisaun

Sosa Prado ho Single SourceNakonu ho Lia Falsu

“Prosesu hola kareta ba deputadu sira la los. Prezidente Parlamentu Nasionál, FernandoLasama no Vice Prezidente PN, Vicente Guterres halo kontratu ne’ebe la tuir lei. Kazu sira hotuami presiza hetan evidénsia forte. Presiza hatama iha PDHJ, hodi bele haruka ba ProkuradoriaJerál da Republika tanba tuir lolo’os la bele la’o hanesan ne’e, ” tenik Fernanda Borges.

Parlamentu Nasional sosa kareta luxu Toyota Prado, liu husi orsa- mentu Jeral Estadu 2008 (OJE), atu atende servisu mem- bru Parlamentu Nasional nian iha

baze. Toyota Prado ne’e halo estudante sirahamriik hodi kritika maka’as lala’ok Par-lamentu Nasional ne’e, liu husi manifes-tasaun, to’o polísia sira kaptura estudantehamutuk ema na’in 50 no hatama sira ihasela Kaikoli.

Iha entrevista ho Prezidente ParlamentuNasional, Fernando Lasama de Araujo ihafulan hirak liu ba dehan katak tenki sosa

kareta ba membru Parlamentu atu tulun de-putadu sira halo fiskalizasaun iha baze. “Ten-ki hola lalais kareta tanba emerjénsia. En-taun uza single source,” katak Prezidente Par-lamentu Nasional ne’e iha Uma Fukun PN, wain-hira hatan ejizensia manifestasaun husi es-tudante sira.

Tuir Lei, single source ne’e tenkiser rá-pidu, maiz ou menus fulan ida nia laransasán ne’e tenki prontu no bele uza ona.Maibé realidade hatudu katak tama onafulan 8 nia laran kareta prado sira ne’eseidauk to’o mai iha Dili.

Ida ne’e hamosu polemika bo’ot iha

públiku katak kareta sira ne’e sosa duni kalae? Se la sosa, orsamentu ba kareta To-yota Prado ho total $ 1.400 milloens (Veíkulusba Parlamentu Nasionál) ne’ebe aprova ihadebate Orsamentu Rektifikativu iha fulanJullu 2008 ne’e ba loos ne’ebe?

Responde ba kareta prado sira ne’ebeto’o agora seidauk to’o no prosesu ne’ebela klaru ba deputadu sira, Prezidente Par-tidu Unidade Nasionál (PUN), Fernanda Borgeshateten katak ida ne’e problema boot. “Tanbaida ne’e maka Transparénsia Internasionál(TI) hamenus fatin iha korrupsaun ninian ne’e.Timor-Leste tun to’o 145 besik ona 180. Ida

ne’e perigozu tebes. Timor-Leste nasaun ne’e-be korruptu maka’as. Ida ne’e ita tauk,” es-plika Fernanda Borges.

Fernanda hatutan tan katak governu AMPuza single source barak. Prosesu hola ka-reta ba deputadu sira ne’e la los. PrezidenteParlamentu Nasionál, Fernando Lasama noVice Prezidente PN, Vicente Guterres halokontratu ne’ebe la tuir lei. Dehan lolo’os, kazusira hotu ami presiza hetan evidénsia forte.Presiza hatama iha Provedoria de DireituHumanus e Justisa (PDHJ), hodi bele harukaba Prokuradoria Jerál da Republika tanba tuirlolo’os la bele la’o hanesan ne’e,” tenik Fer-

Zevonia VIEIRA, Danu FREITAS

Kla’ak Semanal 20 Outubru 2008 3LENO

REDASAUN KLA’AK Responsavel Jornál Semanal kla’ak: Kolektiva1. Responsavel Jeral: nuno RODRIGUEZ2. Xefe Redasaun: zevonia VIEIRA3. Manu Ain : maria BIBEL, anita MARQUEZ, agostinha XIMENES, efrem dos ANJOS, almerio ALVAREZ, deomentino da CRUZ, isolino VASGA, waidinik, nico zecoro SANTOS, noolok CARMO, olegario de JESUS, danu FREITAS, gerson abel GEMCY, memia FERNANDES4. Hakerek Nain: nuno RODRIGUEZ, zevonia VIEIRA, celina HANJAN, gill GUTERRES, almerio ALVAREZ, efrem dos ANJOS, zeloy aquino VIEIRA, naldo REI, ze’sopol CAMINHA, vital da CRÚZ

�������������.��������.���

referensi: Mak Sait (Kolektiva Media Kla’ak), Knar Fatin (Alamat), Hakerek Nain (Penulis), Manu Ain(Wartawan), Tatoli Lia (Koresponden), Duru basa (Penerjemah), Duru Foto (Foto Grafer), Banati &Ilas Nain (Layout & Grafik Design), Makaer Fukun (Pengacara), Lian Maus (Iklan), Habelar(Pemasaran) Fafahek (Distribusi), Banku (Bank)

5. Duru foto: ze’sopol6. Tatoli Lia: guteriano NEVEZ (Hawai, USA)7. Banati & Illas Nain: Zeloy.8. Makaer Fukun: arlindo SANCHES9. Lian Maus : anita Marquez, nico Zecoro SANTOS10.Karikatura : bayu, zecoro,11 Habelar : noolok CARMO, basilio12.Fafahek : noolok CARMO

Knar Fatin: Farol Rua. De Monzambique 1/IA Palapaso, Dili Timor-LesteEmail: [email protected]úmeru kontaktu: +670 735 1360, +670 727 8247

Pintor logo : Alit AmbaraResposavel online: atero

“...Sofrementune’ebe akontese iha

mundu, labelekompriende didiak,

kuandu sira be terusne’e maka labarik

inosente sira”

- Albert Camus

Numeru 32/03 Outubro 2008

nanda Borges.Vice Xefi Bankada Fretilin,

Francisco Branco mos kestionaprosesu sosa kareta ne’ebe la’ola lo’os. “Guvernu uza single sour-ce maibé la tuir prosesu nor-mal,” afirma Branco.

Branco hatutan liu tan katakPrezidente Parlamentu, FernandoLasama de Araujo wainhira koaliaiha povu nia Uma Fukun kataksingle source ne’e prosesu diakliu atu luta kontra korrupsaun.“Hau hanoin ida ne’e grave te-bes. Ita fo mensajen ba povu nomundu internasional katak ita hakaraklegaliza buat ne’ebe la los no la transpa-rente,” esplika Branco ba jornalista kla’akiha Uma Fukun PN foin lalais ne’e.

Branco hatutan tan katak sira hotu ihaentendimentu ida katak single source takadalan ba transparénsia no ema hotu enten-de katak ida la permite iha lei. “Iha apro-vizionamentu, maibé la’os atu uza sistema-tikamente ba sosa kareta, ro, halo projeitusfizikus. Ne’e hatudu momos ba ema hotukatak la iha prosesu transparénsia,” Brancokonklui.

Prezidente PUN mos husu ba PN atu es-plika didiak konaba prosesu single source

rasik. “Uza sistema ida ne’e laos katak tenkila tuir prosesu legal. Ida ne’e sala bo’ot.Pelumenus kompañia ne’ebe fa’an karetaka hola kareta tenki kompañia tolu. Hodinune’e bele hili ne’ebe maka diak liu. Laostanba single source, ita boluamigu no entrega kontratu ba nia,”kestiona Fernanda Borges.

Ita tama ona fulan Outubru,hela fulan 1 ka 2 orsamentu tenkiezekuta hotu. Problema makane’e, kareta sira ne’e iha ne’ebe?Osan gasta ona no selu ba kom-pañia ne’ebe? Bainhira maka ka-reta sira ne’e to’o? Se maka asinakontratu ne’e tenki nakloke ba pú-bliku,” husu Fernanda Borges baPrezidente Parlamentu Nasionalatu esplika ba publiku.

Fernanda hatutan liu tan katakPUN rasik husu dala barak ona maibé Par-lamentu no Ministra Financas taka informa-saun. Ho kestaun ida ne’e PUN komesa he-tan faktus no tempu badak sei hato’o bapovu saida maka verdade. “Atu hola karetaba deputadu ka Prezidente Republika tenkihalo tuir lei no halo tuir aprovizionamentunia regras. Ema ida la iha direitu atu uza

kontratu sira ne’e atu fo benefisiu ba nia an.Ida ne’e maka tenki evita,” Fernanda afirma.Fretilin no PUN oras ne’e dau-daun sei bukainformasaun atu hetan dadus sira. Tanbabankada rua ne’e hakarak lia loos.

Eis Ministra Financas iha guvernu tranzi-tóriu iha tempu UNTAET ne’e ba jornalistakla’ak ho lia fuan kritika dehan ida ne’e osanpovu nian, laos ema ida ninian. “Se individualnian, bele halo konforme nia hakarak. Wain-hira halo sala ona, lakohi transparénsia, lafo informasaun ba ema hotu atu hatene.Hau hakfodak oituan tan kazu hola kareta.Jovens Universitariu hamutuk 51 tama ihakadeia. Tanba deit ema balu halo sala. To’o

agora sala ida ne’e ami sei eziji,”informa Fernanda Borges. Fer-nanda Borges hatutan liu tan ka-tak iha tempu ida buat sira ne’esei loke hotu. “Hau fiar katak ihatempu badak, ami sei hetan in-formasaun ne’ebe konkretu hodibele fo sai. Hodi nune’e nasaunne’e bele lao ba dalan los,” dehannia.

Vice Xefi bankada Fretilin,Francisco Branco, mos husu baPrezidente PN atu fo autorizasaunatu hetan asesu ba informa-saun. “Asesu ba atende trans-parénsia. Kontratu kompañia

ida ne’ebe? Kontratu ne’e halo hori bain-hira? Prosesu lalaok atu hola kareta ne’eto’o iha ne’ebe? Ida ne’e ami nia direitufundamental ne’ebe Konstituisaun fo direitu

ba informasaun. Laos deit nudár reprezen-tante povu iha Uma Fukun, maibé hanesansidadaun, ami iha direitu ba informasaunne’e. Ami eziji kleur ona maibé to’o ohinloron ami seidauk hetan,” esplika Branco.

To’o agora deputadu sira seidauk ha-tene klaru nia prosesu la’o oinsa. Karik ida

ba pajina 4

“...TransparénsiaInternasionál (TI)hamenus fatin ihakorrupsaun ninianne’e. Timor-Lestetun to’o 145 besikona 180. Ida ne’eperigozu tebes.Timor-Leste nasaunne’ebe korruptumaka’as. Ida ne’eita tauk.” -Fernanda Borges

“Hau hanoin idane’e gravetebes. Ita fomensajen bapovu no munduinternasionalkatak ita ha-karak legalizabuat ne’ebe lalos no la trans-parente,”

- Francisco Branco

Iha fulanOutubru nialaran karetakomesa tau iharo. Iha fulanNovembrukareta sei to’oiha Dili.

- Kim Jungwoo(Diretor kom-pania MidoriMotors)

Polisia Nasional Timor-Lorosaé hamutuk ho diresaun Transportesi Terrestres sempre avizu sai ba publiku katak wain-hira lori karetaka motor, labele hemu tua, tanba bele hetan dezastre nebe belemos fo perigu ba ema barak nia moris. Maibe realidade ida ne’eita la haree. Dezastre ema monu ho motor ka xoke malu ho karetaakontese bebeik iha estrada publiku iha Dili laran, tanba ema barakla kohi rona sira nia konxiensia rasik.

Laos deit ida ne’e, kareta no motor mos xoke malu bebeik tanbaema la kohi respeita simbolu trafiku Polisia Tranzitu nian. Iha foto-grafia, ema monu ho motor iha parte Mandarin nian, tanba motoristaiha kondisoens lanu hela. Dezastre ne’e akontese iha Sabadu kalanfoin lalais ne’e.

Hemu Lanu Labele Lori Kareta ka MotorHemu Lanu Labele Lori Kareta ka MotorHemu Lanu Labele Lori Kareta ka MotorHemu Lanu Labele Lori Kareta ka MotorHemu Lanu Labele Lori Kareta ka MotorKuidadu!

foto: almerio alvarez

Kla’ak Semanal 20 Outubru 20084 LENO

ne’e konfidensiál. Tan ne’e públiku la belehatene prosesu ne’e? Tansá maka ihasegredu maka’as?

Hatan ba perguntas konaba buat balunne’ebe sei iha konfedensial, Fernanda Borgesesplika katak estadu nia osan laiha kon-fidensiál. “Se uza osan privadu bele kon-fidensiál. Estadu nia osan nunka bele saikonfidensiál ba povu,” hatutan FernandaBorges.

Husi partidu opozisaun hanesan PUN noFretilin sei eziji nafatin konaba prosesu atusosa kareta ne’e la’o to’o iha ne’ebe ona.Problema mak, kareta Toyota Prado 26 ne’ebeatu sosa ba Komisaun husi Orsamentu JeralEstadu mos to’o agora sedauk to’o. Razaunsaida maka sasán sira ne’e seidauk to’o? Idane’e preokupasaun bo’ot Partidu UnidadeNasional no Frente Revolucionaria do Timor-Leste Independente.

Maske nune’e, Aliansa Maioria Parla-mentar (AMP) mantein nafatin sira pozi-saun. Prosesu hola kareta liu husi dalannormal ka lae, ida ne’e la’os importante.Importante mak kareta to’o iha Timor-Leste, hodi nune’e deputadu sira bele uzahodi hala’o fiskalizasaun ba programaguvernu nian.

Deputadu bankada CNRT, Cecilio Caminhaba jornalista kla’ak iha PN esplika katakproblema akontese iha ezekusaun Orsa-mentu Jeral. “Hau la hatene rezultadu holakareta to’o iha ne’ebe. Maibe tuir informa-saun katak kareta hola tiha ona. Kompañiane’ebe maka hetan projeitu ne’e trata da-dauk ona. kareta hamutuk 26 iha dalan onaatu mai Timor-Leste,” esplika Cecilio sema-na kotuk liu ba.

Hatan perguntas jornalista kla’ak kona-ba preukupasaun projetu sosa kareta ne’ebe

uza sistema single source, Cecilio hatetenkatak problema falla oituan iha ezekusaun.“Projetu ne’e bele dehan single source tanbasituasaun emerjénsia. Hau la hatene ho razaunsaida maka ne’e konsidera single source.Maibe osan ezekuta ona, ami hein bainhiramaka kareta to’o mai hodi nune’e deputadusira bele uza,” tenik nia.

Wainhira jornalista kla’ak konfirma ba ihaPrezidente Parlamentu Nasional, FernandoLasama de Araujo kona ba bainhira los makakareta Prado ne’e to’o. Fernando Lasama ha-teten, tuir informasaun ne’ebe husi nia partesimu katak iha rohan ba fulan Outobru nialaran kareta to’o ona iha Dili. “Hau simu katakakhir fulan Outubru mai ona. Kareta primeirafaze hamutuk kareta 27,” esplika Lasama.

Hatan ba perguntas kompañia ne’ebe ma-ka sosa no hatama kareta ba Parlamentu Na-sional, Lasama hateten katak nia la hatenekompañia ne’ebe maka sosa kareta. Lasamahatene deit katak kareta atu mai ona.

Wainhira jornalista kla’ak halao konfirma-

saun ba Diretór kompañia Midori Motors,Kim Jungwoo, ne’ebe mak hatama karetaba PN esplika dehan iha fulan Outubru nialaran kareta komesa tau iha ro. Iha fulanNovembru kareta sei to’o iha Dili.

Kareta luxu ba Parlamentu Nasional ne’ebemak iha fulan hirak liu ba sai polemika ihasosiedade nia le’et ne’ebe ikus mai guvernuuza forsa PNTL hodi kaptura estudante ha-mutuk 50-resin ne’e, to’o agora sei rai pro-blema barak. Wainhira estudante Timor-Leste hala’o demonstrasaun, PrezidenteParlamentu Nasional, Fernando Lasama noVice Prezidente Parlamentu esplika ba jor-nalista sira katak prosesu hola kareta badeputadu sira ne’e uza single source. Tansáagora Prezidenta Parlamentu Nasional ha-teten nia la hatene kona ba prosesu sosakareta? La hatene ka lakohi fo informasaunlos? Publiku eziji resposta kona ba povu niaosan ne’ebe uza la iha transparénsia. Tempumaka sei koalia, to’o ohin loron osan povunian uza oinsa?

Sosa Prado.... husi pajina 2

Bazeia ba dokumentu orsamentu retifikativu ne’ebé guvernu AMP aprezenta ba Uma Fukun, ita haré katak guvernu hakerek iha pájina 39 (Kuadru 5.6), katak

Parlamentu Nasionál kuran 1.400.000,00tan hodi sosa kareta.

Se Parlamentu Nasionál hatene ona ka-tak sira kuran osan tan 1.261.000,00, tanbasira asina tiha ona kontratu atu hola karetamolok aprova ka diskute orsamentu retifika-tivu, tanba sá mak Parlamentu Nasionál hu-su 1.400.000,00 hodi hola veíkulu ba Parla-mentu Nasionál?

Osan restu hamutuk $ 139.000,00 Par-lamentu Nasionál uza atu halo sáida? Osanne’e ba ne’ebé? Kuandu buka tuir didiak kon-tratu atu sosa kareta ba membru Parla-mentu Nasional, guvernu tenki selu ba dalauluk osan hamutuk $ 910.000 no ba dala ikus$ 1.261.000. Nune’e mós guvernu tenki se-lu $2.171.000 ba kompañia Midori hodi he-tan kareta hamutuk 65. Ida ne’e signifikakatak kada kareta ida kusta $ 33.400.

Se osan resin hanesan $ 139.000 ida ne’esignifika katak tuir lolos Parlamentu Nasionalhola kareta 69 envés de 65. Ita hotu hatenekatak númeru 69 númeru ida ne’ebé di’aktebes. Tanba ita bele fila surat tahan, ta’unia oin iha nia ain, ka nia ain iha nia oin, itasempre hetan númeru 69, ida ne’e signifikakatak ita nia Parlamentu Nasionál mak “depernas para o ar (ain iha leten, ulun makaiha kraik)”

Tuir observasaun jornalista kla’ak niaharee katak apoiu juridiku ba ParlamentuNasionál, la hatene oinsa los sira nia ser-visu? Haree husi dokumentu kontratu entreParlamentu Nasionál no Kompañia Midorihodi hola kareta hanesan dokumentu es-tudu ida. Iha Parlamentu Nasionál ita hetanjurista sira barak. Balun sei nurak, balun foinsa’e husi eskola, balu esperiénsia la dun ma-kás, balun makás, maibé buat ida ne’ebénunka hanoin ne’ebé bele mosu mak kon-tratu sala hanesan sala ne’ebé ita hetaniha kontratu entre Parlamentu Nasionál hokompañia Midori.

Uma Fukun, nudar instituisaun kolektivaida ho númeru identidade fiskál 020101,ho sedé iha rua Formosa, Dili, Timor-Leste,reprezentadu hosi Diretór, João Rui Amaral,ne’ebé, hetan kna’ar husi Na’i ulun PrezidenteParlamentu Nasionál atu sosa sasán ba UmaFukun, sosa na’in, ba oin bolo “outorgantedahuluk” ho Kompañia Midori Motors. Ins-

Kompañia Midori Hola Pajero Mitsubishi,Lasama Hakarak PRADO

Kontroversia hola kareta luxu ba membru Parlamentu Nasionalseidauk ramata. Kompañia Midori dehan hola Pajero Mitsubishi.Lasama dehan hola Prado. Ne’ebe maka los? No osan restu sosakareta ba deputadu sira ne’e, atu tama se nia bolsu?

tituisaun ho reprezentasaun singular, honúmeru rejistu 09323/MD/I/2007, ho sedéiha Aimutin, Comoro, Dili, hetan reprezen-tadu husi Diretor, Kim Jungwoo, ho kna’arhodi fa’an. Fa’an na’in, ba oin temi “outor-gante daruak”.

Wainhira jornalista dada lia ho DiretórKompania Midori Motors, Kim Jungwoo kona-ba kontratu ne’e asina iha fulan saida, KimJungwoo hateten, “ami asina kontratu ihaloron 11 Juñu 2008. Maibe iha kontratu asi-na iha fulan 8 Maio 2008. Ida ne’e hatudukatak la iha komunikasaun entre ParlamentuNasionál ho kompañia ne’ebe refere ka oin-sa? Ba jornalista kla’ak Kim hateten katakiha fulan Novembru kareta hamutuk 27 seito’o iha Dili. Restu ne’e fulan Dezembru maksei to’o iha Dili.

Kim Jim Jungwoo hateten ba jornalistakla’ak esplika katak husi nia parte sei holakareta pajero Mitsubishi. “Ami sei hola ka-reta pajero Mitsubishi tanba Timor oangosta sae Pejero,” afirma Jim Jungwoo.

Planu Kim Jim Jungwoo hola kareta pa-jero Mitsubishi diferente ho planu husi Pre-zidente Parlamentu Nasional. “Ami holaprado ba deputadu Parlamentu Nasional,”afirma Lasama. Iha kontratu rasik ne’ebejornalista kla’ak hetan mak, iha kontratune’e hakerek nune’e: “Simu ona ortogrante

darua (fan nain-red) ka-reta marka Toyota, LandCruiser Prado, LJ120 R/L GKMEE 3.OD, 4-Cy-linder, 5 Door, Tranzmi-saun Manual, hamutuk65 iha Uma Fukun Par-lamentu Nasionál tuirprazu ne’ebe MinistériuFinansas estabelese tuirakordu ho kompañia Mi-dori Motors.

Hola kareta ba Par-lamentu Nasionál, Kom-pañia Midori Motors ha-la’o mesak projetu ne’e.La iha kompañia selukmaka kolabora ho sira.Husi projetu ne’e hatu-du katak ParlamentuNasionál uza single sour-ce. Wainhira jornalistakonfirma ba Kim Jung-woo kona ba presu kareta, Kimhateten kontratu ne’e konsiderahanesan segredu. “Ida ne’e segre-du. Hau labele hateten fo sai bapúbliku. Ida ne’e segredu entregovernu Timor-Leste ho ami deit,”konfesa Kim Jungwoo.

zevonia VIEIRA, danu FREITAS

“Ami sei hola kareta pajero Mitsubishitanba Timor oan gosta sae Pejero.”

- Kim Jungwoo Diretór Kompania Midori Motors

Kla’ak Semanal 20 Outubru 2008 5LENO

Kla’ak Semanal 20 Outubru 20086 LENO

Vendedores kiik ne’ebe bai-bain bolu tiga roda ita la haree ona sira fa’an sasan iha estra- da ninin. Seguransa

sivil hamutuk ho Polisia NasionalTimor Lorosa’e (PNTL) halao pro-grama ‘dasa sai’ tiga roda iha Dililaran. Wainhira jornalista kla’akhakat liu ba iha tasi ibun PantaiKelapa, povu kiik-kiak sira kome-sa la fa’an ona sira nia sasan tigaroda iha tasi ibun. Guvernu liu husiAdministrador Distritu Dili, dasamos tiha maluk tiga roda sira husisidade Dili. Razaun katak hakarakpara Dili ne’e kabér no mos hodinune’e wainhira ema estranjeirusmai iha Timor karik, sidade Diline’e mos.

Vendedor kiik ida, Agusto dasilva (58) fa’an ikan, katupa, nona’an manu tunu iha tasi ibunPantai Kelapa durante tinan baraknia laran ona. La iha servisu seluk,ne’ebe mak diak liu ba Agusto daSilva atu halo. “Batar ami sosa ihaLoes ho fulin 5 $ 1. 00. Dala rumaami lori $ 40.00 atu ba komprasiha Loes osan selu trasnporte Diliba mai Loes hamutuk $ 9.00.Sosa batar $ 31.00.

Agusto Laos deit faan batarnurak, maibe faan mos ayam po-tong, ikan no katupa. Maske ren-dimentu kiik liu no dalaruma osaninan (modal) la fila maibe sirakontinua halao servisu ida ne’etanba la iha servisu seluk ba siraatu hatutan familia nia moris.

Maibe Agusto konfesa liu tankuandu guvernu komesa dasa saiona tiga roda sira, buka tan ser-visu iha ne’ebe. “Guvernu banduona ami atu la bele fa’an tan sa-san iha estrada ninin, ami bukatan servisu iha ne’ebe? Se hane-san ne’e, ami nia oan sira sei labele kontinua sira nia estudus ha-nesan ema seluk,” katak Agusto.

Agusto imajina tiha ona kataknia oan feto nain rua sei labelekontinua ona sira nia estudu to’ouniversidade tanba guvernu bandu

Governu ‘Dasa’ Mos 3 Roda,Povu Laiha Osan Sosa Foz

gerson abel GEMCY

Agusto Nia Oan Labele Kontinua Estudu To’o Univer-sidade Tan Governu Dasa Sai Ona 3 Roda Sira

tiha ona sira atu labele fa’an tansasan iha Pantai Kelapa. “Agorahau nia oan sira ne’e ejiji atu kon-tinua sira nia estudu, maibe haunu’udar aman la bele halo buat idatanba la iha kbiit atu trata sira niaeskola,” afirma Agusto.

Ho sasan nia folin iha merkadune’ebe mak ‘kesi maka’as’ tihaona populasaun nia kakorok, Agus-to rasik la hatene atu hetan osaniha ne’ebe los hodi sosa hahan.Tanba foz nia folin iha merkadusa’e maka’as tebes. Ho kondisoenshanesan ne’e, Agusto husu baguvernu atu halo planu ba vende-dores sira atu fa’an sira nia sasan.

Filomena da Costa (45) niahamutuk ema nain 12 la iha dalanseluk atu buka servisu ka hususervisu ba Estadu. “Hau nia servisumak hola batar depois mai tununo fa’an fali ba ema seluk. Maibedau-daun ne’e, guvernu bandu onaatu fa’an sasan iha tasi-ibun. Amiatu buka tan servisu iha ne’ebe,”kestiona Filomena wainhira dadalia ho jornalista kla’akiha Pantai Kelapa,Dili.

Wainhira hareefali ba futuru oan sira,Filomena haklaken liutan katak husi nia par-te, nia rasik labele ha-ruka nia oan sira atukontinua sira nia es-kola, tanba kbiit lato’o atu dudu oan sirato’o hetan sira niafuturu rasik. “Hau sobele fo han deit baoan sira. Maibe banesesidade seluk, haunia kbi’it la to’o. Dalaruma sorte diak makbe-le sosa netik ropatahan ida ba oan si-ra,” konfesa Filomena.

Filomena da Costaiha oportunidade ne’ehaktuir ba kla’ak ka-tak nia oan sira ne’e-be mak foin lalaisne’e akaba sira niaeskola, sira rasik labele kontinua sira

estudu to’o iha universidade tanbala iha osan atu selu oan sira niaeskola. “Ami hetan osan oituan liuhusi fa’an batar tunu, ayam potong,ikan tunu, no katupa da’an, maibeida ne’e so uja deit hodi sosa ha-han uma laran nian. dala ruma atuhola sasan uma laran nian deitmos la to’o tan,” konfesa Filomenane’ebe nia laen rasik sai nu’udarcleaner, nu’udar dasa foer iha es-trada ninin. Ho kondisoens hane-san ne’e, Filomena husu ba go-vernu atu hatun folin foz nian.“Nune’e ami nu’udar povu kiik belesosa foz,” dehan nia.

Nudar sidadaun ida, Filomenahusu ba guvernu AMP atu gastaosan tuir dalan no responde nese-sidade povu kiik-kiak sira iha arearemotas. “Durante ne’e ami morisla depende ba guvernu. Maske sa-san iha merkadu karun, maibeema lideransa ida la mosu mai ihaami nia le’et atu ajuda ami,” kon-fesa Filomena ba jornalista kla’akiha tasi ibun area Pantai Kelapa.

Inan husi oan nain 12 ne’e,sente lakon ona kampu servisu idane’ebe nia rasik buka durante ne’eestabelese. Iha tempu indoneziakedas, Filomena hahu fa’an ikan,ayam potong, katupa iha tasi ibun,Pantai Kelapa. Filomena fa’an sa-san iha tasi ibun atu sustenta fa-milia ninia nesesidade. “Servisu ne’eami halo atu buka deit osan ba hanno hemu. Problema sasan folin sae,naha boot no todan ida ne’ebe au-menta fali ami nia kanoruk. “Oansira mos balun la bele kontinua

ona sira nia estudu iha banku uni-versidade, tanba osan la iha atueskola,” aumenta Filomena.

Durante ne’e, Filomena gastaosan atu sosa ayam potong, ikan,batar loron ida bele hasai $ 20 to’o$ 30 (dolar rua nulu to’o dolar tolunolu) hanesan ne’e. “Dala ruma laiha rendimentu diak, maibe amiatu servisu tan iha ne’ebe,” kestio-na Filomena.

Wainhira jornalista kla’ak husuSaida maka nia hakarak husi go-

vernu AMP, Filomena la fokomentariu konaba idane’e, tanba dala barak bo’otsira koalia mak barak liu,duke tulun povu kiik sira.Konaba nesesidade bazikune’ebe mak sae maka’asiha merkadu, liliu foz Filo-mena konfesa ba kla’akkatak dala ruma nia honinia familia sira la belehan etu tan osan la iha atusosa foz.

Iha parte seluk, Ameude Jesus (12), estudanteida husi eskola PrimariaRemexio ne’ebe mak da-daun ne’e tur iha klase VIne’e iha tempu feriadu fa’ansasan mai to’o Dili moskonfesa ba kla’ak katak la-bele fa’an ona tanba segu-ransa sivil hamutuk hopolisia la autoriza atu fa’ansasan iha dalan ninin.

Ameu fa’an forai da’anne’e nia rasik hola tutanhusi ema seluk. Loron idaAmeu bele hetan osan $5. 00 centavus deit. Ameu

fa’an forai hahu husi dader tuku6.00 dader to’o tuku 8.30 kalanmaka foin fila ba uma. “Hau fa’anforai tanba hakarak ajuda inan-aman no buka osan hodi selu alinsira nia eskola. Durante fa’an foraisemana rua nia laran, Ameu hetanona osan hamutuk $ 80.00. Osansira ne’e, hau uza hodi hola kader-nu no lapijeira wainhira tama falieskola,” hakotu Ameu iha dada liaho jornalista kla’ak iha Hali-Laran,Balide foin lalais ne’e.

Administrador Distritu Dili, Ru-ben Braz iha Parlamentu Nasionalfoin lalais ne’e deklara katak husinia parte, la iha tan dialogu hopopulasaun sira ne’ebe mak fa’ansira nia sasan iha iha estrada ninin,tanba iha tiha ona karta konese-mentu husi guvernu lokal ba komu-nidade sira atu la bele fa’an tansasan iha estrada ninin.

Seguransa Sivilsira atu holaikan? Karik

Lae, tanba ihaloron ne’e

programa AMP“dasa” mos 3roda iha dalanninin hahu. Dilisai mos, lao rai

sira, elite sira noema riku sira saikontenti. Maibe

problema seimosu iha ema

kiik nia let.Triste, labarik

balun sei hasorubikan mamuk

iha sira niauma kain .

foto: almerio alvarez

Aksaun “dasa” mos 3 roda husi dalan ninin, hatudu katak, elite poitika sira,kuandu hasai desizaun politika kona-ba ema kiik nia moris, sira (elite hirakne’e) sempre hasai desizaun tuir sasukat moris elite no ema riku sira . Siranunka hatene i sente katak, iha diferensia nebe boot entre ema kiik (kiak) hoema riku.

Kla’ak Semanal 20 Outubru 2008 7TASIBALUN

Orsamentu Jeral Maoistaba Progresu Povu

Iha Setembru 19, MinistruFinansas no membru Par-tidu Komunista Nepal (Mao-ista) Dr Baburam Bhattaraiaviza orsamentu Republika

Nepal ba dahuluk.Orsamentu hamutuk 236 biliaun

rupee (AU$ 3.9 biliaun) ne’e 39 %boot liu kompara ho alokasaun totalba orsamentu anterior. Go-vernunebe lidera husi Maoista es-pera atufoti fundu husi hatun ko-rupsaun nomos hasae rendimentu husi turismuno tulun interna-sional.

NEPAL

Bhattarai anunsia programanebe ho objetivu atu hasae edu-kasaun no asistensia saude no hasaeoportunidade ba servisu.

Sentru husi programa ne’e mak“Sai literadu: Hari Nepal Foun noPrograma Nepal Foun: Nepal Sau-davel”. Programa alfabetizasaun hoobjetivu atu eradika analfabe-tizmuiha Nepal durante tinan rua. Tuirfigura husi ONU, adultu anal-fabetuiha Nepal kuran husi 50 %; nivelanalfabetu feto as liu.

Eskola foun no kampus univer-

sidade planeia hela, partikular-mente iha area remotas no rural ihanebe ema Nepal sira moris.Edukasaun sei gratuitu too nivelsekundaria ho han gratuitu too klase5, edukasaun livre ba to klase 10 nogratuitu ba ema kiak no te-rus nainsira too klase 12.

Programa “Nepal Foun: NepalSaudavel” ho objetivu atu fornesesaude gratuitu ba ema Nepal hotu.Investimentu sei halo atu hadiakestragu ba sistema tratamentu sau-de durante tinan 10 nebe remataiha 2006, fasilidade tratamentu sau-de sei aumenta hodi haluan saudeiha sukus.

Programa gratuitu ba servisumaternidade sei harii mos, ne seisai signifikante tebes tamba nivelmortalidade infantile nebe as, la-barik 62 mate husi kada 1000.

Programa ambisiozu atu loke lo-ron mos planeia, ho intensaun atuloke dalan ba distritu hotu iha Nepaldurante tinan rua. (Agora dadaunparte boot husi Nepal laiha asesuezeptu ho lao). Iha planu ba aero-portu rejional no internasional se-lukatu ajuda aumenta turismu.

Programa rekursu be sei utilizadiak liu tan, ho planu atu forneseirigasaun ho kualidade no luan liuatu hasae rezultadu agrikultura, alvuambisiozu governu fo sai tiha onaatu fornese eletrisidade 10.000megawatts husi planta hidroeletrikuiha tinan 2020.

Governu foun mos planeia atuenkoraja komunidade atu harii lojakoperativas no projetu koperativaagrikultura hodi ajuda dezenvolvi-mentulokal, ekonomia nebe bazeia bakomunidade.

Parlamentu foun mos sei harii ihaKathmandu no monumentu sei hariiatu komemora Jana Andolan kamovimentu povu nebe halomonarkhia Hindu monu no kriasaunRepublika Nepal nebe sekular.

Opozisaun ba governu Maoistakritika orsamentu nebe hodi dehanambisiozu tebtebes no la favoresekapital estranjeiru. Kongresu Nepalhahu ataka orsamentu iha asem-bleiakonstituinte no media. Maski nune’e,Bhattarai argumenta du-rante iha niakoalia: “Ami agora iha prosesu atuhalo salto boot ida husi era ida ba faliseluk…..iha risku nebe involve ihamudansa hirak hanesan ne’e...Amisei nunka too destinu se la hoobjetivu ida nebe as.”

Husi International News,Green Left Weekly issue #7691 October 2008.

Iha Setembru 18, HumanRights Watch hasai rela-toriu ho titulu “Venezuela:Direitu Sofre Iha Chavez niaUkun”. Relatoriu ne’e ho kon-

teudu bias no la los, ho salan hate-ten katak direitu humanus nebe ga-rante ne kuran no laiha esforsu apro-priadu iha Venezuela.

Iha adisaun, bainhira kritika di-reitu humanus Venezuela iha kon-tekstu politika, ne’e falla atu men-siona avansu signifikante nebe go-vernu halo relasiona ho direitu hu-manus esensial, hanesan asesu baedukasaun, asistensia saude, aihannutrisaun, be mos no uma. Faktus tuirmai produz husi Sekretariadu Infor-

Lia los sofre iha Relatoriu Human Rights Watchmasaun Venezuela nebe iha baze ihaWashington.

Mithu: “Diskriminasaun politikahanesan imajen presidensia Chavez.”

Faktus:Human Rights Watch ha-teten katak golpe iha 2002 hasoruPresidenti Hugo Chavez nebe eleitunudar “hakiduk dramatiku iha ba ko-tuk” ba direitu humanus iha Vene-zuela iha dekada ikus ne’e maibekritika hasoru Chavez ba nia konde-nasaun publiku rasik ne’e inkons-titusional hodi hatun governu nudarezemplu husi diskriminasaun politikahasoru opozisaun. Ho kontrariu, Pre-sidenti Chavez tinan kotuk perduaoponente politiku sira nebe falla atuhalo golpe iha 2002 hasoru governu

nebe demokratikamente eleitu. Idane’e nudar problema fila pajina”,Chavez hateten. “ Ami hakarak ihadebate ideologiku no politiku-maibeiha paz nia laran.” Iha espiritu ne’e,governu dala barak fo benvindu bainput husi opozisaun, nudar ezemplu,konvida lideres husi estudante ne-be protesta iha Asembleia Nasional.

Mithu: Administrasaun Chavez“ignora prinsipiu separasaun poder-espesialmente judisiariu nebe in-dependente”.

Faktus: Human Rights Watch ha-kerek iha relatoriu inisiu katak “Bain-hira Presidente Chavez sai Pre-sidenti iha 1999, nia hatutan judi-siariu nebe tau tiha ona tinan ba tinan

hodi influensia, interferensia politika,no, importante liu, korupsaun… ihatermu kredibilidade publiku, sistemanebe bangkrut.” Iha Chavez nia ukun,maski nune’e, Human Rights Watchadmite katak asesu ba justisa ihaVenezuela iha mudansa tamba haluansistema tribunal. Mos, Banku Mun-dial hetan katak esforsu ba reformajudisiariu halo progresu signifikante-tribunal supremu modernu liu noefisiente”. Testamentu ba kbiit insti-tuisaun demokratiku iha Venezuelanudar abilidade husi Konsellu Nasio-nal Eletoral nebe foti desizaun no lafavoravel ba ezekutivu, hanesan “la-iha” vitoria iha referendum iha De-

zembru 2007 ba reforma konsti-tuisaun.

Mithu: “(Chavez) signifikamentemuda balansu media atu favoresegovernu…hodi uza hasoru kritikaopozisaun nebe sira hatoo liu husimedia.”

Faktus: Saida mak los iha tempugolpe 2002 hasoru Chavez, mediaVenezuela domina husi lian opozi-saun. Media “anti-governu” nebeHuman Right Watch mensiona seikontinua iha saham boot liu iha fre-kuensia publiku, no sira frekuenta-mente kritika hasoru governu no in-klui husu atu hatun lider eleitu (ha-

Venezuela

Eis ministru negosiu estran-jeiru ba governu revolusio-nariu Sandinista Nicaragua

iha tinan 1979-1990, Miguel D’Escoto Brockmann fo basa makas baKonsellu Seguransa ONU iha niaabertura ba sesaun foun annual ihaAsembleia Jeral ONU iha loron 16Setembru.

D’Escoto, nebe eleitu nudar pre-sidenti Asembleia Jeral iha Juñu,bolu ba demokratizasaun iha ONU,ho poder nebe “akumuladu ho salan”ba iha nasaun 15 iha Konsellu Se-guransa ba fali Asembleia Jeral.

Agora dadaun, direitu vota soiha Konsellu Seguransa nebe ihamembru permanente 5: EstadusUnidus, Britanika, Russia, China noFransa. Ne’e, D’Escoto hateten, halo

Presidenti Asembleia Jeral hateten

ONU La Demokratikutermu demokrasia laiha valor ihaONU. Ema halo abuzu ba Veto nomembru konsellu seguransa balun“bulak ho funu” ameasa pas no se-guransaun internasional, nia hateten.

Refere ba faktus katak votuAsembleia Jerald ala barak iha 95 %nebe hasoru blokade ekonomikuEstadus Unidus hasoru Kuba maibelaiha rezultadu atu hasai tiha blo-kade ne’e, D’Escoto hateten: “Ideiakatak votu unequivocal no klaru husi‘Ami povu konsidera nudar reko-mendasaun deit no laiha poder tenkihakoi eternamente.”

Husi: International News, GreenLeft Weekly issue #769 1 October2008.

ba pajina 8

Funu Washington ba tinan oin atu hahu. “Ordem kla- sifikadu”, tuir New York Times iha Setembru 11, Presidenti George Bush

pasa tiha iha Jullu. Alvu laos “sentrudiabu” -Iran. Ida ne’e aliadu besikWashington iha “Funu ba teror”, Pa-kistan.

Iha Setembru 17, Estadus Uni-dus ataka rejiaun Waziristan (areatribal) husi eskerda Pakistan no ha-mate “Taliban” nain 5. Semana idaliu, ema 20 mate iha atake EstadusUnidus seluk. Entre Agustu13 no Se-tembru 12, ema mate iha ona 79iha atake 9 ba areas tribal Pakistan.Desde Janeiru 29, iha ema 150 ne-be oho tiha ona.

Ema mate barak, dezlokadu au-menta. Husi distritu Bajour deit, emaliu 30,000 halo migrasaun ba fatinnebe seguru iha Provinsia viziñu.

Operasaun militar masivu lansahasoru Taliban husi forsas Pakistan

Pakistan Sai Zona Funu Estadus Unidusliu husi presaun Estadus Unidus des-de 2003 halo povu barak sai husisira nia uma. Atentadu susesu husiTaliban atu muda area tribal Pakistanba “Talibanistan” halo mizeria liu-kuakokorok, amputasaun-rezidensiabarak nebe dezloka.

Maski nune’e, ne’e nudar inva-zaun Afghanistan nebe reduz areatribal sai nudar fatin funu ba funuho sanak barak, ho Shiah funu ha-soru Sunni, Taliban uza hasoru militarPakistan no misil Estadus Unidus noataka husi aeria iha Pakistan.

Estratejia Taliban mak Talibanizaiha pontu kilat-politikamente noadministrativamente-area tribal.Talibaniza Sharia (lei Islamiku)institusionaliza no milisia Talibantroka tiha ona ho aparellu estadu (po-lisia, administrasaun sivil no tribunal)ho sira nia tribunal rasik. Sira esta-belese tasa dalan ba transporte,nudar rendimentu prinsipal. Malik(lider tribal) nebe haree dezafiu

autoridade Taliban elimina ka ha-monok tiha ona.

Tribal Shia alerta ba okupasaunTaliban iha area Tribal, hanoin hikasfali masakre nebe relata iha Afga-nistan nebe ema Shiah hamutuk5000, Taliban sira oho bainhira ihapoder iha tinan 1900. Sira desideatu reziste.

Taliban enfrenta atuasaun rezis-tensia. Feto ida nebe barani rejeitaatu sai husi servisu nudar mestrieskola no hela iha uma. Ema iha sukusira forma milisia no reziste, maski lasusesu. Tribal lokal ba dala uluk lahan malu ho Taliban no kader alQaeda, nebe CIA treina iha 1980.

Maski nune’e, rezistensia Shia saiimportante ba sira seluk. Tribal siraagora, forma sira nia milisia rasik nono hahu liberta sira nia suku husiTaliban.

ba pajina 8

Kla’ak Semanal 20 Outubru 20088 KNUA

nesan iha 2002). Laiha jornal nebemaayoria pro governu iha Vene-zuela. Governu selu televizaun noradio, hanesan Tves, TV publiku badala uluk iha Venezuela, no Telesur-rede rejional ho suporta husi nasaunbarak-iha asesu kiik liu kompara homedia privadu sira. Atu aumentatan, go-vernu nunka halo sensurano taka media opozisaun. Kanalprivadu RCTV la kontinua atu renovasira nia lisen-sa tamba violasaun leiinklui hamosu violensia politika,maibe estasaun ne’e fasilmentemuda ba televizaun kabel.

Mithu: governu Chavez buka atuhalo foun fali movimentu traballa-dores hodi viola prinsipiu baziku liber-dade atu asosia”.

Faktus: governu Chavez promoveativamente formasaun uniaun tra-balladores atu iha poder hodi nego-sia ba traballadores organizadu, maibenunka halo kooptasaun iha setor ne’e.Uniaun Nasional Traballadores (UNT)harii iha Abril 2003 husi traballadoresnebe suporta politika governu. Iha

2008, governu responde kazu tra-balladores nebe akontese dadaunentre traballadores besi no traballa-dores husi kompania estranjeiru Si-dor hodi interven atu negosia solu-saun, no ne’e hetan katak imposivel,governu reaserta kontrola estaduba planta Sidor atu responde tra-balladores sira nia hakarak. Traballa-dores sira rasik husi atu sosa sahamhusi bisnis no sira iha kontrola liu bakompania.

Mithu: governu Chavez tutuir“agresivamente ba nia adversariu sirano hakbesik an ba defensor lokal noorganizasaun sosiedade sivil”.

Faktus: administrasaun Chavezenkoraja lider lokal atu kria konsellukomunidade nebe husik ema lokalatu identifika no hatoo sira nia pro-blema rasik-husi kolesaun foer (sam-pah) to konstrusaun eskola. Konseitumai husi fiar katak grupu lokal hatenesaida mak kuran no hatene saidamak sira hakarak ba sira nia komuni-dade rasik. Konsellu komunidade de-mokratiza governu lokal no fo fundu

ba povu no kapasidade atu foti de-sizaun ba sira rasik. Mos sujeitu badesizaun lokal mak sai nudar misaunsosial nebe dezeña atu ajuda hame-nus kiak iha area nebe marjinalizaduhusi nasaun. Klinika saude, sentruedukasaun, subsidiu ba merkadu ai-han no inisiativa seluk nebe iha volun-tariu lokal no sai akuntavel ba komu-nidade ne’e.

***Iha konkluzaun, Relatoriu Human

Rights Watch “Venezuela: DireituSofre Iha Chavez nia Ukun” fo rezul-tadu inkompletu no bias ba direitus

umanu iha Venezuela iha dekade nialaran.

Relatoriu hateten katak iha dis-kriminasaun politika, akuza governuChavez nebe alvu opozisaun, bain-hira faktus hatudu katak Nia perduatiha ona apoiante ba golpe no pro-move dialogu. Relatoriu ne’e mos nu-dar salan iha separasaun poder nomedia. Governu lokal fornese checkno balansu, no instituisaun muda ti-ha ona desde Chavez eleitu ba dalauluk. Laiha sensura iha media nebeakontse no opozisaun kontinua do-mina media. Iha termu sosiedade

Lia los sofre iha Relatoriu... husi pajina 7

Tribal sira husik atu defende anmesak hasoru Taliban, New York

Time iha Setembru 11 sita ofisialsenior Estadus Unidus nebe hatetenkatak governu Pakistan iha “konkor-da ho konseitu jeral ba asaltu ba rainebe limita husi Operasaun Espesial(Estadus Unidus) hasoru alvu mili-tante nebe signifikante, maibe laaprova kada misaun”.

Maski Partidu Povu Pakistan (PPP)husi governu nega desizaun hirakne’e, iha sentidu jeral iha Pakistankatak ida ne mak kazu. Durante ukunPervez Musharraf, iha tempu nebeEstadus Unidus ataka iha Pakistan,rezime sei hateten katak sira mak res-ponsabiliza. Agora, kada ataka husiEstadus Unidus, tuir kedas ho pro-testu husi governu Pakistan no kadadeklarasaun tuir kedas ho ataka se-luk husi Estadus Unidus.

Estadus Unidus konsidera nafatininimigu Taliban sira. Iha revolusaunSaur (Abril) iha 1978 iha Afgha-0nistan, CIA muda ba area tribal noparte husi provinsia nebe iha fron-teira ho Afghanistan ba fatin seguru

ba Mujahideen.Area tribal sira sai brutaliza, krimi-

naliza no militariza nudar kilat nokomersiu drogras sai nudar rendi-mentu prinsipal ho selu Jihad anti-Soviet.

Bainhira Uniaun Sovietika dadaan husi Afghanistan, lider AfghanMohammed Najibullah konsege atutahan Mujahideen ba tinan tolu tan.Mujahideen reduz Afghanistan nosai kontra fali iha funu atu hetanKabul.

Situasaun kaotiku para bainhiraTaliban foti poder iha 1996 ho tuluimperiu sira. Asasina lider PPP BenazirBhutto nebe hateten: “Estadus Uni-dus no Britanika fornese kilat ba Ta-liban ho osan husi Saudi Arabia…teritoriu Pakistan uza atu treinarefujidau Afghan-halo metin mo-vimentu Taliban.”

Intelijensia Inter-Services, ser-visu intelijensia militar Pakistan nebekoñesidu tebtebtes nudar arsitek bavitoria Taliban.

Iha 2001 liutiha ataka 9/11, Wa-shington lansa invazaun Afghanis-

tan. Kuartel Pakistan tuir ordemEstadus Unidus atu hasae Taliban.

Maibe, sesaun iha militar rejeita.Presaun Estadus Unius atu alvu

Taliban atu halo sira regrupa iha Pa-kistan, hafahe seksaun militar Pakis-tan tuir ditasaun Estadus Unidus ha-soru ema nebe patroniza Taliban ihaarea tribal sira.

Ema blokeia Taliban iha parteoeste, karik sei haluan iha parte leste.Distritu viziñu iha area tribal, partiku-larmente iha Swat, sai nudar dalanatu iha fundu entre Taliban no mili-tar Pakistan.

Maski nun’e, nem Talibanizasaunnebe susesu ka prezensa Taliban la-kon tenki serve nudar dalan atu in-vazaun iha Pakistan. Sei halo reziaunne’e tama iha situasaun kaotiku. Es-tabilidade iha rejiaun labele garantetoo okupasuan Estadus Unidus ihaAfghanistan para.

Talibanizasaun bele kontra liuhusi massa. Prezensa Estadus Uni-dus iha rejiaun sei hanaruk Talibannia poder.

Husi: International News, GreenLeft Weekly issue #769 1October 2008.

husi pajina 7Pakistan Sai Zona Funu...

sivil, organizasaun traballadores nogrupu komunidade goza liu apoiu ne-be administrasaun governu ne’e fokompara fali ho sira uluk.

Venezuela iha dokumentasaundiak iha direitu umanus. Barak husi ne’egarante iha konstituisaun 1999 (bain-hira Chavez eleitu ba dala uluk iha1998) nebe enforsadu, partikular-mente relasiona ho nesesidade fun-damental sidadaun, hanesan aihan,fatin seguru, asistensia saude, asesuba edukasaun, empregu, seguransasosial no direitu atu partisipa ihamoris kultural.

Human Rights Watch la hareeprogresu nebe ohin loron akonteseiha area ne’e. Ezemplu UNDP hetankatak Venezuela atinji tiha ona Mille-nium Development Goals balun noiha dalan atu kompleta iha tinan 2015.Asesu ba uma hatun too 54 % des-de 1998, hatun kiak too 34 %. Fak-tus hirak ne’e sai nudar imajem kom-pleta ba situasaun direitu umanusiha Venezuela.

Husi: International News,Green Left Weekly issue #7691 October 2008.

Ameasa Fretilin,Xanana Ditadura!

Iliomar, Subdistritu ida husiPonta Leste nian ne’ebe beledehan izoladu husi buat barak.Eletrizidade laiha. Transportepubliku ne’ebe mak bai-bain

tula pasajeirus sira, limitadu te-bes.Informasaun ne’ebe mak liga ba ihasentru Lospalos no Dili mos susar teb-tebes. Pratikamente, Subdistritu Ilio-mar, dezde tempu kolonializmu niaukun to’o ukun aan mos, Ilomar, saihanesan vila ida ne’ebe mak la he-tan atensaun husi guvernu.

Susar atu imazina, Iliomar ne’e ihane’ebe? Maske ema barak hatenekatak baze de apoiu ida ne’ebe makmetin tebes iha tempu okupasaunIndonezia nian ne’e, ida mak Iliomar.Ema konese Iliomar, wainhira ematemi Xefi Estadu Mayor, Lere Anan Ti-mur. Maibe ita la bele imajina kuandupopulasaun Iliomar ne’e, la iha lideransaida ha-nesan Komandante Lere AnanTimur.

Hahu kedas iha tempu sofrimentunia laran (tempu okupasaun ilegalIndonezia-red), to’o agora bele dehaniha Iliomar Fretilin ezisti nafatin. Rea-lidade ida ne’e bele haree, wainhiralideransa partidu Fretilin halao reajus-tamentu no mos konferensia distri-tal Fretilin ba ninia militantes no apoi-antes sira iha Iliomar.

Ferik-katuas, joven, inklui mili-tantes foin sae sira, ho antuziasmuboot hodi simu ninia Camarada sirahusi Dili no Lospalos. Objetivu prinsi-pais husi Konferensia Distrital Fretilinne’e mak hakarak atu hametin liu tanFretilin iha baze no oinsa iha tempubadak nia laran bele halao marcha dapaz hodi eziji ninia direitu ba guvernuida ne’ebe mak Fretilin konsidera go-vernu AMP hanesan guvernu inkons-tituisional no ilegal.

Prezidente aktual FRETILIN, Fran-cisco Guterres, Lu-Olo ba jornalista

kla’ak iha iliomar esplika katak laiha lei ida no la iha konstituisaunida atu bandu sidadaun hodi hato’oninia direitu politika liu husi mani-festasaun. “Ita nia Konstituisaun rasikper-miti ba sidadaun hotu-hotu atuhalo manifestasaun,” sublina Lu-Olo.

Liafuan ameasa ne’ebe PrimeiruMinistru aktual, Jose Alexandre Gus-mao ne’e fo sai ba publiku, Lu-Olokonsidera laiha valor no la bazeia balei. “La iha valor de lei atu bele impe-de militantes, simpatizante no povutomak tun ba halo marcha da paz.Hau haree tendensia Xanana nianne’e ba ditadura. Maske nune’e Fre-tilin mantein nafatin nia pozisaunhodi prepara an atu halo marcha dapaz,” deklara Lu-Olo ba jornalistakla’ak iha Subdistritu Iliomar semanakotuk liu ba.

Lei Inan Timor-Leste mos, tuir eizPrezidente Parlamentu Nasional ne’emos katak la premiti ba polisia kaforsa atu halo blokeia. “Kuandu emahakarak halo manifestasaun, polisiaiha direitu no dever atu fo garantiasidadaun sira nia direitu no liberdadeatu halo manifestasaun. Polisia so atuawainhira iha karik violensia,” haktuirLu-Olo.

Lu-Olo hatutan liu tan katak leimanifestasaun hateten kuandu grupuka ema ruma hakarak halo manifes-tasaun, la’os polisia mak tenki auto-riza. “Polisia iha dever atu halo sigu-ransa ba manifestantes sira atu labele sai violentu. Fretilin nia marchada paz ne’e la’os violentu. Ami hate-ten ona marcha da paz.

Kuandu ema ruma hanoin aat ougrupu balun halo infiltrasaun atu sobumarcha da paz, Lu-Olo hateten polisiamak sei halo atuasaun ba ema ne’ebemak infiltra tama ba iha manifestan-tes sira nia klaran.

Konaba deklarasaun Xanana nianne’e-be fo sai iha Distritu Ainaro ka-tak nia sei kaer ema hotu ne’ebe maktuir marcha da paz hodi hatama iha

kadeia, Secretariu Adjuntu FRETILIN,Jose Reis esplika katak deklarasaunPirmeiru Ministru Gusmao ne’e graveteb-tebes. “Ne’e hatudu momosXa-nana hahu implementa sistemadi-tadura ida iha Timor-Leste. Ne’ela’os pri-meira vez, maibe dala hiraona nia koalia hanesan ne’e. Ma-nifestasaun ne’ebe es-tudantes siraorganiza iha fulan hira kotuk, polisiaha-lo atuasaun maske estu-dantessira halo manifes-tasaun pasifika,”katak Jose Reis.

Tuir Jose Reis ninia pontu devistakatak Xanana ninia estetmentu ne’ekonsidera viola ona nasaun Timor-Leste ne’ebe mak konsidera demo-krasia sai hanesan ninia ai-rin rasik.“Ida ne’e hatudu lolo’os katak Xa-nana hakarak deit poder. Xanana lahanoin atu haburas demokrasia ihaTimor-Leste. Xanana gosta hatauksidadaun sira ne’ebe mak hakarakespresa sira nia liberdade de opiniaun

Membru ezekutivu Fretilin Subdistritu Iliomar

liu husi manifestasaun,” deklara nia.Ita hein deit, wainhira Fretilin

realiza marcha da paz, Primeiru Mi-nistru sei realiza duni ninia estetmentune’ebe fo sai ba publiku iha Ainaro ka

lae? Karik Xanana kaer hotu militantesno simpatizantes Fretilin ne’ebe atuhalo marcha da paz hodi sulan iha ka-deia, ema bele hateten katak Xana-na ditadura duni.

Foto Kuana:Prezidente Fre-tilin, Lu Olo noPrimeiru AdjuntuSekjer Fretilin,Jose Reis homembru CCF ihakonferensia Fretilinnivel sub-distritaliha Iliomar

Foto Karuk:PrezidenteFRETILIN, Lu Oloiha Sub-distrituIliomar )

armindo, memia

Kla’ak Semanal 20 Outubru 2008 9KADI

The Golden Age:The Golden Age:The Golden Age:The Golden Age:The Golden Age:Natureza Umana-Komunismu Primitivu

Antero Benedito da Silva,Dosenti Mudansa Kultural Asia-

Pasifika-UNTL

Debate kona natureza komunidade umana, lao nanis ona antes Jesus Kristu moris tinan 2000 resin liu ba.

Mosu interpretasaun ida katak itaema umanidade nia natureza maksosial katak moris ho karater neebesempre buka halibur ho nia maluksira, tulun-malu. Ita bele komparakarakter nee ba inan ida neebe foatensaun tomak ba nia oan sira.Ita mos bele kompara komu-nidade nehek ho komunidade uma-na. Nehek sira servisu makaas de-zenvolve sira hela fatin, no haloarmazen ai-han nian. Se nehek beleservisu hamutuk ho diak, katak itaema neebe moris ho hanoin-akalbudi sei servisu hamutuk diak liu-tan. Maibe sistema kapitalismu bukaho meios tomak atu elimina karatersosial ema nian no reduz karaterema nian ba individualismu. Sosie-dade komunistas sira tenta atuhalakon dezafius kapitalismu siranee, atu nunee ita ema bele morisiha ambiente ida tulun-malu nian.Dadus sira tuir mai nee, hakereknain halibur husi sumber oi-oin.

Observasaun interesante uluk,mai husi Filosofu Gresia Antigu idanaran Plato. Plato moris iha sidadeAthena neebe ikus mai koñesidu hosidade Olimpiku. Athena identifikamos ho polis, “negara kota” neebesai origin pratika demokrasia di-rekta, demoskratein, katak povumak kaer ukun. Plato hare katakabut problema no funu iha mundutempu neeba mak haksesuk malurekursus. Mosu diferensia entre ‘haunian no laos hau nian’, ‘ninian nolaos ninian’. Bain-hira ema barak liumak deklara katak nee ‘hau nian’ no‘nee laos hau nian’ ho sentidu ha-nesan ba sasan ida deit, problemassosiais no funu hahu mosu ona.Plato tenta buka solusaun ruma baproblema sira nee balun. Nunee niakomesa mehi. Plato, hakerek ihaMonuskriptu “The Laws” esplikakona existensia komunidade komu-nismu ida sei sai solusaun. Nia des-krebe sosiedade alternativu “Com-munist Utopia” katak komunista ihamehi laran; ‘propriedade privadu noindividual sei lakon husi moris nosasan sira neebe tuir natureza pri-badu hanesan matan, tilun no li-man sira, sei sai komun hotu, noiha maneira balun hare no rona noaktu iha komun no ema hotu ex-presa kondenasaun no senti hak-solok no triste iha tempu hanesan/

situasaun hanesan.’ Aristoteles, es-tudante Plato nian kontinua Platonia hanoin balun hodi afirma katakema umana nee, animal sosial ida,zoon politicon. Maske nunee, Aris-toteles foti kestaun ida. Karik Ko-munista Utopia nee sei lori duni pazsosial kalae? Nia hare katak emaneebe nain ba sasan hanesan (com-mon ownership) mak potensia liuba konflitu, duke ema neebe kaersasan privadu (private ownership).Aristotéles kontinua dehan katakkonflitu sosial nia abut laos materialmaibe ema nia hakarak neebe pre-siza ekualiza, hamenus. Ho lian ba-dak, karik ita bele dehan nunee.Problema, laos kareta Prado, mai-be, ema nia hakarak atu iha karetaprado. Ohin hakarak kareta pradoida, aban ema nee hakarak ida se-luk tan. Sira neebe laiha, laiha na-fatin. Atitude ida nee mak, tuir Aris-toteles hamosu problema sosialiha povu nia let. Maibe, atitude idanee mos mak sistema kapitalismuhamosu iha umanidade nia let. Na-saun komunista sira, de faktu la ha-lakon individual no sasan privaduhotu. Ita sei koalia programa komu-nismu nian iha Edisaun kla’ak siratuir mai. Ita kontinua ba komunis-mu primitivu.

Karl Marx Judeu-Alemaña idamak uza konseitu komunismu pri-

mitivu. Hafoin, Friedrich Englesneebe mos Marx nia amigu diak ela-bora fali konseitu komunismu pri-mitivu iha nia hakerek ida ho titulu;“The Origin of the Family, 1884” ho-di referere ba patrimoniu kolektivuba rikursu bazika sira, igualidade iharelasaun sosial, absensia regimeautoritaria no hirarkia iha sosiedadenia let. La-laok sira nee mak karak-teriza sosiedade umana viz avo siranian. Marx ho Engels hetan influen-sia mos husi Lewis Henry Morganneebe hateten katak sosiedade hopratika komunismu hanesan neeexiste duni iha komunidade India-na Norte Amerika, antes epokaColumbus nian 1492. Columbus,navigador Espanha nee hakerek;“Aborigines (American Indians) siranee laran murak tebes no nunkakarak ba buat neebe sira iha, seita husu ba sira; iha kontraria sirakonvida ema atu fahe malu ho sira.Nunee sira fahe ba malu sasanneebe sira iha, liu-liu aihan sira.”Thomas Moore husi Inglaterra mospublika libru ida ho titulu: “Utopian”tinan 1516, karik nia hetan inspi-rasaun husi visita Columbus nian.Libru nee nia kontentu mak; 1) ihakomunidade ida neebe ema hotuhatais hanesan no hela uma neebeidentiku, no laiha ema ba halo via-jem sem lisensa; bain-hira emadiskuti asuntu publiku iha sekretusira, sei hetan kastigu too mate;halakon tiha osan;osan mean noosan mutin—sei hatama iha bairia/kastigu, la existe propriedadeprivadu no buat hotu komunitariu.Komunismu primitivu refere mos

ba komunidade original sira neebedepende ba kasa animal fuik sira,fahe ba malu buat neebe sira he-tan, la existe stratifikasaun sosial,entre riku ho kiak no sira la bukariku tamba sira nia moris neebesubsistensia, natoon ba moris deit.Material agrikultura nian neebesira iha, nain ba komunidade tomak,laos ba individual ruma.

Existe mos interpretasaun ba-rak katak Sosialismu no komu-nismu nee, versaun sekular Kris-tianidade nian. Filosofu Russa nianida naran Vladimir Soloviev hate-ten katak Jesus Kristu ho nia mem-bru moris ho pratika Sosialismu-Komunismu; “Jesus apelu ba niamembru sira atu husik sira niasasan mundu nian hotu; Sosialismukomunismu husu atu ema fahe sirania sasan hotu” Sao Paulo dehan“ha-domi osan,” nee karakten. Ko-munismu defende sosialista real,katak defende estadu hanesanpatrimoniu kolektivu povu nian. Ko-munismu balun defende komuni-dade indigenas kiik-oan sira neebeindependenti, moris ho sira nia kbiitrasik, la depende ba estrutura es-tadu, ou kapitalismu-merkadu. Plato,Aristotel, Jesus Kristu, Columbus,Thomas Moore; sira hotu mate horineebe kedan. Ema barak iha mundukon-tinua sira nia mehi. Artigu tuirmai ita sei koalia kona programapolitika komunismu nian klean liu-tan.

“Tempu nee, mundu la-existe lutuno moru atu hafahe vizinus”

-Thomas Moore

Diálogu: matenek na’in, ulukfunu na’in no ami fiar na’in

Diálogu… sorumutu ida entre ema na’in rua ne’ebé labelela’o wainhira lia-fuan la iha. Lia-fuan hatudu dalan ba emane’ebé rona. Dalan ba halo nusa mak ema ne’ebé ko’aliaharé no analiza mundu.

Paulo Freire

Hanoin ne’e ha’u le kleur ona iha livru ida naran “Pedagojia 1baema ne’ebé balun ha-nehan2". Ha’u hanoin

katak lia-fuan no hanoin balun husilivru ne’e bele fó naroman ba ita,no haksimuk lian ba dúvida bootrua: “Tan sá mak ita nia lider sirala ko’alia ba malu” “tan sá mak es-píritu diálogu la buras iha ita nialideransa?”. Atu haksimuk lian hu-su ne’e ha’u koko atu tradús hanoinbalun kona ba diálogu husi livrune’ebé ha’u foin refere.

Tuir autór, Paulo Freire, espiritudiálogu labele buras entre ema na’inrua, wainhira ema ida hakarak kla-sifika no fó naran no buat ida (situa-saun polítiku ka situasaun sosial) noema seluk sente katak “buat ida”ne’e, la kuran klasifikasaun, nune’e

mós, ita labele fónaran, ka teme ka-

tak ne’e “A” ka ne’e “B”. Wain-hira problema ne’e mosu, ita beledehan katak - iha situasaun ne’eema ida, buka dalan atu hanehanema seluk, no ema seluk buka atutaka dalan ba hanehan na’in niahanoin.

Bazea ba hanoin ida ne’e, itabele dehan katak wainhira emahein rezultadu prátiku ruma husidiálogu ida espíritu “hanehan-dor”sempre mosu. Hanehan na’in bukajeitu hodi garantia katak niniaopiniaun mak domina iha rezultaduprátiku ne’ebé bele mosu husi diá-logu. Nia halo ida ne’e tamba niasa’e beik, tamba buka deit sa’e“erói” ka “salvador da patria” kaaman ba nasaun ida. Se, porezem-plu ema ida hanoin no fiar metinkatak buat hotu di’ak, wainhiraema seluk mai no terik katak dalaruma buat hotu la di’ak, buat balunsei a’at, Hanehan Na’in buka sem-pre jeitu ida hodi taka tilun ba lianno matan ba evidénsia no obriga

ema seluk hatama ninia hanoin nointerpretasaun husi mundu ba re-zultadu final diálogu.

Tan sá mak ita nia Na’in ulunsira: “matenek na’in3" no “funu na’inuluk4" hahú diálogu, no wainhiraita hanoin katak sira iha diáloguklaran sira para? Dala ruma itabele hanoin katak “Matenek Na’in”no “Funu na’in uluk” ulun sira bosukita hotu, tamba finje katak diáloguiha hodi bosuk ita ki’ik no husi ko-tuk halo a’at nafatin ba ita. Hanoinida ne’e labele mosu, tamba wain-hira ida ne’e mosu, ita hotu, la fiarita nia lideransa no ita no ita nianasaun la’o hakda’et hela deit.

Se ita hetan oportunidade atuhusu ba libertadór no edukadórPaulo Freire atu esplika hahalok li-deransa Timor nia bele esplika ka-tak, “Fiar” mós kondisaun ida im-portante tebetebes ba diálogu.Fiar malu hanesan fiar ida katakita, nudar umanu iha kapasidadehodi sa’e arrependidu no filak ha-halok a’at ne’ebé ita halo uluk. Seita la fiar katak ema ruma la toman

atu had’ia nia hahalok ita nunkatama ba fatin hakmatek hodi hahúdiálogu, maibé ita tama iha fatinne’e hodi hahú diskusaun, no hatudusala ba ema seluk. Uluk ita nia Na’inulun sira sa’e “ema dialójiku5” ohinloron, ita haré katak sira sa’e “emadiabóliku6” fali! Sa’e ema diabolikutamba na’in ulun sira, sala na’in si-ra, hahú lakon ita nia umanidadewainhira la fiar malu.

Rezumu badak:Lia-fuan diálogu la hanesan lia fuandiskusaun. Iha diálogu ema hotutenke pronto atu rona, no prontoatu ko’alia no hatudu alternativaba ema wainhira buat ne’ebé niarona la kona ninia hanoin. Iha diá-logu nia laran ema labele foti a’anno hanehan ema seluk hodi garantekatak nia hanoin mak domina iharezultadu diálogu. Ema labele hahúprosesu diálogu wainhira ema lafiar malu no la fiar a’an. Tamba ohinloron ita nia lideransa lakon sira niaumanidade, dalan ba diálogu seinakonu ho kuak nune’e mós dalan

ba diálogu hahú sa’e “dalan terik”ida ne’ebé Na’in ulun sira ne’e uzahodi kaer metin no hadau kadeira.

1 Lia-fuan Pedagojia mai husi lia fuanpaidagogo husi lian gregu ne’ebé terikteoria husi filozofia ne’ebé ema uza hodihanorin ema, hodi sira bele halo rasik.2 “Pedagogia do Oprimido“ iha lianPortugés, “Pedagogy of the oppres-sed“ iha lian Inglés.3 Ema ne’ebé hetan formasaun teó-rikuno dala ruma, oportunidade hodi aplikateoria iha rai seluk, maibé sei susar atuhatene halo nusa mak sira bele imple-menta teoria iha rai Timor, nune’e móssira ne’e bele hili dalan ida ne’ebé livruhotu-hotu dehan katak di’ak maibé ikusfali mai, modelu ne’e la tuir lisan Timorninia nune’e mós dala ruma ema hanesanlabele kaer ukun mesak no ketak;4 Ema ne’ebé hetan oportunidade atuaprende tuir hahalok iha Timor laran,maibé la hetan formasaun teóriku nune’emós halo tuir prosesu “koko dalan” ne’ebédala ruma la di’ak, tamba se koko dalana’at nasaun tomak bele sa’e a’at, nune’emós sira labele kaer ukun mesak noketak;5 Husi lia-fuan diálogos husi lian Gregu.6 Husi lia-fuan diabu, ema ne’ebé la fiarkatak ser umanu nudar sala na’in, belesa’e arrependidu no mós bele halo buatdi’ak hodi hamoos nia sala no tama balalehan ;

Lol gomo

Kla’ak Semanal 20 Outubru 200810 LISAN

LENSA

Iha Loron 3 fulan Outubru, joven lubuk ida ne’ebé gru-pu Gembel lidera hatuduba rai Timor joven sira niaespozisaun ba dalan uluk.

Espozisaun ne’e la’o iha KBH-APHEDA nia treinu fatin, Dili, hotítulu “Harii fali moris entre fron-teiras” (Recovering lives AcrossBorders). Espozisaun ne’e hatuduarte no rezultadu husi kolabo-rasaun tolu ne’ebé la’o durantetinan rua nia laran entre Gembelno koletivu artistiku Taring Padihusi Indonesia no Cultura Kitchenhusi Canberra. Iha espozisaunne’e Joven sira buka loke matan,simu no truka ideias entre jovensira husi nasaun tolu kona ba jus-tisa ambientál no sosiál. No uzaArte hodi espresa a’an sira nia ha-noin kona ba asuntu oinoin.

Durante ezibisaun ne’e, mem-bru sira husi Culture Kitchen, JulianLaffan, Bernie Slater, Jon Priadi noAngie Bexley hamutuk ho artistahusi Taring Padi, Bayu Widodo, foapoiu tékniku no hanorin joven sirahodi halo nusa mak sira bele uzalino hodi halo espresaun artistikunaran “grafika popular” .

Tema ba workshop ne’e sa’e:“Mai ita servisu hamutuk ba ita niafuturu”, no arte oinoin hatudu temane’e. Iha workshop nia laran grupone’e mós diskute uit oan kona baasuntu sosiál importante iha na-saun tolu, no tan sá mak arte belesa’e maneira ida di’ak hodi espre-sa a’an kona ba asuntu ne’e. Work-shop ne’e iha objetivu rua hanorintékniku foun ba artistas no hatudukatak artista, no ema seluk husinasaun tolu ne’e bele servisu ha-mutuk.

Arte “Gráfiku Popular” sa’e es-tilu ida foun iha Timor-Leste, estilune’e sei nakonu ho impor-tánsia

no valór ba komunikasaun. Pinturabele kapás duni maibé wainhiraita halo pintura ida, ita labele halopintura seluk, no bai-bain pinturane’e ema tara deit iha galeria, fa-tin ida ne’ebé ema ne’ebé iha osanmak bele haré. Iha Kazu arte Grá-fiku popular, ema hotu-hotu belehalo, ho material ne’ebé baratu,no mós bele halo kopia barabaraknune’e ema barak bele goza artene’e. Ita bele uza dezeñu iha xapalino atu tranxfere ba surat tahan,ba kamiza, ba saku, no seluk tan.Teknika ne’e importante duni hodihatama lite-rasía visual ba públikuiha Timor, no ho dezeñu ne’ebé konaema Timor nia moris loroloron.

Tema ne’ebé uza atu halo arteiha “mai ita servisu hamutuk baita nia futuru” la hanesan arte noatividade seluk ne’ebé doadoressira halo ba joven sira ne’ebé morisiha sidade laran no ne’ebé tanmatan deit ba juventude no kon-flitu. Iha workshop ne’e artistatimor hetan oportunidade atu hilininia topiku no asuntu ne’ebé sirahanoin katak sira presiza hatuduba ema hotu.

Mai Ita Servisu Hamutuk ba Ita Nia Futuru:

Forsa arte “Grafika popular”nia iha Timor-LesteAngie Bexley*

Tuir arte ne’e, joven sira hetanoportunidade atu hatudu ba emahotu halo nusa mak sira haré nosa ida mak sira hanoin kona bahanoin “servisu hamutuk”. Iha ne’ejoven sira hetan oportunidade hodiesplora konseitu ne’ebé komúniha Timor-Leste hanesan “Fó tulunba malu”. Envés de ko’a-lia konaba konflitu, iha workshop ne’ebuka jeitu hodi loke kakutak bahanoin halo nusa mak joven sirahusi nasaun tolu bele servisuhamutuk, halo nusa mak jovensira bele haluha hanoin a’at balunkona ba loro sa’e, loro mono, konaba Aus-tralianu sira ka kontra faliIndo-néziu sira.

Ida ne’e mós hatudu maneiraida ba joven hodi sa’e husi dalanne’ebé doadores sira bainbain ha-tudu ba joven, no hatudu katak biarjoven sira husi sidade laran morisiha sidade duni, sira seidauk ha-luha sira nia abut. Dezenu sira ne’ehatudu katak joven sira sei ihaligasaun duni ho tradisaun no ka-hur buat tradisionál ho buat mo-dernu, no hanesan ne’e mak siraharé hanoin nasaun estadu ne’e.Sira dezena “tebe-tebe” (tumpuk

*Antropologa ida espesialista iha asun-tu Juventude iha Timor-Leste no es-pesialista ba produsaun cultural, husiDepartamentu Antropolojia, Fakul-dade Estudu Asia Pasifiku, Universi-dade Nasional Australiana

padi) hodi hatudu katak timor oaniha identidade rasik, no sempre bu-ka hodi moris ho ai-han rasik a’an.Ida ne’e mós hatudu sira nia pre-okupasaun ba folin ai-han iha Timor-Leste. Iha dezeñu ne’e artista siramós hatudu sira nia krítiku ba go-vernu, no hatudu katak sira belekrítiku sosiedade no hatudu solu-saun balun tuir arte.

Grupu sira sei servisu hamutuk(no iha tinan 2009), hodi hasa’ekapasidade joven artista Timor, nohasa’e sira nia kapasidade lide-ransa, espíritu hadomi malu no da-me, no hametin relasaun entre emahusi Timor, Australia no Indonezia.

Dezenu husi “Mai ita Servisu ha-mutuk ba ita nia futuru” mós atuaprezenta fali iha Melbourne Inter-

national Human Rights Art andFilm Festival, fulan Novem-bru,2008, no mós sei fila fali baTimor-Leste iha 2009. Workshopno espozisaun ne’e realiza hoapoiu husi KBH - APHEDA, AsiaFoundation, Humanities Re-search Centre, Australian Natio-nal University; SEARCH foun-dation and Megalo Print Studio.

Kla’ak Semanal 20 Outubru 2008 11Nasional

Durante ne’eFeto timor-leste, hane-san rede fetoho ONG sira,

luta atu feto labele sai deithanesan objetu, maibe go-vernu Timor-Leste liu husiSecretaria Estado Promo-saun Igualidade, Idelta Ro-drigues ho orguilho husikexemplu bo’ot katak fetobele sai objeto deit ba mane,nia hatudu momos liu husiatividade konserto musikane’ebe gabenete promosaunigualidade organiza no hetanSuporta masimu husi Pri-meiru Ministru RDTL JoseAlexander Gusmao liu husinia prezensa iha Fatin kon-serto.

Relasiona ho konsertone’e, Maria Soares hatetenba kla’ak wainhira halo in-tervista iha nia hela fatin Fa-rol, “hanesan feto la satis-feitu ho dansa erotiku ne’ebeartista sira ne’e hatudu, ha-tene ka la hatene sira ha-norin kultura foun ba feto ru-ral sira, katak feto nia isin

bele sai deit konsume ima-jiner ba mane sira. Nia ha-tutan liu tan katak, se haka-rak gasta osan ba konserto

hanesan ne’e nusa la halobuat positivu seluk ne’ebefo benefisiu ba feto ruralsira hanesan halo treina-mentu ho seluk tan”. Liu husiintervista iha TVTL, Ideltahateten katak, ba konserto

Trio Macan ho KDI governuTimor-Leste la hasai osan,ema ne’ebe gasta osan bakonserto ne’e mak Kompa-

nia LA. Maske ho razaun ka-tak ema seluk mak selukonserto ne’e, maibe lolosgoverno labele autoriza tan-ba atividade konserto ne’elaos kultura feto rural Timor-Leste nian, feto rural sira niakultura mak tebe dai bakubabadok, ne’e la signifika ka-tak sira labele kanta ou haloatividade konserto hanesanfeto sidadi boot sira nian,maibe buat ne’ebe impor-tante tuir hau nia hanoinmak halo nusa kapasita fetorural sira atu hare dezen-volvimentu ne’e ho kapasi-dade no sai sujeito laos ob-jeto deit, ami la matenekhanesan sekretaria estadumaibe ami kompriende ui-toan konaba feto rural katakMaria ba kla’ak.

Iha parte seluk Olivio daCosta membru ONG LutaHamutuk, hatete Ohin loronne’e bele fo kontenti ba itaTimor tamba durante ne’ejoven sira mosu bebeik kon-flitu. Ami kontente tebestamba Trio Macan ho EVA

Feto Rural Hetan Benefisiu Saida HusiTrio Macan no Eva KDI?Estadion muncipal Dili, husik hela preguntas boot ida bafeto rurais Timor-Leste. Saida mak feto rurais sira ne’ebele hetan husi dansa erotiku ne’ebe Trio Macan ho EvaKDI hatudu. Perguntas boot ida ne’ebe feto rurais sira tauiha agenda atu nune’e, wainhira komemora loron feto ruraliha tinan labele sai fali atrasaun erotiku ba mane maibediskontente ba feto.

KDI mai halo konsertu ihaita nia rai doben ida ne, siramai para atu fo kontente bajoven iha timor laran tomak.Selebrasaun Loron mundialfeto rural ne’e bele hametinliu tan lasus de kooperasaunatraves de muzikas no dan-sas ne’e be sira hatoó. Ideahanesan hatoó husi NelsonMartins katak ho muzika ne-be lori ne bele fo kontenteba joven ne-be iha Timor la-ran tomak. Timor Leste seisimu artistas sira ho kon-tente tebes, ho prezensa ar-tistas Indonsia hanesan pre-vilijiu no honra bo’ot ida bapovu Timor-Leste atu selebraloron internasional ba FetoRural nebe mosu iha loron 15Outubru de 2008.

Sai preokupasaun be fetorural sira iha Timor Leste, tan-ba sa organizasaun feto lahala’o aktividades ne’ebe ihania benefisiu ba feto rural siraiha Timor Leste. Konsertune’ebe hala’o husi grupu ar-tista Indonezia, Trio Macan lahatudu valor positivu ba fetorural sira iha Timor Leste.

Feto maluk, Angelina Per-

reira (36), hela iha Kolmeraba jornalista kla’ak hatetenkatak, “governu Timor Lestenunka iha hanoin atu halobuat diak ida ba rai ida ne’e.Wainhira selebra loron bootsempre artista Indonezia siramai hodi halo ema kontente.Maibe governu nunka iha ha-noin katak nasaun nurak idane’e sei iha problema barakne’ebe persisa rezolve uluk,tanba sa osan sira ne’e la uzahodi dezenvolve Timor Lestemaibe fo fali ba ema seluk ho-di mai hatudu deit sira nia jei-tu, ida ne’e la sufsiente ba Ti-mor Leste ne’ebe sei enfrentakrizi politika no ekonomia”.

Angelina hatutan, “wain-hira governu konvida artistaIndonesia mai halo konsertoiha Timor Leste hanesan Pe-terpan, Dewa, Slank, Boome-rang no agora Trio Macan, laiha buat diak ida maka itaTimor oan hetan husi progra-ma ida ne’e. Hau triste tanbagovernu hakarak halo festadeit maibe nunka hanoin povunia terus, sa tan ita rona katakiha tempu konserto ne’e jovensira baku malu tan iha ne’eba”.

Kontridisaun makaás en-tre Trio Macan no Feto rural.Trio Macan hatene deit atuoinsa bele anima deit emasira ne’ebe hakarak hare sirania jeitu. Ida ne’e laos mehifeto rural Timor Leste. Fetorural nia visaun maka oinsaatu bele kontribui ba nasaunida ne’e liu husi luta ka servisune’ebe feto rural sira hala’oiha baze.

Governu AMP konvida TrioMacan mai Timor Leste tanbakomemora loron feto ruralmaibe tuir observasaun jor-nalista kla’ak katak, duranteloron ida nia laran Trio Macanla halo dialogu ho delegasaunfeto rural sira ne’ebe iha TimorLeste. “Trio Macan ho nia mo-delu hatais ne’ebe deferentemakaás ho feto rural no la tuirkultura Timor. So bele halo dia-logo deit ho joventude maneno feto iha estadion muni-cipal Dili, no feto elite sira ne’e-be moris iha sidade Dili. Lahatene los visaun husi go-vernu AMP atu promove fetorural ka atu promove TrioMacan”, tenik Angelina.

Trio Macan, grupu muzika dangdut husi Indonezia nebedoko estadio municipal ho atrasaun erotika.

Eva KDI hamutuk Trio Macan doko municipal Dili hodansa tahek (goyangan erotis).

memia FERNANDES

OrganizasaunJuventude Es-tudantes TimorLorosae (OJE-TIL) husu ba

Prezidente da Republika Dr.Jose Ramos Horta atu labelesai defensor no portavos Go-vernu Aliansa Maioria Parla-

mentar (AMP). Maibe OJETILhusu ba Prezidente atu hatu-du an hanesan Prezidente baema tomak no Prezidente banasaun.

Liu husi konferensia im-prensa ne’ebe halao iha Res-taurante Mulata Bairo Formo-sa, Kinta feira (9/10) ne’ebele husi Sekretario Jeral OJE-TIL, Tadio A. Faculto, hateten

katak organizasaun OJETILlaran tresti. Tanba rona nafa-tin liafuan ditadura-fasista husiukun ain sira, ne’ebe hakarakkesi ema nia ibun iha nasaundemokratika hanesan Timor-Leste hodi labele hakilar bainjutisa iha rai laran.

Iha deklarsaun Politika ne’ehateten povu barak iha mun-do inklui Timor-Leste mak so-

fre barak ona ba rejime au-toritario fasista sira. Tanba ne’eTimor-Leste presija aprendehusi istoria sira ne’e hodi haloprevensaun ba rejime sira ne’e-be hanehan povu. Tuir dekla-rasaun ne’e katak iha ambien-te demokratiku, partidos po-litikus no organizasaun ne’ebedeit iha direitu liberdade hodihato’o nia aspirasaun tuir nor-mas Konstituisaun ne’ebe ihawanhira la kontra Kontituisa-un.

Tuir deklarasaun ne’e OJE-TIL la aseita liafuan husi Pre-zidenti da Republika ne’ebehateten katak marsa da pazso bele halo wanhira la uzaba partidaria. Hanoin sira ne’ela kontribui liu atu haburasdemokrasia iha Timor-Leste.Maibe simplesmente atu travafali dinámika prosesu demo-krasia iha Timor-Leste.

Iha deklarasaun ne’e OJE-TIL hasai pontu hitu ba estet-mentu Presidente da Repu-blika, Jose Ramos Horta nianne’ebe la aseita marsa da pazne’ebe sei organiza husi par-tido Fretilin. Pontu hitu ne’emak hanesan, Timor-Leste nu-dar nasaun Demokratiku. Laosfasismu, monarkia ka autori-taria ne’ebe buat hotu tuirukun nain nia hakarak nogostu mas la tuir Konstitui-saun. Fretilin nudar partidorezistensia povu maubere ihadireitu atu hato’o nia hanointuir lei haruka. Ho nune’e husuba Presidenti da Republika atuhatudu nia imparsialidade de-mokratika no labele sai fali por-tavos ba grupu ida. Nia e husuatu labele interfere asuntopartido nian. Tanba sai Presi-dente laos ba partido ida nian.Maibe ba nasaun tomak. De-klrasaun ne’e mos hatetenFretilin iha direitu tomak atuhalao marsa da paz ho karak-ter partidaria. Tanba nudarpartido opozisaun bele halaomovimentu ekstra parlamen-tar hodi hato’o nia hanoin.Husu mos ba sira ne’ebe pre-ukupa ba marsa da paz Fre-tilin sebele loke vokabulariuFretilin nia hodi estuda.

Iha deklarsaun ne’e mosOJETIL husu ba militantes nosimpatizantes atu kontinua

organiza no mobiliza militantstuir orientasaun politika Fre-tilin nian hodi bele halao mar-sa da paz atu luta kontra in-justisa iha Timor-Leste. Husumos ba PNTL atu halao niaservisu ho prefesional hodi be-le kontrola situasaun se karikiha grupo ruma hakarak infil-tra hodi hamosu tensaun vio-lencia ne’ebe bele prejudikamarsa da paz.

Tauk Kadeira LakonIha oportunidade neé mos

Tadio hateten governantessira preukupa demais ba marsaba paz Fretilin nian laos tanbapreukupa atu mosu violensia.Maibe preukupa keta ho marsaba paz Fretilin nian ne’e beledoko kadeira ukun nain sira.“Ami hakfodak wainhira hareema balu preukupa demais baami nia marsa da paz. Sira balupreukupa tanba tauk se mar-sa da paz akontese, sira niakadeira bele halis. Neé maksira preukupa. Ami bele hate-ten katak sira laos hakofak bamarsa da paz ne’e mais hak-fodak ba kadeira ne’ebe orasne’e sira tur ba,” dehan Sekre-tariu Jeral OJETIL ne’e.

Nia hatutan laos tanbaAMP ukun ne’e mak rai ne’ehetan estabilidade maibetanba Fretilin opozisaun for-te ne’e mak estabilidade iha.Tadio esplika liu tan katak Fre-tilin la kohi uja violensia parahetan nia objetivu hanesanmaun boot sira ho ema baluhalo iha 2006 wanhira hatunguvernu Fretilin.

“Ema balun intrepreta ka-tak Fretilin ne’e sai at tiha deitona. Tanba ne’e mak ami nu-dar joven jerasaun Fretilindeskorda buat ne’e. Se ita ho-tu lakohi Fretilin halo buat ru-ma entaun diak liu ita ba ha-mutuk hotu iha AMP para laiha opozisaun no labele ihakritika ba guvernu. Husik baukun at ga diak lao deit ba de-mokrasia taka tiha deit. Se sirataka dalan ba Fretilin atu labeleona koalia para mais sira be kiikne’e sei sai saida,” dehan Tadio.

Hatan perguntas karik ihamarsa ne’e mak mosu violensiaho diplomasia, Tadio hatetenkatak Polisia bele atua kuandu

ema ruma hakark halo violensia.Maibe nia husu mos ba Polisiatenki hare didiak katak emamilitantes Fretilin mak halo kaema ruma husi liur rmak infiltraiha laran hodi halo violensia pa-ra hafoer Fretilin. “Fretilin seiorganiza didiak para marsa ne’ebele lao ho paz no hakmatek .Ami sei la halo hanesan emabalu halo iha 2006 hodi ujamaun boot nia faru mak sununo estraga ema nia uma,” su-blina Faculto.

Ikus liu Faculto hatetenmarsa da paz ne’e laos perfeituona para la mosu buat ruma.Bele mos iha infiltarsoens wain-hira iha politiku nain balu des-kontente ho konteudu marsaba paz ne’e hodi bele halo bu-at ruma para estraga marsa dapaz e estraga mos naran Fretilinno nia lideransa sira. Iha oka-ziaun ne’e mos nia husu ba liderpolitiku sira atu respeita maluno simu ema seluk nia aspira-saun iha kualker modu saida deit.

Presidenti da Republika Dr.José Ramos Horta iha Aero-porto Internasional Nicolao Lo-bato hafoin fila hikas mai railaran iha nia vizita naruk barai liur, liu husi koferensia baimprensa hateten katak niala simu se wanhira Fretilin halomarsa ba paz ho partidariza.Tanba bele hamosu violensiahodi hateten katak povu foinmak sai husi situasaun ne’ebedifisil no balu sei trauma helahafoin akontese krize iha 2006.

Nuneé mos ba marsa dapaz ne’ebe Fretilin atu orga-niza foin dau-dauk iha vizitaida ba Ainaro Primeiru Ministruamesa povu atu labele mai tu-ir marsa ba paz. Se lae Polisiasei kaer hotu hodi ba sulaniha Bekora. Alende husi Pre-sidenti da Republika no Pri-meiru Ministru ne’ebe la asei-ta ho marsa da paz liafuan laaseita marsa ba paz mos maihusi Presidenti ParlamentruNasional. Oras ne’e dau-daunPolisia no Forsa seguransa he-tan ona orden husi PrimeiruMinsitru hodi siga metin atubele responde hodi halo atua-saun se karik Fretilin realizeduni marsa bapaz iha KapitalDili.

Governu Fasista,Kuandu La Autoriza Marcha da Paz danu FREITAS

Kla’ak Semanal 20 Outubru 200812 N A S I O N A L

INDISE Sosa Prado ho Single Source

Nakonu ho Lia Falsu pajina 2

Kompañia Midori Hola Pajero Mitsubishi, Lasama Hakarak PRADO

pajina 4

Guvernu ‘Dasa’ Mos 3 Roda, Povu Laiha Osan Sosa Foz

pajina 6

NEPAL: Orsamentu Jeral Maoista ba Progresu Povu

pajina 7

Feto Rural Hetan Benefisiu Saida Husi Trio Macan no Eva KDI? pajina 11

Iha Loron 3 fulan Outubru,joven lubuk ida ne’ebé grupuGembel lidera hatudujoven sira nia espozisaun badala uluk. Espozisaun ne’ela’o iha Knua Buka Hatene(KBH) - APHEDA nia treinufatin, Dili, ho títulu “Harii falimoris entre fronteiras”(Recovering lives AcrossBorders).Espozisaun ne’e hatudu arteno rezultadu husi kolabora-saun tolu ne’ebé la’o durantetinan rua nia laran entreGembel no koletivu artistikuTaring Padi husi Indonesiano Cultura Kitchen husiCanberra.

Artigo kompletu kona-baeventu idane’e, sani nainsira bele hare iha pajina 10(rubrika LISAN).

Seguransa sivil, mai, no fo orden ba ferik hodi, raisasan. Rai ba inan, rai ba.

Ruin sin, maibe ferik inan seihakruk ba ema ne'e. Nia bukasaku, kaixa, fatin ida atu rai niamoris, atu rai.

Tan sá, ha'u la hatene, ida ne'eha'u nia moris, tan sá alin, tan sábainó? Tan sá?

LENSA foto: nico ZECORO

AMP Duni Sai Tiga Roda2 3

4 5

1

Favór, ha'u la fa'an tan iha ne'e,favór bainó fó fali, fila fali ha'u niamoris, fó fali ha'u nia kaixa to'ok

Ferik inan, ruin sin, sei hiit niamoris, moris ida nakonu ho susar,ho kosar iha kaixa ki'ik oan ida