tetne tvari u industriji To su sve one tvari koje za vrijeme proizvodnje, rukovanja, transporta, skladitenja ili koritenja isputaju ili stvaraju infektivne, iritirajue, zapaljive, eksplozivne, korozivne, zaguljive, toksine i druge opasne praine, plinove, dimove, magle u koliinama koje mogu izazvati oteenje zdravlja osoba koje s njima dolaze u dodir ili mogu izazvati materijalnu tetu.

Putovi ulaska tetnih tvari u organizam

DJELOVANJE TETNIH TVARI NA LJUDSKI ORGANIZAM UDISANJEM PRAINA: ESTICE VEE OD 50mm - NE ULAZE U DINE PUTEVE ESTICE OD 10 - 50 mm - TALOE SE U NOSU ESTICE OD 7-10 mm ULAZE U DINE PUTEVE ALI SE IZBACUJU IZ DINOG TRAKTA SUSTAVOM TREPETLJIKASTIH STANICA ESTICE OD 0.5 - 7 mm ULAZE I U NAJMANJE DINE KANALE I ALVEOLE, TALOE SE I IZAZIVAJU OBOLJENJA

DIMOVI SE SASTOJE OD FINIH KRUTIH ESTICA TE PARA I PLINOVA TE OVISNO O SASTAVU IMAJU KOMPLEKSAN UTJECAJ NA ORGANIZAM

DJELOVANJE PLINOVA: OVISI O TOPIVOSTI PLINA U VODI1.) LAKO TOPLJIVI (formaldehid, amonijak, sumporni dioksid, klor) - DJELUJU NA GORNJI DINI TRAKT- NOS, GRLO I DUNIK2.)UMJERENO TOPLJIVI (halogenovodici i ozon) DJELUJU PODRAAVAJUE I NA GORNJI I NA DONJI DINI TRAKT3.)SLABO TOPLJIVI (nitrozni plinovi, fozgen) DJELUJU NA DONJI DINI TRAKT - BRONHIOLE I ALVEOLE Lako topljive plinove obino brzo osjetimo jer se vrlo brzo javljaju dine smetnje. Teko topljivi plinovi oteuju pluno tkivo i obino sejavlja toksini pluni edem. Tegobe se ne osjete odmah nego unutar 24 sata

PARE KISELINA I LUINA: INTENZIVNO DJELUJU NA SLUZNICU IZAZIVAJU UPALNE SMETNJE GORNJEG DINOG SUSTAVA TE ASTMATSKE I BRONHITINE SMETNJE

SUSTAVNI OTROVI: NE DJELUJU NA PLUNO TKIVO NEGO NA NEKI DRUGI ORGANSKI SUSTAV (ugljik sulfid, hlapljivi alifatski, aromatski i halogenirani ugljikovodici, ketoni, alkoholi, organoklorni i organofosforni spojevi)

DJELOVANJE TETNIH TVARI NA LJUDSKI ORGANIZAM apsorpcija kroz kou KOLIINA APSORBIRANE TVARI OVISI O PRIRODI TVARI TE O STANJU I OTPORNOSTI KOE. KONI POVRINSKI RONATI SLOJ I MASNO TKIVO DOBRA SU PREPREKA ZA DOSTA TVARI ZBOG POVRINE OD 1.7 m2, OTEENIH I OSJETLJIVIH MJESTA (SLUZNICA) NEKE TVARI MOGU PRODRIJETI U ORGANIZAM

FAKTORI KOJI UTJEU NA APSORPCIJU: TEMPERATURA ZNOJENJE POVRINA IZLOENA TETNOJ TVARI KVALITETA KOE (OTPORNOST)

DJELOVANJE TETNIH TVARI UNESENIH PREKO KOE: IRITIRAJUE (kiseline i luine, te drugi sa svojstvom odmaivanja, npr. organska otapala, deterdenti i povrinski aktivne tvari) KOROZIVNO DJELOVANJE (NAGRIZAJUE) (kiseline i luine, fenoli, anhidridi, halogeni i halogene soli, organski esteri i soli) SENZBILIZIRAJUE DJELOVANJE (krom, nikal, platina, akrilati, ftalati, izocijanati, epoksidne smole)

POSEBNO OPASNI SU ORGANSKI NITROSPOJEVI (anilin, nitrobenzen, fenoli, organoklorni i organofosforni pesticidi itd), IMAJU VRLO VELIKU RESORPCIJU KROZ KOU I SUSTAVNO DJELOVANJE NA ORGANIZAM.

DJELOVANJE TETNIH TVARI NA LJUDSKI ORGANIZAM gutanjem MANJE JE ZASTUPLJENO, OBINO SLUAJNO ( jelo na radnom mjestu, puenje, iskalja se sa esticama tetnih tvari) SLUAJNO ILI NAMJERNO ISPIJANJE KEMIKALIJE GUTANJE PRAINE METALA (npr. olovna praina)

DJELOVANJE TETNIH TVARI NA LJUDSKI ORGANIZAMPRETVORBA U ORGANIZMU ORGANIZAM JE SPOSOBAN RAZNIM MEHANIZMIMA BRANITI SE OD TETNIH TVARI. OBRANA MOE BITI :

PRIMARNA KOA, CILIJARNI APARAT DINOG SUSTAVA

SEKUNDARNA FAGOCITOZA TJ. UNITAVANJE TETNIH TVARI OD SPECIJALIZIRANIH STANICA MAKROFAGA STVARANJE PROTUTIJELA UPALA KAO REAKCIJA TKIVA NA DJELOVANJE TETNE TVARI REGENERACIJA OTEENIH STANICA METABOLIZAM I ZLUIVANJE TETNE TVARI

METABOLIZMOM ORGANIZAM NASTOJI BIOKEMIJSKIM PROCESIMA DETOKSICIRATI TETNU TVAR PRI EMU STVARA DRUGE SPOJEVE. RAZLIKUJU SE REAKCIJE :a) TRANSFORMACIJE b) REAKCIJE KONJUGACIJE TJ. VEZANJA TETNE TVARI NA DRUGE SPOJEVE (konjugacija se najee odvija u jetri). TETNA TVAR ILI NJEZIN METABOLIT MOGU SE TALOITI U ORGANIZMU NA POJEDINIM MJESTIMA: PRIVREMENO (masno tkivo ili meka tkiva) TRAJNO (kosti)PRIMJERI SPECIFINOG TALOENJA: HALOGENIRANI UGLJIKOVODICI - U TKIVIMA BOGATIM MASTIMA (jetra, mozak) UGLJINI MONOKSID - hemoglobin PESTICID PARAKVAT - pluno tkivo OLOVO - u kostima, ALI DJELUJE NEGATIVNO I NA SINTEZU HEMOGLOBINA TE SREDINJI IVANI SUSTAV I BUBREGE ORGANIZAM U VODI TOPLJIVE TVARI IZLUUJE PUTEM MOKRAE I FECESOM. HLAPLJIVE TVARI MOGU SE IZDAHNUTI (djelomino)

MJESTO DJELOVANJA TETNIH TVARI LOKALNO - NA MJESTU DODIRA (koa, sluznica oka ili dinih putova, probavni sustav itd.) SUSTAVNO - MJESTO UDALJENO OD MJESTA ULASKA TVARI KRVNI OPTOK JE PRENOSILAC TVARI DO CILJNOG ILI CILJNIH ORGANA UINAK TETNE TVARI OVISI O TRAJANJU I INTEZITETU DJELOVANJA TETNE TVARI. POSTUPNO KRONINA OBOLJENJA nakon LATENTNOG RAZDOBLJA KAO KOD KANCEROGENIH TVARI

TVARI TETNE ZA ZDRAVLJE Otrovne Nagrizajue Zaguljive Nadraujue Kancerogene Mutagene Teratogene Kronino tetne Fibrogene Radioaktivne Infektivneili neko drugo tetno djelovanje

TOKSINO DJELOVANJE PARACELZUS (1493 1541) Sve su tvari otrov jer su sve tvari otrovne kvalitete. Neka je tvar otrov samo zbog doze.

TOKSIKOLOGIJA Znanost koja se bavi prouavanjem otrova, utjecaja na organizam, njihovog odreivanja u tkivima i tjelesnim tekuinama.

Toksikologija se definira kao grana koja prouava otrove, gdje se pod otrovom smatra supstanca koja daje tetne efekte na ivi organizam. Toksikologija takoer ukljuuje i prouavanje tetnih efekata koji su uzrokovani fizikim pojavama, kao npr. zraenje, buka, itd. Rije toksikologija je nastala od latinske rijei toxicus (otrovno), a ona je nastala od grke rijei toxikn, koja se odnosila na otrov u koji su se uranjale strijele.

OSNOVNI POJMOVI Doza koliina toksine supstance unesena u organizam u odreenom vremenskom intervalu Akutna ekspozicija ekspozicija u kratkom intervalu (manjem od 24 sata) Subakutna ekspozicija ekspozicija u trajanju od nekoliko tjedana do jednog mjeseca Subkronina ekspozicija ekspozicija koja se ponavlja u duem vremenskom intervalu (za testiranje na ivotinjama 1 3 mjeseca) Kronina ekspozicija ekspozicija u dugom periodu (vie od tri mjeseca) Akutna toksinost neeljeni efekti koji se manifestuju u kratkom vremenu nakon ekspozicije Kronina toksinost permanentni ili dugotrajni neeljeni efekat, koji se manifestira nakon ekspozicije Rizik mjera ili vjerovatnoa nastajanja toksinih efekata nakon ekspozicije

tetno djelovanje tvari ovisi o: koliini tvari

vrijeme djelovanja (izloenost ) Akutna (minuta do nekoliko sati) Kronina (dani, mjeseci, godine)

nainu djelovanja Akutna (cijanidi) Kronina (teki metali, kancerogeno)

mjesto djelovanja (lokalno i sistemsko) Lokalno djelovanje otrova, nastaje na mjestu dodira s tkivom na kojem tada nastaju patoloke promjene. Sistemsko djelovanje otrova je posljedica ulaska otrova u krv i to ako se otrov proguta, udahne ili ue kroz kou, oteuju pojedine organe. (metali )Ispitivanje toksinosti

OTROVNOST termin koji se odnosi na koliinu otrova ili toksina koja pod odreenim uvjetima izaziva kliniko otrovanje ili smrt.

U sisavaca se koliina izraava u mg/kg tjelesne mase i to kao TD (toksina doza) ili LD (letalna doza).

TD = toksina doza je ona koliina tvari koja izaziva trovanje

LD 50 = (srednja smrtna doza) je izraunata koliina ispitivane tvari za koju se oekuje da e uzrokovati 50% smrtnosti ispitivane populacije pokusnih ivotinja. (pokusna ivotinja: najee su takori, a davanje kemijske tvari je oralno) Izraava se u mg tvari na jedan kilogram tjelesne teine. (mg/kg tjelesne teine)

Kod ptica i riba koliina se izraava koncentracijom otrova ili toksina u hrani, kad su posrijedi ptice, odnosno u vodi, kad se radi o ribama i to kao TC (toksina koncentracija) ili LC (letalna koncentracija), odnosi se na ispitivanje otrovnosti putem udisanja.

SREDNJA LETALNA KONCENTRACIJA (LC 50) statistiki je utvrena koncentracija kemijske tvari koja uzrokuje uginue od 50 % ispitivanih ivotinja u tijeku ekspozicije ili u utvrenom vremenu nakon nje. (odnosi se na ispitivanje otrovnosti putem udisanja.)

TERATOGENOST svojstvo kemijske tvari da izazove stalne strukturne ili funkcionalne abnormalnosti kroz razdoblje embrionalnog razvoja.

MUTAGENOST svojstvo kemijske tvari da djeluje na kromosome u kojima izaziva ireverzibilne promjene u genetskoj informaciji. Ispituje se in vitro na MO. i u kulturi stanica te in vivo na pokusnim ivotinjama.

KARCINOGENOST svojstvo kemijske tvari da izazove karcinom tj. nekontroliranu proliferaciju stanica koje unitavaju okolno tkivo i metastaziraju te u pravilu izazovu smrt organizma. TDL0 = najnia toksina doza. TCL0 = najnia toksina koncentracija. LDL0 = najnia letalna doza. LCL0 = najnia letalna koncentracija.

Ocjenjivanje

Pravilnik o graninim vrijednostima izloenosti opasnim tvarima pri radu i o biolokim graninim vrijednostima (N.N.br.13/2009 i 75/2013) ( NOVI PRAVILNIK ) U.J.Z.BO.001/1971 god.

PRAVILNIK O GRANINIM VRIJEDNOSTIMA IZLOENOSTI OPASNIM TVARIMA PRI RADU I O BIOLOKIM GRANINIM VRIJEDNOSTIMASADRAJ PRAVILNIKA1) Pravilnikom se utvruju granine vrijednosti izloenosti (GVI) opasnim tvarima pri radu koje mogu biti prisutne u radnom okoliu ili su rezultat bilo kakve radne aktivnosti ili procesa koji ukljuuje koritenje kemikalije. 2) Ovim Pravilnikom propisuju se za odreene opasne tvari i kratkotrajne granine vrijednosti izloenosti (KGVI) koje su vie od graninih vrijednosti izloenosti. Kratkotrajna je ona koncentracija opasne tvari kojoj radnik moe bez opasnosti od oteenja zdravlja biti izloen kroz krae vrijeme. 3) Pravilnik propisuje i obveze poslodavca u vezi s osiguranjem zdravog radnog okolia, kao i prava radnika i/ili njihovih predstavnika.4) Ovim Pravilnikom propisuju se i bioloke granine vrijednosti za odreene opasne kemikalije ili grupu srodnih kemikalija

Kemikalije su tvari i pripravci; Tvari su kemijski elementi ili njihovi spojevi u prirodnom stanju ili proizvedeni u proizvodnom procesu, koritene ili osloboene/isputene, ukljuujui isputanje kao otpad pri bilo kakvoj radnoj aktivnosti bez obzira da li su ili nisu proizvedene namjerno i da li su ili nisu stavljene na trite/u promet; Pripravci jesu smjese ili otopine koje su sastavljene od dvije ili vie tvari;

Opasne kemikalije: tvari ili pripravci koja zadovoljavaju kriterije o razvrstavanju u opasne tvari ili pripravke sukladno vaeim propisima bez obzira da li su unutar tih propisa razvrstane kao opasne osim onih tvari i pripravaka koji samo zadovoljavaju kriterije o razvrstavanju u opasne tvari za okoli, tvari i pripravci koji jo ne zadovoljavaju kriterije za razvrstavanje u opasne kemikalije ali mogu, zbog svojih fizikalno-kemijskih, kemijskih, toksikolokih svojstava i/ili naina na koji su koritene ili su prisutne na mjestu rada, predstavljati opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, te tvari i pripravci za koje je utvrena granina vrijednost izloenosti;

Opasne kemikalije sukladno vaeim propisima su kemikalije razvrstane kao: eksplozivne, oksidirajue, vrlo lako zapaljive, lako zapaljive, zapaljive, vrlo otrovne, otrovne, tetne kemikalije, nagrizajue kemikalije, nadraujue kemikalije, koje dovode do preosjetljivosti, karcinogene, mutagene, reproduktivno toksine, opasne za okoli;

Rad koji ukljuuje kemikalije su sve radne aktivnosti pri kojima se koriste ili se namjeravaju koristiti kemikalije, u bilo kojem procesu, ukljuujui proizvodnju, rukovanje, skladitenje, prijevoz, uklanjanje, obradu, kao i druge aktivnosti koje su rezultat takvog rada;

Granina vrijednost izloenosti na radu (GVI) Kratkotrajna granina vrijednost izloenosti (KGVI) Bioloka granina vrijednost (BGV)

Radne prostorije su prostorije u kojima se obavljaju razliiti radni procesi odnosno u kojima rade, zadravaju ili se kreu osobe na radu; Radni prostor je mjesto rada izvan radnih prostorija u kojem se obavljaju razliiti radni procesi, odnosno u kojima rade, zadravaju ili se kreu osobe na radu; Mjesto rada je mjesto/mjesta unutar prostorije/prostora na kojima radnik obavlja zadane mu poslove;

Zdravstveni nadzor je ocjena zdravstvenog stanja radnika koji su izloeni odreenim kemikalijama pri radu; Opasnost je bitno svojstvo kemikalije s velikom mogunou da uzrokuje tetno djelovanje; Rizik je vjerojatnost da e doi do tetnog djelovanje na sigurnost i zdravlje radnika pri uvjetima koritenja i/ili izloenosti.

OBVEZE POSLODAVCA1) Granine vrijednosti izloenosti i Kratkotrajne granine vrijednosti izloenosti utvrene ovim Pravilnikom primjenjuju se prilikom ispitivanja u radnim prostorijama i prostorima, odnosno na mjestu rada radnika, u kojima postoji obveza ispitivanja u skladu s propisima zatite na radu.2) U skladu s vaeim propisima zatite na radu poslodavac je duan ispitivati radni okoli u radnim prostorijama i/ili prostorima, odnosno na mjestu rada radnika, gdje se proizvode ili koriste opasne kemikalije te iz tog razloga postoji mogunost oslobaanja opasnih tvari u okoli u obliku plinova, para, aerosola, praina.3) Poslodavac treba skrbiti, u skladu s vaeim propisima, da je koncentracija opasnih tvari u radnim prostorijama/prostorima, odnosno na mjestu rada radnika to nia i stalno ispod graninih vrijednosti izloenosti1) Da li je radnik izloen tetnim koncentracijama tvari utvruje se ispitivanjem radnog okolia u skladu s vaeim popisima o zatiti na radu, a prema utvrenim i odobrenim metodologijama.2) Ispitivanje koncentracije opasnih tvari u zraku radnih prostorija i prostora, odnosno na mjestima rada radnika mora se zasnivati na detaljnom poznavanju tehnolokog procesa te s tim u vezi utvruje se vjerojatnost pojave koncentracija odreenih opasnih tvari. 3) Koncentracije opasnih tvari u zraku radnih prostorija i prostora, odnosno na mjestu rada radnika ispituju se na uzorcima koji su uzeti u neposrednoj blizini organa za disanje radnika, odnosno na mjestima i u vremenskim razmacima koji su karakteristini za pravilnu ocjenu trenutne ili prosjene dnevne izloenosti radnika djelovanju odreenih tvari.

1) Rezultati ispitivanja radnog okolia, odnosno utvrene prosjene koncentracije prisutnih opasnih tvari u okoliu su jedan od elemenata za izradu procjene rizika od utjecaja kemikalija na zdravlje radnika. 2) Osim izmjerenih koncentracija opasnih tvari pri izradi procjene rizika treba uzeti u obzir opasna svojstva kemikalije, odstupanja od GVI u odreenim vremenskim intervalima izloenosti, vrijeme trajanja izloenosti, nain izloenosti (udisanje, koa, gutanje).3) Za opasne kemikalije za koje nisu utvrene granine vrijednosti izloenosti, a na temelju izmjerenih koncentracija te poznatih podataka o opasnim svojstvima (fizikalno-kemijska svojstva, toksikoloka svojstva te ostali uinci djelovanja kemikalije kao to uinci kratkotrajne, dugotrajne/ponovljene izloenosti, te posebni uinci koji se odnose na karcinogeno i/ili mutageno i/ili reproduktivno toksino djelovanje) obveza je poslodavca da procjenom opasnosti utvrdi da li te izmjerene vrijednosti opasne tvari u radnom okoliu mogu tetno djelovati na zdravlje i sigurnost radnika.

1) U sluaju prekoraenja graninih vrijednosti izloenosti poslodavac mora odmah u skladu s vaeim propisom, poduzeti potrebne mjere (primijeniti pravila zatite na radu) u svrhu saniranja radnog okolia. 2) Do saniranja radnog okolia poslodavac radnicima mora osigurati koritenje odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava kao i skrbiti da ih radnici koriste.3) Tek kad je radni okoli saniran (koncentracije opasnih tvari su ispod graninih vrijednosti izloenosti) poslodavac moe dopustiti rad radnicima i bez koritenja osobnih zatitnih sredstava za zatitu dinog sustava, u prostoriji/prostoru odnosno na mjestu rada, a na poslovima pri kojima su izmjerene tetne koncentracije opasnih tvari u radnom okoliu4) Za opasne kemikalije za koje nisu utvrene granine vrijednosti izloenosti, a koje su razvrstane, za procjenu opasnosti od odreenih koncentracija opasnih tvari na mjestu rada radnika koriste se podaci iz vaeih propisa o razvrstavanju, odnosno Direktiva 67/548/EEC i 88/379/EEC.

5) Za opasne kemikalije za koje nisu utvrene granine vrijednosti izloenosti, a koje nisu razvrstane, za procjenu opasnosti od odreenih koncentracija opasnih tvari na mjestu rada radnika koriste se podaci iz sigurnosno-tehnikog lista dobavljaa (proizvoa, distributer, uvoznik) u skladu s vaeim propisima te relevantni drugi znanstveni podaci. 6) Proizvoa, uvoznik, daljnji korisnik ili distributer opasne kemikalije i sredstva za zatitu bilja ili biocida koji stavlja u promet tvar pojedinano ili u pripravku ili pripravak obvezan je primatelju te tvari, odnosno pripravka osigurati Sigurnosno-tehniki list (STL) sastavljen u skladu s vaeim propisima, a na zahtjev korisnika opasne kemikalije i staviti na raspolaganje i druge dostupne podatke, a naroito one koji mogu imati utjecaj na razvrstavanje kemikalije kao opasne.

Obveza je investitora/poslodavca da prilikom projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije objekata za rad/radnih prostorija/prostora, projektiranja novih tehnologija/novih proizvodnih procesa pri kojima e se koristiti opasne kemikalije primjeni pravila zatite, odnosno da iznae takva tehnika rjeenja ijom primjenom e koncentracije opasnih tvari u radnom okoliu, a za projektirani tehnoloki proces, biti ispod utvrenih graninih vrijednosti izloenosti, odnosno ispod tetnih koncentracija za opasne tvari za koje nisu utvrene granine vrijednosti izloenosti. Izmjerene prosjene koncentracije opasnih tvari u radnom okoliu su jedan od elemenata za utvrivanje potrebe zdravstvenog nadzora nad zdravljem radnika koji su izloeni koncentracijama tih tvari. Za utvrivanje potrebe zdravstvenog nadzora radnika, kao preventivne mjere, osim visine izmjerene koncentracije treba uzeti u obzir i opasna svojstva kemikalije, odstupanja od GVI u odreenim vremenskim intervalima izloenosti, vrijeme trajanja izloenosti, nain izloenosti (udisanje, koa, gutanje) i druge relevantne podatke po potrebi.

Ovisno o zdravstvenom stanju radnika i procjeni nadlenog lijenika predmet zdravstvenog nadzora, u skladu s vaeim propisima, moe se provesti i utvrivanje biolokih graninih vrijednosti za odreene opasne tvari kojima su radnici izloeni.

INFORMIRANJE I OSPOSOBLJAVANJE RADNIKA I NJIHOVIH PREDSTAVNIKA1) Radnici i/ili njihovi predstavnici trebaju biti informirani o rezultatima ispitivanja radnog okolia tj. o izmjerenim koncentracijama opasnih tvari na mjestima rada radnika te o mjerama koje poslodavac poduzima ili e poduzeti u sluaju izmjerenih opasnih koncentracija tvari. Podaci o ispitivanju moraju biti dostupni radnicima i njihovim predstavnicima. 2) U okviru osposobljavanja radnika za rad na siguran nain radnici, koji rukuju s kemikalijama, moraju usvojiti osnovna znanja vezano za granine vrijednosti opasnih tvari i bioloke granine vrijednosti te za pravila zatite na radu koja je potrebno primijeniti pri rukovanju s odreenim opasnim tvarima kako bi koncentracija tih tvari, koje se mogu osloboditi u okoli, bile ispod graninih vrijednosti izloenosti, kao i za druge mjere od vanosti za sigurnost i zatitu zdravlja (nain rada, uporaba odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava, upute za siguran rad s odreenim opasnim kemikalijama).

Oznake: CAS: Chemical Abstract Service Number EC/EINECS: European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances ppm: 1ml/m ili 1cm/m; ppm = 24,04/M x mg/m mg/m = M/24,04 x ppm (M=molna masa u g/mol) (24,04=molarni volumen plina u l/mol kod 20 oC i 1,013 bara) X: broj vlakana tvari na 1 cm (ml) U: ukupna praina R: respirabilna praina (GVI praina dane su kao ukupne praine, osim ako nije posebno naznaeno da se odnosi na respirabilnu prainu) E: eksplozivno; O: oksidirajue; F+: vrlo lako zapaljivo; F: lako zapaljivo; T+: vrlo otrovno; T: otrovno; Xn: tetno; C: nagrizajue; Xi: nadraujue; N: opasno za okoli;

GVI (granina vrijednost izloenosti na radu ) je prosjena koncentracija tvari (plinova, para, maglica, praine) u zraku radnog prostora na mjestu rada u zoni disanja radnika pri temperaturi od 200C i pri tlaku od 1013 mbara koja prema sadanjim saznanjima ne dovodi do oteenja zdravlja pri svakodnevnom osmosatnom radu uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fiziko naprezanje.

GVI vrijednost se izraava u ml/m ( ppm) za plinove i pare; mg/m - za praine, dimove i maglice mg/m ili broj estica /cm - za mineralne praine

KGVI ( kratkotrajna granina vrijednosti izloenosti ) je ona koncentracija kemikalije kojoj radnik moe biti izloen kroz krae vrijeme bez opasnosti od oteenja zdravlja.Izloenost moe trajati najvie 15 minuta i ne smije se ponoviti vie od etiri puta tijekom radne smjene od osam sati. Izmeu dvije izloenosti toj koncentraciji mora proi najmanje 60 minuta. KGVI vrijednost se izraava u ppm ili mg/m

Oznake za tetne tvari Karc.Kat.1 (karcinogene, kategorija 1), tvari za koje je dokazano da su karcinogene za ovjeka Karc.Kat.2, tvari koje su vjerojatno karcinogene za ovjeka Karc.Kat.3, tvari koje izazivaju zabrinutost zbog mogueg karcinogenog djelovanja na ovjeka Muta.kat.1 , tvari za koje se zna da su mutagene za ovjeka Muta.kat.2, tvari koje su vjerojatno mutagene za ovjeka Muta.kat.3, tvari koje izazivaju zabrinutost zbog mogueg mutagenog djelovanja na ovjeka

Repr.Kat.1 (reproduktivnotoksino djelovanje), tvari za koje se zna da smanjuju plodnost u ovjeka i/ili tvari za koje se zna da imaju razvojnu toksinost kod ljudi Repr.Kat.2, tvari koje vjerojatno smanjuju plodnost kod ljudi i/ili tvari koje vjerojatno uzrokuju razvojnu otrovnost kod ljudi Repr.Kat.3, tvari za koje se predpostavlja da bi mogle smanjiti plodnost kod ljudi i/ili tvari za koje se predpostavlja da bi mogle uzrokovati razvojnu otrovnost kod ovjeka K oznaka za tvari koje tetno djeluju na kou (korozivi) i/ili tvari koje tetno djeluju kroz kou (prodiru kroz neoteenu kou)

Oznaavanje kemikalija u skladu s vaeim propisima oksidirajue F+ - vrlo lako zapaljivo F lako zapaljivo T+ - vrlo otrovno T otrovno Xn tetno C nagrizajue Xi nadraujue ( iritirajue) N opasno za okoli

BGV Bioloka granina vrijednost je maksimalno dopustiva koncentracija tetne tvari i/ili njezina metabolita, odnosno biolokih uinaka nastalih pod djelovanjem te tvari u organizmu, koja se odreuje u odgovarajuem biolokom uzorku (krv, plazma, mokraa, izdahnuti zrak) radnika profesionalno izloenih tetnim tvarima u svakodnevnom osamsatnom radu, uz normalne mikroklimatske uvjete i umjereno fiziko naprezanje, a kod koje prema sadanjem saznanju ne dolazi do tetnih uinaka po zdravlje.

Bioloki monitoring Ukupna unutarnja doza ili promjena izazvana toksinim kemijskim agensima na jednom ili vie mjesta u organizmu, moe se odrediti analizom tog agensa i/ili njegovog metabolita, te analizom uinka u izabranom biolokom uzorku. Takva kontrola mjerenja i utvrivanja tih tvari s radnog mjesta ili metabolita tih istih tvari u tkivima, sekretima ili ekskretima, ili svake njegove kombinacije u svrhu procjene izvrgnutosti i zdrastvenog rizika usporedbom s prihvaenom referentnom vrijednosti naziva se bioloki monitoring.Bioloki monitoring je mogu: uvjet je da tetna tvar /ili njezin metabolit bude apsorbirana u organizam, te da ulazi u tjelesne tekuine Uvjet proporcionalnost vanjskoj koncentraciji prema organizmu Uvjet, samo za tvari s poznatom toksokinetikom (apsorpcija, raspodjela, metabolizam i izluivanje tetne tvari) Uvjet, poznavanje toksodinamike (zdrastveni poremeaji izazvani tetnom tvari)

tetne tvari za bioloke granine vrijednosti-N.N. br.13/2009 i 75/2013. (50 tetnih tvari ) tetne tvari su svrstane po kemijskoj srodnosti. Odreivanje BGV - mokraa, krv, plazma i izdahnuti zrak

Oznake X: broj vlakana tvari na 1 cm (ml) U: ukupna praina R: respirabilna praina (GVI praina dane su kao ukupne praine, osim ako nije posebno naznaeno da se odnosi na respirabilnu prainu)

PRILOG IIOBVEZUJUE GRANINE VRIJEDNOSTI IZLOENOSTI NA MJESTU RADA RADNIKA PREMA EC DIREKTIVAMA

Naznaka: K; moe tetno djelovati na kou i/ili kroz kou

Oznake opasnosti: F: lako zapaljivo F+: vrlo lako zapaljivo T: otrovno CAS: Chemical Abstract Service Number EC/EINECS: European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances

ppm: 1ml/m; ppm= 24,04/M x mg/mvlakna/ml: broj vlakana neke tvari na 1 mililitar (cm)Karc. kat. 1: tvari za koje je dokazano da su karcinogene za ovjekaMuta. kat. 2: tvari koje su vjerojatno mutagene za ovjekaRepr. kat. 1: tvari za koje se zna da smanjuju plodnost u ovjeka i/ili tvari za koje se zna da iskazuju razvojnu toksinost u ljudi1*: neki spojevi olova osim reproduktivno toksinog djelovanja mogu imati i karcinogeno djelovanje

PRILOG IIISMJERNICA ZA UTVRIVANJE GRANICA IZLOENOSTI za kemijske tvari, koje su razvrstane kao opasne u skladu s vaeim propisima ili ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u opasne kemikalije, a za koje u Prilogu I ovoga Pravilnika nisu utvrene granine vrijednosti izloenosti

ZNAENJE OZNAKA UPOZORENJA

Razred opasnosti AR36 Nadrauje oiR38 Nadrauje kouR66 Uestalo izlaganje moe prouzroiti suenje ili pucanje koeR67 Pare mogu izazvati pospanost ili vrtoglavicu

Razred opasnosti BR20 tetno ako se udieR21 tetno u dodiru s koomR22 tetno ako se progutaR20/21 tetno ako se udie i u dodiru s koomR20/22 tetno ako se udie i ako se progutaR21/22 tetno u dodiru s koom i ako se progutaR20/21/22 tetno ako se udie, u dodiru s koom i ako se progutaR33 Opasnost od uinka nakupljanjaR65 Moe izazvati oteenje plua ako se proguta

Razred opasnosti CR23 Otrovno ako se udieR24 Otrovno u dodiru s koomR25 Otrovno ako se proguta

Razred opasnosti C

R23/24 Otrovno ako se udie i u dodiru s koomR23/25 Otrovno ako se udie i ako se progutaR24/25 Otrovno u dodiru s koom i ako se progutaR23/24/25 Otrovno ako se udie, u dodiru s koom i ako se progutaR34 Izaziva opekotineR35 Izaziva teke opekotineR37 Nadrauje dini sustavR36/37 Nadrauje oi i dini sustavR37/38 Nadrauje dini sustav i kouR36/37/38 Nadrauje oi, dini sustav i kouR39/23 Otrovno: ako se udie opasnost vrlo tekih trajnih oteenjaR39/24 Otrovno." u dodiru s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenjaR39/25 Otrovno: ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenjaR39/23/24 Otrovno: udisanjem i u dodiru s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenjaR39/24/25 Otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenjaR39/23/25 Otrovno: udisanjem i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenjaR39/23/24/25 Otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenjaR41 Opasnost od tekih ozljeda oijuR43 U dodiru s koom moe izazvati preosjetljivostR48/20 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanR48/21 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koeR48/22 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjemR48/20/21 tetno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem koe

Razred opasnosti D

R26 Vrlo otrovno ako se udieR27 Vrlo otrovno u dodiru s koomR28 Vrlo otrovno ako se progutaR26/27 Vrlo otrovno ako se udie i u dodiru s koomR26/28 Vrlo otrovno ako se udie i ako se progutaR27/28 Vrlo otrovno u dodiru s koom i ako se progutaR26/27/28 Vrlo otrovno ako se udie, u dodiru s koom i ako se progutaR39/26 Vrlo otrovno: udisanjem opasnost vrlo tekih trajnih oteenjaR39/27 Vrlo otrovno: u dodiru s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenjaR 39/28 Vrlo otrovno: ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenjaR39/26/27 Vrlo otrovno: udisanjem i u dodiru s koom opasnost vrlo tekih trajnih oteenjaR39/27/28 Vrlo otrovno: u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenjaR39/26/27/28 Vrlo otrovno: udisanjem, u dodiru s koom i ako se proguta opasnost vrlo tekih trajnih oteenjaR40 Ograniena saznanja o kancerogenim uincimaR48/23 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjemR48/24 Otrovno: opasnost tekih oteenja pri duljem izlaganju putem koeR48/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju gutanjemR48/23/24 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i putem koeR48/23/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjemR48/24/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju putem koe i gutanjemR48/23/24/25 Otrovno: opasnost tekih oteenja zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem, putem koe i gutanjemR60 Moe smanjiti plodnostR61 Moe tetno djelovati na plodR62 Mogua opasnost smanjenja plodnostiR63 Mogua opasnost tetnog djelovanja na plodR64 Moe tetno djelovati na dojenad preko mlijeka

Razred opasnosti E

R42 Udisanje moe izazvati preosjetljivostR42/43 Moe izazvati preosjetljivost udisanjem i u dodiru s koomR45 Moe izazvati rakR46 Moe izazvati nasljedna genetska oteenjaR49 Moe izazvati rak ako se udieR68 Mogua opasnost od nepovratnih uinakahttp://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_01_13_300.html

Cp (DI) = Dnevna izloenost Cp = prosjena koncentracija DI = dnevna izloenost,

Zbroj produkata koncentracija i vremena izloenosti tim koncentracijama tijekom smjene tj, podijeljen sa 8.

Cp (DI) = ( C1 x T1 + C2 x T2 + .....+ Cn x Tn )/8 T = trajanje ekspozicije u satima C = koncentracija neke tvari

Cp (DI) = Dnevna izloenost

Nema opasnosti za radnika, ako Cp(DI ) vrijednost nije vea od GVI, a najvia koncentracija oneienja ne prelazi KGVI. Koncentracija oneienja ne smije prijei vrijednost 3xGVI, vie od 30 minuta u radnoj smjeni, a niti u jednom momentu vrijednosti 5XGVI.( kad nije propisana KGVI ).

Smjesa oneienja U sluaju da tetne tvari u smjesi djeluju na iste organske sisteme, treba pretpostaviti njihovo aditivno djelovanje. U tom sluaju se ekspozicija smatra prihvatljivom, ako zbroj razmjera izmjerene koncentracije i granine vrijednosti izloenosti svih oneienja ne prelazi 1 ili je jednaka 1. C1/GVI1 + C2/GVI2 + Cn/GVIn < 1

NOVA GVI VRIJEDNOST

Naim Pravilnikom o GVI nije definirana mogunost radnih smjena duih od 8 sati, odnosno nestandardnih radnih smjena, nego propisane vrijednosti vrijede samo za 8 sati radne smjene. Meutim djelatnik zbog potrebe posla radi u nekim sluajevima i dulje od 8 sati.. Jedan od predloenih naina izraunavanja nove GVI vrijednosti je da se ta vrijednost dotine tvari pomnoi izrazom 8/h x ( 24-h)/16, gdje je h = broj radnih sati na dan.Jednadba se moe krae pisati: GVIh = GVI x 1/2h x ( 24-h)

Ova metoda se treba primijeniti u svakoj prilici osim, ako se radi o tetnoj tvari koja ima iskljuivo blago iritirajue djelovanje (ili gotovo nema tetno djelovanje). Tada nije potrebno smanjivati GVI vrijednost koja je propisana za osamsatno vrijeme.

Obveza poslodavca primjenjivati to manje opasne tvari koristiti zatvorene sustave tetne tvari odvoditi iz radnih prostorija ograniiti koliine opasnih radnih tvari na mjestu rada u koliinama nunim za rad (dnevne koliine) ograniiti trajanje i intenzitet izloenosti radnika opasnim radnim tvarima koliko je nuno (naroito vano kod rada sa kancerogenim tvarima) smanjiti vrijeme izloenosti poslodavac je duan osigurati koritenje odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava, npr. za zatita oiju, zatitu koe, dinih puteva kemijske tetne tvari uvati u originalnoj ambalai koja je neoteena i u kojoj je opasna radna tvar propisno oznaena zaposlenika upoznati sa opasnostima pri radu sa opasnim tvarima u sluaju visoke koncentracije, obustaviti tehnoloki proces, utvrditi uzrok visoke koncentracije, sanirati stanje i ponoviti odreivanje konc. tetne tvari obvezno dati radnicima upute za siguran rad s opasnim tvarima i upoznati ih s opasnim tvarima na radnom mjestu

Zatita oiju i zatita dinih organa

Zatita dinih organa

Zatita ruku i odjea za zatitu od kemikalija

Obveza poslodavca(prema ZNR, NN 71/2014)9. Radni okoli (Obveza ispitivanja radnog okolia)lanak 45.(1) Poslodavac je obvezan procijeniti rizike i osigurati zatitu zdravlja i sigurnost radnika izloenih fizikalnim, kemijskim i biolokim tetnim djelovanjima na radu, u skladu s ovim Zakonom, njegovim provedbenim propisima i pravilima zatite na radu te posebnim propisima o zatiti od fizikalnih, kemijskih i biolokih tetnosti.(2) Poslodavac je obvezan ispitivati radni okoli na mjestu rada kada: radni postupak utjee na temperaturu, vlanost i brzinu strujanja zraka u radnom postupku nastaje praina u radnom postupku nastaje buka, odnosno vibracije pri radu koristi, proizvodi ili prerauje opasne kemikalije pri radu postoji izloenost opasnim zraenjima su na radu prisutni rizici od eksplozivne atmosfere je pri radu potrebno osigurati odgovarajuu rasvjetu u skladu s procjenom rizika.(3) Ispitivanja iz stavka 2. ovoga lanka poslodavac je obvezan obaviti na nain i u rokovima utvrenim provedbenim propisima i pravilima zatite na radu te posebnim propisima.(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga lanka, obveza ispitivanja postoji odmah nakon to su nastali uvjeti, odnosno promjene zbog kojih je ispitivanje obvezno.

(5) Ministar, uz suglasnost ministra nadlenog za zdravlje, pravilnikom propisuje pravila zatite radnika izloenih fizikalnim, kemijskim i biolokim tetnostima na radu ili u vezi s radom te obvezu, nain i postupke ispitivanja radnog okolia, rokove ispitivanja, sadraj, oblik i nain sastavljanja zapisnika te izdavanja isprava.

Obveze poslodavca u vezi s uporabom opasnih kemikalija na radulanak 46. (1)Poslodavac je obvezan primjenom manje opasnih i tetnih tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unapreivati zatitu na radu. (2) Poslodavac koji koristi, proizvodi, prerauje, odnosno skladiti opasne kemikalije, mora, u skladu s procjenom rizika, primjenjivati pravila zatite na radu.

Redoslijed postupanja s opasnim kemikalijama(1) Opasne kemikalije poslodavac smije koristiti samo ako ne moe iste radne rezultate postii primjenom bezopasnih kemikalija.(2) Ako nije mogua zamjena opasnih kemikalija bezopasnim ili manje opasnim, odnosno manje tetnim kemikalijama, poslodavac je obvezan utvrditi da li se primjenom drugog radnog postupka moe smanjiti opasnost ili tetnost od njihove primjene.(3) Ako koristi opasne kemikalije, poslodavac je obvezan pravila zatite na radu primjenjivati sljedeim redoslijedom:1) koristiti zatvorene sustave, ako je to mogue prema vrsti poslova i stanju tehnike2) odvoditi s mjesta nastanka, odnosno izvan radnog okolia opasne plinove, pare, praine i aerosole ije oslobaanje ne moe sprijeiti, na nain da pri odvoenju ne oneiuje ljudski okoli3) kada ne moe odvoditi opasne plinove, pare, praine i aerosole s mjesta nastanka, ograniiti na najmanju moguu mjeru: koliinu opasne kemikalije broj radnika izloenih djelovanju opasne kemikalije vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasne kemikalije4) osigurati da radnici pri radu s opasnim kemikalijama koriste propisanu osobnu zatitnu opremu, ako se pravilima navedenima u podstavcima 1., 2. i 3. ovoga stavka ne moe postii zadovoljavajua sigurnost i zatita zdravlja radnika.

Provjeravanje koncentracije opasnih kemikalija na radulanak 48.(1) Obveza je poslodavca da koncentracija opasnih kemikalija, koje djeluju u obliku plinova, para, praina i aerosola, na mjestima rada i u njihovom okruenju bude to nia i ispod granine vrijednosti izloenosti.(2) Ako se mjerenjem utvrdi da koncentracija opasnih kemikalija prelazi granine vrijednosti, poslodavac je obvezan neodgodivo:1) utvrditi razloge prekoraenja granine vrijednosti2) na temelju utvrenih razloga primijeniti dodatna pravila zatite na radu3) nakon primjene osnovnih pravila, ponoviti mjerenja.

OSTALE OBVEZE POSLODAVCA PRI RADU S OPASNIM KEMIKALIJAMA(1) Poslodavac je obvezan osigurati da opasne kemikalije budu tako pakirane i oznaene da prilikom njihovog koritenja ne postoji opasnost, odnosno tetnost za zdravlje i sigurnost radnika.(2) Poslodavac je obvezan osigurati da za opasne kemikalije radnicima budu dani podaci o opasnostima ili tetnostima u vezi s njihovim koritenjem, kao i o pravilima, odnosno mjerama zatite na radu.(3) Kod skladitenja opasnih kemikalija poslodavac je obvezan osigurati primjenu pravila zatite na radu u skladu sa svojstvima tih kemikalija.(4) Poslodavac je obvezan osigurati da se s ambalaom preostalom nakon koritenja opasnih kemikalija postupa u skladu s pravilima zatite na radu te da se odlae u skladu s posebnim propisima.(5) Ministar, uz suglasnost ministra nadlenog za zdravlje, pravilnikom iz lanka 45. stavka 5. ovoga Zakona propisuje pravila, mjere, postupke, rokove i aktivnosti zatite na radu radnika koji su izloeni opasnim kemikalijama na radu, granine vrijednosti izloenosti opasnim kemikalijama i bioloke granine vrijednosti.

Upute za siguran rad s opasnim tvarimaRadnicima moraju biti dostupne upute za siguran rad u formi i na jeziku koji je njima razumljiv. Upute za rad moraju sadravati podatke o opasnim tvarima koje se pojavljuju na radnom mjestu. Konkretno, trebaju sadravati sljedee: oznake opasnih tvari opasnosti po ovjeka i okoli informacije o zatitnim mjerama i pravilima ponaanja postupanje u sluaju opasnosti prva pomo pravilno odlaganjeNa temelju uputa, radnici trebaju godinje od strane poslodavca primiti usmene upute o opasnostima koje nastaju na mjestima rada i odgovarajuim zatitnim mjerama. Osobe koje su dobile upute to moraju potvrditi potpisom. Dokazi davanja uputa (sadraj, vrijeme, uesnici) moraju se uvati.

Odgovornost pravnih i fizikih osoba koje obavljaju djelatnost proizvodnje, stavljanja na trite i koritenja kemikalijaZakon o kemikalijama(NN 18/2013) lanak 5.(1) Pravna i fizika osoba koja proizvodi, koristi ili stavlja na trite kemikalije mora osigurati upute za sigurno postupanje s kemikalijama i obvezna je u skladu s opim propisima o naknadi tete nadoknaditi tetu nastalu proizvodnjom, stavljanjem na trite i koritenjem kemikalije.(2) Pravna i fizika osoba koja proizvodi, koristi ili stavlja na trite kemikalije mora svakog korisnika kemikalije pri nabavi kemikalije upozoriti na njezina opasna svojstva, a na njegov zahtjev mora mu dostaviti i upute o pravilnom postupanju s kemikalijama i o mjerama za zatitu zdravlja i okolia, te je obvezna u skladu s opim propisima o naknadi tete nadoknaditi tetu nastalu pri proizvodnji, koritenju ili stavljanju na trite kemikalije.(3) Opseg, sadraj i nain obavjetavanja o kemikalijama iz stavka 1. ovoga lanka pravilnikom propisuje ministar nadlean za zdravlje (u daljnjem tekstu: ministar).

Zakon o kemikalijama(NN 18/2013) lanak 20.(1) Pravna ili fizika osoba koja obavlja djelatnost proizvodnje, stavljanja na trite i koritenja kemikalija, pri obavljanju djelatnosti mora imati osigurana sredstva za pruanje prve pomoi i dekontaminacije u sluaju stradavanja od kemikalije.(2) Pravna osoba, odnosno fizika osoba iz stavka 1. ovoga lanka obvezna je izraditi upute o postupcima i sredstvima za sprjeavanje ozljeivanja, o nainu pruanja prve pomoi u sluaju izlaganja kemikaliji te o postupcima dekontaminacije od kemikalija koje se proizvode, stavljaju na trite ili koriste.(3) Upute iz stavka 2. ovoga lanka moraju biti dostupne odgovornim osobama i radnicima koji rade s kemikalijama.(4) Odredbe stavaka 1. 3. ovoga lanka odnose se i na pravnu osobu koja koristi kemikalije u znanstvene svrhe ili u analitikim laboratorijima

STL list Sigurnosno-tehniki list (STL) openito je dobro prihvaen i uinkovit nain dostavljanja informacija o kemijskim tvarima i smjesama naruiocima tih tvari. Nainjen je kao integrirani dio sustava Uredbe (EZ-a) br. 1907/2006 (REACH). Osnovni zahtjevi REACH-a za STL uzimaju u obzir GHS (globalni harmonizirani sustav) i njegovu implementaciju u europsko zakonodavstvo preko Uredbe (EZ-a) br. 1272/2008 (CLP) te izmjenom i nadopunom Priloga II Uredbe REACH Uredba (EU) br. 453/2010. STL osigurava mehanizam prijenosa odgovarajuih sigurnosnih podataka o opasnim tvarima i smjesama za koje vrijedi:-tvari (a od 1. lipnja 2015. i smjese) koje se prema CLP-u razvrstavaju kao opasne-smjese koje se prema DPD (direktiva o opasnim smjesama) razvrstavaju kao opasne (do 1. lipnja 2015.);-tvari koje su postojane, bioakumulativne i toksine (PBT) ili vrlo postojane i vrlo bioakumulativne (vPvB) prema kriteriju danom u Prilogu XIII Uredbe REACH;-tvari koje se prema lanku 59(1) Uredbe REACH ili zbog bilo kojeg drugog razloga nalaze na listi kandidata za eventualnu autorizaciju

STL osigurava iscrpne podatke o tvari ili smjesi koja se koristi na radnom mjestu. On osigurava i poslodavcima i radnicima uvid u podatke o kemijskoj opasnosti, ukljuujui i opasnost za okoli, kao i mjere predostronosti. Ako je u STL ukljuen scenarij izloenosti onda on daje specifine podatke za svaku pojedinu uporabu. Podaci iz STL-a omoguuju poslodavcu osmiljavanje aktivne zatite radnika, zajedno s treninzima koji su karakteristini za svako pojedino radno mjesto, te da razmotri sve potrebne mjere za zatitu okolia.Osim toga STL sadri podatke i za ostale sudionike u lancu opskrbe. Tako, odreene informacije mogu biti upuene onima koji su vezani uz prijevoz opasnih kemikalija, uz promptni odgovor u sluaju nesree (ukljuujui i centre za kontrolu otrovanja), uz profesionalnu uporabu pesticida i uz krajnje korisnike. Sigurnosno-tehniki list (STL) je dokument s predefiniranim formatom danom u Prilogu II. Uredbe REACH. Informacije u sigurnosno-tehnikom listu moraju biti jasne i koncizne. Sigurnosno-tehniki list izrauje struna osoba, koja mora uzeti u obzir specifine potrebe i znanja korisnika u mjeri u kojoj su ona poznata. Dobavljai tvari i smjesa osigurat e strunim osobama potrebno osposobljavanje, ukljuujui teajeve ponavljanja.

Ispunjavanje STL-a

VANA NAPOMENA: Vie nije na snazi Zakon o kemikalijama iz 2005 godine, nego Zakon o kemikalijama(NN 18/2013). iz 2013. godine. Isto tako prestao je vaiti Pravilnik o nainu ispunjavanja Sigurnosno-tehnikog lista (NN 39/09, 74/11) i sada je na snazi Prilog II. REACH Uredbe, odnosno njegova izmjena i nadopuna dana Uredbom (EU) br. 453/2010.

Ispunjavanje STL-aIzgled i nain ispunjavanja STL-a utvreni su Uredbom (EZ) br. 1907/2006 (REACH), odnosno Uredbom (EZ) br. 453/2010.Stupanjem na snagu navedenih uredbi svi koji stavljaju kemikalije u promet duni su prema njemu izraditi STL i dostaviti ga u HZTA na pregled radi prihvaanja u Registar kemikalija. Pogledajte proceduru. Ispravni dokumenti e biti odmah prihvaeni uz obavijest poiljatelju o tome. Nekorektni dokumenti e biti detaljno komentirani uz prijedloge kako ih izmijeniti. Molimo da se STL-ovi obvezno alju u elektronskom obliku, jer kao takvi ulaze u bazu podataka registra kemikalija u Hrvatskoj. Takoer traimo da budu pisani u WORD-u kako bi lake obavljali na njima ispravke i kako bi svi dokumenti bili jedinstveni. Molimo da uzmete u obzir izrazito vanu injenicu Kemikaliju, iji STL nije prihvaen u Registar kemikalija, sanitarna inspekcija moe povui s trita u Republici Hrvatskoj.

Vrlo esto se postavlja pitanje kako ispuniti STL, pogotovo ako je rije o vlastitom proizvodu. Tu nee biti prikladni STL-ovi sirovina iz kojih je proizvod izraen, a prepisivati STL slinog proizvoda moe biti rizino. Kad se STL radi za istu tvar, onda se moe u dobrim bazama podataka potraiti odgovarajui STL i prevesti ga, ali za proizvod je to mnogo tee. Zato je osnovna pretpostavka za pisanje STL-a prikupljanje podataka, obavljanje potrebnih mjerenja i poznavanje direktiva i uredbi koje govore o razvrstavanju smjesa tvari u skupine prema opasnosti za zdravlje ljudi ili drugoj opasnosti. Kljuno je dakle prvo obaviti razvrstavanje. Ukoliko nemate predznanja za taj posao, onda e ga biti najbolje povjeriti strunim osobama. Jo neto treba posebno naglasiti, a to je da se podaci ne izmiljajuAko neki podatak nije poznat (npr. o akutnoj otrovnosti nekim putem), onda treba napisati kako podatak nije poznat ili navesti literaturne navode o najvanijim sastavnim dijelovima preparata. U posebnom tekstu bit e dane natuknice za ispunjavanje svake od rubrika za neki proizvod. Smatramo kako je najbolje pokazati kako se ispunjava STL na konkretnom primjeru.

Dijamant opasnosti Opasnost za zdravlje (plavo - lijevo) Opasnost od zapaljivosti (crveno sredina gore) Opasnost od nestabilnosti- reaktivnosti (uta-desno) Posebne opasnosti (bijelo sredina dolje)

Zdravlje Stupanj 4 pripisuje se tvarima koje uslijed vrlo kratke izloenosti mogu uzrokovati smrt ili velika trajna oteenja, ak i ako se prui brza medicinska pomo. U ovu grupu se ubrajaju i tvari kojima se moe izloiti samo sa specijalnom zatitnom opremom.

Stupanj 3 imaju tvari koje kratkim djelovanjem mogu izazvati privremeno ili trajno oteenje organizma, ak i ako se prui brza lijenika pomo. U ugroeno podruje smije se ui nosei odgovarajuu zatitnu odjeu i obuu i izolacijski aparat za zatitu dinih puteva. Povrina koe ne smije biti izloena djelovanju tvari ovog stupnja opasnosti.

Stupanj 2 tvari koje mogu prouzroiti privremeno ili trajno oteenje, ako se ne prui brza lijenika pomo.U oneieno podruje smije se ui samo sa zatitnom opremom za dine organe s nezavisnim dovodom zraka.

Stupanj 1 tvari koje izazivaju podraaj koe ili dinih organa ili samo manje trajnu oteenost organizma, ako se ne prui brza lijenika pomo.

U ovu grupu ukljuene su i tvari od kojih se zatiuje nosei poboljanu zatitnu obrazinu s izolacijskim aparatom.

Meu njih spadaju i : 1.tvari koje pri poarnim uvjetima razvijaju nadraujue plinove 2.tvari koje nadrauju kou ne razarajui tkivo.

Stupanj 0 tvari koje u poaru ne stvaraju vee opasnosti od obine gorive tvari.

Zapaljivost

Stupanj 4 pripisuje se tvarima koje su pri normalnim uvjetima brzo i potpuno isparljive tekuine ili plinovi i sa zrakom stvaraju zapaljive i eksplozivne smjese.Stupanj 3 pripisuje se tvarima (krutine i tekuine) koje se mogu zapaliti na normalnoj temperaturi, te stvaraju eksplozivne smjese sa zrakom na gotovo svim temperaturama ili se pale pod gotovo svim uvjetima

Stupanj 2 spadaju tvari koje se moraju zagrijavati da bi se zapalile. U normalnim uvjetima ne stvaraju zapaljive smjese sa zrakom, ali pri gorenju mogu razvijati pare u dovoljnoj koliini da nastanu eksplozivne smjese sa zrakom.

Stupanj 1- pripisuje se tvarima koje se moraju jako zagrijavati da bi se zapalile.

Stupanj 0 tvari koje ne gore ako se zagrijavaju pet minuta na 815,6C.

ReaktivnostStupanj 4 tvari koje se eksplozivno raspadaju u normalnim uvjetima i koje su pod tim uvjetima osjetljive na mehaniki udarac i lokalno pregrijavanje. Ako se ovakve tvari nau u razbuktanom poaru, ugroeno podruje treba napustiti.Stupanj 3 tvari koje se eksplozivno razgrauju ili eksplozivno reagiraju, ali za poetnu reakciju treba jai inicirajui izvor (zagrijavanje, udarac).

Stupanj 2 to su tvari koje su nestabilne ili podlijeu kemijskoj reakciji uz oslobaanje energije, ako se povisi temperatura ili tlak.

Stupanj 1 tvari koje su pri normalnim uvjetima stabilne, ali postaju nestabilne na povienoj temperaturi.

Stupanj 0 tvari koje su u normalnim uvjetima stabilne i koje kod poviene temperature ne reagiraju s vodom.

OtroviPravilnik o mjerilima za razvrstavanje otrova u skupine (N.N., 27/99)

I SKUPINA (T+, vrlo jaki otrov, mrtvaka glava s prekrienim kostima )

II skupina (T, otrov, mrtvaka glava s prekrienim kostima)

III skupina - (Xn, tetna tvar,andrijin kri )

I skupina otrova LD50 za takore,oralno=ispod 25 mg/kg; LD50 za takore,dermalno= do 50 mg/kg; LC50 za takore,4 sata= do 250 mg/kg; -Navedene doze izazivaju teka oteenja zdravlja ili smrt; -Za ovu skupinu nema specifinog protuotrova, niti je mogue uspjeno lijeenje u sluaju otrovanja.

II skupina otrova LD50 za takore,oralno= 25-200 mg/kg; LD50 za takore,dermalno= 50-400 mg/kg; LC50 za takore,4 sata= 250-1000 mg/kg; -Navedene doze kod jednokratnog izlaganja mogu izazvati teka oteenja zdravlja ili smrt; -Kod dugotrajnog izlaganja dozama 20-200 mg/kg mogu izazvati teka oteenja zdravlja ili smrt;

-Koja spadaju u I. i II. Skupinu karcinogenih, mutagenih ili tvari toksinih za reprodukciju.

III skupina otrova LD50 za takore,oralno= 200-2000 mg/kg; LD50 za takore,dermalno= 50-400 mg/kg; LC50 za takore,4 sata= 250-1000 mg/kg; -Navedene doze kod jednokratnog izlaganja mogu izazvati teka oteenja zdravlja -Za koje je dokazano da mogu izazvati reakciju preosjetljivosti dinih putevaKoji pripadaju III. skupini karcinogenih, mutagenih ili reproduktivnih otrova

Oznaavanje otrova - Pravilnik o oznaavanju i obiljeavanju otrova koji se stavljaju u promet (N.N., 47/99) Znakovima opasnosti Oznakama upozorenja (R) Oznakama obavijesti (S)

PRAVILNIK O RAZVRSTAVANJU, OZNAAVANJU, OBILJEAVANJU I PAKIRANJU OPASNIH KEMIKALIJA (NN 64/2011) Novi Pravilnik o razvrstavanju, obiljeavanju i pakiranju opasnih kemikalija uveo je nove piktograme opasnosti i nove oznake [oznake upozorenja H ( prije R), oznake obavijesti P ( prije S)].

Pravna osnova Direktiva Vijea 98/24/EC od 7. travnja 1998 (14-ta pojedinana Direktiva okvirne Direktive 89/391/EEC o zatiti radnika) , regulira minimalne zahtjeve za zatitu radnika od rizika povezanih s kemijskim tvarima na radu. Direktiva je implementirana u nacionalna zakonodavstva Pravilnicima o opasnim tvarima.

Proizvoai, uvoznici i korisnici Uredba REACH, kao novi zakon o kemikalijama stupa na snagu od 1.srpnja 2007. g. unutar Europske unije (Uredba Europske komisije broj 1907/2006)REACH ( engl. Registration, Evaluation, Authorisaition and restriction of Chemicals ) je skraeni izraz za registraciju, evaluaciju, autorizaciju i ograniavanje kemikalija.Namjena REACH-a je da prisili proizvoae i uvoznike kemijskih tvari da postupcima registracije i ocjenjivanja osiguraju dovoljno podataka za procjenu sigurnosti kemikalija. Ti su podaci uneseni u sigurnosno tehnike listove ( STL) i slue kao vana osnova za procjenu opasnosti.Tu je i novi sustav globalne klasifikacije i oznaavanja kemikalija, Globalni harmonizacijski sustav, odnosno, GHS (engl. Globally Harmonised System ). GHS je implementiran u Europu putem CLP Uredbe, odnosno, Uredbe o razvrstavanju, oznaavanju i pakiranju tvari i smjesa ( engl. Classification,Labelling and Packaging of Substances and Mixtures ) i primjenjivati e se na tvari od 1. prosinca 2011 ., ukljuujui prijelazno razdoblje, a na smjese od 1. lipnja 2015.

Donja slika prikazuje razliito oznaavanje kemikalija u skladu s propisima o prijevozu opasnih tvari cestovnim i eljeznikim putevima, propisima o opasnim tvarima te GHS/CLP regulativom.

OZNAAVAJE OPASNIH KEMIJSKIH TVARI

ADR/RID EC-DIRECTIVE 67/548/ECC GHS/CPL

Akutna toksinost

Akutna toksinost su tetni uinci koji nastaju nakon oralne ili dermalne primjene jednokratne doze tvari ili smjese, ili viekratnih doza danih u roku od 24 sata, ili etverosatne izloenosti udisanjem.

3.1.1.2. Razred opasnosti akutna toksinost dijeli se na: akutnu oralnu toksinost, akutnu dermalnu toksinost, akutnu inhalacijsku toksinost.

3.1.2. Kriteriji za razvrstavanje akutno toksinih tvari3.1.2.1. Tvari se mogu svrstati u jednu od etiriju kategorija toksinosti na temelju akutne toksinosti nakon primjene oralnim, dermalnim ili inhalacijskim putem u skladu s numerikim kriterijima prikazanim u tablici 3.1.1. Vrijednosti akutne toksinosti izraavaju se kao (pribline) vrijednosti LD50 (oralno, dermalno) ili LC50 (udisanje) ili kao procijenjene vrijednosti akutne toksinosti (Acute Toxicity Estimates, ATE). Napomene za pojanjenje prikazane su ispod tablice 3.1.1.

Simbol: mrtvaka glava s prekrienim kostima

GHS06

Akutna toksinost (gutanje, preko koe, udisanje), kategorija opasnosti 1, 2 i 33.2. Nagrizajue/nadraujue za kou3.2.1. Definicije3.2.1.1. Nagrizanje koe je izazivanje ireverzibilnog oteenja koe tj. vidljive nekroze koja zahvaa povrinski sloj koe (epidermis) i prodire u donji sloj koe (dermis) nakon primjene ispitivane tvari u trajanju do najvie 4 sata. Uobiajene reakcije na nagrizanje su pojava priteva, krvarenja, krvavih krasti, a do kraja razdoblja promatranja od 14 dana i promjena boje uslijed izbjeljivanja, potpuni gubitak dlake na zahvaenim dijelovima te oiljci. Za evaluiranje sumnjivih lezija treba razmotriti mogunost histopatolokih ispitivanja.Nadraivanje koe je izazivanje reverzibilnog oteenja koe nakon primjene ispitivane tvari u trajanju do najvie 4 sata.

Nagrizajue tvari

3.2.2. Kriteriji razvrstavanja za tvari3.2.2.1. Prije pristupanja ispitivanju tvari radi odreivanja njezinoga potencijala nagrizanja i nadraivanja treba uzeti u obzir nekoliko imbenika. Krutine (prah) mogu postati nagrizajue ili nadraujue kada se navlae odnosno u dodiru s vlanom koom ili sluznicom. Prvo polazite za analizu su postojea iskustva kod ljudi i podaci dobiveni na ivotinjama nakon jednokratnog ili ponavljanog izlaganja, budui da oni daju neposredne informacije o uincima na kou. Kao pomo u donoenju odluka o razvrstavanju mogu se koristiti i validirane i prihvaene alternativne in vitro metode (vidi lanak 5. ovoga Pravilnika). Ponekad je raspoloivo dovoljno informacija o strukturno srodnim spojevima za donoenje odluke o razvrstavanju.3.2.2.2. Isto tako, vrlo visoke i vrlo niske pH vrijednosti, kao to je pH 2 ili 11,5, mogu ukazivati na potencijal izazvanja uinaka na koi, osobito ako je poznat puferski kapacitet, iako ovdje ne postoji savrena korelacija. U pravilu se moe oekivati da e takve tvari izazvati znaajne uinke na koi. Ako alkalna/kisela komponenta ukazuje na to da tvar nije nagrizajua unato niskoj ili visokoj pH vrijednosti, to treba provjeriti dodatnim ispitivanjem, po mogunosti primjenom odgovarajueg validiranog in vitro testa.

Nagrizajue za kou, kategorija opasnosti 1A, 1B i 1CGHS05 Akutna toksinost (gutanje, preko koe, udisanje), kategorija opasnosti 4GHS07

Opasnost za zdravljeGHS08 Preosjetljivost ako se udie, 1. kategorija opasnosti Mutageni uinak na zametne stanice, kategorija opasnosti 1A, 1B i 2 Karcinogenost, kategorija opasnosti 1A, 1B i 2 Reproduktivna toksinost, kategorija opasnosti 1A, 1B i 2 Specifina toksinost za ciljani organ jednokratno izlaganje, kategorija opasnosti 1. i 2 Specifina toksinost za ciljani organ ponavljano izlaganje, kategorija opasnosti 1. i 2 Opasnost od aspiracije, kategorija opasnosti 1

Znakovi opasnostiBojom i simbolom oznaavaju: vrlo jaku otrovnost 2) otrovnost 3) tetnost 4) nagrizajue djelovanje 5) nadraujue djelovanje 6) eksplozivnost 7) oksidativnost 8) vrlo laku zapaljivost 9) laku zapaljivost 10) opasnost po okoli

Znak opasnosti I skupina otrova T+

Znak opasnosti II skupina otrova T

Znak opasnosti III skupina otrovaXn Otrovi koje djeluju nagrizajueC

Otrovi koji djeluju nadraujueXi

Otrovi koji su eksplozivniE

Otrovi sa oksidirajuim djelovanjemO

Vrlo lako zapaljivi otroviF+

Lako zapaljivi otroviF

Otrovi opasni za okoliN Oznake upozorenja RUpozoravaju na opasnosti koje postoje ili mogu nastati u prometu otrova i pri rukovanju otrovima, npr.

R 1 eksplozivno u suhom stanju R 10 zapaljivo R 20 tetno ako se udie R 40 mogua opasnost od trajnih oteenja

Oznake obavijesti S Odnose se na mjere koje se moraju primjeniti u prometu otrova i pri rukovanju otrovima, npr., S 1 - uvati pod kljuem S 15 uvati od topline S 20 pri rukovanju ne jesti i ne piti S 25 sprijeiti dodir s oima S 58 odloiti kao opasan otpad

Prostorije i ormari u kojima se dre otrovi moraju biti zakljuani, a kljuevima raspolae osoba koja rabi otrove i brine o njima. Ormari u kojima se dre otrovi moraju biti oznaeni natpisom OTROV. Prostorije u u kojima se dre otrovi moraju biti oznaeni natpisom OTROV. Radnici koje rade s otrovima moraju biti osposobljeni- Hrvatski zavod za toksikologiju i antidoping. U poduzeu treba biti odgovorna osoba za rad s otrovima

Metode odreivanja koncentracije oneienja3 metode:1. Direktno mjerenje na radnom mjestu2. Odjeljivanje oneienja iz odreenog volumena zraka s kasnijim odreivanjem odgovarajuim laboratorijskim metodama3. Skupljanje uzoraka zraka na radnom mjestu s kasnijom laboratorijskom analizom

Lokacije mjerenjaa) U neposrednoj blizini radnika, radi ocjene stupnja njegove ekspozicije, mjerenje se obavlja u visini nosa radnika. To je mjerenje najvanije za ocjenu opasnosti po zdravlje radnika, jer daje osnovu za izraunavanje kompletne koliine oneienja koju je radnik tijekom smjene udahnuob) U blizini izvora oneienja, da bi se dobili podaci o emisiji oneienja koja prodire u radnu atmosferuc) U opoj atmosferi radne okoline, da bi se dobila prostorna raspodjela koncentracije oneienja

Klasifikacija tetnih tvari Fizikalna Klasifikacija prema uinku na organizam Kemijska klasifikacija

Fizikalna klasifikacija Praine - su krute estice razliitog oblika i veliina koje su proizvedene rukovanjem, drobljenjem, bruenjem i raznim drugim mehanikim postupcima s organskim i anorganskim tvarima. Praine prema Pravilniku (13/09 i 75/2013):1) Ukupno udahnuta praina2) Respirabilna praina (ona koja ide direktno u plua, veliina estica do 5 mikrona, izaziva pneumokonioze) Dimovi su krute estice nastale najee kondenzacijom para rastaljenih metala (npr. cink, kadmij ) Maglice (aerosoli) su sitne kapljice tekuine nastale kondenzacijom para ili na bilo koji nain rasprivanjem estica tekuine u zrak. Pare su plinski oblik tvari koje se najee pojavljuju kao tekua ili kruta tvar (pri normalnoj temperaturi). Mogu se ponovno kondenzirati snienjem temperature ili poveanjem tlaka Plinovi su estice plinovite tvari (na normalnoj temperaturi). U normalni oblik se prevode snienjem temperature ili poveanjem pritiska.

Ureaj za izravno odreivanje kemijskih tvari

Praine

Klasifikacija prema uinku na organizam Prema ovoj klasifikaciji tetne tvari i otrovi razvrstavaju se prema njihovom djelovanju na organizam. Nain djelovanja esto ovisi ne samo o vrsti tvari nego i o koncentraciji. Osim toga mnoge bi se tvari mogle, s obzirom na svoje djelovanje svrstati u vie grupa.

Klasifikacija prema uinku na organizam1) Zaguljivci : Obini ( inertni ) Kemijski2) Korozivi3) Nadraljivci Gornjih dinih putva i sluznice oiju (formaldehid, amonijak ) Gornjih dinih puteva i plua Nadraljivci koji izrazito oteuju plua4) Anastetici i narkotici5) Sistemski otrovi6) Ostale tetne tvari