UVODOrganska poljoprivreda i njeni proizvodi su neto sasvim novo u crnogorskoj poljoprivredi i domaem tritu prehrambenih proizvoda. O organskoj poljoprivredi reeno je puno toga, ali se stie utisak da je poptrebno jo puno uiniti na promociji i edukaciji proizvoaa i potroaa. U prilog tome trba napomenuti da svi akteri organske poljoprivrede moraju biti svjesni da razvoj organske poljoprivrede podrazumijeva: - pomo ouvanju ovjekove ivotne sredine i ostavljanje zavidnog nasljea narednim generacijama, - doprinos pravilnijoj ishrani populacije i ouvanju ljudskog zdravlja, - doprinos razvoju ruralne zajednice i smanjenju negativnih demografskih trendova. Ovo predstavlja kvalitet vie, koji proizvoai organske poljoprivrede nude tritu prehrambenih proizvoda na kom je konkurencija veoma jaka. Potvrdu odnosno garanciju da je njihov proizvod zaista proizveden u skladu sa metodama i propisanim standardima je serikat. Sertikacija je instrument trita, orue za stvaranje povjerenja kupaca, a po deniciji predstavlja proceduru zasnovanu na nezavisnom sistemu kontrole kojom tree lice (poput Monteorganica) daje pismeno uvjerenje da proizvod, proces ili usluga odgovaraju odnosno da su usklaeni sa specinim zahtjevima. Prednosti sertikacije, primjene naprednog sistema, kao i razumijevanje nekonvencionalnih metoda jedne drugaije lozoje su evidentnte i za proizvoae i za kupce njihovih proizvoda. Kupci ne mogu biti upoznati sa svim standardima i administrativnim normama organske poljoprivrede u svijetu, ali u svakom sluaju moraju znati mnogo vie o proizvodu koji su u namjeri da kupe od uobiajnog odgovora da je taj proizvod zdrava hrana. Naravno, u skladu sa navedenim od izuzetne je vanosti da je kupcima poznata injenica da osim proizvoaa, organizacija koja je izvrila kontrolu, garantuje da je proizvod organski. Transparentnost se ogleda i u tome da su podaci o proizvoau i prozvodu javni i samim tim direktno dostupni kupcu kao konanoj adresi proizvoda. injenica da sertikacija daje legitimitet proizvoau i proizvodu, a kod kupaca

1

stvara povjerenje, sama po sebi ini mogunost za nastanak novog trita i uvoenje mjera podrke od strane drave za organske proizvoae. Meutim, primjena metoda organske poljoprivrede i ispunjavanje uslova propisanih zakonom i standardima nije nimalo jednostavan proces. Planirana i dokumentovana proizvodnja, raspolaganje bazom podataka ini samu proizvodnju transparentnijom i ekasnijom i pomae organizaciji koja vri kontrolu da proprati sve etape nastanka jednog proizvoda i njegov put do konanog kupca. Upravo iz tih razloga i zbog uoenih problema na koje farmeri nailaze praktino na samom poetku, jer su u obavezi propisanoj zakonom da uredno ispunjenu dokumentaciju stave na uvid organizaciji-instituciji koja vri kontrolu, agencija Monteorganica je odluila da izradi brouru. Oekivanja su da e ona pruiti neophodne informacije i pomo svima koji su u namjeri da se bave organskom poljoprivredom.

2

ORGANSKA POLJOPRIVREDAOrganska poljoprivredna proizvodnja ima za cilj proizvodnju zdrave i kvalitetne hrane na ekoloki odgovoran nain i zahvaljujui tome proizvodjai imaju fer nadoknadu. Pristup je dizajniran tako da utie pozitivno na zdravlje imajui u vidu zemljite, biljke i usjeve izbjegavajui potrebu za agrohemijskim sredstvima i da doprinese ouvanju zdravog ovjekovog ivotnog okruenja. Uzgajivai primjenjuju praktine metode kojima odravaju optimalnu plodnost zemljita i njegovu bioloku aktivnost a isto tako uveavaju biodiverzitet okoline podstiui wildlife na sopstvenoj farmi. Zdravo zemljite prua podrku zdravim biljkama da lake podnesu napade bolesti i tetoina, dok prisustvo spontane ore znai i prisustvo predatora koji e umanjiti dejstvo bolesti i tetoina. Poglavlja koja slijede dae odgovor na najee postavljana pitanja o organskoj poljoprivredi.

I SERTIFIKACIJAta je to sertikat?Potvrda ovlaene organizacije, institucije da je proizvod proces ili usluga usaglaen sa odreenim standardima.

ta znai sertikovani organski proizvod?Sertikovani organski su oni proizvodi koji su proizvedeni, skladiteni, pakovani, uvani i deklarisani na nain koji propisuju standardi i zakon o organskoj poljoprivredi i za koje je izdat sertikat od strane sertikacionog tijela.

ta je sertikaciono tijelo?Sertikaciono tijelo je institucija, organizacija ovlaena za vrenje kontrole i izdavanje sertikata. Osim popunjene prijave za sertikaciju, potrebno je staviti na uvid neophodnu i zakonom propisanu dokumentaciju kako bi sertikaciona organizacija stekla uvid na najbolji nain gdje se nalazi vaa farma, ta i na koji nain proizvodite i sl. Njeni inspektori e provjeriti na licu mjesta da li primjenjujete u proizvodnji, preradi, pakovanju, skladitenju mjere propisane standardima i Zakonom o organskoj poljoprivredi.

3

ta je to godinji plan?Sertikacionoj organizaciji svake godine trebate podnijeti GODINJI PLAN proizvodnje (prerade, koliina ljekovitog bilja i umskih plodova koje planirate sakupiti) a ona e izvriti provjeru proizvodnih kapaciteta i sistema proizvodnje koji primjenjujete.

Koliko vai moj sertikat?Va sertikat je validan godinu dana od momenta izdavanja.

Koje zabiljeke treba da vodi i uva farmer koji se prijavio za sertikaciju?Farmer u procesu sertikacije mora da vodi evidenciju o svojim aktivnostima na farmi (sadnja, ubrenje, zatita, navodnjavanje, berba, prodaja) i naravno da za sve ima potrebnu dokumentaciju ukljuujui raune.

ta je to logo?Logo je oznaka na proizvodu koja je pokazatelj i potvrda da je proizvod sertikovan organski u skladu sa odreenim standardima. Na teritoriji EU na proizvodu se nalazi logo za organske proizvode Evropske unije na jezicima drava lanica i logo ili kod sertikacione organizacije, institucije koja je izdala sertikat za proizvod. Ukratko, za kupca to je informacija po kojim standardima je sertikovan proizvod i ko je izdao sertikat.

II KONVERZIJA PRELAZNI PERIODUkoliko preem na organsku poljoprivredu ko e kupiti moj proizvod?Ovo je zasigurno prvo pitanje koje ete postaviti. Postati organski proizvoa ne znai da ete odmah imati trite za svoj proizvod. Morate istraiti oslunuti trine mogunosti i proizvesti usjeve-proizvod u skladu sa potrebama trita. Na domaem tritu u ovom trenutku postoji puno prostora za proizvoae organske poljoprivrivrede. Mala gazdinstva bi kao preporuku meunarodnog iskustva, usljed usitnjenosti posjeda, trebalo da nastupaju na tritu u okviru udruenja, zadruga (kooperanti) iz ekonomskih odnosno praktinih razloga a to su: nemogunost da pojedinano isporuuju u kontinuitetu traene koliine robe, kao i podjela trokova isporuke, angaovanja menadera i sl .

4

Koja je uloga prelaznog perioda?Prelazni period kao prvo je propisan Zakonom o organskoj poljoprivredi i EU regulativom kojom se rukovodi organska poljoprivreda u Evropskoj uniji. Prelazni period predstavlja vrijeme koje je neophodno da uspostavite sistem rukovoenja farmom, izgradite plodnost zemljita i njegovu bioloku aktivnost i razvijete sve zajedno jedan odrivi agro eko sistem. Tokom prelaznog perioda moete sakupljati informacije, identikovati trite za svoje proizvode kao i promjene nastale primjenom novih metoda. Konverzija je i vrijeme koje je neophodno za reduciranje agro hemijskih sredstava odnosno njihovih ostataka rezidua nastalih primjenom metoda konvencionalne poljoprivrede. Prodaja proizvoda u periodu konverzije bie pomenuta u nekom od sljedeih pitanja, a ovdje treba napomenuti samo da je princip kojim se treba rukovoditi (kako smo ve napomenuli) potovanje vremena neophodnog za izgradnju i optimiziranje plodnosti zemljita i njegove bioloke aktivnosti i uspostavljanje odrivog agroekosistema

Da li je potrebna analiza zemljita?Da, inae je analiza zemljita preporuljiva kao elemenat poljoprivredne prakse. Ona e pomoi da se stvori slika o postojeem stanju i stvarnim potrebama zemlita kao jednog proizvodnog i ivog entiteta. Test e vam pomoi da samostalno ili uz strunu pomo planirate plodored izmjenu odnosno rotaciju usjeva i prevaziete potencijalne nedostatke hranljivih elemenata. Analiza je neophodna i da potvrdi kao dokaz sertikacionom tijelu nedostatak specinih hranljivih elemenata kako bi vam odobrilo primjenu ubriva ija je upotreba ograniena . Prije upotrebe ubriva obavezno konsultujte sertikaciono tijelo kako bi bili sigurni da ga moete upotrijebiti, jer postoji lista zakonom dozvoljenih sredstava. Od prodavca svakako traite da vam pokae natpis DOZVOLJENO ZA UPOTREBU U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI na bilo kom jeziku pisalo, ak i pismeno garantuje. Na deklaraciji proizvoda prevedenoj na na jezik to svakako mora biti i naznaeno.

Koliko dugo traje prelazni period?Prema zakonu prelazni period traje dvije godine ukoliko uzgajate jedno i dvogodinje usjeve i tri godine za viegodinje kulture. Najmanje prelazni period traje godinu dana kada je kompletnom dokumentacijom farme i procjenom polja mogue demonstrirati da nedozvoljena sredstva nisu primijenjena na zemlite. Upotreba hemijskih sredstava kao npr atrazina, zbog ostataka u zemljitu moe produiti trajanje prelaznog perioda. Postoje brojni detalji vezani za ovu tematiku

5

pa je poeljno kontaktirati sertikaciono tijelo jer ono na osnovu procjene navedeni period prelaska na metode organske poljoprivrede odreuje.

Najbolje doba godine za konverziju?Prelazni period poinje od momenta podnoenja vae prijave sertikacionom tijelu, a neka od njih uvaavaju momenat zadnje primjene nedozvoljenih sredstava.

Mogu li uzgajati istovremeno organske i konvencionalne usjeve?Moete, ALI..... Ovaj sluaj kada se na jednom gazdinstvu primjenjuju metode konvencionalne i organske poljoprivrede istovremeno naziva paralelna proizvodnja i dozvoljen je, meutim postoje odreeni preduslovi za to. Kao prvo i najvanije je da to maksimalno moe trajati pet godina i uz to potrebno je odobrenje sertikacionog tijela. Plan prelaznog perioda mora jasno demonstrirati da su konvencionalna i organska proizvodnja jasno nansijski, ziki i operativno odvojene. Sve preduzete mjere odvajanja moraju jasno biti demonstrirane sertikacionom tijelu U okviru ve navedenog mora se napomenuti da paralelna proizvodnja nije primjenjiva na jednogodinje usjeve.

Mogu li prodavati za vrijeme prelaznog perioda proizvod?Svakako. Cilj prelaznog perioda je ve objanjen, a tokom njega se naravno vodi rauna i o proizvoau i ekonomiji gazdinstva tako da je nakon 12 mjeseci prelaznog perioda proizvod mogue prodati kao proizvod iz prelaznog perioda.

Koje mjere podrke su dostupne proizvoaima u organskoj poljoprivredi Crne Gore?Ministarstvo poljoprivrede umarstva i vodoprivrede Crne Gore je zainteresovanim proizvoaima omoguilo besplatan sertikat nacionalne agencije Monteorganica koja im ukoliko imaju izvozno razvijene kapacitete moe obezbijediti u saradnji sa svojim partnerima i sertikate validne na tritu cijelog svijeta. Savjetodavna sluba i struni savjeti koje daju su takoe dostupni besplatno svim zainteresovanim. Dalje, resorno Ministarstvo prua podrku za uspostavljanje organske poljoprivrede i promotivne aktivnosti.

6

III UPRAVLJANJE PLODNOU ZEMLJITA U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDIKako da postignem i odravam optimalnu plodnost zemljita?Odravanje plodnosti zemlita ima fundamentalni znaaj za proizvodnju zdravog proizvoda u organskoj poljoprivredi. Sam planirani proces regulisanja plodnosti zemljita po pravilu treba da se oslanja na sopstvene izvore sa farme: ubriva stajsko i zelenino, oplemenjivae (kompost), a uz dozvolu sertikacionog tijela dozvoljeno je kupovati i od drugih farmera kao i primjenjivati dopunska sredstva za ubrenje kada se adekvatna ishrana usjeva ne moe postii propisanim metodama. Ovo je opet stvar procjene sertikacionog tijela. Postoje mineralna ubriva, fosforna i kalijumova, ija je upotreba dozvoljena kako bi nadoknadili postojei nedostatak ili nedostupnost hranljivog elementa. Ukoliko zahtijevate dopunsko ubrenje mogue je da e sertikaciono tijelo traiti od vas rezultat analize zemljita, folijarnu dijagnostiku /analizu lia/ da bi se uvjerilo u ono to tvrdite.

Da li mogu imati farmu bez stoke?Naravno. Sutina izgradnje sistema u kom se koncept plodnosti zemljita bazira na stajskom ubrivu govori da je prisustvo stoke znaajno kako bi cjelokupni sistem nansijski bio odriv. U protivnom ubrivo se kupuje sa drugih farmi kako bi se zadovoljile proizvodne potrebe. Osim toga dodatna komplikacije su kontrola farmi (tradicionalnih i organskih farmi) od kojih se kupuje ubrivo pri kojoj se izmeu ostalog trai potvrda da genetski modikovani organizmi (GMO) nisu prisutni u ubrivu. ubriva porijeklom sa intenzivnih sistema su zabranjena (brojleri...).

Kako se u organskoj poljoprivredi upotrebljavaju i skladite ubriva?ubriva moraju biti propisno uskladitena i primijenjena na odriv nain u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom. Ouvanju ivotne sredine i ovjekovog zdravlja se doprinosi tako to se ubriva skladite na lokalitetu po mogunosti pokrivenom, gdje je pod kontrolom slobodno oticanje tenih komponenti ubriva ili raznoenje djubriva vjetrom. Proizvoa bi trebao preduzeti mjere PASIVNE ili AKTIVNE da sprijei razvoj patogenih mikroorganizama. Pasivni tretman je baziran na ostavljanju ubriva uskladitenog odreen vremenski period i izlaganje prirodnim faktorima - temperaturi i UV zracima.

7

Aktivni tretmani su kompostiranje, pasterizacija i slino. Ukoliko primjenjujete svje stajnjak (to se ne preporuuje) evo preporuke: usjevi za ljudsku upotrebu iji jestivi dio dira zemlju moraju biti ubrani 120 dana nakon primjene svjeeg ubriva ili bolje reeno naubrite zemljite svjeim ubrivom ne manje od 120 dana prije berbe usjeva. Za ostale usjeve moe se primijeniti najmanje 90 dana prije berbe. Primjena svjeeg stajskog ubriva (nezgoreli stajnjak) i osoke u sezoni gajenja gdje period izmeu primjene i berbe nije mogue maksimizirati NIJE PREPORULJIVA (U.S. Department of Health and Human Services Food and Drug Administration 1998.).

Postoje li ogranienja koliine ubriva koje se primjenjuju?Da. Opet u skladu sa dobrom poljoprivrednom praksom treba izbjegavati pretjeranu i nekontrolisanu upotrebu koja moe voditi ka produetku vegetacije , izmrzavanju, pojaanoj osjetljivosti na bolesti i tetoine, visokom nivou nitrata, ispiranju i drugim problemima sa zagaenjem. Zakonom o organskoj poljoprivredi ( ukljuujui i regulativu evropske unije EU 2092/91) ukupna koliina azota koja se moe primjeniti na gazdinstvu je limitirana ma 170kg N/ha (azota po hektaru). Na primjer prosjeno 28 tona stajskog ubriva otprilike bi sadralo 170 kilograma azota, sa prosjenih 6 kg azota po toni stajskog ubriva.

ta su oplemenjivai zemljita?Oplemenjivai su sredstva kao npr. kompost ijom primjenom se poboljavaju najveim dijelom struktura, a manjim dijelom se utie i na plodnost zemlita. Pri tom se misli na uveanje sadraja azota (u zemljitu) iji sadraj u oplemenjivaima je mali.

ta je to kompost?Kompost je oplemenjiva koji se spravlja kompostiranjem odnosno metodom kojom se ubrzava razlaganje organske materije. Jednostavno to je anerobni proces u kom mikroorganizmi mijeani organski supstrat pretvaraju u ugljen dioksid, vodu, minerale i stabilnu organsku materiju (Zucconi and De Bertoldi, 1987.). Odabiranje naina i mjesta gdje e se vriti (zaklonjeno od sunca i vjetra) kompostiranje predstavlja prvi korak. Zatim se pristupa sakupljanju lia (izbjegavati hrastovo i orahovo) i biljnih ostataka nakon rezidbe i etve koje treba usitniti i pravljenju gomile kojoj je poeljno dodati i svjei stajnak ponekad i kre i pepeo. Veoma je vano da sakupljeni ostaci vode porijeklo sa vae farme, zatim da izbjegavate oboljele biljne ostatke i da se oko detalja konsultujete sa savjetodavnom slubom i sertikacionim tijelom kako bi otklonili sve nedoumice ta je dozvoljeno, a ta nije pri spravljanju komposta.

8

ta je plodored (njegova uloga)?Plodored predstavlja uzgajanje usjeva ija se izmjena, smjena odnosno rotacija vri u funkciji prostora i vremena. Osim klasinog plodoreda ( jedan usjev po 1 parceli ), meuusjevi i mjeovita sadnja predstavljaju takoe kljune elemente za optimiziranje meusobnog dejstva interakcije usjeva (Sharma, 2001.).

ta je to mjeovita sadnja i meuusjev?Mjeovita sadnja je kombinovanje vie usjeva na istom prostoru, a meu usjev je usjev koji pored glavne kulture gajite u meurednom rastojanju vaeg vonjaka, povrtnjaka...(npr. djetelina, pasulj... u vonjaku, vinogradu) Pozitivni efekti saivota vie usjeva su razliiti. Kao prvo koristi se raspoloivi prostor na najbolji mogui nain imajui u vidu i korove, ne iscrpljuje se zemljite jednostrano, smanjuje se dejstvo bolesti i tetoina Povre, povre i voe: kupus+celer+keleraba gdje kupus titi celer od re, a celer svojim mirisom odbija leptira kupusara. Ili crni luk i argarepa koji jedan drugom pruaju zatitu od muica koje ih napadaju. Crni luk i praziluk tite jagodu od botritisa, kukuruz i pasulj gdje kukuruz predstavlja oslonac, a pasulj izvor azota.

Koje su to prednosti plodoreda? Prednosti plodoreda su: Smanjen rizik ekonomskih gubitaka Spreavanje erozije Ispiranje azota Kontrola korova Prekidanje ciklusa ivotnog ciklusa tetoina

Dobar program plodoreda je klu za rjeavanje potencijalnih problema sa bolestima koje nastaju u zemljitu (Fusarium sp., Pythium sp. ,Penicillium sp.). Plodoredom, bi trebali planirati najdui mogui period koji e proi dok opet ne pristupite uzgajanju iste familije usjeva na istom zemljitu odnosno parceli ili dijelu parcele. Neka sertikaciona tijela zahtijevaju da taj period bude najmanje tri godine uz obavezno ukljuivanje leguminoza u plodored koje su namijenjene snabdijevanju zemljita azotom. Mnoge rotacije smjene usjeva su zasnovane na onima dobro poznatim koje su koritene u prolosti (Lampkin, 1992.). Prilikom planiranja plodereda trebalo bi uzeti u obzir osnovne principe: - Usjevi koji se plitko ukorijenjavaju saditi nakon usjeva sa korijenovim sistemom koji se duboko razvija - Usjevi koji imaju veu korijenovu masu nakon usjeva sa manjom masom korijena

9

Usjevi osjetljivi na korove sade se poslije usjeva koji sprjeavaju/suzbijaju korove da se razvijaju - Usjevi kojima azot posebno treba sade se poslije usjeva koji veu ksiraju azot i koji ostaje deponovan u zemljitu. Jedan od korisnih informacija koju treba znati kad planirate plodored je podjela povra u tri grupe i to: paprika, paradajz, kupusnjae, krastavci, praziluk,tikvice ijim se uzgajanjem zemljite iscrpljuje u znatnoj mjeri argarepa, crni i bijeli luk, cvekla, rotkvice, rotkve, keleraba, spana koji za svoj razvoj troe neke srednje koliine hranljivih materija prisutnih tj. dostupnih u zemljiutu. pasulj, graak, perun, salate, zainske biljke, boranija veoma neznatno iscrpljuju zemljite. Pri planiranju trogodinjeg plodoreda obilno se prve godine (uz strune konsultacije naravno) naubri stajnakom, kompostom ili glistenjakom i posadi usjev iz prve grupe. Dogodine se sadi usjev druge grupe i tree godine usjev koji najmanje iscrpljuje zemljite. Uvijek u toku jeseni se mogu posaditi itarice (popravljaju zike osobine zemljita, spreavaju gubljenje azota..) ili neka a od leguminoza (vezuju azot) kao dodatni usjev.

-

A ukoliko farmer ne uzgaja stoku?Farme na kojima se ne uzgaja stoka, moraju se oslanjati na kombinovanje uglavnom leguminoznog zeleninog ubrenja koje treba nakon koenja zastirati ili inkorporirati-zaorati u zemlite pri emu e se zeleni ostatci brzo razloiti (Rasmussenetal., 1998.). Tipino za prelazni period u organskoj poljoprivredi je dvogodinje uzgajanje crvene djeteline i ljulja koji se maliraju-zastiru. Za farme bez stonog fonda a na lakim i srednjim zemljitima preporuka za plodored bi mogla izgledati ovako: I djetelina II krompir III ozima penica nakon koje se sadi facelija IV pasulj ili graak u proljee koje ukoliko dogodine naslijeuje proljeni usjev obavezno u toku jeseni gajiti zelenino ubrenje kao meuusjev. V ozima penica ili eerna repa. Penicu naslijeuje neki usjev za zelenino ubrenje VI jari jeam koji se sadi sa djetelinom Neka istraivanja su pokazala da su u sistemima u kojimase ne uzgaja stoka, saenje crvene djeteline dvije godine za redom i koenje i maliranje (zastiranje) dobra strategija koja dosta azota vraa zemljitu.

10

IV MJERE ZATITE U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDIKako da kontroliem korove?runo (okopavanje, koenjem manuelno ili runom kosilicom prije nego korovi proizvedu sjeme) gajenje meuusjeva solarizacija: u toplijim krajevima u toku ljeta zastiranjem folijom zemljita u periodu 6-8 nedjelja navodnjavanjem prije sadnje (isprovocirae rast korova), a zatim obradom zemljita tako da usjev koji slijedi dobija prednost u vremenu za svoj razvoj.

Upotreba herbicida za kontrolu korova?Zabranjena.

Kako da kontroliem bolesti i tetoine?Prije svega planiranjem i primjenom mjera opreza odnosno prevencije kao to su vrijeme i nain sadnje, plodored, izbor zdravog i kontrolisanog sadnog materijala i sorti otpornijih na bolesti, primjenom komposta. Odravanje higijenskih uslova na propisnom nivou na farmi u ta spadaju korienje iste opreme , brzo odlaganje tj. uklanjanje bolesnih bilnjih djelova-ostataka. Pratiti i testirati sjemena koja se ostavljaju kao rasad na period dui od tri godine jer predstavljaju potencijalni rizik kontaminaciju. Poeljno je konsultovati se uvijek sa strunim licima za zatitu biljaka topatolozima.

Mogu li da koristim insekticide?Da zakonom je dozvoljena primjena odreenih sredstava za zatitu ali ona se koriste iskljuivo kad je neophodno i uz konsultacije sa strunim licima: sertikacionim tijelom, savjetodavnom slubom, strunim licima na fakultetu-topatolozima ponajprije. Od drveta Azadirachta indica se dobija insekticid neem (nim) koji se koristi u organskoj poljoprivredi. Piretrin je takoe insekticid koji se dobija iz biljke buva Chrysanthemum cinerariefolium. Bakterija Bacillus thuriganensis predstavlja bioinsekticid koji nije tetan za korisne insekte a prevashodno je namijenjen protiv gusjenica raznih leptira i tvrodkrilaca (krompirova zlatica).

A da li mogu da koristim fungicide?Odgovor je isti kao za suzbijanje tetnih insekata - da, ali kada je to neophodno i uz konsultacije....

11

Ukoliko preventivne mjere nijesu dale rezultat i dolo je do ozbiljne infekcije mogu se primijeniti soli bakra kao to je bakar oksihlorid i sumpor. Prije upotrebe morate traiti dozvolu i imati opravdan razlog za upotrebu. Gljive kao to su Trichoderma harzianum se koristi za suzbijanje sive trulei, Pythium oligandrum je antagonist patogenima predstanicima rodova Pythium, Rhizoctonia, Verticillium, Sclerotinia. Ampelomyces quisqualis se koristi za suzbijanje pepelnice. BioActWG (nematocid) ,ContansWG (insekticid), Biopirenplus (insekticid), AQ10WG (fungicid-pepelnica), Serenade (fungicid-siva trule, aava krastavost..), UFO (grinje..), Ultracitrus (vai, grinje..), PhytovitWG (patogene gljive u zemljitu) su neki od komercijalnih preparata koji su navedeni ovdje iskluivo kao potvrda da postoje bioloki fungicidi a ne kao preporuka. O upotrebi preparata se obavezno konsultujte sa ve navedenim strunim institucijama i licima.

Postoje li sredstava za zatitu iz tradicionalne poljoprivrede i to je od toga dozvoljeno koristiti?Prije planiranja i eventualne upotrebe nekog tradicionalnog sredstva za zatitu uvijek se treba konsultovati sa sertikacionim tijelom (ukoliko ste u programu i procesu sertikacije) da li je mogue primijeniti preparat.. Postoje TRADICIONALNE METODE zatite pa emo vam ih i predstaviti.

NematodeUkoliko ih ima izbjegavati sadnju luka, kupusa, graka, pasulja, a mogu se saditi salate, dinje, lubenice, korijenasto povre ili ra koji se kasnije moe zaorati. Kadica odbija nematode svojim mirisom (1 biljka titi m2 zemljita).

Lisne vai iak

Miris lavande i ubra ih odbija, a biljka dragoljub im je primamljiva. Treba ga rukom skinuti i unititi. Prskati sredstvima na bazi paprike.

Grakov savija

Trips napada mahunasto povre polaui jaja na mlade mahune usljed ega dolazi do crvljivosti zrna. Saditi ranije sorte krae vegetacije.

Krompirova zlatica

Sredstva od zove i ekstrakti bijelog luka i maslaka.

12

Mrkvina muva

Saditi bijeli, crni luk i praziluk izmeu redova argarepe. Neven odnosno njegov korijen odbija larve mrkvine muve.

Lukova muva

Saditi luk i praziluk sa argarepom i nevenom. U toku vegetacije oteene biljke ukloniti, a sljedee godine ne saditi luk. Ukoliko je praziluk napadnut minirajuom muvom pregledati sve i odstraniti one u kojima su lutke. Lukovu muvu koja napada praziluk odbijaju celer i argarepa, a moe se tretirati sredstvima od rabarbare i hajduke trave.

Minirajua muva

Zatitu sprovesti u mart-april periodu (rano proljee) sredstvima za lukovu muvu.

Buha

Sredstvima od pelina poprskati iznikle bilke, a od biljke buha se moe napraviti sredstvo za tretiranje.

Leptir kupusar

Pratiti kad se pojave i skidati jajaca uklanjati larve runo. Mogu se koristiti sredstva od ljutih paprika i bijelog luka.

injaci (larve skoibube) i Grice (larve gundelja)

Navedene larve mogu se namamiti stavljanjem kolutova krompira na dubinu 810cm u zemlju, markiranjem mjesta i vaenjem nakon nekoliko dana .

Sovice

Za larve ovog leptira se koriste sredstva od emerike. Bijeli luk saditi oko voaka i izmeu redova jagoda. Saditi pelin u blizini povra i prskanjem preparatom od njega. Prskati sredstvom od ljusaka crvenog luka. Preparati od rastavia i crnog luka.

Plijesan Ra

Plamenjaa Pepelnica

13

Kako se pripremaju preparatiKopriva za suzbijanje lisnih vaiKilogram svjeih listova koprive u 10lit. vode ostaviti 24h, a ukoliko nema svjeih ,suenih 100-200gr. Nakon 24h procijediti i primijeniti preparat.

Rastavi protiv re lista, pepelnice,grinja, crvenog pauka

Kilogram svjee preslice ili 150gr suve potopiti u 10l vode i ostaviti 24h. Potom na tihoj vatri kuvati da vri 30 min. Kad se ohladi procijediti i pskati u odnosu 1:5. Moe se kombinovati sa preparatom od koprive.

Pelin protiv gusjenica leptira kupusara, lisnih vai, grinja na kupinama, re na ribizlama

Kilogram usitnjenih nadzemnih djelova biljke se kuva 10-15 min u malo vode, ohladi, procijedi i dopuni do 10 litara vode. Doda se i 40gr. domaeg sapuna. Procijediti doliti vode do 10lit. Prskati 2 puta u razmaku od 7 dana.

Vrati (utog cvijeta) protiv lisnih vai, gusjenica, smotavca, gljivinih oboljenjaStopedeset grama paprati u cvijetu preliti sa 5lit kljuale vode. Kad se ohladi procijediti.

iak protiv gusjenica kupusara i sovice

Treinu kasnte sitno sjeckanih listova drati 3dana u kanti 10 lit. vode. Procijediti nakon toga.

Maslaak suzbijanje lisnih vai

Trista grama isjeckanog korijena ii 400gr svjeeg lia preliti sa 10 lit vode zagrijane do 400 C a nakon 2 sata procijediti.

Hajduka trava protiv plijesni i re

Osamsto grama osuenog nadzemnog dijela koji je sakupljen poetkom cvjetanja se usitni i prelije kipuom vodom, doda se 10lit vode i ostavi 36 sati (ili se kuva 30 min.).

Uvarak od paradajza protiv kupusara

etiri kilograma svjeih zdaravih nadzemnih djelova se prelije sa 10 lit vode i kuva na umjerenoj temperaturi 30 min. Nakon to se ohladi prije prskanja dodati dvostruku koliinu vode i 40 grama domaeg sapuna na 10 litara uvarka.

14

Paprika protiv pipe i rilaa

Kilogram svjeih ili pola kilograma suvih plodova (ljutih) koji se isjeckaju i stave u emajlirani sud sa 10lit vode i kuvaju dva sata. Nakon hlaenja se sipa u ae i uva na hladnom i tamnom mjestu. U proljee dok su insekti tromi i ne lete, uzima se 0.5 lit koncentrata na 10 lit vode kada se prska kukuruz, repa ili 0.1 lit koncentrata na 10 lit vode gdje je dodato i 40 gr domaeg sapuna, za prskanje povra.

Bijeli luk protiv gusjenica i vaiju

Dvjesta grama lukovih ljuski kuvati u toku 2 sta sa 200 gr oienog bijelog luka. Ohladiti procijediti, doliti vode do 10lit i dodati 30 gr domaeg sapuna.

Crni luk protiv plamenjae

Petsto grama spoljnih ljusaka crnog luka potopiti u 10 lit vode i ostaviti da stoji 10 dana. Nakon prestanka stvaranja pjene razrijediti 1:10 i njome ee prskati paradajz, krastavce, tikvice...

Rabarbara protiv moljca praziluka, lisnih vai, lukove muve

Kilogram svjeih listova preliti sa 6 lit vrele vode i ostaviti 24h. Procijediti i zaliti biljke praziluka.

Maslaak, biljeli luk i zova protiv krompirove zlatice

Kilogram do dva biljnog materijala isjeckati i potopiti u 5-10 lit tople prethodno prokljuale vode i ostaviti 12 24 h da odstoji. Procijediti i prskati prve odrasle jedinke.Za pojavu zlatice koristiti zovu koja je tad u cvijetu a za drugu pojavu koristiti maslaak i bijeli luk. U prilogu se nalaze fotograje nekih od biljaka koje su pomenute u ovom poglavlju - mjere zatite u organskoj poljoprivredi: sl. br.1 Hajduka trava, sl. br.2 Vrati, sl. br.3 Buha, sl. br.4 iak, sl. br.5 Kadica, sl. br.6 Lavanda, sl. br.7 Zova, sl. br.8 Neven, sl. br.9 Pelim, sl. br.10 Gavez, sl. br.11 Rabarbara, sl. br.12 Rastavi, sl. br.13 Valeriana i sl. br.14 emerika.

15

V SKLADITENJEKako da uskladitim organski proizvod?Prevencija potencijalnih problema kao prvo treba da zaokupi vau panju. Osnov dobrog skladitenja predstavlja planiranje, organizacija upravljanja i vrhunska higijena. Za skladita koja tehniki-profesionalno nisu opremljena treba voditi rauna da usjev bude suv, hladan jer vlaga i toplota ubrzavaju reprodukciju tetnih insekata Sitophilus granarius, Acarus siro, Oryzaephilus-surinamensis i dr. Cirkulacija hladnog i suvog vazduha je poeljna a provjetravanje nou bez obzira na vlanost se preporuuje pri skladitenju ita prve nedjelje kako bi se ohladilo. Monitoring praenje i posmatranje u skladitu je praktino obavezno. Odreen broj proizvoda za ienje, prije skladitenja usjeva kao i proizvoda za kontrolu insekata se moe koristiti. Uvijek se treba konsultovati sa strunim licima.

Mogu li da koristim skladite u kom su uskladiteni konvencionalni proizvodi?Da, ukoliko ste preduzeli neophodne mjere da ne doe do mijeanja proizvoda i kontaminacije. Potrebno je jasno obiljeili mjesto gdje su uskladiteni organski proizvodi. Ukoliko se koristi oprema za obje vrste proizvoda (organski i konvencionalni )mora biti paljivo i temeljno oiena prije upotrebe. Hemijski tretmani, korienje fumiganata , insekticida je zabranjeno u skladitima gdje su smjeteni organski proizvodi.

VI STOARSTVOU kakvim se uslovima uzgajaju ivotinje u organskoj poljoprivredi?ivotinje uzgajane po organskim standardima moraju imati omoguene izlazak van tale, hladovinu, sklonite, dostupnu direktnu sunevu svjetlost. Preivari moraju imati pristup organskom panjaku. Povremeno, dozvoljeno je pod specinim okolnostima zatvoriti ivotinje, ukluujui runo vrijeme, stadijum proizvodnje itd.

16

Postoje li standardi o uzgajanju stoke u organskoj poljoprivredi?Naravno. Standardi sa kojima MORATE biti upoznati ukoliko se namjeravate baviti organskim stoarstvom obuhvataju kriterijume: porijekla stoke, ishrane, naina brige o zdravlju ivotinja, uslova ivota koje je neophodno obezbijediti ivotinjama. Ukratko emo pokuati da vam odgovorimo na neka pitanja a o detaljima se morate informisati sami i to: Nabaviti primjerak vaeih standarda Konsultovati sertikaciono tijelo Konsultovati selekcijsku slubu

Prelazni period?Postoji naravno i njegovo trajanje zavisi od vrste i kategorije ivotinja i od ishrane. Hrana koju je potrebno obezbijediti esto je razlog to prelazni period za ivotinje traje dvije godine a inae je krai.

Da li je limitiran broj ivotinja?Da. Prvo je ogranien uopte broj ivotinja koje moete uzgajati a takoe je ogranien i broj ivotinja u tali radi njihovog komoditeta. Broj ivotinja koje moete uzgajati po jedinici povrine-hektaru je ogranien koliinom ubriva ili precizno kilogramima azota koje jedna ivotinja proizvede za godinu dana. Znamo da je koliina azota koja se moe primijeniti po hektaru 170kg, a tu koliinu proizvedu 12 teladi starih 0-6 mjeseci, odnosno 7, starih 6-12 mjeseci. Isto e proizvesti 140 jagnjadi starih do 6 mjeseci ili 14 ovaca ili koza ili 230 koka nosilja ,16 svinja ( tekih 35-105kg) itd to se ogranienja broja grla po jedinici povrine za uzgoj tie, vrijednosti su razliite pa je za mljene krave potrebno 6m2 / grlu, 1.5m2 za ovce i koze /grlu, opraene krmae sa prasadima do 40 dana 7.5m2, prasad 0.6 m2, itd,

Ishrana ivotinja?U konverziji prelaznom periodu je dozvoljen odreen procenat hrane koja nije organska a nakon isteka prelaznog perioda iskljuivo se koristi organska hrana. O ovome je najbolje konsultovati se sa strunim licima i sertikacionim tijelom.

Vakcinacija?Vakcinacija je dozvoljena.

17

Upotreba antibiotika i hormona?NIJE DOZVOLJENA. Ukoliko je je upotreba antibiotika bila neophodna (dokaz veterinara o bolesti ivotinje)a antibiotik upotrijebljen, karenca je dua nego u konvencionalnoj poljoprivredi a ivotinju je potrebno izolovati. Prilino veliku panje treba posvetiti preventivi: pravilnoj ishrani uz redovnu ispau sprovoenju vakcinacionog programa utvrenog od strane nadlenog organa odravanju higijene :redovnom ienju, pranju, dezinfekciji objekata i opreme

Koju vrstu zabiljeki treba obezbijediti sertikacionom tijelu?Sertikaciona organizacija e vas upoznati i dati vam napismeno ta od vas zahtijeva ali evo kratka preporuka koju evidenciju bi trebalo izmeu ostalog da posjedujete: podaci o ukupnoj koliini stone hrane koju ste proizveli, kupili i utroili. podaci o lijeenju ivotinja i ljekovima (datumi, doze, izvor nabavke, veterinar); rauni o nabavci i prodaji stoke i stonih proizvoda podaci o inputima koja ste koristili pri proizvodnji stone hrane (sjemena, sredstva za zatitu, ubriva, rauni, izvor nabavke, datumi primjene, koliine primijenjene...) raune prodatog konanog proizvoda.

Proizvodnja meda u organskoj poljoprivredi je mogua?Naravno, uz odgovarajue preduslove kao to su adekvatne: konice, rojevi, primjena sredstava dozvoljenih zakonom itd.

VII 10 RAZLOGA DA JEDETE ORGANSKI1. Vrhunki ukusMnogi ljudi kupuju organsku hranu jer vjeruju da je boljeg ukusa od konvencionalne i da je zdravija naravno.

2. Zdravija hrana

Prosjeno organska hrana sadri visoiji nivo vitamina C, osnovnih minerala kao to su: kalcijum, magnezijum, gvoe kao i antioksidante. Organsko mlijeko je bogati-

18

jeg sadraja u Omega 3 masnim kiselinama, Vitaminu E, Vitaminu A (Beta Karoten) i antioksidantima od konvencionalnog mlijeka.

3. Aditivi

Prisustvo samo 32, od 290 aditiva dozvoljenih za upotrebu u proizvodnji hrane na teritoriji EU je dozvoljeno u organskoj hrani.

4. Pesticidi

Najbolji nain da smanjite izloenost potencijalno tetnim pesticidima je da jedete organsku hranu pri ijoj je proizvodnji izbjegnuta njihova upotreba. Preko 40% konvencionalnog voa, povra, i hljebova testiranih 2005 sadrali su ostatke pesticida prema Komitetu za ostatke pesticida Britanske vlade (Governments Pesticide Residues Committee). Rezultati za pojedine vone vrste su i gori pa tako hemikalije naene u narandama testiranim, 90% testiranih uzorka hljeba, 72% groa, 95% kruaka. Preko 440 pesticida koji se koriste u intenzivnoj poljoprivredi u vidu ostataka su prisutni u hrani. Takozvani prihvatljivi nivo se izraunava za svaku od ovih hemikalija i procjenjuje se rizik od njihovog uticaja na ovjekovo zdravlje. Veoma malo se zna o tome naroito o koktel efektu (udrueno dejstvo ostataka vie pesticida).

5. Genetski modikovani organizmi

Genetska modifikacija predstavlja manipulaciju genima i njihovo unoenje vjetakim putem u genetski materijal nekog organizma. U poljoprivredi se vre najee dvije vrste genetskih modikacija iji su rezultat usjevi koji su otporni na herbicide (kojima se unitavaju korovi) i usjevi koji su modikovani da izluuju toksine koji ubijaju insekte. Upotreba genetski modikovanih organizama i njihovih proizvoda (GMO) nije dozvoljena u organskoj poljoprivredi . Preko million tona GM usjeva se uvoze kao stona hrana za proizvodnju, slanine, mlijeka, sira i ostalih mljenih proizvoda u supermarketima.

6. Upotreba antibiotika

Antibiotici koji se kao aditvi dodaju hrani radi ubrzavanja rasta ivotinja, zabranjeni su jer izazivaju otpornost rezistentnost bakterija na te i sline antibiotike kod istih tih ivotinja kao i kod ovjeka.

7. Bez skrivene cijene kotanja proizvoda

ta to znai? Manji prinosi , obavezne kontrole, vie ulaganja i utroka manuelnog rada, manje ekasna distribucija (vea cijena kotanja) usljed manje proizvedenih koliina - neki su od razloga to su organski proizvodi skuplji. Meutim....

19

Prema nekim istraivanjima uticaj metil bromida- sredstva za dezinfekciju zemljita (omiljenog u proizvodnji jagoda) ini oko 20% od ukupnih negativnih faktora uticaja na unitavanje ozonskog omotaa. Zajedno sa navedenim visok nivo nitrata u vodi za pie je takoe scenario iji epilog na teritoriji EU neko mora kasnije da plaa kroz razne takse. Praktino svi subvencioniu konvencionalnu proizvodnju jer u cijenu njenih proizvoda nije uraunata cijena negativnih efekata metoda njene proizvodnje . Uvoenje (u EU se razgovara na ovu temu) taksi za pesticide za metode u poljoprivredi koje tetno djeluju na okolinu smanjilo bi i razlike u cijenama izmeu ostalog to bi bilo korektno imajui u vidi pozitivan uticaj organske poljoprivrede na okruenje.

8. Visoki standardi

Organska hrana dolazi od provjerenih izvora. Sve farme su inspektovane barem jednom godinje

9. Briga o ivotinjama

Nijedan sistem uzgajanja ne vodi toliko brige o ivotinjama kao organska poljoprivreda.

10. Dobrobit ivotne sredine

Iznad svega bavljenje organskom poljoprivredom izmeu ostalog favorizuje spontanu oru i korisne insekte i ne djeluje tetno na ovjeka i njegovo prirodno okruenje za razliku od konvencionalne poljoprivrede. Osim toga proizvodi manje: ugljen dioksida koji doprinosi globalnom zagrijevanju, zagaenja uslijed prskanja,nepoeljnog opasnog otpada. Preuzeto od Soil Association

VIII SISTEM SERTIFIKACIJE U ORGANSKOJ POLJOPRIVREDI I NJEGOVI ELEMENTISertikacioni sistem u organskoj poljoprivredi ima sljedee elemente: Standardi Razvoj standarda je kontinuiran proces. Standardi bi trebalo da budu jasno formulisani, saopteni svim uesnicima sertikacionog sistema i dostupni svim zainteresovanim stranama. Takoe, moraju biti usaglaeni sa postojeim odredbama kako u zemlji proizvodnje tako i u zemlji na ijem tritu se planira plasirati proizvod. Dugi niz godina osnova za meunarodne sporazume o standardima za organsku

20

poljoprivredu su IFOAM Osnovni standardi za organsku poljoprivredu (IFOAM International Federation of Organic Agriculture Movement). IFOAM je globalna organizacija organskog pokreta osnovana 1972. godine. Misija IFOAM-a je da predstavlja organski pokret irom svijeta i obezbijedi platformu za razmijenu i saradnju. IFOAM Osnovni standardi za organsku proizvodnju i preradu predstavljaju preko 20 godina praktinog terenskog rada i naunog istraivanja lanova organizacije irom svijeta. Zbog navedenih razloga ovi standardi su iroko prihvaeni od strane organskih pokreta irom svijeta. To su trenutno jedini meunarodni organski standardi koji postoje i namijenjeni su da slue kao osnov za sertikacione programe irom svijeta, da razviju njihove sopstvene nacionalne ili lokalne standarde. Pravni okvir i Ugovori Sistemom sertikacije treba da se bavi organizacija ili institucija sa legalnom registracijom i ovlatenjem. Saradnja uesnika sertikacionog procesa i onog ko vri sertikaciju je denisana Ugovorom. Svi proizvoai u okviru ovog sistema treba da budu vezani pismenim sporazumom Ugovorom, sa jasno denisanim uslovima i posljedicama u sluaju njegovog krenja. Pravila i procedure Pisana pravila i procedure su osnov u programu sertikacije, kojim bi se osigurala objektivnost, kompetentnost kao i transparentnost cjelokupnog procesa. Uputstva kao to su npr. kontrolno uputstvo ili uputstvo za kvalitet opisuju cijeli sistem sertikacije. Razvijaju se specijalna pravila i zahtijevi i oni moraju biti jasno dokumentovani. U svim tim pravilima i procedurama osnovni principi navedeni u tekstu uputstva treba da budu potovani. Inspekcija Inspekcija je proces kojim se procjenjuje da li je proizvod, proces ili usluga usaglaen sa propisanim standardima. Procjena se vri putem opaanja i rasuivanja, odgovarajuim mjerenjima, testiranjem itd. Sistem inspekcije obuhvata: 1. Poljoprivrednu proizvodnju 2. Preradu, skladitenje i transport 3. Transakcije izmeu uesnika u poljoprivrednoj proizvodnji 4. Etiketiranje proizvoda i sertikate Glavni elementi inspekcije su verikacija i ocijenjivanje. Nalazi se daju u izvjetaju i proslijeuju odgovornim licima koji donose odluku o izdavanju ili ne izdavanju sertikata. Osoba koja procjenjuje proizvodnju ne bi trebalo da bude ista ona koja donosi odluku. Sertikacija, odobrenje i postupak u sluaju krenja

21

Organska poljoprivreda je sistem ekolokog upravljanja proizvodnjom kojim se unaprijeuje biodiverzitet, kruenje materije u prirodi, bioloka aktivnost i zatita ivotne sredine. Sertikacija proizvoaa i proizvodnje predstavlja proces gdje na njegovom kraju, ovlateno lice garantuje da su proizvod, proces ili usluga u skladu sa odreenim standardima i zakonskim normama. To je u veini sluajeva komplikovana procedura i ne moe se svesti na jednostavne provjere. Rjeenje je da se odluke donose putem posebnog sertikacionog komiteta koji je sainjen da ima razliitu kompetenciju i da predstavlja razliite sektore.Takoe, veoma je bitno imati dosljedne procedure za postupak u sluaju krenja i nepravilnosti. Etiketiranje i informacije Posjedovanje sertikacionog znaka-loga treba da bude regulisano tj. moraju postojati jasne odredbe o etiketiranju i koritenju sertikata i oznaka sertikata. U veini zemalja privatna sertikaciona tijela imaju sopstvene etikete koje mogu biti manje ili vie poznate. Kako je sertikacija organske poljoprivrede kompleksna i etiketiranje organskog proizvoda samo po sebi ne obezbijeuje potroau mnogo informacija, program sertikacije bi trebalo da informie javnost o standardima, inspekciji i procedurama sertikacije. Informacije upuene proizvoaima u okviru sertikacionog sistema su takoe potrebne da bi se obezbijedilo potpuno razumijevanje standarda, procedura itd. Trokovi Postoji puno primjera gdje trokovi sertikacije utiu na najpovoljnije cijene dobijene na tritu. Oigledno je da ako je troak sertikacije visok koliko i dobit ostvarena na tritu , motivacija za sertikaciju e biti vrlo mala. Takoe je oigledno da e trokovi biti proporcionalno vei za malu proizvodnju. Sertikacija, ukljuujui inspekciju e normalno kotati negdje izmeu 0,3-3% od cijene proizvoda. Dokle god su organske premije u rasponu od 10-30%, ovakvi trokovi sertikacije mogu biti prihvatljivi. Pravljenje politike Ne postoje meunarodne norme koje reguliu u kojoj mjeri sertikatori mogu biti ukljueni u pravljenje politike. Nije neuobiajeno da organski sertikatori budu ukljueni u politiku organske poljoprivrede. Postoje i stavovi da kreiranje normi od strane nekog ko ih sprovodi i nije najbolje rjeenje, zbog mogueg konikta interesa. Obrazovanje i istraivanje Sertikatori mogu da se ukljue u obrazovne i istraivake aktivnosti. Ovo moe da ukljuuje projekte demonstracija, terenskih vjebi, konferencija, publikacija i aktivnosti na irenju mree, dokle god se te aktivnosti obavljaju nepristrasno i bez direktne koristi za individualnog sertikovanog proizvoaa.

22

Sertikacioni program ne bi trebalo da se bavi drugim aktivnostima koje bi mogle kompromitovati njegovu neutralnost ili reputaciju. Ovo se ne odnosi samo na organizaciju sertikacije ve i na podugovorna tijela ili osobe kao to su inspektori. U skladu sa prethodno navedenim: 1. Sertikator treba da: Informie javnost o programu sertikacije i znaenju sertikacije; Objavi listu sertikovanih proizvoaa; 2. Sertikator e: Na zadovoljavajui nain upuivati proizvoae u znaenje standarda i zahtijeva sertikacije; 3. Sertikator moe: Promovisati sertikovanu proizvodnju Predstaviti sertikovanu proizvodnju na nediskriminativan nain (svi proizvodi su jednako predstavljeni); Olakati kontakte izmeu snabdijevaa i potroaa na nediskriminativan nain (npr. objavljujui liste sertikovanih proizvoaa); Uputiti proizvoae kako da ispune odreene standarde ili kako da premoste prepreke ka sertikaciji dokle god to nije specijalna usluga koja se naplauje; 4. Sertikator nee: Plasirati na trite sertikovane proizvode; Davati preporuke o cijenama ili ostalim aktivnostima vezanim za posao; Nuditi konsultantske usluge sertikovanim proizvoaima.

IX USPOSTAVLJANJE SERTIFIKACIONOG PROGRAMARazvijanje lokalnog sertikacionog programaInspekcija organske poljoprivrede u zemljama treeg svijeta se u mnogim sluajevima obavlja pomou inspekcijskih tijela iz Evrope i SAD to poveava trokove sertikacije i cijenu proizvoda na tritu. To su argumenti slobodnog svjetskog trita, jer ako postoji veoma ekasan program sertikacije u jednoj zemlji, logino je da oni izvoze svoje usluge u drugu zemlju gdje uslovi mogu biti teki, a iskustvo u ovakvoj vrsti posla malo. Znaajna ulaganja se moraju ostvariti da bi se stvorio lokalni program prije nego on dobije meunarodno priznanje. Postoje ipak prednosti lokalnih programa.

23

Najvanije prednosti su: Bolje poznavanje uslova, jezika, itd; Ve postojea i razvijena profesionalna komunikacija; Nii trokovi za proizvoae; Pristup izvoznim tritima i razvoj lokalnog trita tj. zadravanje novca u okviru zemlje, tako podravajui opti razvoj; Izraen stepen solidarnosti i razumijevanja izmeu proizvoaa i sertikatora sa smanjenim rizikom od prevare; Bolje mogunosti da se urade nenajavljene inspekcije; Bolji protok informacija ka i od sertikatora. Sa negativne strane mogu se pomenuti: Nedostatak informacija u poetnoj fazi; Visoke investicije da se stvore novi programi mogu uzeti sredstva od drugih aktivnosti; Konikti interesnih pitanja mogu da dovedu do borbe za kontrolu lokalne situacije; Tekoe da se dobije meunarodno priznanje. Uzevi cijelu sliku u razmatranje, lokalni programi imaju dugorone prednosti. Kratkorono, dominirae problemi vezani za razvijanje novih programa.

Etape u razvijanju lokalnih sertikacionih tijelaU nastavku su navedeni vani aspekti ovakvih razvojnih programa. Mora se primijetiti da je svaka zemlja i situacija jedinstvena i pomo se mora prilagoavati tome. 1. Organska proizvodnja Svuda u svijetu postoje mogunosti za organsku poljoprivredu i u to nema sumnje. Ipak, mora postojati izvjesna kritina masa proizvoda prije bilo kakve mogunosti za uspostavljanjem odrivog programa sertikacije. Veoma je znaajno kada se, prepoznajui svoj ekonomski interes, kompanije iji su brendovi poznati javnosti, kupcima, odnosno tritu ukljue u sertikacioni proces i postanu dio organske/ekoloke porodice i jezgro od kog se itav proces razvija. 2. Standardi Lokalni, nacionalni ili regionalni standardi treba da budu razvijani. Proces razvoja standarda cilja na vie nego samo na pisanje standarda, on e takoe stvoriti potrebnu diskusiju izmeu zainteresovanih lica o uslovima proizvodnje, trinim stvarnostima itd. 3. Inspekcija Inspekcija je vaan dio sertikacije. Razvoj odgovarajuih formulara i instrukcija

24

za inspektore je vaan kao i pravila ponaanja za inspektore. Takoe se mora povesti rauna o nezavisnosti, koniktu interesa itd. Osnovni elementi su: Kursevi obuke Supervizija inspektora Razvoj formulara Prirunik za inspektore Ugovor za inspektore Nain ponaanja inspektora Ocjenjivanje inspektora Razvoj unutranjeg treninga inspektora 4. Sertikacija U veini sluajeva za razvoj lokalnih sertikacionih programa su potrebne godine. U meuvremenu proizvoai mogu imati potekoe da prodaju svoje proizvode. Osnovni elementi su: Struktura Proces donoenja odluka Politika za albe Formulari Podaci (preporuuju se kompjuterski sistemi) Uputstva za upotrebu/kvalitet Obuka slubenika Razvoj kvaliteta 5. Informacije i marketing Ne treba samo proizvodima marketing ve i sertikacionom programu kao takvom. Postoji potreba za marketing planom za program sertikacije, razvoj sertikacionog znaka, odredbe vezane za njegovu upotrebu itd. Osnovni elementi su: Uee u meunarodnim forumima Broure Seminari Promotivne aktivnosti 6. Menadment i poslovno planiranje Sertifikacija je takoe i posao koji mora da djeluje. Ona zahtijeva iste menaderske vjetine kao i rma. Osnovni elementi su: Pravljenje budeta i dugorono poslovno planiranje Razvoj ema honorara Razvoj inspekcijskih slubi za druge sertikacione programe Opta menaderska pitanja

25

7. Interakcija sa nadreenima Kako mnoge zemlje imaju ili pripremaju odredbe o organskoj proizvodnji vano je da sertikacioni program ima produktivni dijalog sa odgovornim autoritetima. Osnovni elementi su: Seminari Susreti sa autoritetima 8. Akreditacija Akreditacija je procedura putem koje neka institucija, organizacija ili nadleni organ jednom rijeju AUTORITET daju formalno priznanje da je neka organizcija-institucija kojoj se namjerava izdati ovlaenje za rad kompetentna da izvrava specine zadatke. Akreditacioni proces ukljuuje: Prijavu Procjenu dokumentacije Odreivanje evaluacione posjete Akreditaciona odluka od strane IOAS Akreditacionog komiteta (u sluaju meunarodne akreditacije) Godinji pregled zasnovan na godinjim izvjetajima Neophodna ponovna evaluacija minimalni period ponovne evaluacije je jednom na svake etiri godine

Obuka aktera sertikacionog procesaObuka inspektora je jako vana za ozbiljni program sertikacije. Moe biti podijeljena u nekoliko djelova sa praksom izmeu. Inspektori koji su ve radili kao inspektori mogu biti izuzeti od odreenih dijelova obuke. Obuka u toku posla je jednako vana kao i dobra inicijalna obuka inspektora jer postoji stalni razvoj kvaliteta. Trebalo bi da bude makar jedan godinji sastanak za inspektore da bi razmijenili informacije, razvoj metodologije i aurirali informacije. Pored obuke inspektora takoe postoji potreba za obukom sertikacionog osoblja, a sertikacionu obuku izvode razliita sertikaciona tijela i konsultanti.

X PRAVNA REGULATIVAOsamdesetih godina u Evropi i SAD-u poinju da se uvode pravne regulative za organske proizvode. Ovo je uraeno na zahtijev organskih proizvoaa koji su osjetili da im treba zatita od lanih organskih proizvoaa na tritu. Do izvjesne mjere na to su uticali i politiki napori da se podri i subvencionira organsko farmerstvo. Ako vlade treba da plate subvencije organskim farmama vjerovatno e i regulisati ta je to organska farma i kako ih treba pratiti. Potroai su samo u maloj mjeri bili pokretaka snaga za regulativu.

26

Prava pokretaka snaga za regulativu je poela kada je EU usvojila regulative savjeta (EEC) 2092/91. Ova regulativa pokriva reklamiranje proizvoda koji se zovu organski (ili njihovih ekvivalenata na razliitim jezicima u okviru EU), ili drugih termina koji bi se mogli razumijeti da znae isto. Kako je regulativa usvojena juna 1991 godine dopunjena je 24 puta. Pored toga, regulativa je rezultirala i nacionalnim regulativama u dravama lanicama EU. EEC 2092/91 je planiran takoe da ukljui ivotinje ve od poetne faze, ali tekoe da se doe do sporazuma meu zemljama lanicama su znatno usporile primjenu pravne regulative za ivotinje. Dvije hiljadite godine komisija EU je konano usvojila pravila za ivotinje. Regulativa pokriva standarde proizvodnje i inspekcijske mjere koje bi trebalo usvojiti da se osigura integritet proizvodnje. Regulativa navodi sve stavke koje se mogu koristiti u organskoj poljoprivredi i identikuje proizvodne metode koji su dozvoljeni i one koji su zabranjeni. O nekim pitanjima se moe odluivati na nivou zemalja lanica mogunosti za nacionalne varijacije su vee za regulative o ivotinjama usljed injenice da su razlike u uslovima i tradiciji ogromne u okviru EU, a i van nje. Kako je EU najvee trite za organske proizvode i glavni uvoznik, Evropska regulativa ima veliki uticaj irom svijeta u tolikoj mijeri da je puno proizvoda u zemljama u razvoju sertikovano samo prema pravilima EU i bez bilo kojeg regionalnog ili nacionalnog standarda. Drave lanice EU izvravaju Odredbu putem njihovih administrativnih autoriteta. Provizije Odredbe se koriste kao nacionalni zakon i dravama lanicama nije dozvoljeno da donesu koniktni ili paralelni nacionalni zakon. Odredba je samoizvravajua: Ona obavezuje privatne farmere i preduzea kao i nacionalne administracije i sudove da se pridravaju njenih provizija.

Kodeks AlimentariusJula 1999 godine Komisija Kodeks alimentarius-a usvojila je smjernice za organski proizvedenu hranu. Komisija je uspostavljena 1962 god. pod zajednikim programom standarda hrane organizacije za hranu i poljoprivredu-FAO i Svijetske zdravstvene organizacije-WHO. Njen mandat je da: titi zdravlje potroaa i osigura poteno nastupanje na tritu hrane; Promovie saradnju svih poslova u vezi sa standardima hrane kojeg obavljaju meunarodne vladine i nevladine organizacije; Odreuje prioritete i vodi pripremu nacrta standarda uz pomo odgovarajuih organizacija; Finalizuje elaborirane standarde i poslije prihvatanja od strane vlada objavi iste u Kodeks alimentarius-u kao regionalne ili svijetske standarde, i Dopuni objavljene standarde nakon odgovarajueg pregleda u svijetlu razvoja. Iako vlade odobravaju standarde Kodeksa lino, nisu u obavezi da postupaju po preporukama.

27

XI

PRAVNA REGULATIVA I SERTIFIKACIONI PROGRAM U CRNOJ GORI

Regulativa EEC 2092/91, IFOAM standardi, Kodeks alimentarius i njegova uputstva su posluila kao osnov tokom izrade Zakona o organskoj poljoprivredi Crne Gore. U julu 2004. godine usvojen je Zakon o organskoj poljoprivredi, kojim se ureuje: proizvodnja proizvoda metodama organske poljoprivrede, kontrola proizvodnje, prerada, transport, skladitenje, izdavanje sertikata i oznaavanje proizvoda organske poljoprivrede. Zakon omoguava stvaranje robne marke proizvod iz organske poljoprivrede koji e znaajno doprinijeti zatiti potroaa i proizvoaa i armisanju domaih proizvoda visokog kvaliteta. Podzakonskim aktima (Pravilnicima) su regulisani pojedini aspekti organske proizvodnje i koncipirani su tako da se mogu redovno inovirati i usklaivati sa evropskim i meunarodnim standardima. U 2005. godini su usvojeni sljedei pravilnici: Pravilnik o bliim uslovima koje treba da ispunjava lice za vrenje kontrole organske poljoprivrede Pravilnik o metodama organske biljne proizvodnje i sakupljanju umskih plodova i ljekovitog bilja Pravilnik o metodama organske stoarske proizvodnje Pravilnik o preradi, transportu i skladitenju proizvoda organske poljoprivrede Pravilnik o obliku i sadraju obrasca prijave za ukljuivanje proizvoaa u organsku poljoprivredu i upis u registar proizvoaa organske poljoprivrede Pravilnik o sadraju evidencije o nainu primjene metoda organske proizvodnje Pravilnik o sadraju i nainu voenja registra proizvoaa organske poljoprivrede. U Ministarstvu poljoprivrede od juna 2005. godine postoji Referat za organsku poljoprivredu u okviru kojeg se: predlae i inovira zakonska regulativa vri nadzor nad primjenom zakona vodi registar proizvoaa organske poljoprivrede izdaje rjeenje za rad i kontrolie rad sertikacionog tijela vodi evidencija o radu inostranih sertikacionih tijela donosi i sprovodi program razvoja organske poljoprivrede koordinira projektima stranih donatora vri komunikacija sa IFOAM-om, EU i FAO kancelarijom za organsku poljoprivredu promovie organska poljoprivreda

28

publikuju prirunici, bilteni i drugi tampani struni i promotivni materijali.

Struktura i organizacija sertikacionog programa u Crnoj GoriSistemom sertikacije treba da se bavi ovlaeno pravno lice kojeg ovlasti nadleni organ u ovom sluaju Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede. Postoji vie moguih organizacionih formi (privatna, dravna) koje se mogu koristiti za sertikaciono tijelo. Koja god struktura da je odabrana mora se obezbijediti uee i uticaj zainteresovanih strana. U Crnoj Gori je od strane Zadrunog saveza Crne Gore, a uz podrku Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, osnovana Agencija Monteorganica koja se bavi vrenjem kontrole i izdavanjem sertikata iz organske poljoprivrede.

Koraci u procesu sertikacije Proizvoa (Operater) zahtijeva informaciju Sertikator alje prijavu Operater ispunjava prijavu Sertikator razmatra prijavu Sertikator odreuje inspektora Obavljanje inicijalne inspekcije Potpisuje se sertikacioni ugovor Inspekcija (1 ili vie njih) Procjena izvjetaja inspekcije Odluka o sertikaciji Operater dobija sertikat U toku procesa vre se: praenje usaglaenosti sa standardima, dostavljanje potrebne dokumentacije od strane proizvoaa, inspekcije, obnavljanje sertikacije itd. Sertikat potvruje da je jedan proizvod dobijen u skladu sa metodama organske poljoprivrede, a on se nakon izvrene kontrole, izdaje od strane ovlaenog pravnog lica i proizvod se oznaava oznakom proizvod organske poljoprivrede. Oznaka se izdaje u vidu naljepnice za proizvode i njihove koliine za koje je proizvoau izdat sertikat. U cilju lakeg prepoznavanja proizvodi mogu nositi zatitni znak (logo).

29

organska poljoprivreda crne goreZatitni znak za proizvode crnogorske organske poljoprivrede predstavljen je kao strelica (simbol energije, kretanja) koja formira oblik stilizovanog lista, zrna, klice. Forma znaka se zasniva na ideji krunog kretanja, deformisanog u elipsoidni oblik, dijagonalne usmjerenosti. Sama forma lista (zrna ili klice) postavljena je u kvadratnom prostoru (kvadrat je jedna od najsavrenijih geometrijskih formi) koji simbolizuje zemljite (njivu, parcelu) na kojoj se odvija organska poljoprivreda. List izlazi iz ovog kvadrata, to, opet, ima simboliku - prevazilaenje konvencionalne poljoprivredne proizvodnje.

U nastavku ovog prirunika nalazi se tekst Zakona o organskoj poljoprivredi Crne Gore, koji treba da poslui svim poljoprivrednim proizvoaima zainteresovanim za bavljenje organskom poljoprivredom, kao osnov i glavna smjernica za bavljenje ovom vrstom poljoprivredne proizvodnje. Takoe u prilogu se nalazi izgled Sertikata, kao i prijave za organsku proizvodnju sa pojanjenjima za ispunjavanje i izmiljenim primjerima ispunjene prijave.

30

ZAKON O ORGANSKOJ POLJOPRIVREDII OSNOVNE ODREDBElan 1 Ovim zakonom ureuje se proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u organskoj poljoprivredi, njihova prerada, obiljeavanje, pakovanje, skladitenje i transport, kao i druga pitanja od znaaja za organsku poljoprivredu. Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u organskoj poljoprivredi se zasniva na metodama organske poljoprivrede, utvrdjenim ovim zakonom. Proizvoaima proizvoda iz organske poljoprivrede, Vlada, odnosno nadleno ministarstvo obezbijedie posebnu podrku kroz podsticanje mjera razvoja poljoprivrede. lan 2 U organskoj poljoprivredi nije dozvoljena primjena sredstava za zatitu bilja (pesticida) i sredstava za ishranu bilja (ubriva) sintetiko-hemijskog porijekla. U organskoj poljoprivredi nije dozvoljena upotreba genetski modikovanih organizama i njihovih proizvoda. U organskoj poljoprivredi nije dozvoljena upotreba jonizujueg zraenja i stimulatora rasta. lan 3 Proizvodi organske poljoprivrede, u smislu ovog zakona, jesu proizvodi biljnog i ivotinjskog porijekla dobijeni metodama organske poljoprivrede, i to: 1) nepreraeni proizvodi biljnog i ivotinjskog porijekla 2) preraeni biljni i stoarski proizvodi namijenjeni za ljudsku upotrebu, odnosno ivotne namirnice, pripremljeni od jednog ili vie sastojaka biljnog ili ivotinjskog porijekla 3) hrana za ivotinje i komponente hrane za ivotinje.

II. USLOVI ZA ZASNIVANJE ORGANSKE POLJOPRIVREDElan 4 Uslovi za zasnivanje organske poljoprivrede su:

31

1) prostorna izolacija zemljinih parcela, stoarskih farmi i preraivakih pogona od moguih izvora zagaenja; 2) poljoprivredno zemljite iji je sadraj tetnih materija ispod propisanih maksimalno dozvoljenih koliina; 3) propisani kvalitet vode za navodnjavanje; 4) usklaen razvoj biljne i stoarske proizvodnje. lan 5 Utvrivanje ispunjenosti uslova za zasnivanje organske poljoprivrede, kontrolu primjene metoda organske poljoprivrede, odnosno izdavanje certikata za proizvode dobijene metodama organske poljoprivrede vri pravno lice koje ovlasti organ dravne uprave nadlean za poslove poljoprivrede (u daljem tekstu: nadleni organ). Uslove koje u pogledu kadra i opreme treba da ispunjava pravno lice za vrenje poslova iz stava 1 ovog lana (u daljem tekstu: ovlaeno pravno lice) blie propisuje nadleni organ. Nadleni organ rjeenjem utvruje ispunjenost uslova iz stava 2 ovog lana i odreuje indentikacioni broj (kod) ovlaenom pravnom licu. Spisak ovlaenih pravnih lica objavljuje se u Slubenom listu Republike Crne Gore lan 6 Prelaz na organsku poljoprivredu vri se po planu proizvodjaa koji sadri pregled naina korienja zemljita u prethodne tri godine i programa biljne i stoarske proizvodnje za prelazni period. Proizvod proizveden po planu proizvodjaa za prelazni period iz stava 1. ovog lana mora nositi oznaku: Proizvod iz prelaznog perioda u organsku poljoprivredu lan 7 Nakon ispunjavanja uslova utvrdjenih ovim zakonom za ukljuivanje u organsku poljoprivredu, proizvodjau se odreuje prelazni period od dvije godine za jednogodinje usjeve, a za dugogodinjie zasade tri godine, uz obaveznu primjenu metoda organske poljoprivrede. Uslovi za odreivanje duine prelaznog perioda iz stava 1 ovog lana blie e se urediti propisom nadlenog organa. lan 8 Ukljuivanje stoarske proizvodnje u organsku poljoprivredu moe poeti poslije ukljuivanja zemljinih parcela u organsku poljoprivredu, u skladu sa lanom 7. ovog zakona, odnosno kada se obezbijedi hrana za stoku iz organske poljoprivrede. Duina prelaznog perioda za stoku denisana je metodama organske stoarske proizvodnje.

32

Uslovi za odreivanje duine prelaznog perioda iz st. 1 i 2 ovog lana blie e se urediti propisom nadlenog organa. lan 9 umski plodovi i ljekovito bilje su proizvodi organske poljoprivrede, ako su sakupljeni u prirodnom prostoru, odnosno na zemljitu koje ispunjava uslove iz l. 2 i 4 ovog zakona. Sakupljanje umskih plodova i ljekovitog bilja vri se na nain kojim se ne naruava stabilnost prirodnog stanita i opstanak sakupljane vrste na mjestu sakupljanja. Mjesto, vrijeme i nain sakupljanja umskih plodova i ljekovitog bilja, kao proizvoda organske poljoprivrede, blie e se urediti propisom nadlenog organa. lan 10 Metodama organske biljne proizvodnje utvruje se: izbor vrsta i sorti bilja, plodored, obrada zemljita, sredstva i nain ubrenja, sistem odravanja plodnosti zemljita, nain suzbijanja biljnih bolesti, tetoina i korova, kao i nain ubiranja i sakupljanja umskih plodova i ljekovitog bilja i gajenje gljiva. Metodama organske stoarske proizvodnje utvruje se: izbor vrsta i rasa ivotinja, nain uzgoja, ishrana i zdravstvena zatita ivotinja, kao i postupak sa ivotinjama koje su nabavljene sa drugih farmi. Pod ivotinjama u smislu stava 2 ovog lana, podrazumijevaju se: konji, goveda, svinje, ovce, koze, ivina, pele i ivotinje akvakulture. Proizvodi lova divljih ivotinja i proizvodi ribolova ne smatraju se proizvodima organske poljoprivrede. Metode organske biljne proizvodnje i metode organske stoarske proizvodnje iz st. 1. i 2. ovog lana blie e se urediti propisom nadlenog organa. lan 11 U preradi proizvoda dobijenih metodama organske proizvodnje dozvoljeni su tehnoloki postupci koji ne dovode do promjene prirodne strukture proizvoda i omoguavaju ouvanje bioloke i nutritivne vrijednosti proizvoda. Tehnoloki postupci u preradi proizvoda dobijenih metodama organske proizvodnje, dozvoljeni sastojci poljoprivrednog i nepoljoprivrednog porijekla, kao i primjena aditiva blie e se urediti propisom nadlenog organa. U preradi proizvoda dobijenih metodama organske proizvodnje koriste se posebne tehnoloke linije ili linije koje se koriste i za preradu proizvoda iz konvencionalne poljoprivrede koje se prije poetka korienja za preradu proizvoda dobijenih metodama organske proizvodnje moraju temeljno oistiti i oprati. Nain i sredstva za ienje i pranje linija iz stava 3 ovog lana blie e se urediti propisom nadlenog organa.

33

lan 12 Proizvodi iz organske poljoprivrede skladite se u posebnim skladitima, a ako su propisno pakovani i oznaeni, mogu se uvati u istom skladitu sa proizvodima konvencionalne poljoprivrede, u posebnom dijelu skladita, ija je namjena za tu vrstu proizvoda vidno obiljeena. Za skladitenje lako kvarljivih proizvoda organske poljoprivrede dozvoljeno je korienje kontejnera, hladnjaa sa ureajima za mjerenje temperaturnog reima i kontrolisane atmosfere. lan 13 Proizvodi iz organske poljoprivrede, pakuju se u ambalai od biorazgradivih materijala. Za pakovanje proizvoda organske poljoprivrede ne smije se koristiti ambalaa proizvedena od polivinil-hlorida (PVC) i drugih plastinih materijala koje sadre hlor. lan 14 Proizvodi iz organske poljoprivrede prilikom transporta moraju biti propisno upakovani i oznaeni da bi se ouvala cjelovitost proizvoda i sprijeila zamjena sadraja. Nain pakovanja i oznaavanja proizvoda iz stava 1. ovog lana blie e se urediti propisom nadlenog organa. lan 15 Transport proizvoda iz organske poljoprivrede vri se transportnim sredstvima koja su opremljena za prevoz odredjene vrste proizvoda. Proizvodi iz organske poljoprivrede ne mogu se prevoziti zajedno sa proizvodima konvencionalne poljoprivrede, ako nijesu propisno pakovani i oznaeni. Transportna sredstva namijenjena za prevoz proizvoda organske polojoprivrede moraju da budu ista i bez tetnih ostataka, odnosno bez ikakve materije koja bi mogla da kontaminira proizvod. Nain i uslovi skladitenja i transporta proizvoda iz organske poljoprivrede blie e se urediti propisom nadlenog organa.

III. POSTUPAK REGISTRACIJE PROIZVODJAA I PROIZVODA IZ ORGANSKE POLJOPRIVREDElan 16 Privredno drutvo, odnosno preduzetnik moe se baviti proizvodnjom i preradom proizvoda iz organske poljoprivrede (u daljem tekstu: proizvodja) ako ispunjava propisane uslove za ukljuivanje u organsku poljoprivredu, transport i skladitenje.

34

lan 17 Proizvodja iz lana 16 ovog zakona duan je da podnese prijavu nadlenom organu i ovlaenom pravnom licu radi ukljuivanja u organsku poljoprivredu, odnosno upisa u registar proizvoaa organske poljoprivrede. Oblik i sadrina obrasca prijave iz stava 1. ovog lana blie e se urediti propisom nadlenog organa. lan 18 Na osnovu podataka iz prijave i stanja na terenu ovlaeno pravno lice provjerava ispunjenost uslova iz l. 4. do 12. ovog zakona, odnosno odredjuje prelazni period iz l. 7 i 8 ovog zakona i podnosi izvjetaj nadlenom organu o ispunjavanju uslova za ukljuivanje proizvodjaa u organsku poljoprivredu. Proizvodja je duan da vodi evidenciju o nainu primjene metoda organske poljoprivrede u proizvodnji proizvoda iz lana 3 ovog Zakona. Sadrina evidencije iz stava 2 ovog lana blie e se urediti propisom nadlenog organa. lan 19 Nadleni organ upisuje u registar proizvodjaa organske poljoprivrede proizvodjaa iz lana 18 stav 1 ovog zakona, Registar iz stava 1 ovog lana vodi nadleni organ. Sadraj i nain voenja registra iz stava 2 ovog lana blie e se urediti propisom nadlenog organa. lan 20 Proizvoa moe angaovati inostrano pravno lice za certikaciju svojih proizvoda, uz saglasnost nadlenog organa. Prije davanja saglasnosti iz stava 1 ovog lana nadleni organ je duan da provjeri da li je inostrano pravno lice od nadlenog organa ovlaeno za izdavanje certikata za proizvode organske poljoprivrede. lan 21 Ovlaeno pravno lice utvruje da li je proizvod dobijen metodama organske poljoprivrede u skladu sa ovim zakonom i izdaje certikat. Obrazac i sadrina obrasca certikata iz stava 1 ovog lana blie e se urediti propisom nadlenog organa. lan 22 Proizvod koji je dobio certikat iz lana 21 ovog zakona oznaava se oznakom Proizvod organske poljoprivrede.

35

Oznaka iz stava 1 ovog lana, u vidu naljepnice, izdaje se samo za proizvode i njihove koliine za koje je proizvoau izdat certikat. Oblik i sadrina oznake, kao i nain oznaavanja proizvoda iz st. 1 i 2. ovog lana blie e se urediti propisom nadlenog organa. Proizvod iz stava 1. ovog lana, pored oznake, moe nositi i zatitni znak (logo). Nain i uslovi za utvrivanje oblika i sadrine zatitnog znaka (logo) iz stava 4 ovog lana blie e se urediti propisom nadlenog organa. lan 23 Proizvoa podnosi zahtjev za dobijanje oznake nadlenom organu, koji sadri: 1) ime proizvoaa; 2) registarski broj proizvoaa; 3) broj certikata 4) naziv i koliinu proizvoda; 5) vrstu i nain pakovanja, odnosno broj pakovanih jedinica. Evidenciju o broju izdatih oznaka vodi nadleni organ. lan 24 Proizvod iz organske poljoprivrede mora biti deklarisan. Deklaracija proizvoda iz stava 1 ovog lana mora da sadri: naziv, odnosno ime proizvodjaa, indentikacioni broj (kod) proizvodjaa, naziv proizvoda, godinu proizvodnje, naziv i indentikacioni broj (kod) ovlaenog pravnog lica, naziv nadlenog organa i broj rjeenja kojim je data dozvola za rad ovlaenom pravnom licu. Na deklaraciji prehrambenih proizvoda, pored podataka iz stava 1 ovog lana, moraju biti navedeni svi sastojci po redosljedu njihovog masenog uea, korieni aditivi i primijenjena metoda prerade ovih proizvoda, kao i rok trajanja. Sadrina deklaracije iz st. 1 i 2 ovog lana, blie e se urediti propisom nadlenog organa. lan 25 Proizvod iz organske poljoprivrede koji ima certikat moe na deklaraciji, prateim dokumentima i propagandnim materijalima nositi oznaku i zatitni znak (logo). Deklaracija, pratei dokumenti i propagandni materijali iz stava 1 ovog lana ne smiju sadravati tekst kojim se proizvod organske poljoprivrede reklamira kao proizvod vrhunskog kvaliteta. lan 26 Uvoz proizvoda iz organske poljoprivrede sa certikatom dozvoljen je samo ukoliko su ispunjeni propisani uslovi u pogledu proizvodnje, prerade, skladitenja i transporta tih proizvoda.

36

Uvoz proizvoda iz organske poljoprivrede sa certikatom moe se odobriti samo od onih proizvoaa koji ispunjavaju propisane uslove, odnosno koji su registrovani u zemljama lanicama Evropske Unije i koji su pod kontrolom nadlenog organa. Izuzetno od stava 2 ovog lana, nadleni organ moe odobriti uvoz proizvoda iz organske poljoprivrede i od drugih proizvoaa onda kada se utvrdi da su propisi, standardi, proizvodnja, prerada, skladitenje, transport i nadzor koji vri zemlja izvoznica najmanje ekvivalentni propisima Republike Crne Gore (u daljem tekstu: Republika) i da je garantovana najmanje ekvivalentna zatita potroaa. Nadleni organ moe izvriti pregled u cilju provjere proizvoaa iz stava 3 ovog lana. Trokove pregleda snosi uvoznik. lan 27 Zabranjeno je prepakivanje originalnog pakovanja proizvoda iz organske poljoprivrede drugog proizvodjaa i naknadno deklarisanje, kao i korienje, odnosno stavljanje na pakovanje deklaracije drugog proizvodjaa bez saglasnosti ovlaenog pravnog lica i prodavanje tako deklarisanih proizvoda.

IV. NADZORlan 28 Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona vri nadleni organ. Inspekcijski nadzor u okviru nadlenosti nadlenog organa vri republiki poljoprivredni inspektor, u skladu sa zakonom. lan 29 Republiki poljoprivredni inspektor naroito vri nadzor: 1) zasnivanja organske poljoprivrede; 2) ukljuivanja zemljine parcele u organsku poljoprivredu; 3) ukljuivanja stoarske proizvodnje u organsku poljoprivredu; 4) naina sakupljanja umskih plodova i ljekovitog bilja; 5) metoda primjene organske biljne proizvodnje i organske stoarske proizvodnje; 6) tehnolokih postupaka u preradi proizvoda iz organske poljoprivrede; 7) skladitenja, pakovanja i transporta proizvoda iz organske poljoprivrede; 8) ispunjenosti uslova za ukljuivanje proizvoaa u organsku poljoprivredu; 9) ispunjenosti uslova ovlaenog pravnog lica; 10) ispunjenost uslova za dobijanje proizvoda metodama organske proizvodnje; 11) korienja oznake, odnosno zatitnog znaka (lana 22).

37

V. KAZNENE ODREDBElan 30 Novanom kaznom od dvjestapedesetostrukog do tristostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici, kaznie se za prekraj privredno drutvo ili preduzetnik, ako: 1) koristi oznake na koliine proizvoda za koje nije izdat certikat ili koristi certikat od pravnog lica koje nije ovlaeno za izdavanje certikata od nadlenog organa (lan 20 i 22) 2) stavlja u promet proizvode iz organske poljoprivrede bez deklaracije ili sa deklaracijom ija sadrina ne odgovara propisanoj (lan 24); 3) na deklaraciji, prateim dokumentima i propagandnom materijalu sa oznakom Proizvod iz organske poljoprivrede, tampa tekst kojim se sugerie da je proizvod vrhunskog kvaliteta (lan. 25 stav 2); Za prekraje iz stava 1. ovog lana kaznie se novanom kaznom od dvadesetostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici, odgovorno lice u privrednom drutvu. Za prekraj iz stava 1 ovog lana, kaznie se ziko lice novanom kaznom od desetostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici . lan 31 Novanom kaznom od dvjestostrukog do tristostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici, kaznie se za prekraj privredno drutvo ili preduzetnik, ako: 1) sakupljanje umskih plodova i ljekovitog bilja, kao proizvoda organske poljoprivrede, vri na nain kojim se naruava stabilnost prirodnog stanita i opstanak sakupljane vrste na mjestu sakupljanja, kao i na nain, mjestu i vremenu suprotno lanu 9 ovog zakona. 2) u preradi proizvoda dobijenih metodama organske poljoprivrede ne koristi posebne tehnoloke linije ili linije koje se koriste za preradu proizvoda iz konvencionalne proizvodnje , prije poetka korienja za preradu proizvoda dobijenih iz organske poljoprivrede, ne oisti i opere na nain utvrdjen propisom nadlenog organa( lan 11); 3) skladiti proizvode iz organske poljoprivrede suprotno uslovima propisanim lanom 12 ovog zakona. 4) proizvod iz organske poljoprivrede pakuje u ambalai proizvedenoj od polivinil hlorida (PVC) i drugih plastinih materijala koji sadre hlor (lan 13); 5) vri transport proizvoda iz organske poljoprivrede transportnim sredstvima koja nijesu opremljena za prevoz odreene vrste tih proizvoda ili ih prevozi zajedno sa proizvodima konvencionalne poljoprivrede, a nijesu propisno pakovani i oznaeni (lan 15). 6) ne vodi evidenciju o nainu primjene metoda organske poljoprivrede (lan 18 stav 2); Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se novanom kaznom od dvadesetostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici, odgovorno lice u privrednom drutvu. Novanom kaznom od petostrukog iznosa najnie cijene rada u Republici, kaznie se ziko lice, ako izvri prekraj iz stava 1. ovog lana.

38

Agencija za sertifikovanje

MONTEORGANICAIZDAJE

Sertifikat o uskladjenostiProtokol

Potvruje da:

Monteorganica d.o.o.saglasno zakonu o organskoj poljoprivredi proizvodi:

VOE I POVRE

Ovaj dokument je izdat' Ovaj dokument:

i vai do

Ovaj dokument je verifikovan od strane sertifikacionog komiteta, dana' Je vlasnitvo MONTEORGANIKE i vraa se na zahtev ' Moe biti suspendovan-povuen u sluaju ' Je vaei samo ukoliko originalna verzija ili original odgovara kopijiRad Agencije za sertifikovanje MONTEORGANICA odobren od Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Crne Gore, reenjem br.

komisija(ili njen predstavnik)

direktor(ili njegov predstavnik)

39

Prilog 1 PRIJAVA ZA SERTIFIKACIJU PROIZVODA DOBIJENIH METODAMA ORGANSKE BILJNE PROIZVODNJEIME (NAZIV) PROIZVOAA: _____ Marko Petrovi__________________________________ Navesti vrstu i datum poslednje primjene sredstava koja nijesu dozvoljena za upotrebu u organskoj proizvodnji: (ako su upotrebljavana vjetaka ubriva ili preparati za zatitu bilja navesti kada i ta) Primjer: Mart, jul 2006 vjetaka ubriva: NPK,KAN Jun 2006 kondor, Jun/jul - ridomil Da li ste se ranije prijavljivali za sertikaciju? Da (zaokruiti odgovor) Ne Navesti ko i kada je obavio prethodnu sertikaciju i priloiti kopiju prethodno dobijenog sertikata: (ako ste se ve prijavljivali za sertikaciju ili imate sertikat, navesti kome, kada i priloiti kopije svih dokumenata) Da li imate kopiju vaeih standarda (metoda) organske biljne Da (zaokruiti odgovor) proizvodnje? Ne (misli se na primjerak Zakona i pravilnika o organskoj poljoprivredi CrneGore ili nekih drugih npr. EU) Da li razumijete vaee standarde? Da (zaokruiti odgovor) Ne (broj parcela koje posjedujete Koliko proizvodnih jedinica (parcela) posjedujete? na itavom domainstvu) 10 (povrina cjelokupnog Kolika je ukupna povrina vaeg domainstva? domainstva) 6 ha U sljedeoj tabeli navesti povrinu svake proizvodne jedinice(parcele) pojedinano ,vrste koje se na njima gaje i status proizvodnje: organska (O), u prelaznom periodu (PP) ili konvencionalna (K) (ovu tabelu ispuniti za svaku parcelu na gazdinstvu obraenu, neobraenu, livada, panjak, uma itd) Organska (O), Parcela (naziv) Hektara Usjev prelazni period (PP), konvencionalna(K) (naziv, oznaka ili broj parcele iz katastarskog izvoda) Rujite Savin do Garita Jankovia liv. Ponor (povrina te parcele) 0.7 0.5 1.3 2 1.5 (navesti koji se usjev gaji na parceli) Krompir i ra ljiva livada za kosidbu panjak uma (ako se na parceli ve radi po metodama organske poljoprivrede oznaiti sa O ili PP, ako ne sa K) K K O O O

40

Popunite sljedeu tabelu i ukoliko je potrebno dostavite dodatna dokumenta.

(Ovu tabelu ispuniti samo za proizvode za koje se trai sertikat) Broj i naziv Planirani Vrsta usjeva za koji se Ukupna povrina pod usjevom proizvodnih jedinica datum zahtijeva sertikacija u ha na kojima se gaji usjev berbe/etve (navesti usjev koji se (na koliko parcela (ukupna povrina pod tim (kada se sertikuje) se gaji usjev i naziv/ usjevom) planira oznaka parcele) berba/etv) ljiva krompir ra 1 parcela Savin do 1 parcela - Rujite 1 parcela - Rujite 0.5 0.4 0.3 avgust septembar avgust

Pregled naina korienja zemljita u prethodne tri godine

Popuniti za svaku proizvodnu jedinicu (parcelu) pojedinacno Navedite mjesec i godinu kada su na parceli posljednji put koriena ubriva, sredstva za zatitu od bolesti, tetoina, korova... Upiite uestalost i koliinu korienja dodataka i pesticida Proiz. Godina Usjev ubriva jedin. preparati za (za svaku navedenu zatitu od bolesti i herbicidi ostalo god. upisati ta je tetoina korieno) Rujite 2003 2004 2005 2006 kro., ra ra, kro. kro., ra ra,kro. NPK 100 Ridomil 1 kg/0,7 kg,KAN 50 kg ha, kondor 80 NPK 100 g/0,7 ha (1-2 puta kg,KAN 50 kg tokom svake god. NPK 100 za krompir) kg,KAN 50 kg NPK 100 kg,KAN 50 kg po jednom u toku sezone Stajsko ubrivo Plavi kamen 2 svake godine, puta u toku svake 4t/0,5 ha god. nisam koristio

Savin do

2004 2005 2006 20... 20... 20... 20... 20... 20...

ljiva ljiva ljiva

nisam koristio

Program biljne proizvodnje za naredni period (plan plodoreda) Godina Biljna vrsta, ukljuujui pokrovne usjeve, zelenino ubrene i sl . i uestalost gajenja (navesti koji se usjevi na kojim parcelama u kojoj godini namjeravaju da sade, plodored, nain odravanja plodnosti zemljita itd. Za svaku parcelu posebno) Navedite sredstva koja planirate da primjenjujete na proizvodnoj jedinici (pesticidi, ubriva i sl.) (nabrojati sva ubriva i sredstva za zatitu koja planirate da koristite na parceli)

Proizvodna jedinica

(naziv/oznaka parcele)

20... 20... 20... 20...

41

Rujite Savin do

Podaci o sjemenu i sadnom materijalu

2007 2008 2009 2007 2008 2009 20... 20... 20... 20... 20... 20... 20... 20...

Krompir, ra (smjenarotacija ova dva usjeva svake godine) ljiva - okopavanje oko stabala i zastiranje

NPK, KAN, Kondor, ridomil Stajsko ubrivo

Obavezno sauvati originalnu ambalau i raune za kupljeno i posijano sjeme. Da li imate sopstvenu proizvodnju sjemena i rasada? Da (zaokruiti odgovor) Ne Da li koristite sjeme ili rasad genetski modikovanih Da (zaokruiti odgovor) organizama u bilo kojoj proizvodnji? Ne Ako nabavljate sjeme ili rasad koje nije iz organske proizvodnje, navedite razloge za to: (navesti razloge zbog kojih se ne koriste organska sjemena ili rasad na pr. nemogunost nabavke, nedostatak na tritu itd.) Ne znam gdje se mogu nabaviti...

Oznaite sve vrste sjemena koje ste planirali da koristite u proizvodnji Ne koristim sjeme Samo sjeme iz organske proizvodnje Netretirano sjeme iz konvencionalne proizvodnje Tretirano sjeme iz konvencionalne proizvodnje Sjeme kupljeno u poljoprivrednoj apoteci Opiite vrstu sjemena: Organsko (O) ili Konvencionalno (K) K K

(zaokruiti odgovor)

U sljedeoj tabeli navedite osnovne podatke o sjemenu koje ste nabavili za sjetvuVrsta sjemena i naziv sorte i proizvoaa sjemena Krompir Agria i kenebek (Agrico sjemena kupljena u poljop. apoteci) Ra Sjemenarna Ljubljana (poljop. apote.) Opiite vrstu tretmana sjemena (inokulirano, pilirano, zastieno pesticidma) (napisati podatke sa deklaracije ili kesice)

42

Ukoliko sami proizvodite rasad navedite podatke o sredstvima koja koristite pri tome: Proizvoa i nain Da li je primijenjeno sredstvo dozvoljeno ili Sredstva nabavke zabranjeno za upotrebu u organskoj proizvodnji (koja su sredstva (ko ih je proizveo i (u pravilnicima OP nai i upisati da li su koriena pri gdje su nabavljena) dozvoljeni ili ne) proizvodnji rasada)

Podaci o zemljitu i odravanju plodnosti zemljitaOpiite koje su glavne osobine vaeg zemljita i kako vrite provjeru njegove plodnosti: (da li je vrena osnovna analiza zemljita; sadraj: humusa, azota, fosfora, kalijuma, ph itd.) Planinsko zemljite. Sloj crnice ispod obino pijesak 0krenjak), itd. Ne Navedite mjere koje primjenjujete u cilju popravljanja i odravanja plodnosti Plodored ubrenje stajnjakom sa drugog gazdinstva Zelenino ubrenje i pokrovni usjevi ubrenje komercijalnim ubrivima Meuredna sjetva Folijarno ubrenje Zaoravanje etvenih ostataka Biodinamiki preparati Dodavanje komposta Inokulacija zemljita ubrenje stajnjakom sa gazdinstva Ostalo (opiite) (zaokruiti odgovor) (zaokruiti odgovor) Da li proizvodite kompost na svom domainstvu? Da (zaokruiti odgovor) Ne Ako proizvodite kompost navedite materijal koji pri tome koristite i nain praenja temperature u kompostnoj gomili: (opalo lie, suve granice, otpad sijena, stajnjak... (termometrom) Da li proizvodite glistenjak na svom domainstvu? Da (zaokruiti odgovor) Ne Da li spaljujete etvene ostatke? Da _(zaokruiti odgovor) ____________ Ukoliko spaljujete, navedite razloge zbog kojih to Ne ______________________________ radite. ______________________________ Koje vrste i koliki broj ivotinja posjedujete? (upisati ukupan broj ivotinja sa podmlatkom) krave __5__ svinje __2__ ovce __17_ koze _____ Opiite porijeklo i status/vrstu hrane za stoku, koju koristite na vaem gazdinstvu (koja je hrana za stoku, odakle, kad se koristi (cijele godine, samo za prihranu itd., sauvati raune od kupljene hrane, prihrane..) Ispaa, sopstveno sijeno sa gazdinstva i kupovno ito tokom zime za prihranu Opiite kako rukujete sa ubrivom dobijenim na vlastitom domainstvu (skladiti se, prodaje, ubre se svoje parcele itd..) Skladiti se pored tale i koristim za ubrenje svojih parcela.

43

Koju vrstu i koje koliine ubriva koristite u proizvodnji i u poslednjoj koloni sa DA ili NE oznaite da li je dozvoljeno za upotrebu u organskoj proizvodnji? (navesti sve vrste ubriva koje se koriste)

Vrsta __KAN___ kg /ha 50/0,4 Vrsta __NPK___ kg /ha 100/0,4 Vrsta _ stajnjak_ kg /ha 4t/0,5 Vrsta _________ kg /ha _____ Vrsta __________kg /ha _____

_ne_ _ne_ _da_ ____ ____

Postoji li problem erozije zemljita u podruju gdje se nalaze vae proizvodne jedinice? Opiite mjere koje preduzimate u cilju spreavanja erozije:

Da (zaokruiti odgovor) Ne

(bilo koja vrsta erozije i koje se mjere preduzimaju da se zatiti zemljite: terasiranje, saenje vjetrozatitnih pojaseva, saenje pokrovnih kuktura u toku zimskog perioda itd.) Sa kojim bolestima, tetoinama i korovima najee imate probleme? (navesti: grinje,nematode, insekti, plamenjaa, suenje, korovi itd.) Plamenjaa, krompirova zlatica, tir, arka ljive Koje metode koristite za suzbijanje bolesti, tetoina i korova? Plodored Izbor otpornih vrsta i sorti (zaokruiti odgovor) Izbor optimalnih rokova sjetve Odravanje prirodnih neprijatelja Runo sakupljanje tetoina Podizanje zikih barijera Postavljanje zamki (zaokruiti odgovor) Upotreba dozvoljenih preparata Upotreba hemijskih pesticida Ostalo (navesti) Nabrojte sva sredstva koja koristite u suzbijanju bolesti, tetoina i korova: Ridomil, kondor, plavi kamen; runo uklanjanje korova Opiite izvor snabdijevanja vodom za navodnjavanje i njen kvalitet: (vodovod, prirodni izvor, rijeka) izvor (sopstveni bunar, rijeka, jezero, gradski vodovod ili drugo) Prirodni izvor, potok klasa (I, II ili III) I

Suzbijanje bolesti, tetoina i korova

Navodnjavanje

Opiite sistem za navodnjavanje koji koristite i nain njegovog ienja: (pumpa, crijeva, prskalice, kap po kap...) Crijevo i prskalice; pranje vodom Da li sistem za navodnjavanje koristite sami ili zajedno sa komijama? (sa kim se koristi sistem) Sam

Ouvanje integriteta proizvodne jedinice

Navedite sve potencijalne izvore zagaenja za proizvodnu jedinicu/parcelu (vrstu, udaljenost i sl.): (industrija, magistrala, deponija, intezivna konvencionalna proizvodnja itd.) Nema

44

Da li je proizvodna jedinica koju prijavljujete Da - vjetakim ubrivima i pesticidima ve za sertikaciju, bila tretirana pesticidima, navedenim vjetakim ubrivima ili sadrala prekomjernu Ne koncentarciju tekih metala u ranijem periodu? (zaokruiti odgovor i navesti ta) Da li u susjedstvu postoje proizvodne jedinice Da na kojima se koriste pesticidi ili vjetaka Ne ubriva? (zaokruiti odgovor) Ako proizvodite usjeve u zatitnim pojasevima, opiite kako spreavate njihovo mijeanje sa proizvodima iz organske proizvodnje: (odvajanje u posebnim posudama, dakovima, posebna skladita ili odvojena mjesta u skladitu, berba sakupljanje u razliitom periodu od org. proizvoda. itd.....) Ne proizvodim Da li se bilo koja od vaih proizvodnih jedinica Da nalazi u blizini saobraajnica? Ne (zaokruiti odgovor) Opiite nain ienja opreme i mehanizacije koju koristite i u organskoj i u konvencionalnoj proizvodnji: (vodom, runo pranje i skidanje, uz pomo hemij. sredstava itd.) Runo skidanje i pranje vodom Da li uzgajate iste usjeve organski, u prelaznom Da (zaokruiti odgovor; pr. krompir organski i periodu i/ili konvencionalno? konvencionalno) Ne Ukoliko je odgovor da, opiite koje mjere sprovodite da se ne pomijeaju usjevi iz organske i konvencionalne proizvodnje: (odvajanje u posebnim posudama, dakovima, oznaavanje, posebna skladita ili odvojena mjesta u skladitu, berba- sakupljenje u razliitom periodu od org. proizvoda, pranje ili posebna transportna sredstva itd.....) Opiite vae postupke sa usjevima nakon etve/berbe i opremu koju pri tome koristite: (u emu se kupe, gdje se skladite, kako se oznaavaju, ime se prevoze, da li se prerauju itd.) Krompir se runo vadi, stavlja se u mreaste vree i transportuje se kamionom do skladita etva rai se vri runo koenjem, zatim se mlati snop po snop i sakuplja u prtene vree, a slama se stavlja u stog Berba i sakupljanje se vri runo, plod se stavlja u drvene kace, ostavlja da fermentira i prerauje u rakiju Kako sprjeavate/kontroliete tetoine, bolesti i glodare u skladitu? (nain borbe protiv tetoina, zamke, hemijska sredstva, .....) Koristim otrov za mieve kupljen u poljop. apoteci Da li koristite iste skladine povrine i za organske i Da (zaokruiti odgovor) za konvencionalne proizvode? Ne trenutno samo za konvencionalne Ako koristite, opiite kako postiete da se organski i konvencionalni proizvodi ne mijeaju? (odvajanje u posebnim posudama, vreama, u posebnim djelovima skladita, ograenim, zatvorenim itd) Koju vrstu materijala za pakovanje koristite? (karton, drvo, papir, pvc, materijali koji nisu na bazi PVC tj. ne sadre hlor, itd.) Mreasti dakovi, prtene vree, drvene kace i staklene ae

Skladitenje, pakovanje i transport proizvoda

45

(gdje, kako, pijaca, prijatelji, kao konvencionalne itd.) Na pijaci kao konvencionalne Ko je odgovoran za organizovanje transporta organskih Proizvoa proizvoda? Kupac Ostali (precizirati) (zaokruiti odgovor) Koje korake poduzimate da zatitite integritet organskih Transportno sredstvo samo za proizvoda tokom transporta? organske proizvode ienje prije utovara Ostalo (precizirati) (zaokruiti odgovor) Opiite nain na koji transportujete proizvode koji su u rasutom stanju i na koji nain vrite obiljeavanje i spreavanje mijeanja sa konvencionalnim proizvodima: (opirnije opisati nain i postupke) Kako prodajete vae proizvode? Proizvodi se posebno pakuju u odgovarajuoj ambalai, obiljeavaju se i transportuju u zasebnim/ pregraenim djelovima kamiona.

IzjavaOvim potvrujem da su svi navodi u ovoj prijavi istiniti i tani. Ni jedan zabranjeni proizvod nije primjenjen na bilo kojoj od mojih parcela na kojima je primjenjena organska proizvodnja tokom perioda od ______ godina. Svjestan sam da proizvodnja moe biti subjekt nenajavljenih inspekcija i/ili uzimanja uzoraka i testiranja na rezidue u bilo koje vrijeme. Pristajem da primjenjujem metode organske proizvodnje. Potpis proizvoaa....Marko Petrovi Kontakt tel.___08x/ xxx-xxx; 06x/xxx-xxx___________________ Mjesto i datum.. ( u donjoj tabeli jasno opisati put do mjesta (lokacije) inspekcije ili do proizvoaa tj. do mjesta proizvodnje odnosno prerade ili sl.) Prilaem sljedea dodatna dokumenta: (zabiljeiti ta je od dokumenata priloeno) Katastarska skica gazdinstva, odnosno katastarska mapa sakupljake oblasti, sa oznaenim potencijalninm izvorima zagaenja Potvrdu o vlasnitvu ili Ugovor o zakupu zemljita ili imovinsko ekploatacionu dozvolu Kopiju ranije dobijenog certikata Analize zemljita i vode (ako su dostupne) Put do mjesta inspekcije ili do proizvoaa: selo Podbie, optina Mojkovac, na 15-om kilometru puta Mojkovac Pljevlja, skretanje lijevo kod kafane Slona Braa.______________