1

Kemijsko Kemijsko biološke štetnostibiološke štetnosti

mr. sc. Zlatko Jurac, viši mr. sc. Zlatko Jurac, viši predavačpredavač

2

1. Uvod1. Uvod Glavnu ulogu u profesionalnim bolestima Glavnu ulogu u profesionalnim bolestima

imaju liječnici, a sprečavanje nastajanja imaju liječnici, a sprečavanje nastajanja profesionalnih bolesti mogu učiniti profesionalnih bolesti mogu učiniti kemičari i tehnolozi svojim poznavanjem kemičari i tehnolozi svojim poznavanjem tehnoloških procesa i svojstava tvaritehnoloških procesa i svojstava tvari

Najvažniji podaci o svakoj tvari svrstavamo Najvažniji podaci o svakoj tvari svrstavamo redoslijedom :redoslijedom : Fizičko kemijska svojstvaFizičko kemijska svojstva PrimjenaPrimjena Opasnosti (zdravlje, požar, reaktivnost)Opasnosti (zdravlje, požar, reaktivnost) Osobna zaštitna opremaOsobna zaštitna oprema Prva pomoćPrva pomoć Metode analizeMetode analize

3

2. Štetne tvari u 2. Štetne tvari u industrijiindustriji

Def: Opasnim (štetnim) tvarima u industriji smatraju Def: Opasnim (štetnim) tvarima u industriji smatraju se one tvari koje zbog svojih svojstava (otrovnost, se one tvari koje zbog svojih svojstava (otrovnost, korozivnost, oksidativnost, zapaljivost, eksplozivnost i korozivnost, oksidativnost, zapaljivost, eksplozivnost i sl.) mogu ugroziti zdravlje, život ljudi i prouzročiti sl.) mogu ugroziti zdravlje, život ljudi i prouzročiti materijalnu štetu.materijalnu štetu.

Prema def. navedenoj u Pravilniku o Prema def. navedenoj u Pravilniku o MDKMDK vrijednostima pod pojmom opasne tvari su sve one vrijednostima pod pojmom opasne tvari su sve one koje za vrijeme proizvodnje, rukovanja, transporta, koje za vrijeme proizvodnje, rukovanja, transporta, skladištenja ili korištenja skladištenja ili korištenja stvarajustvaraju infektivne, infektivne, iritirajuće, zapaljive, eksplozivne, korozivne, iritirajuće, zapaljive, eksplozivne, korozivne, zagušljive, toksične ili druge opasne prašine, dimove, zagušljive, toksične ili druge opasne prašine, dimove, plinove, magle, pare ili vlakna u količinama koje mogu plinove, magle, pare ili vlakna u količinama koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja osoba ili mogu izazvati uzrokovati oštećenje zdravlja osoba ili mogu izazvati materijalnu štetumaterijalnu štetu

4

Opasne tvari mogu biti: Opasne tvari mogu biti: Štetne za zdravljeŠtetne za zdravlje ZapaljiveZapaljive i eksplozivno opasne.i eksplozivno opasne.

Štetne tvari po zdravlje su one tvari koje Štetne tvari po zdravlje su one tvari koje su :su : OtrovneOtrovne NagrizajućeNagrizajuće ZagušljiveZagušljive NadražujućeNadražujuće KancerogeneKancerogene MutageneMutagene FibrogeneFibrogene RadioaktivneRadioaktivne InfektivneInfektivne

5

2.1. Toksično (otrovno) 2.1. Toksično (otrovno) djelovanjedjelovanje

To je svojstvo tvari da uzrokuje oštećenja To je svojstvo tvari da uzrokuje oštećenja organizma kad jednom u njega dospije.organizma kad jednom u njega dospije.

Hoće li neka tvar u organizmu štetno djelovati Hoće li neka tvar u organizmu štetno djelovati ovisi osim o fizikalnim, kemijskim i toksičnim ovisi osim o fizikalnim, kemijskim i toksičnim svojstvima u prvom redu o svojstvima u prvom redu o količinikoličini te tvari koja te tvari koja je u određenom vremenu ušla u organizam.je u određenom vremenu ušla u organizam.

Vrijeme djelovanja (izloženost) može biti Vrijeme djelovanja (izloženost) može biti akutnaakutna i i kroničnakronična, tj. da li dotična tvar djeluje:, tj. da li dotična tvar djeluje: kratko vrijeme (minuta do nekoliko sati)- akutnokratko vrijeme (minuta do nekoliko sati)- akutno ili dugotrajno (danima, mjesecima ili godinama)-ili dugotrajno (danima, mjesecima ili godinama)-

kroničnokronično

6

Kronična toksičnost mora biti povezana sa Kronična toksičnost mora biti povezana sa kroničnom bolešću iako joj uzrok može biti i kroničnom bolešću iako joj uzrok može biti i akutno(kratkotrajno) trovanje, npr. teški metali, akutno(kratkotrajno) trovanje, npr. teški metali, kancerogene tvari.kancerogene tvari.

Akutno djelovanje npr. cijanidi izazivaju teško Akutno djelovanje npr. cijanidi izazivaju teško otrovanje i smrt.otrovanje i smrt.

Toksično djelovanje može biti lokalno i sistemsko.Toksično djelovanje može biti lokalno i sistemsko. Lokalno djeluje neka tvar kad ima štetne učinke na Lokalno djeluje neka tvar kad ima štetne učinke na

pojedine dijelove organizma (oči, nos, grlo, koža, pojedine dijelove organizma (oči, nos, grlo, koža, dijelovi dišnog ili probavnog sustava). Tada ne dijelovi dišnog ili probavnog sustava). Tada ne može doći do apsorpcije otrova. može doći do apsorpcije otrova.

U slučaju kronične izloženosti dolazi do apsorpcije U slučaju kronične izloženosti dolazi do apsorpcije štetne tvari a mjesto na kojem nastaje oštećenje štetne tvari a mjesto na kojem nastaje oštećenje nije u blizini mjesta kontakta.nije u blizini mjesta kontakta.

U mnogim slučajevima nastaje sistemsko i lokalno U mnogim slučajevima nastaje sistemsko i lokalno oštećenje organizma.oštećenje organizma.

Ispitivanja otrovnosti raznih tvari radi se na Ispitivanja otrovnosti raznih tvari radi se na pokusnim životinjama!!!pokusnim životinjama!!!

7

Oznake tih istraživanja su:Oznake tih istraživanja su: LD – primijenjena letalna doza koja uzrokuje smrtLD – primijenjena letalna doza koja uzrokuje smrt TD – toksični učinakTD – toksični učinak LC – letalna (smrtonosna) koncentracija kad je LC – letalna (smrtonosna) koncentracija kad je

udisanaudisana TC – toksična koncentracijaTC – toksična koncentracija

Kod unošenja rezultata važno je navesti vrstu pokusne Kod unošenja rezultata važno je navesti vrstu pokusne životinje, način davanja kemijske tvari, vrijeme trajanja životinje, način davanja kemijske tvari, vrijeme trajanja pokusa i slično.pokusa i slično.

LDLD5050 – srednja smrtna(letalna) doza - to je količina – srednja smrtna(letalna) doza - to je količina ispitivane tvari za koju se očekuje da će uzrokovati 50% ispitivane tvari za koju se očekuje da će uzrokovati 50% smrtnosti ispitivane populacije pokusnih životinja.smrtnosti ispitivane populacije pokusnih životinja.

LCLC5050 – srednja smrtna(letaln) koncentracija – odnosi se – srednja smrtna(letaln) koncentracija – odnosi se na ispitivanje otrovnosti putem udisanjana ispitivanje otrovnosti putem udisanja

Jedinice za količinu ispitivane tvari su u ppm ili mg•mJedinice za količinu ispitivane tvari su u ppm ili mg•m-3 -3

Kad se ispitivana tvar udiše, odnosno miligram na Kad se ispitivana tvar udiše, odnosno miligram na kilogram tjelesne težine pokusne životinje.kilogram tjelesne težine pokusne životinje.

Načini davanja otrovnih tvari (oralno, intravenozno, Načini davanja otrovnih tvari (oralno, intravenozno, intramuskulatorno, itd…)intramuskulatorno, itd…)

8

2.2. MDK, KDK i BGV2.2. MDK, KDK i BGV Maksimalno dopustiva koncentracija (MDK)Maksimalno dopustiva koncentracija (MDK)

štetnih tvari je ona najviša granica koncentracije štetnih tvari je ona najviša granica koncentracije štetnih plinova, para i aerosola pri temperaturi od štetnih plinova, para i aerosola pri temperaturi od 2020ººC i tlaku od 1013 mbara u zraku radnih prostorija C i tlaku od 1013 mbara u zraku radnih prostorija i prostora ne dovodi do oštećenja zdravlja pri i prostora ne dovodi do oštećenja zdravlja pri svakodnevnom osmosatnom radu uz normalne svakodnevnom osmosatnom radu uz normalne mikroklimatske uvjete i minimalno naprezanje.mikroklimatske uvjete i minimalno naprezanje.

MDK se izražava:MDK se izražava: Za plinove i paru u ml*mZa plinove i paru u ml*m-3-3 (ppm) (ppm) Za otrovne prašine, dimove i magle mg*mZa otrovne prašine, dimove i magle mg*m-3-3 Za mineralne prašine u mg*mZa mineralne prašine u mg*m-3-3 ili brojem čestica m ili brojem čestica m--

33

• Vrijednosti MDK mogu se izračunati iz ppm-a u mg*mVrijednosti MDK mogu se izračunati iz ppm-a u mg*m--

33 i obrnuto prema formulama: i obrnuto prema formulama:• mg/mmg/m3 3 = M/22,04 * ml/m= M/22,04 * ml/m33

• ml/mml/m33 = 22,04/M * mg/m = 22,04/M * mg/m33

gdje je M = molna masa, 22,04 je molni volumengdje je M = molna masa, 22,04 je molni volumen

9

KDK je ona koncentracija štetnih i opasnih tvari u kojoj KDK je ona koncentracija štetnih i opasnih tvari u kojoj djelatnik može bez opasnosti od oštećenja zdravlja biti djelatnik može bez opasnosti od oštećenja zdravlja biti izložen kraće vrijeme i to najduže 15 minuta i ne smije izložen kraće vrijeme i to najduže 15 minuta i ne smije se ponoviti više od 4 puta tijekom 8-satnog radnog se ponoviti više od 4 puta tijekom 8-satnog radnog vremena.vremena.

Između dvije izloženosti mora proći najmanje 60 minutaIzmeđu dvije izloženosti mora proći najmanje 60 minuta U pravilniku o MDK vrijednostima je navedeno 868 U pravilniku o MDK vrijednostima je navedeno 868

štetnih tvari kojima smo potencijalno izloženi na radnim štetnih tvari kojima smo potencijalno izloženi na radnim mjestima, kao i vrijednosti za KDK ako su propisane.mjestima, kao i vrijednosti za KDK ako su propisane.

Kratice koje upotrebljavamo kod štetnih tvari :Kratice koje upotrebljavamo kod štetnih tvari : CA 1 CA 1 – kancerogeno djelovanje za ljude– kancerogeno djelovanje za ljude CA 2 CA 2 – kancerogeno djelovanje na životinjama– kancerogeno djelovanje na životinjama SENZ SENZ – senzibilizacija– senzibilizacija IR-DIR-D – iritacija dišnih organa– iritacija dišnih organa IN-Z IN-Z – inertni zagušljivac– inertni zagušljivac RE-K RE-K – resorpcija putem kože– resorpcija putem kože IR-K IR-K – iritacija kože i sluzokože– iritacija kože i sluzokože G-2G-2 – preporučljiva zaštita u trudnoći– preporučljiva zaštita u trudnoći G-1G-1 – obvezatna zaštita u trudnoći– obvezatna zaštita u trudnoći

10

BGV je maksimalno dopustiva koncentracija štetne BGV je maksimalno dopustiva koncentracija štetne tvari koja djeluje u organizmu i određuje se u tvari koja djeluje u organizmu i određuje se u odgovarajućem biološkom uzorku djelatnika odgovarajućem biološkom uzorku djelatnika profesionalno izloženih u 8-satnom radnom vremenu, profesionalno izloženih u 8-satnom radnom vremenu, a da ne dolazi do štetnih učinaka po zdravlje.a da ne dolazi do štetnih učinaka po zdravlje.

Biološke granične vrijednosti su bioekvivalenti MDK Biološke granične vrijednosti su bioekvivalenti MDK Biološko nadziranje ne uključuje analizu radnog Biološko nadziranje ne uključuje analizu radnog

okoliša kojom se potvrđuje izloženost djelatnika okoliša kojom se potvrđuje izloženost djelatnika toksičnim tvarima na radnom mjestu, te ocjenjuje toksičnim tvarima na radnom mjestu, te ocjenjuje djelotvornost tehničkih uređaja za smanjenje djelotvornost tehničkih uređaja za smanjenje onečišćenja.onečišćenja.

Za uspješan biološki monitoring tvari koja se određuje Za uspješan biološki monitoring tvari koja se određuje moraju zadovoljavati neke preduvjete kao što su:moraju zadovoljavati neke preduvjete kao što su: Štetna tvar mora ući u tjelesne tekućine,Štetna tvar mora ući u tjelesne tekućine, Prisutnost štetne tvari mora biti proporcionalna razini vanjske Prisutnost štetne tvari mora biti proporcionalna razini vanjske

izloženostiizloženosti ApsorpcijaApsorpcija RaspodjelaRaspodjela Razgradnja i izlučivanjeRazgradnja i izlučivanje I popratni zdravstveni poremećaji moraju biti dobro poznati, i I popratni zdravstveni poremećaji moraju biti dobro poznati, i

sl.sl.

11

Biološke granične vrijednosti za 38 Biološke granične vrijednosti za 38 kemijskih tvari otiskane su u tablici 2 kemijskih tvari otiskane su u tablici 2 pravilnika.pravilnika.

Štetne tvari svrstane su po kemijskoj Štetne tvari svrstane su po kemijskoj srodnosti, za svaku tvar postoje jedan ili srodnosti, za svaku tvar postoje jedan ili više karakterističnih pokazatelja koji se više karakterističnih pokazatelja koji se mogu odrediti u biološkom uzorku (krv, mogu odrediti u biološkom uzorku (krv, plazma, urin, izdahnuti zrak).plazma, urin, izdahnuti zrak).

Uz svaku kemijsku stvar stoji i CAS Uz svaku kemijsku stvar stoji i CAS identifikacijski broj (Chemical Abstract identifikacijski broj (Chemical Abstract Service Number) radi međunarodnog Service Number) radi međunarodnog univerzalnog sporazumijevanja među univerzalnog sporazumijevanja među industrijskim toksikolozima i kemičarima.industrijskim toksikolozima i kemičarima.

12

MDK vrijednosti kako su propisane pravilnikom MDK vrijednosti kako su propisane pravilnikom vrijede samo ako se na radnom mjestu pojavi vrijede samo ako se na radnom mjestu pojavi onečišćenje od samo jedne štetne tvari. U praksi je onečišćenje od samo jedne štetne tvari. U praksi je to rijedak slučaj.to rijedak slučaj.

U slučaju kada se desi da u radnoj atmosferi razina U slučaju kada se desi da u radnoj atmosferi razina onečišćenja varira tijekom smijene primjenjuju se onečišćenja varira tijekom smijene primjenjuju se tzv. ‘vagane dnevne ekspozicije (VDE)’, ova tzv. ‘vagane dnevne ekspozicije (VDE)’, ova vrijednost izračunava se tako da se zbroj produkata vrijednost izračunava se tako da se zbroj produkata koncentracija i vremena izloženosti tim koncentracija i vremena izloženosti tim koncentracijama tijekom smjene podjeli sa osam.koncentracijama tijekom smjene podjeli sa osam.

VDE = (koncVDE = (konc11 * t * t11 + konc + konc22 * t * t22 + … + konc + … + koncnn + t + tnn) /8) /8gdje je t = trajanje ekspozicije u satimagdje je t = trajanje ekspozicije u satima

Za djelatnika nema opasnosti ako VDE vrijednost Za djelatnika nema opasnosti ako VDE vrijednost nije veća od MDK, a najviša koncentracija nije veća od MDK, a najviša koncentracija onečišćenja ne prelazi KDK vrijednost.onečišćenja ne prelazi KDK vrijednost.

13

U slučaju da štetne tvari u smjesi djeluju na U slučaju da štetne tvari u smjesi djeluju na iste organske sisteme treba pretpostaviti iste organske sisteme treba pretpostaviti njihovo aditivno djelovanje. Tada se njihovo aditivno djelovanje. Tada se ekspozicija smatra prihvatljivom ako zbroj ekspozicija smatra prihvatljivom ako zbroj razmjera izmjerene i maksimalno dozvoljene razmjera izmjerene i maksimalno dozvoljene koncentracije svih onečišćenja ne prelazi koncentracije svih onečišćenja ne prelazi vrijednost 1.vrijednost 1.

KoncKonc11/MDK/MDK11 + Konc + Konc22/MDK/MDK22 + … + Konc + … + Koncnn/MDK/MDKnn <=1 <=1

Jedan od predloženih načina izražavanja nove Jedan od predloženih načina izražavanja nove MDK vrijednosti je da se MDK dotične tvari MDK vrijednosti je da se MDK dotične tvari pomnoži izrazom 8/h * (24 – h)/16 gdje je h pomnoži izrazom 8/h * (24 – h)/16 gdje je h broj radnih sati na dan. broj radnih sati na dan.

14

2.3. Sustav oznaka za 2.3. Sustav oznaka za klasifikaciju tvari sa obzirom klasifikaciju tvari sa obzirom

na opasnost (dijamant na opasnost (dijamant opasnosti)opasnosti) Prema toj klasifikaciji opasnosti su Prema toj klasifikaciji opasnosti su

svrstane u 3 kategorije u tzv. ‘Dijamantu svrstane u 3 kategorije u tzv. ‘Dijamantu opasnosti’:opasnosti’:

Opasnost za zdravlje - plavaOpasnost za zdravlje - plava Opasnost od zapaljivosti - crvenaOpasnost od zapaljivosti - crvena Opasnost od nestabilnosti (reaktivnosti) - žutaOpasnost od nestabilnosti (reaktivnosti) - žuta Posebne napomene, kao npr. radioaktivnost, Posebne napomene, kao npr. radioaktivnost,

zabrana upotrebe vode i sl. – bijelazabrana upotrebe vode i sl. – bijela Brojevi koji pokazuju utvrđenu kategoriju Brojevi koji pokazuju utvrđenu kategoriju

opasnosti smješteni su unutar znaka koji opasnosti smješteni su unutar znaka koji je za 45% zakrenuti kvadrat.je za 45% zakrenuti kvadrat.

15

2.3.1. Opasnost za 2.3.1. Opasnost za zdravljezdravlje

Tu se podrazumijeva djelovanje neke Tu se podrazumijeva djelovanje neke štetne tvari koja uzrokuje privremeno ili štetne tvari koja uzrokuje privremeno ili trajno oštećenje ljudskog organizma. trajno oštećenje ljudskog organizma.

Postoje 5 stupnjeva škodljivosti (od 0 do Postoje 5 stupnjeva škodljivosti (od 0 do 4)4)

Stupanj škodljivosti 4Stupanj škodljivosti 4 – pripisuje se – pripisuje se tvarima koje uslijed vrlo kratke tvarima koje uslijed vrlo kratke izloženosti mogu uzrokovati smrt ili vrlo izloženosti mogu uzrokovati smrt ili vrlo trajna oštećenja.trajna oštećenja.

U ovu grupu spadaju tvari kojima se U ovu grupu spadaju tvari kojima se možemo izložiti samo sa specijalnom možemo izložiti samo sa specijalnom zaštitnom opremom.zaštitnom opremom.

16

Stupanj škodljivosti 3Stupanj škodljivosti 3 – imaju tvari koje mogu – imaju tvari koje mogu izazvati privremeno ili trajno oštećenje organizma, izazvati privremeno ili trajno oštećenje organizma, čak i ako se pruži brza liječnička pomoć.čak i ako se pruži brza liječnička pomoć.

U ugroženo područje smije se ući sa zaštitnom U ugroženo područje smije se ući sa zaštitnom odjećom, obućom i izolacijskim aparatom za odjećom, obućom i izolacijskim aparatom za zaštitu dišnih putova.zaštitu dišnih putova.

Stupanj škodljivosti 2Stupanj škodljivosti 2 – imaju tvari koje mogu – imaju tvari koje mogu prouzročiti privremeno ili trajno oštećenje prouzročiti privremeno ili trajno oštećenje organizma ako se ne pruži liječnička pomoć.organizma ako se ne pruži liječnička pomoć.

U onečišćeno područje smije se uči samo sa U onečišćeno područje smije se uči samo sa zaštitnom opremom za dišne organe sa nezavisnim zaštitnom opremom za dišne organe sa nezavisnim dovodom zrakadovodom zraka

17

Stupanj škodljivosti 1Stupanj škodljivosti 1 – imaju tvari koje – imaju tvari koje izazivaju nadražaj kože ili dišnih organa izazivaju nadražaj kože ili dišnih organa ili samo manju oštećenost organizma ako ili samo manju oštećenost organizma ako se ne pruži liječnička pomoć.se ne pruži liječnička pomoć.

U ovu grupu uključene su tvari od kojih U ovu grupu uključene su tvari od kojih se zaštićujemo noseći poboljšanu se zaštićujemo noseći poboljšanu zaštitnu obrazinu sa izolacijskim zaštitnu obrazinu sa izolacijskim aparatom. Tu spadaju tvari koje pri aparatom. Tu spadaju tvari koje pri požarnim uvjetima razvijaju nadražujuće požarnim uvjetima razvijaju nadražujuće plinove i tvari koje nadražuju kožu ne plinove i tvari koje nadražuju kožu ne razarajući tkivo.razarajući tkivo.

Stupanj škodljivosti 0Stupanj škodljivosti 0 – sačinjavaju tvari – sačinjavaju tvari koje u požaru ne stvaraju veće opasnosti koje u požaru ne stvaraju veće opasnosti od obične zapaljive klase Aod obične zapaljive klase A

18

2.3.2. Opasnosti od 2.3.2. Opasnosti od zapaljivostizapaljivosti Tvari opasne zbog zapaljivosti su Tvari opasne zbog zapaljivosti su

one koje se pri atmosferskom tlaku i one koje se pri atmosferskom tlaku i normalnoj temperaturi mogu lakše normalnoj temperaturi mogu lakše ili teže zapaliti i izazvati požar ili u ili teže zapaliti i izazvati požar ili u uvjetima požara potpomagati njegov uvjetima požara potpomagati njegov razvoj.razvoj.

Stupanj zapaljivosti 4Stupanj zapaljivosti 4 – pripisuje se – pripisuje se tvarima koje pri normalnim uvjetima tvarima koje pri normalnim uvjetima brzo i potpuno isparavaju ili se lako brzo i potpuno isparavaju ili se lako raspršuju i sa zrakom stvaraju raspršuju i sa zrakom stvaraju zapaljive i eksplozivne smjese.zapaljive i eksplozivne smjese.

19

Stupanj zapaljivosti 3Stupanj zapaljivosti 3 – pripisuje se tvarima – pripisuje se tvarima (krutinama i tekućinama) koje se mogu zapaliti na (krutinama i tekućinama) koje se mogu zapaliti na normalnoj temperaturi. Te tvari stvaraju eksplozivne normalnoj temperaturi. Te tvari stvaraju eksplozivne smjese sa zrakom na gotovo svim temperaturama ili smjese sa zrakom na gotovo svim temperaturama ili se pale u gotovo svim uvjetima.se pale u gotovo svim uvjetima.

Stupanj zapaljivosti 2Stupanj zapaljivosti 2 – pripisuje se tvarima koje se – pripisuje se tvarima koje se moraju zagrijavati da bi se zapalile.moraju zagrijavati da bi se zapalile.

Pod normalnim uvjetima stvaraju zapaljive smjese sa Pod normalnim uvjetima stvaraju zapaljive smjese sa zrakom ali pri gorenju mogu razvijati pare u dovoljnoj zrakom ali pri gorenju mogu razvijati pare u dovoljnoj količini da nastanu eksplozivne smjese sa zrakom.količini da nastanu eksplozivne smjese sa zrakom.

Stupanj zapaljivosti 1Stupanj zapaljivosti 1 – pripisuje se tvarima koje se – pripisuje se tvarima koje se moraju jako zagrijavati da bi se zapalilemoraju jako zagrijavati da bi se zapalile

Stupanj zapaljivosti 0Stupanj zapaljivosti 0 – pripisuje se tvarima koje ne – pripisuje se tvarima koje ne gore ako se zagrijavaju 5 minuta na 815,6gore ako se zagrijavaju 5 minuta na 815,6ººCC

20

2.3.3. Opasnosti od 2.3.3. Opasnosti od reaktivnosti (nestabilnosti)reaktivnosti (nestabilnosti)

Ovu opasnost imaju tvari koje mogu kemijski reagirati Ovu opasnost imaju tvari koje mogu kemijski reagirati sa drugim tvarima oslobađajući energiju i mogu sa drugim tvarima oslobađajući energiju i mogu prouzročiti eksploziju. prouzročiti eksploziju.

Stupanj reaktivnosti 4Stupanj reaktivnosti 4 – imaju tvari koje se eksplozivno – imaju tvari koje se eksplozivno raspadaju u normalnim uvjetima i po tim uvjetima su raspadaju u normalnim uvjetima i po tim uvjetima su osjetljive na mehanički udarac i lokalno pregrijavanje.osjetljive na mehanički udarac i lokalno pregrijavanje.

Ako se ovakve tvari nađu u razbuktalom požaru Ako se ovakve tvari nađu u razbuktalom požaru ugroženo područje treba napustiti.ugroženo područje treba napustiti.

Stupanj reaktivnosti 3Stupanj reaktivnosti 3 – pripisuje se tvarima koje se – pripisuje se tvarima koje se eksplozivno razgrađuju ili eksplozivno reagiraju ali za eksplozivno razgrađuju ili eksplozivno reagiraju ali za početnu reakciju treba jači inicirajući izvor početnu reakciju treba jači inicirajući izvor (zagrijavanje, udarac)(zagrijavanje, udarac)

21

Stupanj reaktivnosti 2Stupanj reaktivnosti 2 – imaju tvari – imaju tvari koje su nestabilne ili podliježu koje su nestabilne ili podliježu kemijskoj reakciji uz oslobađanje kemijskoj reakciji uz oslobađanje energije, ako se povisi temperatura energije, ako se povisi temperatura ili tlak.ili tlak.

Stupanj reaktivnosti 1Stupanj reaktivnosti 1 – vezan je za – vezan je za tvari koje su pri normalnim tvari koje su pri normalnim uvjetima stabilne, ali postaju uvjetima stabilne, ali postaju nestabilne pri povišenoj nestabilne pri povišenoj temperaturi.temperaturi.

Stupanj reaktivnosti 0Stupanj reaktivnosti 0 – tu spadaju – tu spadaju tvari koje su kod normalnih uvjeta tvari koje su kod normalnih uvjeta stabilne i koje kod povišenih stabilne i koje kod povišenih temperatura ne reagiraju sa vodomtemperatura ne reagiraju sa vodom

22

2.4. Otrovne tvari i 2.4. Otrovne tvari i zakonska regulativa u RHzakonska regulativa u RH

2.4.1. Zakon o otrovima2.4.1. Zakon o otrovima

Prema ovom Zakonu otrovima se smatraju tvari Prema ovom Zakonu otrovima se smatraju tvari prirodnog ili sintetskog podrijetla i proizvodi prirodnog ili sintetskog podrijetla i proizvodi dobiveni od njih koji uneseni u ljudsko tijelo ili u dobiveni od njih koji uneseni u ljudsko tijelo ili u dodiru s njima mogu ugroziti zdravlje i život ljudi dodiru s njima mogu ugroziti zdravlje i život ljudi ili štetno djelovati na okoliš. ili štetno djelovati na okoliš.

Otrovima se smatraju i tvari čijom razgradnjom ili Otrovima se smatraju i tvari čijom razgradnjom ili uništavanjem nastaju otrovne tvari. uništavanjem nastaju otrovne tvari.

Otrovne tvari mogu biti kemijski elementi i spojevi Otrovne tvari mogu biti kemijski elementi i spojevi prirodnog ili sintetskog podrijetla kao i njihove prirodnog ili sintetskog podrijetla kao i njihove smjese. smjese.

23

Ovaj zakon je donesen sa ciljem zaštite života i zdravlja Ovaj zakon je donesen sa ciljem zaštite života i zdravlja ljudi i zaštite okoliša od štetnog djelovanja otrova. ljudi i zaštite okoliša od štetnog djelovanja otrova.

Njime se utvrđuju uvjeti za obavljanje proizvodnje, Njime se utvrđuju uvjeti za obavljanje proizvodnje, prometa, uporabe i zbrinjavanja, kao i nadzor nad prometa, uporabe i zbrinjavanja, kao i nadzor nad navedenim procesima.navedenim procesima.

Zakon o otrovimaZakon o otrovima definira da svako pakiranje otrova definira da svako pakiranje otrova mora sadržavati upute sa slijedećim sadržajem: mora sadržavati upute sa slijedećim sadržajem: Fizikalni oblik ili formulacija otrovaFizikalni oblik ili formulacija otrova Način upotrebeNačin upotrebe Mjere zaštite na raduMjere zaštite na radu Simptomi otrovanjaSimptomi otrovanja Način i sredstva za pružanje prve pomoćiNačin i sredstva za pružanje prve pomoći Način zbrinjavanja odnosno uništavanja neupotrjebljenog otrova Način zbrinjavanja odnosno uništavanja neupotrjebljenog otrova

i ambalažei ambalaže Postupak za slučaj nesreće u zatvorenom prostoru i pri prijevozuPostupak za slučaj nesreće u zatvorenom prostoru i pri prijevozu Mjere zaštite okoliša od štetnog djelovanja Mjere zaštite okoliša od štetnog djelovanja Značenje oznaka opasnost (T+, T,;Xn, Xi, C, E, O, F+, F i N), Značenje oznaka opasnost (T+, T,;Xn, Xi, C, E, O, F+, F i N),

upozorenje R i obavješćivanje Supozorenje R i obavješćivanje S

24

Uputa mora biti napisana Uputa mora biti napisana jednostavno, razumljivo i jednostavno, razumljivo i latiničnim pismom.latiničnim pismom.

Prostorije i ormari u kojima se Prostorije i ormari u kojima se

drže otrovi moraju biti drže otrovi moraju biti zaključani, a ključevima zaključani, a ključevima raspolaže osoba koja rabi raspolaže osoba koja rabi otrove i brine o njima.otrove i brine o njima.

Na vratima prostorija i ormara Na vratima prostorija i ormara

u kojima se otrovi drže mora u kojima se otrovi drže mora stajati natpis ‘OTROV’stajati natpis ‘OTROV’

25

2.4.2. Lista otrova koji se 2.4.2. Lista otrova koji se mogu stavljati u promet mogu stavljati u promet

Objavljena je u NN 1999 (N.N., br.27/99)Objavljena je u NN 1999 (N.N., br.27/99)

Na toj listi je 685 otrovnih tvari i njihovih Na toj listi je 685 otrovnih tvari i njihovih smjesa. Uz generičko (trivijalno) ime često je smjesa. Uz generičko (trivijalno) ime često je navedeno i kemijsko (racionalno) ime te navedeno i kemijsko (racionalno) ime te skupina u kojoj je otrov razvrstan (I., II., III) skupina u kojoj je otrov razvrstan (I., II., III) kao i važne oznake opasnosti upozorenja i kao i važne oznake opasnosti upozorenja i obavješćivanja. obavješćivanja.

Za tvari koje se nalaze na Za tvari koje se nalaze na Listi otrovaListi otrova nije nije potrebno tražiti toksikološku ocjenu i potrebno tražiti toksikološku ocjenu i odobrenje za upotrebuodobrenje za upotrebu

26

2.4.3. Pravilnik o mjerilima 2.4.3. Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje otrova u za razvrstavanje otrova u

skupineskupine Preko kriterija stupnja otrovnosti i prema Preko kriterija stupnja otrovnosti i prema

kancerogenim, mutagenim i reprodukcijskim kancerogenim, mutagenim i reprodukcijskim toksičnim svojstvima, otrovi se u ovom pravilniku toksičnim svojstvima, otrovi se u ovom pravilniku razvrstavaju:razvrstavaju:

1. Skupina kancerogena koja uzrokuje karcinom kod 1. Skupina kancerogena koja uzrokuje karcinom kod ljudiljudi

2. Skupina karcinogena koja djeluju kancerogeno na 2. Skupina karcinogena koja djeluju kancerogeno na pokusne životinje a može izazvati i karcinom kod ljudipokusne životinje a može izazvati i karcinom kod ljudi

3. Skupina karcinogena čije je moguće kancerogeno 3. Skupina karcinogena čije je moguće kancerogeno djelovanje, ali nema dokaza da postoji opasnost djelovanje, ali nema dokaza da postoji opasnost kancerogenog djelovanja na ljudekancerogenog djelovanja na ljude

27

Mutagene tvari su također svrstane u 3 Mutagene tvari su također svrstane u 3 skupine:skupine:

1. Skupine mutagenih tvari su one koje uzrokuju 1. Skupine mutagenih tvari su one koje uzrokuju nasljedna genetska oštečenja kod ljudinasljedna genetska oštečenja kod ljudi

2. Skupina mutagenih tvari su one otrovne tvari koje 2. Skupina mutagenih tvari su one otrovne tvari koje imaju mutageno djelovanje na pokusne životinje i može imaju mutageno djelovanje na pokusne životinje i može uzrokovati nasljedna genetska oštećenja i kod ljudiuzrokovati nasljedna genetska oštećenja i kod ljudi

3. Skupina mutagenih tvari su oni otrovi kod kojih je 3. Skupina mutagenih tvari su oni otrovi kod kojih je moguće mutageno djelovanje ali ne postoji opasnost moguće mutageno djelovanje ali ne postoji opasnost djelovanja na ljudedjelovanja na ljude

28

Tvari toksične za reprodukciju svrstane su u:Tvari toksične za reprodukciju svrstane su u:

1. Skupina reproduktivnih otrova su one tvari koje 1. Skupina reproduktivnih otrova su one tvari koje uzrokuju oštećenja ploda kod ljudiuzrokuju oštećenja ploda kod ljudi

2. Skupina tvari toksičnih za reprodukciju su one 2. Skupina tvari toksičnih za reprodukciju su one tvari koje oštećuju reproduktivne organe, odnosno tvari koje oštećuju reproduktivne organe, odnosno plod kod pokusnih životinja, a može imati i jednako plod kod pokusnih životinja, a može imati i jednako djelovanje kod ljudi.djelovanje kod ljudi.

3. Skupina reproduktivnih otrova su one tvari koje 3. Skupina reproduktivnih otrova su one tvari koje djeluju toksično na reprodukciju ali nema dokaza da djeluju toksično na reprodukciju ali nema dokaza da su opasne za ljude. su opasne za ljude.

29

Prema stupnju otrovnosti tvari su svrstane u 3 Prema stupnju otrovnosti tvari su svrstane u 3 skupine:skupine:

U skupinu I. (T+, vrlo jaki otrov) spadaju otrovi:U skupinu I. (T+, vrlo jaki otrov) spadaju otrovi:

Čija je srednja smrtna doza (LDČija je srednja smrtna doza (LD5050, štakori oralno) , štakori oralno) ispod 25 mg*kgispod 25 mg*kg-1-1, štakori dermalno do 50 mg*kg, štakori dermalno do 50 mg*kg-1-1 LCLC5050 (štakori, 4 sata) do 250 mg*m (štakori, 4 sata) do 250 mg*m-3 -3 (prašine i (prašine i aerosoli), odnosno 500 mg*maerosoli), odnosno 500 mg*m-3-3 (plinovi i pare) (plinovi i pare)

Za koje je dokazano da jednokratnim izlaganjem na Za koje je dokazano da jednokratnim izlaganjem na navedenoj dozi mogu izazvati vrlo teška trajna navedenoj dozi mogu izazvati vrlo teška trajna oštećenja zdravlja ili smrtoštećenja zdravlja ili smrt

Za koje nema specifičnog protuotrova niti je moguće Za koje nema specifičnog protuotrova niti je moguće uspješno liječenje u slučaju trovanjauspješno liječenje u slučaju trovanja

30

U skupinu II. (T, otrov) spadaju otrovi:U skupinu II. (T, otrov) spadaju otrovi: Čija je srednja smrtna doza između 25 – 250 Čija je srednja smrtna doza između 25 – 250

mg*kgmg*kg-1-1, 50 – 400 mg*kg, 50 – 400 mg*kg-1-1 (štakori dermalno), LC (štakori dermalno), LC5050 (štakori, 4 sata) 250 – 1000 mg*m(štakori, 4 sata) 250 – 1000 mg*m-3-3 (prašine i (prašine i aerosoli), odnosno 500 – 2000 mg*maerosoli), odnosno 500 – 2000 mg*m-3-3 (plinovi i (plinovi i pare) pare)

Za koje je dokazano da jednokratnim izlaganjem Za koje je dokazano da jednokratnim izlaganjem navedenoj dozi mogu izazvati vrlo teška trajna navedenoj dozi mogu izazvati vrlo teška trajna oštečenja ili smrtoštečenja ili smrt

Koji spadaju u I. i II. skupinu kancerogenih, Koji spadaju u I. i II. skupinu kancerogenih, mutagenih ili toksičnih za reprodukciju mutagenih ili toksičnih za reprodukciju

31

U skupinu III. (Xn, štetne tvari) U skupinu III. (Xn, štetne tvari) spadaju otrovi:spadaju otrovi: Čija je srednja smrtna doza između 200 i Čija je srednja smrtna doza između 200 i

2000 mg*kg2000 mg*kg-1-1

Za koje je dokazano da kod jednokratnog Za koje je dokazano da kod jednokratnog izlaganja ovim dozama postoji rizik izlaganja ovim dozama postoji rizik trajnog oštećenja zdravljatrajnog oštećenja zdravlja

Za koje je dokazano da mogu izazvati Za koje je dokazano da mogu izazvati reakcije preosjetljivosti dišnih putova reakcije preosjetljivosti dišnih putova

Koje pripadaju III. Skupini kancerogenih, Koje pripadaju III. Skupini kancerogenih, mutagenih i reproduktivnih otrovamutagenih i reproduktivnih otrova

32

3. Klasifikacija štetnih 3. Klasifikacija štetnih tvaritvari

3.1. Fizikalna klasifikacija3.1. Fizikalna klasifikacija Prašine, dimovi, maglice, pare, plinoviPrašine, dimovi, maglice, pare, plinovi

PrašinePrašine su krute čestice različitog oblika i veličine su krute čestice različitog oblika i veličine koje su proizvedene rukovanjem drobljenjem koje su proizvedene rukovanjem drobljenjem brušenjem i raznim drugim mehaničkim postupcima brušenjem i raznim drugim mehaničkim postupcima sa organskim i anorganskim tvarima.sa organskim i anorganskim tvarima.

Prašina se u mirnoj atmosferi vremenom taloži pod Prašina se u mirnoj atmosferi vremenom taloži pod utjecajem gravitacije.utjecajem gravitacije.

DimoviDimovi su krute čestice nastale najčešće su krute čestice nastale najčešće kondenzacijom para rastaljenih metala (npr. cink, kondenzacijom para rastaljenih metala (npr. cink, kadmij) ponekad oksidiraju sa kisikom iz zraka.kadmij) ponekad oksidiraju sa kisikom iz zraka.

33

MagliceMaglice (aerosoli) su sitne kapljice tekućine nastale (aerosoli) su sitne kapljice tekućine nastale kondenzacijom para ili na bilo koji način raspršivanjem kondenzacijom para ili na bilo koji način raspršivanjem tekućine u zrak.tekućine u zrak.

ParePare su plinski oblik tvari koje se najčešće pojavljuju su plinski oblik tvari koje se najčešće pojavljuju kao tekuća ili kruta tvar pri normalnoj temperaturi, kao tekuća ili kruta tvar pri normalnoj temperaturi, mogu se ponovo kondenzirati sniženjem temperature mogu se ponovo kondenzirati sniženjem temperature ili povećanjem tlaka.ili povećanjem tlaka.

PlinoviPlinovi su čestice plinovite tvari (pri normalnoj su čestice plinovite tvari (pri normalnoj temperaturi). U tekući oblik se prevode snižavanjem temperaturi). U tekući oblik se prevode snižavanjem temperature i povećanjem tlaka (kritična temperatura temperature i povećanjem tlaka (kritična temperatura je ispod 25je ispod 25ººC)C)

Fizikalna klasifikacija je praktična ali ne obuhvaća sve Fizikalna klasifikacija je praktična ali ne obuhvaća sve grupe tvari koje mogu biti štetne (radioaktivno grupe tvari koje mogu biti štetne (radioaktivno zračenje, biološke štetnosti), a koje su važne za zračenje, biološke štetnosti), a koje su važne za zdravlje ljudi u industrijizdravlje ljudi u industriji

34

3.2. Fiziološka 3.2. Fiziološka klasifikacijaklasifikacija Primjenjuje se u toksikologiji i po njoj se štetne tvari i Primjenjuje se u toksikologiji i po njoj se štetne tvari i

otrovi razvrstavaju prema njihovom djelovanju na otrovi razvrstavaju prema njihovom djelovanju na organizam. Ovisi ne samo o vrsti tvari nego i o organizam. Ovisi ne samo o vrsti tvari nego i o koncentraciji.koncentraciji.

Klasifikacija je sljedeća:Klasifikacija je sljedeća: I. ZagušljivciI. Zagušljivci – onemogućavaju disanje, prema – onemogućavaju disanje, prema

mehanizmu djelovanja dijele se na inertne mehanizmu djelovanja dijele se na inertne (obične) i kemijske zagušljivce.(obične) i kemijske zagušljivce.

Obični zagušljivci djeluju razrjeđenjem kisika u zraku i Obični zagušljivci djeluju razrjeđenjem kisika u zraku i na taj način otežavaju ili onemogućuju disanje.na taj način otežavaju ili onemogućuju disanje.

Normalni sadržaj kisika u atmosferi je oko 21%.Normalni sadržaj kisika u atmosferi je oko 21%. Ako koncentracija padne ispod 18% počinju poteškoće Ako koncentracija padne ispod 18% počinju poteškoće

sa disanjem.sa disanjem. Kod koncentracije 12 – 16% disanje je ubrzano, kucanje Kod koncentracije 12 – 16% disanje je ubrzano, kucanje

srca pojačano, koordinacija pokreta obično srca pojačano, koordinacija pokreta obično poremečena.poremečena.

35

Kod koncentracije 10 – 14% uzrokuju depresiju, Kod koncentracije 10 – 14% uzrokuju depresiju, jaki umor i teško disanje, a kod koncentracije jaki umor i teško disanje, a kod koncentracije kisika 6 – 10% dovodi do nesvjestice i smrti.kisika 6 – 10% dovodi do nesvjestice i smrti.

Tu spadaju inertni plinovi, ugljični dioksid, Tu spadaju inertni plinovi, ugljični dioksid, vodik, dušik, metan i etan.vodik, dušik, metan i etan.

Kemijski zagušljivci se vežu na hemoglobin, Kemijski zagušljivci se vežu na hemoglobin, onemogućavaju vezanje kisika sa željezom u krvi onemogućavaju vezanje kisika sa željezom u krvi ili blokiraju enzime (citokrome) koji sudjeluju u ili blokiraju enzime (citokrome) koji sudjeluju u prijenosu kisika putem krvi.prijenosu kisika putem krvi.

Najpoznatiji kemijski zagušljivci su: Najpoznatiji kemijski zagušljivci su: ugljični monoksid, ugljični monoksid, cijanovodik, cijanovodik, i sumporovodik.i sumporovodik.

36

II. Nadražljivci (iritansi)II. Nadražljivci (iritansi) djeluju korozivno djeluju korozivno na tkiva, uzrokuju iritaciju i upalu sluznice na tkiva, uzrokuju iritaciju i upalu sluznice očiju, nosa, grla i kože.očiju, nosa, grla i kože.

Dijele se u 3 skupine:Dijele se u 3 skupine: 1. Nadražljivci koji djeluju na gornje dišne putove i 1. Nadražljivci koji djeluju na gornje dišne putove i

sluznice očiju (formaldehid, amonijak, klorovodik, sluznice očiju (formaldehid, amonijak, klorovodik, sumporni-dioksid). Oni su najmanje štetni u grupi sumporni-dioksid). Oni su najmanje štetni u grupi nadražljivaca jer svojim djelovanjem upozoravaju nadražljivaca jer svojim djelovanjem upozoravaju dok još nisu prouzročili oštečenja u plućima.dok još nisu prouzročili oštečenja u plućima.

2. Nadražljivci koji oštećuju gornje dišne putove i 2. Nadražljivci koji oštećuju gornje dišne putove i pluća (halogeni elementi, fosforni kloridi, dimetil pluća (halogeni elementi, fosforni kloridi, dimetil sulfati)sulfati)

3. Nadražljivci koji izrazito oštećuju pluća (fosgen, 3. Nadražljivci koji izrazito oštećuju pluća (fosgen, nitrozni plinovi, arsen - triklorid)nitrozni plinovi, arsen - triklorid)

Nadražujuće djelovanje najčešće pokazuju kiseline i Nadražujuće djelovanje najčešće pokazuju kiseline i lužine, jaka oksidirajuća sredstva i mnoga organska lužine, jaka oksidirajuća sredstva i mnoga organska otapala.otapala.

37

III. Anestetici i narkoticiIII. Anestetici i narkotici djeluju na djeluju na središnji živčani sustavsredišnji živčani sustav

Znaci djelovanja su: Znaci djelovanja su: pospanost, pospanost, opijenost, opijenost, vrtoglavica, vrtoglavica, bezvoljnost, bezvoljnost, nesvijest, nesvijest, i u krajnjem slučaju smrt.i u krajnjem slučaju smrt.

Anestetska svojstva imaju : niži predstavnici Anestetska svojstva imaju : niži predstavnici homolognih nizova, alkana, alkena, alkina, homolognih nizova, alkana, alkena, alkina, alifatskih i aromatskih ugljiko-vodika, ketona, alifatskih i aromatskih ugljiko-vodika, ketona, alkohola i estera. alkohola i estera.

Najslabiji narkotici su esteri, a najjači alkaniNajslabiji narkotici su esteri, a najjači alkani Dijetileter dolazi po jačini između alkana i alkenaDijetileter dolazi po jačini između alkana i alkena

38

IV. Sistemski otrovi su one IV. Sistemski otrovi su one štetne tvari koje oštečuju štetne tvari koje oštečuju pojedine organe. pojedine organe.

Halogenirani ugljikovodici Halogenirani ugljikovodici (ugljiktetraklorid, tetrakloretan) (ugljiktetraklorid, tetrakloretan) i neki aromatski nitro spojevi i neki aromatski nitro spojevi (trinitrotoluen) oštečuju jetru i (trinitrotoluen) oštečuju jetru i bubrege. bubrege.

Benzen i u manjoj mjeri naftalen Benzen i u manjoj mjeri naftalen oštečuju koštanu srž i krv. Tvari oštečuju koštanu srž i krv. Tvari štetne za živčani sustav su npr. štetne za živčani sustav su npr. metanol (očni živac) te metanol (očni živac) te ugljikdisulfid i tiofen.ugljikdisulfid i tiofen.

39

V. Ostale štetne tvari V. Ostale štetne tvari Fibrogene prašine: silicijdioksid i azbestFibrogene prašine: silicijdioksid i azbest Inertne prašine: ugljikInertne prašine: ugljik Alergeni (uzrokuju alergijske reakcije): Alergeni (uzrokuju alergijske reakcije):

cvjetni pelud, drvena prašina, smole i neke cvjetni pelud, drvena prašina, smole i neke organske prašineorganske prašine

Infektivni mikroorganizmi (uzročnici raznih Infektivni mikroorganizmi (uzročnici raznih profesionalnih bolesti)profesionalnih bolesti)

40

3.3. Kemijske 3.3. Kemijske klasifikacijeklasifikacije

Osnovica ovih klasifikacija je Osnovica ovih klasifikacija je kemijska građa pojedine štetnih kemijska građa pojedine štetnih tvari. tvari.

Prednost ove podjele je činjenica Prednost ove podjele je činjenica da tvari iste kemijske grupe da tvari iste kemijske grupe posjeduju slična svojstva.posjeduju slična svojstva.

Ovdje su štetne i otrovne tvari Ovdje su štetne i otrovne tvari obrađivane prema kemijskim obrađivane prema kemijskim grupama. grupama.

41

4. Fizičko kemijska svojstva 4. Fizičko kemijska svojstva tvari i njihova važnost pri tvari i njihova važnost pri

planiranju zaštiteplaniranju zaštite Atomska i molna masaAtomska i molna masa – simbolom ili formulom, te – simbolom ili formulom, te

imenom pomažu pri identifikaciji pojedinih tvariimenom pomažu pri identifikaciji pojedinih tvari.. Te vrijednosti su potrebne za preračunavanje Te vrijednosti su potrebne za preračunavanje

težinske koncentracije u volumenu i obratnotežinske koncentracije u volumenu i obratno..

Krutište (talište)Krutište (talište) - je ona temperatura kod koje - je ona temperatura kod koje tekuća tvar prelazi u krutinu (odnosno tekuća tvar prelazi u krutinu (odnosno obrnuto).Vrijednosti su kod normalnog tlaka(100000 obrnuto).Vrijednosti su kod normalnog tlaka(100000 Pa).Promjenom tlaka mijenja se i krutište i talište.Pa).Promjenom tlaka mijenja se i krutište i talište.

Pri prijelazu tvari iz tekućeg u kruto i obrnuto Pri prijelazu tvari iz tekućeg u kruto i obrnuto mijenja se volumen tvari(npr. voda snižavanjem mijenja se volumen tvari(npr. voda snižavanjem temperature ispod 0temperature ispod 0ººC povećava volumen. C povećava volumen.

42

Smjesa etilenglikola i vode ima nižu točku Smjesa etilenglikola i vode ima nižu točku smrzavanja od vode - antifrizsmrzavanja od vode - antifriz

Poznavanje vrijednosti krutišta neke tvari Poznavanje vrijednosti krutišta neke tvari važno je pri odabiranju mjesta i uvjeta za važno je pri odabiranju mjesta i uvjeta za skladištenje kao i temperature pri radu.skladištenje kao i temperature pri radu.

Ova vrijednost ukazuje i na temperaturu Ova vrijednost ukazuje i na temperaturu kod koje može zapaljiva kruta tvar postati kod koje može zapaljiva kruta tvar postati zapaljiva tekućina sa svim dodatnim zapaljiva tekućina sa svim dodatnim opasnostima na koje se mora obratiti opasnostima na koje se mora obratiti pažnja.pažnja.

43

VrelišteVrelište je ona temperatura kod koje neka tekućina je ona temperatura kod koje neka tekućina počinje vreti odnosno prelaziti u plinovito stanje. počinje vreti odnosno prelaziti u plinovito stanje.

Ako imamo pojavu prelaska u paru samo na površini Ako imamo pojavu prelaska u paru samo na površini tekućine onda je to isparavanje. tekućine onda je to isparavanje. Što je temperatura viša isparavanje je brže i kad se tlak Što je temperatura viša isparavanje je brže i kad se tlak para iznad tekućine izjednači sa atmosferskim tlakom para iznad tekućine izjednači sa atmosferskim tlakom nastaje vrenje. nastaje vrenje.

Vrelište je konstantna vrijednost za svaku tvar ali varira sa Vrelište je konstantna vrijednost za svaku tvar ali varira sa tlakom. tlakom. Što je tlak viši više je i vrelište i obrnuto.Što je tlak viši više je i vrelište i obrnuto.Kod nekih tvari vrelište je proporcionalno brzini Kod nekih tvari vrelište je proporcionalno brzini isparavanjaisparavanja

44

Brzina isparavanjaBrzina isparavanja – je odnos vremena – je odnos vremena potrebnog za isparavanje određenog volumena potrebnog za isparavanje određenog volumena tekućine prema vremenu potrebnom za tekućine prema vremenu potrebnom za isparavanje istog volumena neke standardne isparavanje istog volumena neke standardne lako hlapive tekućine, npr. eteralako hlapive tekućine, npr. etera..Prema brzini isparavanja imamo :Prema brzini isparavanja imamo :

- brzo hlapiva otapala(brzina isparavanja ispod 10)- brzo hlapiva otapala(brzina isparavanja ispod 10)

- srednje brzo hlapiva otapala(brzina isparavanja 10-35)- srednje brzo hlapiva otapala(brzina isparavanja 10-35)

- sporo hlapiva otapala(brzina isparavanja iznad 35)- sporo hlapiva otapala(brzina isparavanja iznad 35)

Brzina isparavanja nam ukazuje na opasnost od trovanja Brzina isparavanja nam ukazuje na opasnost od trovanja ili eksplozije.ili eksplozije.

Vrelište(brzina isparavanja) često je presudnija od Vrelište(brzina isparavanja) često je presudnija od otrovnosti (LDotrovnosti (LD5050) neke tvari ilustrira primjer :) neke tvari ilustrira primjer :

Otrovnost alkohola raste porastom molne mase,to znači Otrovnost alkohola raste porastom molne mase,to znači da je pentanol otrovniji od CHda je pentanol otrovniji od CH33OH, COH, C22HH55OH, COH, C33HH77OH, OH, CC44HH99OHOH

HH

45

Međutim njegova brzina isparavanja (62) i Međutim njegova brzina isparavanja (62) i vrelište(140 vrelište(140 ººC) su tako visoke vrijednosti da C) su tako visoke vrijednosti da mu je isparljivost slaba.mu je isparljivost slaba.

U industriji gotovo nema slučajeva trovanja U industriji gotovo nema slučajeva trovanja pentanolom, Cpentanolom, C55HH1111OH, a navedeni niži alkoholi su OH, a navedeni niži alkoholi su opasni po zdravlje u smislu trovanja udisanjem opasni po zdravlje u smislu trovanja udisanjem alkoholnih para.alkoholnih para.

Prema tome kod procjene opasnosti neke tekućine (u Prema tome kod procjene opasnosti neke tekućine (u smislu zapaljivosti) moramo uzeti u obzir oba smislu zapaljivosti) moramo uzeti u obzir oba podatka – i vrelište i brzinu isparavanja.podatka – i vrelište i brzinu isparavanja.

Gustoća paraGustoća para – to je broj koji izražava koliko puta su – to je broj koji izražava koliko puta su pare neke tvari teže ili lakše od zraka čija je gustoća pare neke tvari teže ili lakše od zraka čija je gustoća 1. Ta vrijednost je vrlo važna pri radu sa zapaljivim 1. Ta vrijednost je vrlo važna pri radu sa zapaljivim tekućinama i kod planiranja izrade ventilacije.tekućinama i kod planiranja izrade ventilacije.

46

Kad su pare teže od zraka ventilacija se izvodi Kad su pare teže od zraka ventilacija se izvodi na dnu prostorije i obrnuto.na dnu prostorije i obrnuto.

Topljivost štetnih tvariTopljivost štetnih tvari – u vodi ima važnu ulogu u – u vodi ima važnu ulogu u svojstvu otrovnosti.svojstvu otrovnosti.

Što je neka otrovna tvar bolje topljiva u vodi, Što je neka otrovna tvar bolje topljiva u vodi, odnosno u tekućinama organizma, to je odnosno u tekućinama organizma, to je škodljivija. škodljivija.

47

5.Sigurni postupci pri radu sa štetnim tvarima5.Sigurni postupci pri radu sa štetnim tvarima5.1. Rukovanje opasnim tvarima5.1. Rukovanje opasnim tvarima

Rukovati mogu samo za to zadužene osobe, koje su Rukovati mogu samo za to zadužene osobe, koje su upućene u sve rizike koji se mogu očekivati od tih upućene u sve rizike koji se mogu očekivati od tih kemikalija i koje poznaju sigurne radne postupke.kemikalija i koje poznaju sigurne radne postupke.

Ti djelatnici moraju također poznavati simptome trovanja Ti djelatnici moraju također poznavati simptome trovanja dotičnim tvarima, i moraju znati dotičnim tvarima, i moraju znati pružiti prvu pomoć.pružiti prvu pomoć.

U slučaju nezgode trebaju odmah obavijestiti U slučaju nezgode trebaju odmah obavijestiti pretpostavljene osobe.pretpostavljene osobe.

Opasne kemikalije se u principu moraju upotrebljavati u Opasne kemikalije se u principu moraju upotrebljavati u najmanjim potrebitim količinama uz dobru najmanjim potrebitim količinama uz dobru ventilacijuventilaciju..

Treba izbjegavati stvaranje stvaranje maglice i prašine,i Treba izbjegavati stvaranje stvaranje maglice i prašine,i mora se izbjeći odsisavanje u radni prostor i atmosferu.mora se izbjeći odsisavanje u radni prostor i atmosferu.

48

KontejnereKontejnere koji sadrže štetne tvari koji sadrže štetne tvari najsigurnije je prevoziti u kolicima sa najsigurnije je prevoziti u kolicima sa

zaštitnom ogradom da se spriječi prevrtanje.zaštitnom ogradom da se spriječi prevrtanje.

Najprije je potrebno provjeriti Najprije je potrebno provjeriti ispravnost spremnikaispravnost spremnika da da

nije oštećen, da nije oštećen, da ne propuštane propušta i da je dobro zatvoren i da je dobro zatvoren..Pri prenošenju kontejnera Pri prenošenju kontejnera otvor mora biti okrenut od otvor mora biti okrenut od

osobeosobe koja ga prenosi koja ga prenosi..Otvaraju se na stabilnoj radnoj površini koja se može Otvaraju se na stabilnoj radnoj površini koja se može

lako čistiti.lako čistiti. Ako postoji pretlak (lako hlapive tekućine ili stvaranje Ako postoji pretlak (lako hlapive tekućine ili stvaranje

plinova uslijed raspada) najprije se odvrće jedan plinova uslijed raspada) najprije se odvrće jedan okret radi izjednačavanja unutarnjeg tlaka sa okret radi izjednačavanja unutarnjeg tlaka sa atmosferskim i nakon toga se oprezno otvara atmosferskim i nakon toga se oprezno otvara potpuno.potpuno.

49

Kontejneri kad nisu u upotrebi trebaju biti Kontejneri kad nisu u upotrebi trebaju biti zatvoreni i vidljivo označeni.zatvoreni i vidljivo označeni.

Prazna ambalaža treba se pažljivo zbrinuti Prazna ambalaža treba se pažljivo zbrinuti (potpuno isprazniti, ocijediti i zatvoriti).(potpuno isprazniti, ocijediti i zatvoriti).

Pretakanje opasnih tekućina najbolje je raditi Pretakanje opasnih tekućina najbolje je raditi principom spojenih posuda, a nikako primjenom principom spojenih posuda, a nikako primjenom tlaka. Pretakanje kiselina i lužina se mora vršiti sa tlaka. Pretakanje kiselina i lužina se mora vršiti sa materijalima otpornim na koroziju.materijalima otpornim na koroziju.

U blizini radnih mjesta gdje se radi sa opasnim U blizini radnih mjesta gdje se radi sa opasnim kemikalijama trebaju postojati tuševi i ispiralice kemikalijama trebaju postojati tuševi i ispiralice za oči.za oči.

Preduvjeti dobro izvedene inženjerske zaštite su: Preduvjeti dobro izvedene inženjerske zaštite su: zatvoreni procesi, dobra ventilacija, razređenje zatvoreni procesi, dobra ventilacija, razređenje para zrakom, lokalno izvlačenje para i slično.para zrakom, lokalno izvlačenje para i slično.

50

Izbjegavanje nezgoda pri raduIzbjegavanje nezgoda pri radu

Za to je potrebno :Za to je potrebno :

- ispravno i dobro uočljivo označavanje opasnosti,- ispravno i dobro uočljivo označavanje opasnosti,

- redovita kontrola radne atmosfere- redovita kontrola radne atmosfere

- primjena osobnih zaštitnih sredstava- primjena osobnih zaštitnih sredstava

- educiranost- educiranost

- organiziranost i pažljivost kadrova koji rade s - organiziranost i pažljivost kadrova koji rade s opasnim opasnim

tvarimatvarima

51

5.2.Postupci u slučaju prolijevanja 5.2.Postupci u slučaju prolijevanja (prosipanja)(prosipanja)

Ako u zatvorenom prostoru dođe do prolijevanja Ako u zatvorenom prostoru dođe do prolijevanja (prosipanja) veće količine štetne tvari ili iznenadnog (prosipanja) veće količine štetne tvari ili iznenadnog većeg isparavanja, potrebno je odmah ukloniti sve većeg isparavanja, potrebno je odmah ukloniti sve

osoblje iz tog prostoraosoblje iz tog prostora..

Osposobljeni djelatnici koji dobro poznaju svojstva Osposobljeni djelatnici koji dobro poznaju svojstva prolivene (prosute) štetne tvari opremljeni prolivene (prosute) štetne tvari opremljeni adekvatnom zaštitnom opremom najprije će adekvatnom zaštitnom opremom najprije će

zaustaviti prolijevanje (isparavanjezaustaviti prolijevanje (isparavanje), ), zatim isključiti zatim isključiti izvore paljenja(ako je tvar zapaljiva) i prozračiti izvore paljenja(ako je tvar zapaljiva) i prozračiti otvaranjem prozora i vrata, te uključivanjem otvaranjem prozora i vrata, te uključivanjem ventilacije. Nakon toga pristupa se dekontaminaciji.ventilacije. Nakon toga pristupa se dekontaminaciji.

52

Najčešće je potrebno spriječiti otjecanje Najčešće je potrebno spriječiti otjecanje prolivene tekućine u kanalizaciju, ako je prolivene tekućine u kanalizaciju, ako je

štetna za okolišštetna za okoliš.. Tekućinu treba posipati inertnim materijalom, kao što Tekućinu treba posipati inertnim materijalom, kao što

su pijesak, zemlja, piljevina (ako tvar nije zapaljiva), su pijesak, zemlja, piljevina (ako tvar nije zapaljiva), zatim pokupiti lopatom u bačve (200 l ) i deponirati ili zatim pokupiti lopatom u bačve (200 l ) i deponirati ili spaljuje-spaljuje-

Prolivenu kiselinu treba neutralizirati natrijevim-Prolivenu kiselinu treba neutralizirati natrijevim-bikarbonatom, NaHCObikarbonatom, NaHCO33 , natrijevim karbonatom, , natrijevim karbonatom, NaNa22COCO33 , (oprezno jer se razvija CO , (oprezno jer se razvija CO22 i nastaje pjena), i nastaje pjena), gašenim vapnom, Ca(OH)gašenim vapnom, Ca(OH)22 ili vapnenom vodom. ili vapnenom vodom.

Prolivenu lužinu, npr. NaOH najčešće se ispire u Prolivenu lužinu, npr. NaOH najčešće se ispire u bazene gdje se neutralizira kiselom vodenom otopinom.bazene gdje se neutralizira kiselom vodenom otopinom.

53

Nakon svih ovih navedenih postupaka pod se opere Nakon svih ovih navedenih postupaka pod se opere vodom i sredstvom za pranje.vodom i sredstvom za pranje.

5.3.Zaštita zdravlja od štetnih tvari5.3.Zaštita zdravlja od štetnih tvari

- dobri uvjeti rada- dobri uvjeti rada - propisno rukovanje štetnim tvarima- propisno rukovanje štetnim tvarima - razumno vladanje na radu- razumno vladanje na radu - upotreba osobnih zaštitnih - upotreba osobnih zaštitnih

sredstava :sredstava : - radno odijelo i adekvatna obuća - radno odijelo i adekvatna obuća

(čizme ili cipele) (čizme ili cipele) - rukavice- rukavice - štitnik za oči i naočale- štitnik za oči i naočale - cijevna maska ili izolacijski - cijevna maska ili izolacijski

aparat aparat

54

Ako se pri radu stvaraju štetne pare , maglica Ako se pri radu stvaraju štetne pare , maglica

ili prašina treba zaštiti dišne organeili prašina treba zaštiti dišne organe.. Za radnu prostoriju gdje koncentracija štetne Za radnu prostoriju gdje koncentracija štetne

tvari ne prelazi 2 vol %, a koncentracija kisika tvari ne prelazi 2 vol %, a koncentracija kisika nije manja 16 vol %, može se za kratkotrajnu nije manja 16 vol %, može se za kratkotrajnu zaštitu upotrijebiti plinska maska sa obrazinom i zaštitu upotrijebiti plinska maska sa obrazinom i odgovarajućim filterom (najduže 30 minuta)odgovarajućim filterom (najduže 30 minuta)

U atmosferi koja sadrži više od 2 vol % štetne U atmosferi koja sadrži više od 2 vol % štetne tvari ili manje od 16 vol % kisika i kad je tvari ili manje od 16 vol % kisika i kad je koncentracija opasne tvari nepoznata moraju se koncentracija opasne tvari nepoznata moraju se zaštiti dišni organi cijevnom maskom ili zaštiti dišni organi cijevnom maskom ili izolacijskim aparatom sa posebnim dovodom izolacijskim aparatom sa posebnim dovodom ćistog zraka ili kisika.ćistog zraka ili kisika.

55

5.4. Sigurni postupci pri pružanju prve 5.4. Sigurni postupci pri pružanju prve pomoćipomoći

Prije pružanja prve pomoći treba Prije pružanja prve pomoći treba najprije sebe pravilno zaštiti – ne smije najprije sebe pravilno zaštiti – ne smije se ulaziti u onečišćenu prostoriju bez se ulaziti u onečišćenu prostoriju bez zaštite dišnih organa – cijevna maska zaštite dišnih organa – cijevna maska ili izolacijski aparatili izolacijski aparat

Tek se tada unesrećene izvodi na čisti Tek se tada unesrećene izvodi na čisti zrak i pruža prva pomoć prema potrebi.zrak i pruža prva pomoć prema potrebi.

U slučaju ozbiljne nezgode treba što U slučaju ozbiljne nezgode treba što brže zvati liječnika kojem treba dati brže zvati liječnika kojem treba dati sve podatke – vrijeme kad se dogodila sve podatke – vrijeme kad se dogodila nezgoda, mjesto nezgode i štetna tvar nezgoda, mjesto nezgode i štetna tvar koja je uzrok nezgode.koja je uzrok nezgode.

56

Ako je disanje otežano treba davati kisik(samo Ako je disanje otežano treba davati kisik(samo stručna osoba),a ako je disanje prestalo daje se stručna osoba),a ako je disanje prestalo daje se

umjetno disanjeumjetno disanje Ako je unesrećena osoba u nesvijesti ne smije se ništa Ako je unesrećena osoba u nesvijesti ne smije se ništa

stavljati u usta, a prije davanja umjetnog disanja treba stavljati u usta, a prije davanja umjetnog disanja treba provjeriti da osoba nema ništa strano u ustima (ostatke provjeriti da osoba nema ništa strano u ustima (ostatke hrane, zubnu protezu i sl.), koje treba izvaditi.hrane, zubnu protezu i sl.), koje treba izvaditi.

Ako je štetna tvar prolivena po koži to mjesto treba Ako je štetna tvar prolivena po koži to mjesto treba isprati mlakom vodom.isprati mlakom vodom.

Nakvašenu odjeću treba odmah skinuti i ukloniti.Nakvašenu odjeću treba odmah skinuti i ukloniti.

Pri polijevanju veće površine kože pranje se obavlja Pri polijevanju veće površine kože pranje se obavlja pod tušem. Ako je štetna tvar npr. jaka anorganska pod tušem. Ako je štetna tvar npr. jaka anorganska kiselina preporučljivo je mjesto neutralizirati pranjem kiselina preporučljivo je mjesto neutralizirati pranjem sapunicom.sapunicom.

57

Sapun ili neko drugo sredstvo za pranje se Sapun ili neko drugo sredstvo za pranje se upotrebljavaju u slučaju kad štetna tvar nije topljiva upotrebljavaju u slučaju kad štetna tvar nije topljiva u vodi (npr. benzen).u vodi (npr. benzen).

Ako štetna tvar dospije u oči pere se blagim mlazom Ako štetna tvar dospije u oči pere se blagim mlazom mlake vode držeći kapak otvoren dok ne prestane mlake vode držeći kapak otvoren dok ne prestane iritacija (najmanje 15-20 minuta) iritacija (najmanje 15-20 minuta)

U slučaju gutanja opasne tvari iako su takve nezgode U slučaju gutanja opasne tvari iako su takve nezgode u industriji rijetke treba unesrećenom dati 2-3 dl u industriji rijetke treba unesrećenom dati 2-3 dl vode. Najčešće se ne preporuča izazivati povraćanje, vode. Najčešće se ne preporuča izazivati povraćanje, pogotovo ako je progutana tvar nagrizajućeg svojstva pogotovo ako je progutana tvar nagrizajućeg svojstva (kiselina ili lužina).(kiselina ili lužina).

U težim slučajevima treba zvati liječnika, a do tada U težim slučajevima treba zvati liječnika, a do tada unesrećenog treba poleći i utopliti.unesrećenog treba poleći i utopliti.

Liječniku treba dati što više informacija o nezgodi Liječniku treba dati što više informacija o nezgodi (npr. koliko je vremena prošlo od događaja, te (npr. koliko je vremena prošlo od događaja, te prirodu kemijske tvari – ime tvari, koncentracija i prirodu kemijske tvari – ime tvari, koncentracija i sl.)sl.)

58

6.PREDSTAVNICI KEMIJSKIH GRUPA 6.PREDSTAVNICI KEMIJSKIH GRUPA OPASNIH TVARI U INDUSTRIJIOPASNIH TVARI U INDUSTRIJI

6.1. ANORGANSKE TVARI6.1. ANORGANSKE TVARI 6.1.1. METALI, METALOIDI I NJIHOVI SPOJEVI6.1.1. METALI, METALOIDI I NJIHOVI SPOJEVI

Kada se govori o toksičnosti metala, misli se na Kada se govori o toksičnosti metala, misli se na njihove IONE ili u vodi topive spojeve, jer se njihove IONE ili u vodi topive spojeve, jer se OTROVNO DJELOVANJE očituje otapanjem TVARI OTROVNO DJELOVANJE očituje otapanjem TVARI u tjelesnim tekućinama.u tjelesnim tekućinama.

Ovo se ne odnosi na elementarni kadmij, Cd , koji Ovo se ne odnosi na elementarni kadmij, Cd , koji otapa u vrlo slabim kiselinama i stoga je izuzetno otapa u vrlo slabim kiselinama i stoga je izuzetno opasan otrovopasan otrov

59

ARSIN, AsHARSIN, AsH3

Arsin, arsen(III)hidrid, vodikov arsenid, hidrid Arsin, arsen(III)hidrid, vodikov arsenid, hidrid arsenidaarsenida

Kemijska grupa – hidridi CAS broj: 7784-42-1Kemijska grupa – hidridi CAS broj: 7784-42-1

Fizičko-kemijska svojstva : bezbojni plin, miris po Fizičko-kemijska svojstva : bezbojni plin, miris po češnjaku i osjeti pri koncentraciji 0,26 – 0,62 ppm češnjaku i osjeti pri koncentraciji 0,26 – 0,62 ppm

Molna masa 77,93Molna masa 77,93 Vrelište -62,5Vrelište -62,5ººCC Krutište -117 Krutište -117 ººCC Gustoća para 2,7 (kod 20 Gustoća para 2,7 (kod 20 ººC i za zrak=1)C i za zrak=1) Vrlo topljiv u vodi (20 g / 100 ml)Vrlo topljiv u vodi (20 g / 100 ml)

60

PRIMJENA – U industriji; stvara se reakcijom PRIMJENA – U industriji; stvara se reakcijom sa vodikom u prisutnosti arsena pri procesima sa vodikom u prisutnosti arsena pri procesima

galvanizacije, elektrolize ,galvanizacije, elektrolize ,

kod razvijanja acetilena i sl.kod razvijanja acetilena i sl.Kako su mnogi spojevi onečišćeni arsenom, ovaj proces u Kako su mnogi spojevi onečišćeni arsenom, ovaj proces u

industriji je dosta čest.industriji je dosta čest.OPASNOSTIOPASNOSTI - - Opasnost po zdravljeOpasnost po zdravlje – Stupanj – Stupanj

škodljivosti škodljivosti 4 4 MDKMDK 0,05 ppm ; 0,2 mg / m 0,05 ppm ; 0,2 mg / m3

BGV ( za As i njegove anorganske spojeve): 0,93µmol/l (70 µg/l)(urin).ARSIN je jedan od najjačih otrova,

veže se na hemoglobin i izaziva hemolizu-u težim slučajevima prestaje rad bubrega i već nakon nekoliko dana slijedi smrt. Kancerogen je.

U lakšim slučajevima javlja se umor, vrtoglavica, mučnina i povračanje.Ovi simtomi polako nestaju i dolazi do oporavka.

61

OPASNOST OD POŽARA – STUPANJ OPASNOST OD POŽARA – STUPANJ ZAPALJIVOSTI 4ZAPALJIVOSTI 4

Granica zapaljivosti : 4,5 – 64 vol% Treba Granica zapaljivosti : 4,5 – 64 vol% Treba izbjegavati iskre, otvoreni plamen i ostale izvore izbjegavati iskre, otvoreni plamen i ostale izvore paljenja, te toplinske izvore, svjetlo i vlagu, jer mogu paljenja, te toplinske izvore, svjetlo i vlagu, jer mogu izazvati požar.izazvati požar.

Plin je teži od zraka i može se nakupiti na dnu Plin je teži od zraka i može se nakupiti na dnu prostorije. Požar se gasi raspršenom vodomprostorije. Požar se gasi raspršenom vodom

REAKTIVNOST – STUPANJ REAKTIVNOSTI 2REAKTIVNOST – STUPANJ REAKTIVNOSTI 2

Ako ARSIN, AsHAko ARSIN, AsH3 , dođe u blizinu plamena ili dođe u dodir sa oksidansima, može nastupiti EKSPLOZIJA

62

OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVAOSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA

Pri svim radnim postupcima, kada postoji Pri svim radnim postupcima, kada postoji mogućnost nastajanja ARSINA potrebno je :mogućnost nastajanja ARSINA potrebno je :

- dobro ozračivanje prostorija- dobro ozračivanje prostorija - često analiziranje radne atmosfere- često analiziranje radne atmosfere - radno osoblje osim osobnih zaštitnih - radno osoblje osim osobnih zaštitnih

sredstava mora nositi sredstava mora nositi odgovarajuće zaštitne maske( za odgovarajuće zaštitne maske( za

zaštitu dišnih putova )zaštitu dišnih putova )

PRVA POMOĆPRVA POMOĆ Ako se posumnja na trovanje Ako se posumnja na trovanje arsinomarsinom, ,

AsHAsH3, unesrečenog treba odvesti liječniku.

63

KADMIJ, Cd, I ANORGANSKI SPOJEVI KADMIJ, Cd, I ANORGANSKI SPOJEVI KADMIJA Kemijska grupa – metali CAS broj : KADMIJA Kemijska grupa – metali CAS broj :

7440-43-97440-43-9

Fizičko-kemijska svojstva : - srebrnobijeli metal, Fizičko-kemijska svojstva : - srebrnobijeli metal, mekan, bez mirisamekan, bez mirisa

Atomska masa : 112,41Atomska masa : 112,41 Vrelište : 767 Vrelište : 767 ººCC Krutište : 320,9 Krutište : 320,9 ººCC Relativna gustoća : 8,64Relativna gustoća : 8,64 Tlak para : 1,3 mbara (kod 394 Tlak para : 1,3 mbara (kod 394 ººC)C)

13,3 mbara (kod 484 13,3 mbara (kod 484 ººC)C)

64

PRIMJENA Cd, - za dobivanje Cd spojeva, u PRIMJENA Cd, - za dobivanje Cd spojeva, u proizvodnji boja, legura,alkalnih proizvodnji boja, legura,alkalnih

baterija(Ni.Cd),električnih instrumenatabaterija(Ni.Cd),električnih instrumenata

i žica. Upotrebljava se u galvanizaciji za zaštitu predmeta i žica. Upotrebljava se u galvanizaciji za zaštitu predmeta od žaljeza, bakra i čelika, te u automobilskoj industriji.od žaljeza, bakra i čelika, te u automobilskoj industriji.

U industriji se najčešće upotrebljavaju spojevi kadmija :U industriji se najčešće upotrebljavaju spojevi kadmija :

- oksidi- oksidi

- kloridi- kloridi

- hidroksidi- hidroksidi

- bromidi- bromidi

- cijanidi- cijanidi

- sulfati - sulfati

- nitrati - nitrati

65

OPASNOSTI – OPASNOST PO ZDRAVLJEOPASNOSTI – OPASNOST PO ZDRAVLJE

Stupanj škodljivosti(Stupanj škodljivosti(za Cd-acetat izražen kao Cdza Cd-acetat izražen kao Cd)) : : 44 MDK (Cd, prašina i dim): 0,01 mg/mMDK (Cd, prašina i dim): 0,01 mg/m3 (CA 2) STEL (za Cd-prašinu i soli) : 0,2 mg/m3 (ACGIH) BGV (k): 0,09µmol/l ; 10 µg/l IDLH (kao Cd): 40 mg/m3

LD50 (za Cd-acetat): (štakori oralno) < 50 mg/kg LCLO (ljudi, 20 min.) : 39 mg/m3

Kadmij je kumulativni otrov, nakuplja se u bubrezima i jetri, izaziva rak, dakle kancerogen je.

66

Kadmij i njegovi spojevi su vrlo opasni otrovi, Kadmij i njegovi spojevi su vrlo opasni otrovi, najčešća trovanja nastupaju uslijed udisanja najčešća trovanja nastupaju uslijed udisanja

prašine i dima, ili pare.prašine i dima, ili pare.

ApsorpcijaApsorpcija putem probavnog sustava i kože je slaba. putem probavnog sustava i kože je slaba.Glavna mjesta oštećenjaGlavna mjesta oštećenja organizma su : - pluća organizma su : - pluća - jetra- jetra - krv- krv - prostata- prostataZnakovi trovanjaZnakovi trovanja udisanjem para ili prašine je udisanjem para ili prašine je

nadraženost dišnih putova.Nakon par sati javlja se nadraženost dišnih putova.Nakon par sati javlja se kašalj, bol u prsima i groznica.kašalj, bol u prsima i groznica.

Kod visokih koncentracija nastupa smrt(plučni endem).Kod visokih koncentracija nastupa smrt(plučni endem).Kod akutnog trovanja smrtnost je oko 15 %, a oporavak Kod akutnog trovanja smrtnost je oko 15 %, a oporavak

preživjelih je vrlo dug.Uz smetnje u disanju izlučuju preživjelih je vrlo dug.Uz smetnje u disanju izlučuju se niskomolekularne bjelančevine i kasnije se niskomolekularne bjelančevine i kasnije aminokiseline u mokraćiaminokiseline u mokraći

67

OPASNOST OD POŽARA - STUPANJ OPASNOST OD POŽARA - STUPANJ ZAPALJIVOSTI 2ZAPALJIVOSTI 2

Kadmij je teško zapaljiv, čak i u obliku prašineKadmij je teško zapaljiv, čak i u obliku prašine Međutim, prašina burno reagira sa jakim Međutim, prašina burno reagira sa jakim

oksidansima te može izazvati eksploziju.oksidansima te može izazvati eksploziju. Na visokoj temperaturi(izložen u plamenu) može se Na visokoj temperaturi(izložen u plamenu) može se

zapaliti.zapaliti. Prikladno sredstvo za gašenje požara je voda, HPrikladno sredstvo za gašenje požara je voda, H2O, a

za manje požare suhi pijesak

OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVAOSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA

Radni prostori moraju biti dobro ventilirani i Radni prostori moraju biti dobro ventilirani i često se mora analizirati atmosfera,a djelatnici često se mora analizirati atmosfera,a djelatnici moraju zaštiti dišne organemoraju zaštiti dišne organe

PRVA POMOĆ – zvati liječnikaPRVA POMOĆ – zvati liječnika

68

KROM (VI) OKSID, CrOKROM (VI) OKSID, CrO3 , kromna kiselina, anhidrid kromne kiseline, krom trioksid

Kemijska grupaKemijska grupa : metalni oksidi CAS broj : 1333-82- : metalni oksidi CAS broj : 1333-82-00

Fizičko-kemijska svojstvaFizičko-kemijska svojstva

- Crveni kristali sa ljubičastim odsjajem, listići ili - Crveni kristali sa ljubičastim odsjajem, listići ili granulegranule

- Molna masa : 99,99Molna masa : 99,99- Krutište : 196 Krutište : 196 ººCC- Vrelište : 250Vrelište : 250ººCC- Relativna gustoća : 2,7Relativna gustoća : 2,7- Topljivost u vodi : vrlo dobra, 63g/100mlTopljivost u vodi : vrlo dobra, 63g/100ml- Higroskopan je i navlači vlagu iz zrakaHigroskopan je i navlači vlagu iz zraka

69

PRIMJENA – CrOPRIMJENA – CrO3 se uotrebljava za dobivanje Cr – soli, u galvanizaciji, kromiranje kože,

proizvodnju boja i filmova

OPASNOSTI - OPASNOSTI PO ZDRAVLJEOPASNOSTI - OPASNOSTI PO ZDRAVLJE - Stupanj škodljivosti : 3- Stupanj škodljivosti : 3 - MDK 0,05 mg/m- MDK 0,05 mg/m3 (NIOSH : 0,001 mg/mmg/m3) - Kancerogenost : CA 2 (ACGIH : kancerogen A 1) - BGV(urin):65,27 mmol/mol kreatinina(30µg/g

kreatinina)

NAČIN DJELOVANJA CrO3 je preko kože i udisanjem prašine ili aerosola. Nagriza kožu, sluznice očiju i dišnih putova.

Ovisno o vremenu djelovanja i koncentraciji rezultat može biti kemijska opeklina, rana ili dermatitis.

70

Ako dospije u oči može uzrokovati upalu , ali i Ako dospije u oči može uzrokovati upalu , ali i teže oštećenje.teže oštećenje.

Udisanjem prašine ili para može se pojaviti Udisanjem prašine ili para može se pojaviti kašalj, otežanokašalj, otežano

disanje, glavobolja, bol u grudima.disanje, glavobolja, bol u grudima.

Edem pluća može potrajati i nakon što Edem pluća može potrajati i nakon što ostali simptomi izloženosti nestanu.ostali simptomi izloženosti nestanu.

Dokazano je da neki spojevi 6-valentnog Dokazano je da neki spojevi 6-valentnog Cr-a povećavaju smrtnost od raka dišnih Cr-a povećavaju smrtnost od raka dišnih organa(pojava u industriji kromata).organa(pojava u industriji kromata).

OPASNOST OD POŽARAOPASNOST OD POŽARA

Stupanj zapaljivosti : 1Stupanj zapaljivosti : 1

Krom(VI) oksid, CrOKrom(VI) oksid, CrO3 nije zapaljiv

71

OPASNOST OD EKSPLOZIJE OPASNOST OD EKSPLOZIJE Stupanj reaktivnosti : 1 Stupanj reaktivnosti : 1

U dodiru sa jako reduktivnim tvarima(Al, S, U dodiru sa jako reduktivnim tvarima(Al, S, P) može uzrokovati paljenje i eksploziju.P) može uzrokovati paljenje i eksploziju.

Na isti način je opasan u dodiru sa nekim Na isti način je opasan u dodiru sa nekim organskim spojevima(glicerin, ulja, masti, organskim spojevima(glicerin, ulja, masti, etanol i slično)etanol i slično)

Pri visokoj temperaturi razvija se kisik, OPri visokoj temperaturi razvija se kisik, O2, koji pomaže gorenje, stoga je preporučljivo prenosive spremnike s CrO3 ukloniti iz zone opasnosti

72

OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA kod upotrebe OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA kod upotrebe CrOCrO3

Oči trebaOči treba zaštiti : - zaštitne naočale koje zaštiti : - zaštitne naočale koje prianjaju uz liceprianjaju uz lice

Ruke štitimo gumenim rukavicamaRuke štitimo gumenim rukavicama Lice štitimo plastičnim štitnicimaLice štitimo plastičnim štitnicima Tijelo štitimo zaštitnom pregačom od plastikeTijelo štitimo zaštitnom pregačom od plastike Obavezno moramo zaštiti dišne organeObavezno moramo zaštiti dišne organePRVA POMOĆPRVA POMOĆPoprskanu kožu treba dobro isprati sa puno vode.Poprskanu kožu treba dobro isprati sa puno vode.U slučaju gutanja, obavezno zvati liječnika kao i U slučaju gutanja, obavezno zvati liječnika kao i

pri ozbiljnim ozljedama očiju i kože. pri ozbiljnim ozljedama očiju i kože.

73

OLOVO, Pb I ANORGANSKI SPOJEVI OLOVAOLOVO, Pb I ANORGANSKI SPOJEVI OLOVA

Kemijsko ime : olovo, elementarno metalno Kemijsko ime : olovo, elementarno metalno olovoolovo

Kemijska grupa : metali CAS broj : 7439-92-1Kemijska grupa : metali CAS broj : 7439-92-1

FIZIČKO-KEMIJSKA SVOJSTVAFIZIČKO-KEMIJSKA SVOJSTVA- Metal , sivo plavkaste boje, mekan, lako se Metal , sivo plavkaste boje, mekan, lako se

oblikujeoblikuje- Nema mirisa, atomska masa : 207,21Nema mirisa, atomska masa : 207,21- Faktor konverzije(25Faktor konverzije(25ººC) : 1 ppm=8,46 mg/mC) : 1 ppm=8,46 mg/m3

1 mg/m1 mg/m3 = 0,12 ppm- Vrelište : 1740 ººCC- Krutište : 327,5 Krutište : 327,5 ººCC

74

-Gustoća : 11,35 - Gustoća para : 7,14Gustoća : 11,35 - Gustoća para : 7,14- Napon para (973- Napon para (973ººC) : 1,3 mbaraC) : 1,3 mbara

- Topljivost u vodi : netopljiv ( topljiv u HNOTopljivost u vodi : netopljiv ( topljiv u HNO3)

PRIMJENA OLOVA, PbPRIMJENA OLOVA, Pb

Olovo i njegovi spojevi upotrebljavaju se u :Olovo i njegovi spojevi upotrebljavaju se u :

- kemijskoj industriji- kemijskoj industriji

- u procesima halogenacije, sulfonacije, - u procesima halogenacije, sulfonacije, ekstrakcijeekstrakcije

- u izradi opreme otporne na koroziju- u izradi opreme otporne na koroziju

- kao materijal za zaštitu od X-zraka i - kao materijal za zaštitu od X-zraka i ººC C nuklearnog zračenjanuklearnog zračenja

- u proizvodnji boja, akumulatora i sl.- u proizvodnji boja, akumulatora i sl.

75

OPASNOSTI OPASNOSTI PO ZDRAVLJEOPASNOSTI OPASNOSTI PO ZDRAVLJE

Stupanj škodljivosti : 3Stupanj škodljivosti : 3 MDK : 0,1 mg/mMDK : 0,1 mg/m3 (kao ukupno olovo) (olovo(II)-arsenatCA-1), olovo(II)-kromat

CA-2) - IDLH : 100 mg/m/m3 (kao Pb) - LD50 (za ljude oralno): 0,5 – 5 g/kg (za Pb(II)-acetat)

Trovanje olovom u industriji nastaje udisanjem para, dima ili prašine. Olovo kumulativni otrov koji se nakuplja u tijelu, a odlaže najviše u kostima, ali i u drugim tkivima.

Djeluje toksićno na krvotok, na središnji i periferni živčani sustav.Oštećuje bubrege, srčanožilni i probavni sustav

76

Ima mutageno i kancerogeno djelovanje. Ima mutageno i kancerogeno djelovanje. ZNACI TROVANJA mogu biti umor, glavobolja, ZNACI TROVANJA mogu biti umor, glavobolja,

zatvor, bolovi u kostima i zatvor, bolovi u kostima i

mišićima, poremećen san i pomanjkanje apetita. U mišićima, poremećen san i pomanjkanje apetita. U tom stadiju moguć je potpun oporavak, ako se tom stadiju moguć je potpun oporavak, ako se unesrećeni ukloni iz otrovane atmosfere.unesrećeni ukloni iz otrovane atmosfere.

U uznapredovalom stadiju trovanja, može se pojaviti U uznapredovalom stadiju trovanja, može se pojaviti anemija, jaki bolovi u trbuhu, zatvor, te mučnina i anemija, jaki bolovi u trbuhu, zatvor, te mučnina i povraćanje.povraćanje.

Djelovanje na središnji živčani sustav ispoljava se Djelovanje na središnji živčani sustav ispoljava se jakim glavoboljama i grčevima, te mučnina i jakim glavoboljama i grčevima, te mučnina i povraćanje.povraćanje.

Prema EPA(Environment Protection Agency) Agenciji Prema EPA(Environment Protection Agency) Agenciji za zaštitu okoliša škodljivi za zdravlje su anorganski za zaštitu okoliša škodljivi za zdravlje su anorganski olovni spojevi : acetat, arsenat, klorid, fluoroborat, olovni spojevi : acetat, arsenat, klorid, fluoroborat, fluorid, jodid, nitrat, stearat, sulfat, sulfid i fluorid, jodid, nitrat, stearat, sulfat, sulfid i tiocijanat.tiocijanat.

77

OPASNOST OD POŽARAOPASNOST OD POŽARA

Metalno olovo nije zapaljivoMetalno olovo nije zapaljivo

Neki anorganski spojevi Pb-a (nitrit, nitrat, Neki anorganski spojevi Pb-a (nitrit, nitrat, klorat, bikromat) mogu djelovanjem topline ili klorat, bikromat) mogu djelovanjem topline ili udarca, te u kontaktu sa redukcionim tvarima udarca, te u kontaktu sa redukcionim tvarima izazvati eksploziju.izazvati eksploziju.

Ako požar zahvati skladište u kojem je Pb ili Pb-Ako požar zahvati skladište u kojem je Pb ili Pb-spojevi, prikladno sredstvo za gašenje je voda.spojevi, prikladno sredstvo za gašenje je voda.

Pri požaru mogu se razviti toksićni dimovi Pri požaru mogu se razviti toksićni dimovi olovnog oksida. olovnog oksida.

78

OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVAOSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA

Pri radu sa olovom, te olovnim spojevima i Pri radu sa olovom, te olovnim spojevima i proizvodima treba nositi odgovarajuća osobna proizvodima treba nositi odgovarajuća osobna zaštitna sredstva, ovisno o prirodi rada i uvjetima zaštitna sredstva, ovisno o prirodi rada i uvjetima rada.rada.

PRVA POMOĆPRVA POMOĆ

U slučaju dodira Pb ili Pb-spojeva sa kožom mjesto U slučaju dodira Pb ili Pb-spojeva sa kožom mjesto dodira treba što prije oprati sa vodom i sapunom.dodira treba što prije oprati sa vodom i sapunom.

Kod dodira sa očima treba ispirati blagim mlazom Kod dodira sa očima treba ispirati blagim mlazom vode držeći kapak otvoren( barem 15 vode držeći kapak otvoren( barem 15 min.).Istovremeno treba zvati liječnika.min.).Istovremeno treba zvati liječnika.

U slučaju udisanja olovnih para unesrećenog treba U slučaju udisanja olovnih para unesrećenog treba uputiti u bolnicu.uputiti u bolnicu.

79

ŽIVA, Hg I ANORGANSKI SPOJEVI ŽIVEŽIVA, Hg I ANORGANSKI SPOJEVI ŽIVE

Živa, Hg, tekuće srebro, elementarna živa, metalŽiva, Hg, tekuće srebro, elementarna živa, metal Kemijska grupa : metali CAS broj : 7439-97-Kemijska grupa : metali CAS broj : 7439-97-

66FIZIČKO-KEMIJSKA SVOJSTVAFIZIČKO-KEMIJSKA SVOJSTVA- Srebrno bijela, teška tekućina bez mirisaSrebrno bijela, teška tekućina bez mirisa- Atomska masa : 200,59Atomska masa : 200,59- Vrelište : 356,72 Vrelište : 356,72 ººCC- Krutište : -38,87 Krutište : -38,87 ººCC- Relativna gustoća : 13,6 Gustoća para : 6,9Relativna gustoća : 13,6 Gustoća para : 6,9- Pritisak para : 16 x 10 – 4 kPa (Hg potpuno Pritisak para : 16 x 10 – 4 kPa (Hg potpuno

isparava kod sobne temp.).isparava kod sobne temp.).

– – Hg netopiva u vodi( topiva u HNOHg netopiva u vodi( topiva u HNO3 )

80

PRIMJENAPRIMJENA

Živa i njeni anorganski spojevi upotrebljavaju se :Živa i njeni anorganski spojevi upotrebljavaju se :- Za proizvodnju različitih mjernih instrumenataZa proizvodnju različitih mjernih instrumenata- U elektroindustrijiU elektroindustriji- U kemijskoj i farmaceutskoj industrijiU kemijskoj i farmaceutskoj industriji- U proizvodnji amalgamaU proizvodnji amalgama- U procesima elektrolitičke proizvodnje kloraU procesima elektrolitičke proizvodnje klora

OPASNOSTI OPASNOSTI OPASNOST PO ZDRAVLJEOPASNOST PO ZDRAVLJE

Stupanj škodljivosti : 3Stupanj škodljivosti : 3

BGV(za Hg-K) : 30BGV(za Hg-K) : 30µµg/l (0,15 g/l (0,15 µµmol/l) MDK=0,05 mol/l) MDK=0,05 mg/mmg/m3

IDLH : 10 mg/mmg/m3

81

Elementarna živa djeluje otrovno u obliku para Elementarna živa djeluje otrovno u obliku para ili vrlo sitnih kapljica(u prašini).Živa se može ili vrlo sitnih kapljica(u prašini).Živa se može

apsorbirati i kroz kožuapsorbirati i kroz kožu

čime se povećava ukupna izloženost.čime se povećava ukupna izloženost.

Naročito su opasni Hg-spojevi koji su topljivi u vodi.Naročito su opasni Hg-spojevi koji su topljivi u vodi.

Topljive su u vodi Hg(II)-soli i posebno otrovne :Topljive su u vodi Hg(II)-soli i posebno otrovne :

Hg(II)-klorid, Hg(II)-nitrat, Hg(II)-acetat, Hg(II)-Hg(II)-klorid, Hg(II)-nitrat, Hg(II)-acetat, Hg(II)-cijanid,cijanid,

Hg(II)-sulfat, Hg(II)-tiocijanat.Hg(II)-sulfat, Hg(II)-tiocijanat.

U organizam mogu dospjeti udisanjem, kroz kožu ili U organizam mogu dospjeti udisanjem, kroz kožu ili gutanjem.gutanjem.

Glavni organi koje oštećuje Hg i Hg-spojevi su : dišni Glavni organi koje oštećuje Hg i Hg-spojevi su : dišni organi, koža, oči, bubrezi i centralni živčani sustav organi, koža, oči, bubrezi i centralni živčani sustav

82

Znaci trovanja su : kašalj, bol u grudima, Znaci trovanja su : kašalj, bol u grudima, teškoće pri disanju, drhtanje mišića, nesanica, teškoće pri disanju, drhtanje mišića, nesanica,

glavobolja, umor, pojačanoglavobolja, umor, pojačano

izlučivanje sline, gubitak apetita i probavne smetnje.izlučivanje sline, gubitak apetita i probavne smetnje.Znaci trovanja ne javljaju se odmah.Znaci trovanja ne javljaju se odmah.

U slučaju jednokratnog izlaganja velikim U slučaju jednokratnog izlaganja velikim koncentracijama žive može se pojaviti jaka koncentracijama žive može se pojaviti jaka razdražljivost, uzbuđenje i delirij s halucinacijama.razdražljivost, uzbuđenje i delirij s halucinacijama.

Klasični znaci kroničnog trovanja Hg-spojevima su Klasični znaci kroničnog trovanja Hg-spojevima su povećana razdražljivost i drhtanje mišića.povećana razdražljivost i drhtanje mišića.

Bilo da su akutna ili kronična trovanja posljedice Bilo da su akutna ili kronična trovanja posljedice mogu biti ozbiljna oštećenja organa,( npr. mogu biti ozbiljna oštećenja organa,( npr. bubrezi ).bubrezi ).

Kronično trovanje živom trajno oštećuje živčani Kronično trovanje živom trajno oštećuje živčani sustavsustav

83

OPASNOST OD POŽARAOPASNOST OD POŽARA

Stupanj zapaljivosti : -Stupanj zapaljivosti : - Elementarna živa nije zapaljiva, ali neki njeni Elementarna živa nije zapaljiva, ali neki njeni

spojevi (oksicijanid, fulminat) mogu spojevi (oksicijanid, fulminat) mogu eksplodirati djelovanjem topline ili udarca.eksplodirati djelovanjem topline ili udarca.

REAKTIVNOST Stupanj reaktivnosti : -REAKTIVNOST Stupanj reaktivnosti : -Reagira sa mnogim metalima (osim Fe) Reagira sa mnogim metalima (osim Fe)

stvarajući amalgame. stvarajući amalgame. S alkalnim metalima (Na, K, Rb, Cs, Fr ) reakcija S alkalnim metalima (Na, K, Rb, Cs, Fr ) reakcija

je egzotermna, što može uzrokovati požar.je egzotermna, što može uzrokovati požar.Ako požar zahvati skladište žive ili živinih Ako požar zahvati skladište žive ili živinih

spojeva, prikladna sredstva za gašenje su voda spojeva, prikladna sredstva za gašenje su voda ili COili CO2

84

OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVAOSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA

Zbog velike otrovnosti Hg i Hg-spojeva prostorije u Zbog velike otrovnosti Hg i Hg-spojeva prostorije u kojima se nalaze te tvari moraju biti odijeljene od kojima se nalaze te tvari moraju biti odijeljene od drugih prostorija.drugih prostorija.

Pod i zidovi moraju biti glatki i izrađeni od Pod i zidovi moraju biti glatki i izrađeni od nepropusnog materijala; rubovi na podu trebaju biti nepropusnog materijala; rubovi na podu trebaju biti malo uzdignuti, a uglovi zaobljeni.malo uzdignuti, a uglovi zaobljeni.

Pod i zidove treba redovito i temeljito čistiti.Pod i zidove treba redovito i temeljito čistiti. Radne površine moraju biti glatke, bez pukotina i Radne površine moraju biti glatke, bez pukotina i

udubina, s malim nagibom koji vodi prema žlijebu koji udubina, s malim nagibom koji vodi prema žlijebu koji vodi prosipani materijal u bocu napunjenu vodom.vodi prosipani materijal u bocu napunjenu vodom.

Osobe koje tu rade moraju nositi osobna zaštitna Osobe koje tu rade moraju nositi osobna zaštitna sredstvasredstva

Djelatnici moraju proći sistematski liječnički pregled.Djelatnici moraju proći sistematski liječnički pregled.

85

PRVA POMOĆPRVA POMOĆ

Nakon trovanja Hg – spojevima zbog Nakon trovanja Hg – spojevima zbog ozbiljnosti otrovaozbiljnosti otrova

treba što prije odvesti liječnikutreba što prije odvesti liječniku

Nakon gutanja Hg – spojeva mora se Nakon gutanja Hg – spojeva mora se ODMAH izazvati povračanje (pijenjem ODMAH izazvati povračanje (pijenjem veće količine mlake slane vode) veće količine mlake slane vode)

Nakon toga unesrećenom se daje Nakon toga unesrećenom se daje mlijeko, bjelanjak jajeta ili aktivni mlijeko, bjelanjak jajeta ili aktivni ugljen.ugljen.

86

6.1.2. HALOGENI ELEMENTI I FOSGEN6.1.2. HALOGENI ELEMENTI I FOSGEN

Svi halogeni elementi, FSvi halogeni elementi, F2, Cl2, J2, Br2 i Astat su iznimno otrovne tvari, stupanj škodljivosti 4 (osim za Br2 koji je 3).

Jaka su oksidacijska sredstva, razaraju tkivo

Visoke koncentracije halogena u atmosferi oštećuju pluća

Halogeni djelu kao IRITANSI .

87

KLOR, ClKLOR, Cl2

Kemijsko ime : klor , molekularni plinoviti klorKemijsko ime : klor , molekularni plinoviti klor Kemijska grupa : halogeni elementi, CAS broj : Kemijska grupa : halogeni elementi, CAS broj :

7782-50-57782-50-5

FIZIČKO-KEMIJSKA SVOJSTVAFIZIČKO-KEMIJSKA SVOJSTVA- Zelenkasto-žuti plin, prodornog i oštrog mirisa(u Zelenkasto-žuti plin, prodornog i oštrog mirisa(u

zraku se osjeti već kod 0,06 ppm)zraku se osjeti već kod 0,06 ppm)- Molna masa : 70,906Molna masa : 70,906- Krutište : -101Krutište : -101ººC - Vrelište : -35 C - Vrelište : -35 ººC C - Relativna gustoća : 3,214 - Gustoća para : 2,5Relativna gustoća : 3,214 - Gustoća para : 2,5- Tlak para : 638,4 kPa (pri 20 Tlak para : 638,4 kPa (pri 20 ººC )C )- Topljivost u vodi : slabo topljiv (0,7g/100g HTopljivost u vodi : slabo topljiv (0,7g/100g H2O kod

20 20 ººC )C )

88

PRIMJENAPRIMJENA

Upotrebljava se za proizvodnju Upotrebljava se za proizvodnju kloriranih organskih i anorganskih kloriranih organskih i anorganskih spojevaspojeva

Služi kao sredstvo za bijeljenje u Služi kao sredstvo za bijeljenje u papirnoj i tekstilnoj industrijipapirnoj i tekstilnoj industriji

Za proizvodnju pesticida, rashladnih Za proizvodnju pesticida, rashladnih tvari, plastičnih masa, ljeoila, tvari, plastičnih masa, ljeoila, farmaceutskih proizvoda, kao bjelilo farmaceutskih proizvoda, kao bjelilo u kućanstvu, za dezinfekciju itdu kućanstvu, za dezinfekciju itd

89

OPASNOSTI OPASNOSTI PO ZDRAVLJEOPASNOSTI OPASNOSTI PO ZDRAVLJE

Stupanj škodljivosti : 4 MDK : 0.5 ppm ; 1,5 Stupanj škodljivosti : 4 MDK : 0.5 ppm ; 1,5 mg/mmg/m3

KDK : 1 ppm ; 3 mg/mmg/m3 IDLH : 10 ppm LC50 (štakori) : 293 ppm(1 sat)

KLOR snažno nadražuje nos, grlo i gornje dišne putove.

- Koncentracije 0,2 – 1 ppm mogu izazvati kašalj i otežano disanje.

- Koncentracije iznad 30 ppm uzrokuje jaki kašalj, osječaj gušenja, bolove u prsima i povračanje

- Duže izlaganje rezultira bronhitisom i nakuplanje tekućine u plučima.

90

- Nekoliko udisaja u atmosferi koncentracije 1000 - Nekoliko udisaja u atmosferi koncentracije 1000 ppm može prouzročiti smrt. Visoke ppm može prouzročiti smrt. Visoke koncentracije klora u radnoj sredinikoncentracije klora u radnoj sredini uzrokuju uzrokuju jaku iritaciju kože, koja se osjeća kao pečenje.jaku iritaciju kože, koja se osjeća kao pečenje.

Pojavljuje se crvenilo i plikovi.Pojavljuje se crvenilo i plikovi.

- Dodir sa tekućim klorom izaziva ozebline.Dodir sa tekućim klorom izaziva ozebline.- Klor je opasan iritans za oči.Izaziva jako Klor je opasan iritans za oči.Izaziva jako

pečenje i suzenje.pečenje i suzenje.- Dodir sa tekućim klorom može uzrokovati Dodir sa tekućim klorom može uzrokovati

sljepoću.sljepoću.- Dugotrajna izloženost koncentraciji od 5 ppm Dugotrajna izloženost koncentraciji od 5 ppm

uzrokuje dišne probleme, upalu sluznice nosa i uzrokuje dišne probleme, upalu sluznice nosa i nagrizanje cakline zuba.nagrizanje cakline zuba.

- Koncentracija u prosjeku Koncentracija u prosjeku 0,15 ppm0,15 ppm nije štetna nije štetna po zdravljepo zdravlje

91

OPASNOST OD POŽARA Stupanj OPASNOST OD POŽARA Stupanj zapaljivosti : 0 Klor ne gori, ali podržava zapaljivosti : 0 Klor ne gori, ali podržava

gorenjegorenje

REAKTIVNOST Stupanj reaktivnosti : 1REAKTIVNOST Stupanj reaktivnosti : 1

Sa nekim tvarima klor stvara eksplozivne smjese Sa nekim tvarima klor stvara eksplozivne smjese (vodik, acetilen, etan, eten, amonijak), a reakcije su (vodik, acetilen, etan, eten, amonijak), a reakcije su egzotermne.egzotermne.

Klor je jako oksidirajuće sredstvo te u dodiru s Klor je jako oksidirajuće sredstvo te u dodiru s reducensima uzrokuje eksploziju(npr.hidrazin, reducensima uzrokuje eksploziju(npr.hidrazin, hidroksilamin)hidroksilamin)

Za gašenje požara u okolini spremnika klora Za gašenje požara u okolini spremnika klora upotrebljava se voda. Ako je požar zahvatio spremnik, upotrebljava se voda. Ako je požar zahvatio spremnik, treba pri gašenju nositi potpunu i nepropusnu treba pri gašenju nositi potpunu i nepropusnu zaštitnu opremu uz zaštitu dišnih organa.zaštitnu opremu uz zaštitu dišnih organa.

92

OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVAOSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA

Zaštita dišnih organa :Zaštita dišnih organa :

- do 5 ppm : plinska maska s filterom za klor ili - do 5 ppm : plinska maska s filterom za klor ili aparat sa spremnikom zrakaaparat sa spremnikom zraka

- do 10 ppm : respirator s kontinuiranim - do 10 ppm : respirator s kontinuiranim dovodom svježeg zrakadovodom svježeg zraka

- za ulazak u onečišćeno područje, kad - za ulazak u onečišćeno područje, kad koncentracija klora nije poznata preporuča se koncentracija klora nije poznata preporuča se upotreba respiratora s potpunom zaštitom lica upotreba respiratora s potpunom zaštitom lica sa spremnikom zraka pod tlakom.sa spremnikom zraka pod tlakom.

PRVA POMOĆ – U slučaju nezgode s klorom treba PRVA POMOĆ – U slučaju nezgode s klorom treba prvu pomoć pružiti što prije i pozvati liječnikaprvu pomoć pružiti što prije i pozvati liječnika

93

BROM,BrBROM,Br2

Kemijsko ime : brom , molekularni bromKemijsko ime : brom , molekularni brom Kemijska grupa : halogeni elementi, Kemijska grupa : halogeni elementi, Br2

CAS broj : 7728-95-6

FIZIČKO-KEMIJSKA SVOJSTVAFIZIČKO-KEMIJSKA SVOJSTVA

- gusta tamnocrveno-smeđa dimeća tekućina- gusta tamnocrveno-smeđa dimeća tekućina

- zagušljiva mirisa(osjeti se već kod 0,01 ppm, a - zagušljiva mirisa(osjeti se već kod 0,01 ppm, a prepoznaje prepoznaje

kod 1 ppm)kod 1 ppm)

- molna masa : 159,88 - krutište : -7,25- molna masa : 159,88 - krutište : -7,25ººC - vrelište : C - vrelište : 58,8 58,8 ººC C

- relativna gustoća : 3,11 - gustoća para : 5,5- relativna gustoća : 3,11 - gustoća para : 5,5

- tlak para : 172 mg Hg Topljivost u vodi: - tlak para : 172 mg Hg Topljivost u vodi: topljiv(4g/100 ml)topljiv(4g/100 ml)

94

PRIMJENAPRIMJENA

Brom se upotrebljava u organskoj, kemijskoj i Brom se upotrebljava u organskoj, kemijskoj i farmaceutskoj industriji kao sirovina u sintezi farmaceutskoj industriji kao sirovina u sintezi mnogih spojevamnogih spojeva

Služi za izbjeljivanje u tekstilnoj industriji, te u Služi za izbjeljivanje u tekstilnoj industriji, te u fotografskoj i vojnoj industriji.fotografskoj i vojnoj industriji.

OPASNOSTI OPASNOSTI OPASNOST PO ZDRAVLJEOPASNOST PO ZDRAVLJEStupanj škodljivosti : 3 MDK=0,1 ppm; 0,7 mg/mStupanj škodljivosti : 3 MDK=0,1 ppm; 0,7 mg/m33

KDK=0,3 ppm; 2 mg/mm33 IDLH= 3 ppm LD50<50 mg/kg

Letalna(smrtonosna) doza za odraslog čovjeka je 1 ml.Pare broma nadražuju oči, nos i grlo. Ako ih se udiše

izazivaju kašalj, teško disanje, a u težim trovanjima gubitak svujesti.

Kod viših koncentracija dolazi do trajnih posljedica oštećenja očiju i pluča. Tekući Br2 u kontaktu s kožom izaziva opkline

95

OPASNOST OD POŽARA Stupanj OPASNOST OD POŽARA Stupanj zapaljivosti : 3zapaljivosti : 3

Brom ne gori, i njegove pare sa zrakom ne Brom ne gori, i njegove pare sa zrakom ne stvaraju zapaljive smjese.stvaraju zapaljive smjese.

REAKTIVNOST Stupanj reaktivnosti : 0REAKTIVNOST Stupanj reaktivnosti : 0

Iako je brom stabilan pri normalnoj temperaturi, Iako je brom stabilan pri normalnoj temperaturi, zbog toga što je jako oksidativno sredstvo može zbog toga što je jako oksidativno sredstvo može reagirati eksplozivno s reduktivnim reagirati eksplozivno s reduktivnim tvarima(acetilen, acetaldehid, vodik, amonijak, tvarima(acetilen, acetaldehid, vodik, amonijak, Na-karbid i drugi) i lako zapaljivim tvarima Na-karbid i drugi) i lako zapaljivim tvarima (drvena piljevina, strugotine nekih metala, fosfor)(drvena piljevina, strugotine nekih metala, fosfor)

U slučaju požara spremnike BrU slučaju požara spremnike Br2 treba ukloniti iz zone opasnosti ili hladiti polijevanjem vodom.

96

Širenje para broma sprečava se polijevanjem Širenje para broma sprečava se polijevanjem raspršenom vodom. Kod gašenja požara – raspršenom vodom. Kod gašenja požara – potpuna zaštita radi otrovnih plinova.potpuna zaštita radi otrovnih plinova.

OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVAOSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVA- Gumene rukavice, zaštitne prianjajuće naočale - Gumene rukavice, zaštitne prianjajuće naočale

nepropusne za plinnepropusne za plin- Gumene čizme i gumena zaštitna pregača (ili Gumene čizme i gumena zaštitna pregača (ili

odijelo)odijelo)- Prikladan uređaj za zaštitu dišnih Prikladan uređaj za zaštitu dišnih

organa(izolacijski aparat s posebnim dovodom organa(izolacijski aparat s posebnim dovodom zraka-kisika) i zaštitu glave.zraka-kisika) i zaštitu glave.

PRVA POMOĆPRVA POMOĆ – brom iz očiju i sa kože ispire se – brom iz očiju i sa kože ispire se vodom i vodenom otopinom NaHCOvodom i vodenom otopinom NaHCO3.

U slučaju gutanja Br2 treba dati mlijeko bez izazivanja povračanja.Kod težih slučajeva treba zvati liječnika, ili otpremiti unesrećenog liječniku.

97

JOD, JJOD, J2 elementarni jod, Kemijska grupa-halogeni element

CAS broj 7553-56-2

FIZIČKO-KEMIJSKA SVOJSTVAFIZIČKO-KEMIJSKA SVOJSTVA Kristal, sivkasto-crn do ljubičast metalnog sjajaKristal, sivkasto-crn do ljubičast metalnog sjaja Iritirajući karakteristićni mirisIritirajući karakteristićni miris Molna masa : 253,8 Krutište : 114Molna masa : 253,8 Krutište : 114ººC C

Vrelište : 184 Vrelište : 184 ººC C Relativna gustoća : 4,93 Gustoća para : 8,75Relativna gustoća : 4,93 Gustoća para : 8,75 Tlak para : 0,3 mm HgTlak para : 0,3 mm Hg Topljivost u vodi : vrlo slabo (0,03 g/100 ml)Topljivost u vodi : vrlo slabo (0,03 g/100 ml) PRIMJENAPRIMJENA – u organskoj i farmaceutskoj – u organskoj i farmaceutskoj

industriji za dobivanje joda, također u industriji za dobivanje joda, također u analitičkoj kemiji kao reagens, te u madicini analitičkoj kemiji kao reagens, te u madicini kao antiseptik.kao antiseptik.

98

OPASNOSTI OPASNOST PO ZDRAVLJEOPASNOSTI OPASNOST PO ZDRAVLJE

Stupanj škodljivosti : -Stupanj škodljivosti : - MDK : 0,1 ppm; 1 mg/mMDK : 0,1 ppm; 1 mg/m3 IDLH : 2 ppm Pare joda djeluju jako nadražujuće(jače nego Cl2 i

Br2). Koncentracija joda od 0,1 ppm se može podnijeti,

dok već pri 0,15 ppm joda u zraku disanje je otežano, a koncentracije od 1 ppm su vrlo nadražujuće.

Znaci trovanja su : - težina u prsima - bol u grlu- bol u grlu - glavobolja- glavoboljaIzloženost višoj koncentraciji rezultira otežanim Izloženost višoj koncentraciji rezultira otežanim

disanjem, nakupljanjem vode u plučima(tek nakon disanjem, nakupljanjem vode u plučima(tek nakon par sati) i smrt.par sati) i smrt.

99

Kristalni jod ili koncentrirana tekućina djeluje vrlo Kristalni jod ili koncentrirana tekućina djeluje vrlo nadražujuće na kožu. Može uzrokovati ozljede-nadražujuće na kožu. Može uzrokovati ozljede-razara tkivo.razara tkivo.

Jod se apsorbira kada dođe u dodir sa kožom.Jod se apsorbira kada dođe u dodir sa kožom. Može uzrokovati teže ozljede oka.Može uzrokovati teže ozljede oka. Pare joda koncentracije 0,57 ppm mogu se Pare joda koncentracije 0,57 ppm mogu se

podnositi 5 min. bez iritacije očiju, a kod podnositi 5 min. bez iritacije očiju, a kod koncentracije od 1,63 ppm nadražuje oči nakon 2 koncentracije od 1,63 ppm nadražuje oči nakon 2 min. Djelovanbjamin. Djelovanbja

Kristalni JKristalni J2 može uzrokovati trajne ozljede očiju. Gutanje JJ2 izaziva osječaj pečenja i boli u ustima,

grlu i želucu. Posljedice su jako povračanje, žeđ, diareja, groznica

i smrt zbog oštećenja bubrega.Kronično trovanje parama JJ2 malo je vjerojatno, jer

su simptomi akutnog djelovanja vrlo teški.

100

OPASNOST OD POŽARAOPASNOST OD POŽARA

Jod ne gori, ali može reagirati burno sa mnogim Jod ne gori, ali može reagirati burno sa mnogim reducirajućim tvarima i tako uzrokovatireducirajućim tvarima i tako uzrokovati eksploziju i eksploziju i požar.požar.

STABILNOSTSTABILNOST – jod je stabilan pri normalnim – jod je stabilan pri normalnim okolnostima. No, burno reagira s acetilenom, okolnostima. No, burno reagira s acetilenom, amonijakom, amonij amonijakom, amonij hidroksidom,sumporom,fosforom i nekim hidroksidom,sumporom,fosforom i nekim metalima(Sb,Fe)metalima(Sb,Fe)

GAŠENJE POŽARA-požarGAŠENJE POŽARA-požar spremnika s J spremnika s J2 gasi se uz potpunu zaštitnu opremu i zaštitu dišnih organa.

OSOBNA ZAŠTITNA SREDSTVADjelatnici moraju biti zaštićeni od djelovanja para J J2

zavisno o uvjetima rada.

101

PRVA POMOĆ - Nakon udisanja većih PRVA POMOĆ - Nakon udisanja većih koncentracija para joda unesrećenom treba koncentracija para joda unesrećenom treba

dati umjetno disanje i kisik.dati umjetno disanje i kisik.

Potrebno je hitno zvati liječnika.Potrebno je hitno zvati liječnika.- Kožu onečišćenu jodom potrebno je prati tekućom Kožu onečišćenu jodom potrebno je prati tekućom

mlakom vodom barem 20 min. Ako se i nakon toga mlakom vodom barem 20 min. Ako se i nakon toga vremena osjeća peckanje, treba zvati liječnika.vremena osjeća peckanje, treba zvati liječnika.

- Kod kontaminacije očiju obavezno je oči ispirati 60 Kod kontaminacije očiju obavezno je oči ispirati 60 min., ili dok ne prestane iritacija, blagim mlazom min., ili dok ne prestane iritacija, blagim mlazom mlake vode držeći kapak otvoren. Liječnik je mlake vode držeći kapak otvoren. Liječnik je obvezatan.obvezatan.

- Nakon gutanja JNakon gutanja J2 ne smije se izazvati povračanje, potrebno je isprati usta vodom i dati unesrećenom da popije dosta vode( oko 300 ml). I ovdje treba zvati liječnika

102