kako strukturirati školski esej

Upload: kristina-dilica

Post on 07-Mar-2016

247 views

Category:

Documents


2 download

DESCRIPTION

Upute za pisanje eseja

TRANSCRIPT

  • Kako strukturirati kolski esej?

  • Nacrt esejaAnalizirati temu Propitati temu Odabrati probleme Strukturirati problematiku Prisjetiti se specifinoga znanja Sastaviti plan eseja Sastaviti detaljnu razradu Sastaviti zakljuak Sastaviti uvod Pozorno proitati esej i ispraviti pogrjeke Prepisati

  • I. korakPropitati temu, odabrati i selekcionirati probleme

    Podsjetite uenike na temeljna pitanja koja mogu postaviti postavljenom naslovu:

    TO? KAKO? U KOJOJ MJERI? KOJIM POSTUPCIMA? S KOJOM NAMJEROM?

  • II. korak

    Prisjetiti se specifinog znanjaTema se moe promatrati sa razliitih stajalita (to o tome misle vrnjaci, starije osobe, ene, mukarci itd.)

  • III. korak

    Izraditi plan eseja (uvod, razrada, zakljuak)Uvod i zakljuak sastavite najprije u obliku skice. Dotjerivat ete ih kad razrada bude potpuno uobliena.

  • IV. korakNapisati detaljnu razradu

    Razrada je najtei dio posla, ali glavne toke (problematiku) i argumente valja postaviti na konceptu. Ponovo proitati koncept i provjeriti podupiru li uvjerljivo odbrani argumenti ideju koja se obrazlae. Grupirati pitanja prema problemima koje postavljaju. Razradu ine dvije ili vie velikih cjelina koje se mogu podijeliti na manje podcjeline (ulomke). Tako se otvara vie smjerova razmiljanja.

  • V. korakSastaviti uvod i zakljuak

    Zakljuak se prirodno nadovezuje na razradu i logino je da se sastavlja odmah nakon to je razrada detaljno sastavljena.

  • VI. korakPrepisati esej

    Prije prepisivanja svakako treba proitati tekst jo jednom. Tako se lako uoavaju ponavljanja i sintaktike nespretnosti. Sluiti se pravopisom.

  • Vjebe na tekstu Jeana Dausserta (UNESCO) Treba njegovati ljudsku raznolikost (prijevod Majda Beki-Vejzovi) Unescov glasnik, rujan,1986.

    J. Dausset, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu 1980. godine, objanjava, najprije na polju biologije a zatim po analogiji na kulturnom planu, ivotnu nunost raznolikosti kao apsolutan uvjet fizikog i psihikog razvoja ljudske vrste.

    Jesmo li jo uvijek sposobni, suoeni s opasnostima uniformiranja, ouvati svoj duhovni identitet i prihvatiti kulturu drugih odnosno prigrliti kulturne razlike kao jedini nain preivljavanja i obogaivanja ljudskog naslijea?