1

Liljana Velkovski

PEDAGOŠKA DJELATNOSTGALERIJE KLOVIĆEVI DVORI

JULIJE KLOVIĆNAJVEĆI MINIJATURIST RENESANSE

8. studenog 2012. – 20. siječnja 2013.

MUZEJSKO - EDUKATIVNA KNJIŽICA

Knjižicu pitanja vezanu uz izložbu „Julije Klović − najveći minijaturist renesanse“ pripremili smo za vas, učenike viših razreda osnovne škole i srednjoškolce, omogučujući vam da proširite svoja znanja o najvećem minijaturistu 16. stoljeća. Uz pomoć stručnoga vodstva pažljivo promotrite

izložena djela i nakon toga riješite postavljena pitanja.

Želimo vam puno uspjeha u rješavanju!

JULIJE KLOVIĆNAJVEĆI MINIJATURIST RENESANSE

Muzejsko - edukativna knjižica8. studenog 2012. - 20. siječnja 2013.

1

Liljana Velkovski

PEDAGOŠKA DJELATNOSTGALERIJE KLOVIĆEVI DVORI

JULIJE KLOVIĆNAJVEĆI MINIJATURIST RENESANSE

8. studenog 2012. – 20. siječnja 2013.

MUZEJSKO - EDUKATIVNA KNJIŽICA

Knjižicu pitanja vezanu uz izložbu „Julije Klović − najveći minijaturist renesanse“ pripremili smo za vas, učenike viših razreda osnovne škole i srednjoškolce, omogučujući vam da proširite svoja znanja o najvećem minijaturistu 16. stoljeća. Uz pomoć stručnoga vodstva pažljivo promotrite

izložena djela i nakon toga riješite postavljena pitanja.

Želimo vam puno uspjeha u rješavanju!

2 3

NAJVEĆI MINIJATURIST RENESANSE

JULIJE KLOVIĆ (1498. – 1578.), rodom iz maloga primorskog mjesta Grižane nedaleko od Novog Vinodolskog, u mnogim je dokumentima zvan Iliricus, Schiavone, Croata. Smatran je jednim od najvećih umjetnika svoje epohe, što dokazuje i podatak da ga je slavni El Greco dva puta portretirao. Njegova djela mnogi su grafičari prenijeli u bakroreze, poput Nizozemca Cornelisa Corta i Jana Sadelera, Talijana Agostina Caraccija i Hrvata Martina Kolunića Rote, čime su stekla popularnost diljem svijeta. Ključni su u njegovoj biografiji zasigurno i kontakti s velikim umjetnicima kao što su Rafael, Giulio Romano, Tizian, Michelangelo i Dürer. Klović se u svojim minijaturama koristio poredbama, te je sadržaj sakralnih rukopisa dopunjavao mitološkom, historijskom ili heraldičkom tematikom i biografemima (imanjima i portretima naručitelja te događajima iz njihovih života). Časoslov Farnese i Lekcionar Towneley govore mnogo o kardinalu, veličaju njega i posebno njegova djeda papu Pavla III. U to vrijeme papa Pavao III. imao je puno uspjeha na crkvenom i širem političkom planu, od pobjeda kršćanske savezničke lige nad Turcima i pomirenja španjolskog cara Karla V. i francuskog kralja Franje I. do proširenja obiteljskih posjeda, pokretanja crkvenog koncila u Tridentu te borbe protiv pogana i heretika diljem Europe. U doba nastanka Klovićeva časoslova Farneseovi su kao najmoćnija obitelj u papinskoj državi posjedovali velik dio Rima, pa su i portreti članova obitelji Farnese uklopljeni u nekoliko stranica časoslova i na jednoj minijaturi u lekcionaru iz New Yorka. Schiavoneov najpoznatiji i najkvalitetniji rad veličali su mnogi njegovi suvremenici. Vasari u Vitama opisuje njegove najljepše stranice.

Nikada još nije postojao, niti će se u sljedećim stoljećima pojaviti tako rijedak i vrstan minijaturist, ili, možemo reći, slikar sitnih stvari, kakav je don Julije Klović; jer on je daleko nadmašio sve koji su se bavili tom vrstom slikarstva.1

1Životopis don Julija Klovića, sitnoslikara Giorgio Vasari, Vite de' piu eccelenti pittori scultori et architettor, Firenza (1568), Secondo volume della Terza parte. Odlomci iz Vasarijeva životopisa protežu se kroz cijelu edukativnu knjižicu. Taj je životopis najvjerniji dokument o Klovićevu životu, pa i najopsežnije svjedočanstvo o nekom umjetniku hrvatskoga podrijetla prije 19. stoljeća. Vasari je Klovićevu biografiju uvrstio u 2. izdanje svojih životopisa umjetnika. Usp. o tome: M. PELC, Fontes, str. 19 i d.

Autoportret, 1528, akvarel na pergameni; okvir od drveta, promjer 70 mm

Julije Klović, Autoportret, oko 1565.-1570.Tempera na pergameni nalijepljena na bakrenu ploču, Gallerie degli Uffizi, Firenza

4 5

Rodio se u pokrajini Schiavoniji, odnosno Hrvatskoj, u mjestu zvanom Grižani u biskupiji modruškoj, no njegovi preci iz obitelji Klovića dođoše iz Makedonije. Na krštenju dadoše mu ime Juraj Julije.

U dobi od osamnaest godina, željan još većeg znanja, pođe u Italiju i stavi se u službu kardinala Marina Grimanija, kod kojega je učio slikanje tri godine.

Juraj Klović stigao je u Veneciju 1516. godine. Venecija je tada bila europska prijestolnica tiskarstva. Iako je Gutenberg, Nijemac, izumio prvi tiskarski stroj 1436., već 1469. godine otvara se prva tiskarska

radionica u Veneciji i ona postaje središte talijanskog i europskog tiskarstva.

U našim krajevima hrvatski glagoljaši su prvi upotrijebili tiskarski stroj. Proslavljeni tiskar Aldo Manuzio spojio je tipografiju i drvorez u tiskanoj knjizi godine 1499. Bila je to knjiga Polifilov san (Hypnerotomahia Poliphili), autora Francesca Colonne, koja je čuvena zbog ljepote tiska, sadržaja i 174 drvoreza. Sve su rjeđe bile intervencije sitnoslikara, iako pojedinci traže barem oslikani incipit. Sve što su do tada izrađivali sitnoslikari

Grižane kod Novog Vinodolskog

– inicijale, margine, vinjete, minijature – zamijenio je drvorezni tisak. Grafika u drvorezu i bakrorezu brzo je doživjela ekspanziju i već u drugoj polovini 16. st. postaje samostalni vizualni medij jednako kao i ilustracija u knjizi.

Opazivši da ga je priroda više obdarila smislom za malene stvari nego za velike, razborito zaključi da će biti najbolje ako se prihvati sitnoslikarstva, jer njegove su radnje s tog područja uistinu bile izvanredno umilne i čudesno lijepe. Isti savjet dali su mu i mnogi prijatelji, a naročito Giulio Romano, slikar na glasu, koji ga je prvi poučio kako da se služi premazima i bojama bilo s ljepilom ili temperama.

Putujući Italijom Klović je upoznao djela svojih velikih suvremenika, koji su utjecali na oblikovanje njegova umjetničkog izraza (Rafael, Giulio Romano, Tizian, Michelangelo, Dürer). Klović je na samom početku svog stvaranja, pa i kasnije, u svoje minijature unosio motive s Dürerovih grafika, a ponekad je oponašao i cijele kompozicije. Pronađena je cijela jedna mapa s crtežima izrađenim prema grafikama Albrechta Dürera.

MANJE POZNATI STRANI IZRAZI I POJMOVI

GIORGIO VASARI (1511. – 1574.), slikar, arhitekt i pisac životopisa slikara, kipara i arhitekata. U prvom izdanju Vita piše o remek-djelu Časoslovu Farnese, dok u drugom izdanju Vita iz 1568. g. donosi i biografiju Julija Klovića kojeg je dobro poznavao.

ALDUS MANUTIUS (Bassiano, 1449./1450. – 6. veljače 1515.) pionir je tiska. Sva tiskana djela nosila su poseban znak tiskare s njegovim imenom, sidro s dupinom i inicijalima. Manuzio je prvi upotrebljavao kurzivni stil tiska, za što je dobio dopuštenje i patent njegova tvorca Francesca Griffa. Ta su mu uska i stisnuta slova služila za tiskanje malenih, džepnih knjiga, tzv. octavo knjige. Vjeruje se da je prvi tiskar koji je upotrebljavao točku sa zarezom ( ; ).

IVAN KUKULJEVIĆ SAKCINSKI izdao je sredinom 19. st. prvu monografiju iz područja povijesti umjetnosti na hrvatskom jeziku, i to upravo o Kloviću.

INCIPIT (lat.) – na početku, početak stranice Albrecht Dürer: Isus na Maslinskoj

gori Drvorez iz serije Velika muka(Die Grosse Passion, 1497. – 1511.)Valvasorova grafička zbirka Nadbiskupije zagrebačke (sign. VZ XVI, 79 i 80) Gutenbergov tiskarski stroj

POPOVI GLAGOLJAŠI u bogoslužju su se koristili glagoljicom i staroslavenskim jezikom. Hrvatski su glagoljaši bili prvi koji su tiskali glagoljicom, a time i prvi koji su izradili odljeve glagoljičnih slova. Budući da su hrvatske inkunabule tiskane i latinicom, Hrvati su jedini narod koji ima inkunabule tiskane na dvama pismima. U Hrvatskoj, koja je po broju inkunabula druga u slavenskim zemljama (poslije Češke), tiskano je devet inkunabula, od čega je pet tiskano glagoljicom.

ALBRECHT DŰRER (Nürnberg, 1471. - Nürnberg, 1528.), njemački slikar i kipar. Ujedinio je talijansku ranu renesansu s ekspresivnim stilom njemačkoga reformatorskog doba te došao do novih oblika izražavanja. Obrađivao je mitološke, alegorične i religiozne teme, ali se bavio i prirodom. Dürer je do vrhunca razvio drvorez i bakrorez. . Njegovo ukupno djelo obuhvaća 70 slika, 900 crteža, 100 bakroreza i 350 drvoreza.

Julije Klović (pripisano?) Isus na Maslinskoj gori – minijatura, 1528.tempera na pergameni, list 126 x 95 mm; prikaz 119 x 87 mmprivatna zbirka

6 7

Na minijaturi Maslinske gore strog i pomalo tvrd sjevernjački Dürerov grafički rukopis prelazi u mekši plastički stil s kolorističkim vrijednostima bliskima slikarstvu ranoga rimskog manirizma, odnosno Michelangelovoj umjetnosti. Isus na Maslinskoj gori kleči, a pored njega spavaju tri apostola: Ivan, Jakov i Petar.1. Tko se pojavljuje iznad Krista i što drži u ruci?a) Bogorodica b) Anđeo koji drži kalež gorčine c) Bog Otac koji blagoslivlja Krista

2. Definiraj pojam minijatura.a) Minijatura je slika vezana uz pisani tekst ili slika malog formata.b) Minijatura je slika velikog formata.

Prema Klovićevim crtežima bakrorezac Cornelie Cort izradio je niz bakroreza, jer ih on sam nikada nije izrađivao. To je bio posao grafičara – profesionalaca. On se ograničio na tradicionalno sitnoslikarstvo iako mu je sam postupak bio poznat.

Crtež se oslanja na primjere Michelangelovih profila, a putto u padu na Minervinoj kacigi je vrlo mikelanđelovski te bi mogao biti njegova tvorevina. Glava se u vrlo sličnom obliku javlja u iluminicij na margini kodeksa Komentara poslanica sv. Pavla.

3. Potrudi se nacrtati kacigu po uzoru na detalj originalnog crteža.

Klovićev umjetnički talent ne bi se mogao razviti bez potpore i naklonosti imućnih i utjecajnih mecena, koji su dolazili iz redova visokoga klera. Tri su kardinala odredila njegovu sudbinu: Domenico i Marino Grimani te Alessandro Farnese.

MINIJATURA (latinski minium – crvena olovna boja, kojom su u rukopisima pisane rubrike i inicijali), predstavlja malu sliku ili crtež kojima su ukrašavana zaglavlja knjiga ili početna slova. Preko grčke i rimske ta je tradicija prešla i u ranokršćanske liturgijske svitke (rotulus), a kasnije knjige (kodeks) i prijepise Biblije. U XV. vijeku minijatura Zapada razvija se u okviru općeg toka renesansnog slikarstva, sa slobodnim izborom tema i realističkim tretiranjem prirode. Slikarstvo minijature traje do sredine XIX. vijeka

CORNELIS CORT (oko 1533 - 17 ožujka 1578), nizozemski graver i crtač. Posljednjih 12 godina živio je u Italiji. Prvo je urezivao pod paskom Tiziana u Rimu, zatim u Firenci pa u Veneciji. Prenosio je u bakrorez i Klovićeva djela.

MINERVA - rimsko ime za Atenu, božicu mudrosti i djevičanstva. Poznata i kao Palada Atena u grčkoj mitologiji. Smatrala se djevičanskom božicom ratnika, poezije, medicine, mudrosti, trgovine, zanata i izumiteljica glazbe. Prikazuje se i kao sova.

Cornelis CortSveti Juraj ubija zmaja (1577.) Bakrorez, 298 x 224 mm (donja margina: 15 mm) Bogišićeva zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Cavtat

Julije Klović, Glava Minerve, (detalj) oko 1540. Crtež, siva kreda, 280 x 197 mmThe Royal Library, Wind-sor Castle, Royal Collection, RI.0453

8 9

KLOVIĆ I GRIMANIJEVI

Nakon smrti kardinala i akvilejskog patrijarha Domenica Grimanija 1523. godine, njegov nećak Marino Grimani naslijedio je stolicu akvilejskog patrijarha, a 1528. g. stekao i kardinalsku titulu. Prvi zadatak Julija Klovića, kojeg je Marino upoznao oko 1516., bio je precrtavanje portreta rimskih careva i drugih simboličnih motiva utisnutih na poleđinama antičkih kovanica, gema, kameja iz zbirke antičkih starina obitelji Grimani. Kasnije je Klović motive antičke numizmatike i plastike umetao u dekorativne okvire svojih minijatura.

Nakon 1522. godine Julije Klović odlazi na dvor mladoga ugarskog i hrvatskog kralja Ljudevita Jagelovića, no ne zadugo, jer nakon kraljeve pogibije u bitci na Mohačkom polju 1526. Klović bježi u Rim, gdje ga u svoju službu uzima kardinal Campeggio.

Kod njega smjestivši se kako mu je odgovaralo, naslika u minijaturi jednu Madonu i neke druge sitne stvari, te odluči da će još više prionuti izučavanju umjetnosti. Tako se dao na crtanje, nastojeći na svaki način oponašati Michelangelova djela.

Na donjem crtežu vidimo skupinu osoba adaptacije Michelangelove kompozicije. No ono po čemu se razlikuje od njegovih prikaza Bogorodice s Djetetom smještaj je same kompozicije koji Michelangelo nikada ne bi primijenio. Takav smještaj tipičan je za Giulija Romana, njegova učitelja.

4. Kamo je autor smjestio kompoziciju?a) u zatvoren prostor – kućni ambijent (interijer)b) u prirodu (eksterijer)

MOHAČKA BITKA – u kolovozu 1526. godine, odigrala se bitka na Mohačkom polju između Hrvatsko-ugarskog kraljevstva i Osmanskog carstva. Hrvatsko-ugarske snage, predvođene dvadesetgodišnjim kraljem Ludovikom II., pobijeđene su od strane osmanske vojske predvođene tridesetdvogodišnjim sultanom Sulejmanom I. Veličanstvenim. Iako se odvila na ugarskom teritoriju, možemo ju smatrati dijelom stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, s obzirom na angažiranost brojnih hrvatskih postrojba i mjesto bitke, koje je bilo relativno blizu hrvatsko-ugarske granice.

NUMIZMATIKA - (grč. nomisma - kovanica) je znanost koja se, u užem smislu, bavi proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca kao predmetima od povijesnog, kulturnog i umjetničkog značenja. U širem smislu numizmatika se bavi i proučavanjem ordenja i medalja. Numizmatika je postala važna znanstvena grana koja numizmatički materijal obrađuje kao izvor za političku i ekonomsku povijest, epigrafsku kronologiju, jezikoslovlje, heraldiku i povijest umjetnosti.

MICHELANGELO di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese, 1475. - Rim, 1564.) renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik. Njegova najznačajnija djela su: Rimska pieta, mramorna skulptura nježnih linija i smirene boli, koja se danas nalazi u crkvi Sv. Petra u Rimu, David snažnog mišićavog tijela, freske svoda Sikstinske kapele, Mojsije na grobnici Julija II, kupola crkve Sv. Petra, uređenje trga Campidoglio. On je donekle začetnik manirizma, ako ne i baroka u arhitekturi. Pietà Rondanini je posljednja i nedovršena skulptura na kojoj je kipar radio pet dana prije svoje smrti. Nalazi se u dvorcu obitelji Sforza u MilanuBitka na Mohačkom polju, 1526. godine

Julije Klović Bogorodica s Djetetom i svecima, 1537Crtež, crna kreda sa zlatnom bojom, 281 x 210 mm The Royal Library, Windsor Castle, Royal Collection, RL 0462.

10 11

Julije Klović prema MichelangeluOtmica Ganimeda, 1540? Crtež, 192 x 260 mm, The Royal Library, Windsor Castle, Royal Col-lection, RL 13036

5. Koji je materijal korišten u izradi crteža Otmica Ganimeda?a) crna kreda sa zlatnom bojomb) crna i crvena kredac) crna kreda

No ni ondje u to vrijeme nije bilo pravoga mira. Naime, 1527. Rim su zauzele čete njemačkih i španjolskih plaćenika u carskoj službi. Bio je to stravičan Sacco di Roma, jedna od najvećih strahota koja je pogodila taj grad. Campeggio odlazi u Englesku, a Klović u Mantovu.

Spasivši se po Božjoj milosti, ode u Mantovu i postane redovnikom u samostanu svetog Rufina reda skopetinskih kanonika. Tu mu bijaše dopušteno da se uz počinak i smireno služenje Bogu, tako reći zbog razbibrige, katkada pozabavi slikanjem minijatura. Odjenuvši redovnički habit uzme ime Julije. Ostao je tako u miru tri godine među redovnicima. Tako je umilnim minijaturama i prekrasnim ukrasnim vijencima uresio neku veliku korsku knjigu.

MISAL COLONNA

Kodeks je dio serije od šest svezaka. Rad na minijaturama pripisuje se trima različitim rukama (A, B, C). Julije Klović identificira se s radovima umjetnika A, dakle, pripisuju mu se najbolje tri minijature MS 32 (f. Ia, f. xxi, f. lxxix). To su minijature na cijeloj stranici s iluminiranim kapitalnim slovima Treće adventske nedjelje s prikazom dekoriranih inicijala.

1) Prva iluminirana stranica f. Ia s inicijalnim slovom „G“ u čijem je središnjem dijelu prikazan sveti Ivan Krstitelj. Okvir cijele stranice ispunjen je nizom brončanih niskih reljefa te camea s prikazom mitoloških i drugih scena. Na dnu stranice u središnjem dijelu okvira prikazan je grb kardinala Colonne, uokviren prikazom bisera i dragog kamenja. (ovu stranicu možete vidjeti na koricama knjižice)

2) Druga je iluminirana stranica f. xxi s početkom za red mise na blagdan svetog Stjepana s početnim inicijalom i prikazom, u središnjem dijelu, svetog Stjepana odjevenog u zlatnu dalmatiku, koji je na koljenima u trenutku kamenovanja.

GANIMED – mladi pastir kojega je bog Jupiter oteo pretvorivši se u orla te ga odnio na Olimp, gdje ga je postavio za svojega vinotoču

KODEKS je najstariji oblik knjige, isprva na pergameni, a kasnije na papiru; pojavljuje se u 1. st. i zamjenjuje papirus, a u široj je uporabi od 4. st. Od 9. st. je bogato iluminiran, a od 15. st. zamjenjivan inkunabulama i tiskanim knjigama. Korice su najčešće od pergamene, kože ili drva, često obložene kožom ili srebrom, a katkada ukrašene i dragim kamenjem (Codex Aureus).

MISAL - ili Katolička misna knjiga je knjiga koja sadrži uglavnom molitve za svećenika koje se na misama pjevaju ili govore. Knjige s molitvama su na početku bile prilično neujednačena. U vijeću tridentskog sabora je odlučeno da se misne knjige treba ujednačiti. Godine 1570. Papa Pio V. je objavio prvi rimski misal, koji je zamijenio različite lokalne misne knjige. Taj misal je ostao (uz manje promjene) na snazi sve do sredine 20. stoljeća.Papa Ivan Pavao II. je godine 2000. odobrio treću verziju novog Rimskog misala, koji je stupio na snagu u 2002. i od tada službena Katolička misna knjiga.

INICIJAL (lat.: initialis – početni) predstavlja početno slovo u riječi, koje svojim oblikom upućuje na početak poglavlja rukopisa. Inicijal je obično slikan temperom na papiru ili pergameni i ukrašen geometrijskim, biljnim i životinjskim ornamentima. Sadržajno je neodvojiv od teksta, postaje dekorativno sredstvo te zajedno s minijaturom i bordurom čini iluminaciju knjige.

Martin van Heemskerck, Sacco di Roma, 1527.

Misal Colonna Iluminirana stranica za početak mise sv. StjepanaKodeks – iz serije od sedam svezaka, oko 1532. Tempera na pergameni, 370 x 260 mm Manchester, John Rylands University Library, Rylands Collection, Latin Ms. 32.

12 13

3) Treća je iluminirana stranica f. lxxix s početkom mise sv. Ivana Krstitelja s ornamentalnim inicijalnim slovom „D“ u čijem je središtu prikaz Zaharije kako sjedi, pogleda uprta u anđela koji mu pokazuje prema nebu. Cijela dekoracija stranice u iznimno je naglašenom egipatskom stilu. Na dnu stranice anđeli okružuju grb kardinala Pompeia Colonne i natpis: „DIVO CARDINALI POMPEIO COLVMNA“.

6. Odredi kojemu prikazu pripada prikazana iluminirana stranica Misala Colonna?a) Prvoj iluminiranoj stranicib) Drugoj iluminiranoj stranicic) Trećoj iluminiranoj stranici

Selivši se iz jednog samostana u drugi, upoznao je 1530. u Candiani kod Padove veroneškog majstora Girolama dei Libri, znamenitog minijaturista od kojeg je stjecao dodatna tehnička znanja. No, u stjecanju manire najveći uzor bio mu je Michelangelo.Ipak umjetnik manirizma stvara svoju maniru sabirući od svih svojih uzora ono što smatra najboljim i najcjenjenijim.

Crtež Madonna del Silenzio izveden je prema istoimenom Michelangelovu originalu.

Njegov sadržaj slojevita je simboličkog karaktera s naglašeno kontemplativnim značenjem, povezanim s misterijem Isusove muke i smrti na križu: usnulo dijete u neudobnu položaju na koljenima majke, kao anticipacija Bogorodice sućutne, pješčani sat ispod klupe kao simbol prolaznosti i smrti, lijevo straga mladi Ivan Krstitelj, navjestitelj Isusova mesijanskog poslanja, s prstom na usnama u znak šutnje, njemu nasuprot zamišljeni starac Josip. Desnom rukom Bogorodica pridržava otvorenu knjigu iz koje je čitala usnulom djetetu, a koja naznačuje starozavjetna proročanstva Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Crtež potiče na kontemplaciju Božje ljubavi (Divino Amore).

7. Pogledaj u tekstu pored crteža (legenda) u kojoj se ustanovi čuva? a) Biblioteka Marciana, Venecijab) Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Zagrebc) Pierpont Morgan Library, New York

Nije prošlo mnogo vremena, a don Julije, nesretnim slučajem, slomi nogu. Čuvši za to, kardinal Grimani dobije od pape dopuštenje da ga uzme u službu i pomogne mu ozdraviti. Tako je don Julije skinuo redovničko odijelo, pa kad mu je zacijelila noga, pođe s kardinalom u Peruggiu.

Od Klovićevih radova tridesetih godina sačuvala su se tri kodeksa za kardinala Grimanija: Evanđelistar Grimani (1531. – 1534.) – Biblioteca Nazionale Marciana, VenecijaČasoslov Stuart de Rothesay – British Museum, London Komentar kardinala Marina Grimanija uz poslanice sv. Pavla apostola Rimljanima (1534. – 1538.) – Soane's Museum, London

INKUNABULA (lat. Incunabulum, kolijevka, početak) je naziv za knjige tiskane u Europi do 1501. godine. Nakon izuma Gutenbergova tiskarskog stroja počinje tiskanje prvih knjiga, inkunabula. Prva tiskana knjiga je Gutenbergova Biblija, otisnuta 1455. godine u dvjestotinjak primjeraka. Danas nam je poznato oko 40 tisuća primjeraka inkunabula tiskanih u oko 1200 tiskara.

ILUMINACIJA - umijeće ukrašavanja knjiga pisanih rukom. Naziv iluminacija dolazi od svjetlucanja zlatne boje u rukopisnim knjigama. Naziv se izvorno koristio samo za pozlatu u knjigama, dok se kasnije proširio na sve oblike dekoriranja ili ukrašavanja teksta uključujući i minijature i ilustracije svih oblika. U doba tiskane knjige iluminatora zamjenjuju drvorezne ilustracije, koje kasnije naslijeđuju gravure u bakru, te bakropisi. U devetnaestom se stoljeću pojavljuju litografske ilustracije u knjigama, te ksilogravure - posebno fine atraktivne grafičke tehnike. Albrecht Durer je dao svakako najznačajniji doprinos uporabi drvoreza u knjigotiskarstvu

Julije Klović (pripisano?)Madonna del silenzio - Bogo-rodica s usnulim Isusom, svetim Josipom i Ivanom Krstiteljemcrtež, crvena pisaljka na papiru koji je obrubljen tankom linijom povučenom crvenkastosmeđim tušem, 292 x 244 mmGrafička zbirka GZAH 9008 Klo 2

14 15

Njima možemo pridodati i dvije samostalne minijature, odnosno slike na pergameni maloga formata: Sv. Pavao osljepljuje Elimu, Louvre, ParizTri teološke vrline, Louvre, Pariz

U proslovu knjige Komentar Poslanice sv. Pavla. Marino Grimani govori o apostolovim zaslugama te naglašava ulogu apostola Pavla u širenju Božje riječi. Jedno od pitanja kojima se Pavao bavi u poslanicima jest kako zaslužiti oprost i prijeći u stanje milosti. On nudi i rješenje: oprost i spas zaslužuju se Vjerom. U ovalnom medaljonu s desne strane je lik Grimanija. Na stranicama kodeksa isprepliću se sadržaji iz mitologije, povijesti i religije.

Stranica (fol. 8b) prikazuje Obraćenje sv. Pavla. Pri slikanju te kompozicije sitnoslikar se nadahnuo Rafaelovim kartonom za tapiseriju namijenjenu Sikstinskoj kapeli. Karton se nalazio u posjedu Grimanija, gdje ga je Klović mogao vidjeti i kopirati. U pozadini slike naslućuje se panorama Rima, u donjem dijelu prikazana je mučenička Smrt sv. Stjepana, zlodjelo koje je skrivio sv. Pavao kao rimski vojnik, rađena prema slici Giulija Romana, dok su u gornjem dijelu okvira naslikani nagi mladići, po uzoru na likove s Michelangelova svoda kapele Sikstine.

Širenje kršćanske misli minijaturist je predočio temom Propovijed Atenjanima, koju je smjestio u medaljonu na lijevoj stranici okvira minijature.

8. Koja od ove dvije stranice prikazuje lik Marina Grimanija?a) stranica 8b) stranica 9

Minijatura Tri teološke vrline: Vjera, Nada, Ljubav predstavlja niz figura smještenih unutar arhitektonski oblikovanog prostora kojim dominira središnji lik smješten unutar niše: Ljubav, prikazana u obliku mlade žene koja grli troje djece. S njezine desne strane stoji Vjera koja u rukama nosi kalež i nad njime hostiju kao simbol euharistije, dok s lijeve strane Ljubavi stoji Nada odjevena u zelenu haljinu. S obje su strane zainteresirani promatrači ovih triju vrlina, dok su ispred njih smještena dva vojnika i anđeo sa štitovima u rukama. Anđelov štit prikazuje Grimanijev kardinalski grb.

SV. PAVAO - zvao se Savao. Kao vjerni Židov progonio je kršćane te je prisustvovao ubojstvu sv. Stjepana. Na putu u Damask, kamo je krenuo uhititi skupinu kršćana, doživio je viđenje, oslijepio od jakoga nebeskog svjetla i čuo Isusove riječi: ”Savle, zašto me progoniš?” To je iskustvo na njega tako djelovalo da je prihvatio kršćanstvo, dao se krstiti u Damasku i počeo naviještati evanđelje. Jedan je od njegovih najpoznatijih tekstova “Hvalospjev ljubavi” iz Prve poslanice Korinćanima, a teološki je osobito bogata Poslanica Rimljanima. U Rimu mu je 65. godine mačem odrubljena glava.

HERALDIKA, grboslovlje, je pomoćna povijesna znanost koja proučava postanak i razvoj grbova te načela njihova sastavljanja i umjetničkog oblikovanja. Grb mora biti jedinstven i originalan. To znači da se grbovi moraju razlikovati međusobno makar u detaljima. To je osnovno pravilo. Heraldika je u osnovi oblik prepoznavanja. Grboslovlje je odraz nepismenog srednjeg vijeka. U srednjem vijeku kad su vitezovi nosili oklope i kacige, vrlo teško su se međusobno raspoznavali. Zbog toga su počeli nositi znamenja (grbove) vladara kojima su bili potčinjeni. Naročito tijekom križarskih ratova se takva "moda" proširila po cijeloj Europi. Ubrzo je broj različitih grbova toliko narastao da kraljevi nisu više mogli pamtiti koji je koji. Umjesto njih, grbove su pratili heraldičari. Oni su za vrijeme bitaka stajali pored kraljeva i pojašnjavali im koji vojnici pripadaju kojem velikašu i na čijoj strani se bore.

Julije Klović, Komentar Poslanice sv. Pavla Rimljanima fol.9 između 1534. i 1537.Sir John Soane's Museum, London

Julije Klović, Obraćenje sv. Pavla iz Ko-mentara Poslanice sv. Pavla Rimljanima, fol.8b, između 1534. i 1537.

Julije Klović, Tri teološke vrline: Vjera, Nada, LjubavTempera na pergameni, 332 x 228 mm, 1538.Musée de Louvre, Departements des Arts Graphiques, Fonds des dessins et miniatures, Petit format, RF 3978., Pariz

16 17

9. Na ovoj minijaturi umjetnik je uspio dočarati trodimenzionalni prostor na plohi koristeći se geometrijskom ili linearnom perspektivom. Ujedno je postigao i uravnotežen odnos lijeve i desne strane. Od tri vrste ravnoteže, odredi koja je uspostavljena?

a) simetrična ravnotežab) asimetrična ravnotežac) optička ravnoteža

Međutim, na minijaturi u prvom planu dominiraju Grimanijevi heraldički motivi. Dva muškarca drže štitove na kojima su u ovalima prikazani likovi golubica i zmajeva koji nose trake s citatima iz kardinalova gesla. U sredini je krilata Nika koja drži ploču na kojoj je predočen kardinalov grb. Vidimo da je minijatura trebala veličati ne samo misli sv. Pavla nego i autora traktata o prvom apostolu kršćanske crkve (Grimanija), što je uobičajena aluzija na naručitelje slikanih rukopisa 16. stoljeća.

10. Odredi na koji način je izražena vizualna dominacija autora traktata, Grimanija, o misli Sv. Pavla?

a) bojomb) oblikomc) dijagonalnim položajemd) smještajem likova u optičko središte

11. S obzirom na raspored i odnos likovnih elemenata na plohi ili prostoru postoji nekoliko vrsta likovnih kompozicija. Odredi kompoziciju minijature Tri teološke vrline.

a) vodoravna (horizontalna) kompozicijab) okomita (vertikalna) kompozicijac) dijagonalna kompozicijad) kružna kompozicijae) piramidalna kompozicijaf ) slobodna kompozicija

EVANĐELISTAR GRIMANI

Kodeks je pisao prezbiter Sebastianus Cavazonus 1528. godine za kardinala Marina Grimanija, a iluminirali su ga Benedetto Bordon i Julije Klović. Sastoji se od 115 numeriranih listova te 6 nenumeriranih listova sa sadržajem kodeksa.

12. Kojim pismom je pisan kodeks?a) glagoljicomb) goticomc) beneventanom

Iluminacije su radile dvije ruke pri čemu se jedan manji intervent pripisuje starijem Benedettu Bordonu, dok je ostale minijature izradio Julije Klović. Njegov se rad djelomice nastavlja na Bordonovu vegetativnu dekoraciju s povremenim elementima manirizma kojima odskače od radova starijeg majstora. Ovaj rad ubraja se među najranija Klovićeva djela.

PERSPEKTIVA dolazi od latinske riječi prospicere što znači vidjeti ili razabrati. Postoji nekoliko vrsta perspektiva: vertikalna, ikonografska, obrnuta, geometrijska ili linearna, „ptičja“ i „žablja“, atmosferska ili zračna, koloristička i poliperspektiva.

LIKOVNI ELEMENTI – točka, crta, boja, ploha, površina, volumen, prostor.

KOMPOZICIJA – raspored, međusobni odnos svih likovnih elemenata (ploha, linija, boja…) u cjelini; vrste kompozicije su; kružna, dijagonalna, piramidalna, okomita, vodoravna, slobodna

VODORAVNA KOMPOZICIJA – strukturni elementi vodoravne kompozicije poredani su vodoravno, prate horizontalu okvira. Taj niz može se razvijati u nekoliko horizontalnih linija – nizova. Takva kompozicija djeluje smireno, ali daje osjećaj kretanja slijeva nadesno ili od središnje osi lijevo i desno.

NIKA - u grčkoj mitologiji božica je trijumfa i pobjede. Njezin je pandan u rimskoj mitologiji Viktorija. Može vrlo brzo trčati i letjeti, zato je portretirana s krilima. Prikazivana je kao prekrasna djevojka, a glavu joj je često ukrašavao pobjednički vijenac ili palmino lišće.

EVANĐELJE – (grč, radosna vijest), knjige u kojima su zapisane prve interpretacije Kristova života i djelovanja, ima ih četiri koja su napisali Ivan, Luka, Matej, Marko; navještenje otkupljenja svijeta po Kristu.

GOTICA – nečitko pismo puno nepotrebnih ukrasa, zgusnuto, šiljasto, puno ligatura. Pismo se moralo mijenjati jednako kao i umjetnosti, znanost i općenito život, pa početkom 15.st. humanisti definitivno završavaju s goticom i stvaraju novo humanističko pismo, tzv. humanistika. Na početku se koristilo za djela antičkih i suvremenih pisaca. Za pisanje pak pravnih, medicinskih i posebice vjerskih knjiga gotica će i dalje biti u upotrebi do kraja 15.stoljeća.

Julije Klović, Obrezanje, fol. 9v Evangeliaruma Grimani, tempera na pergameni, 300 x 209 mm, između 1532. i 1534.Biblioteca Marciana, lat. I, 103 (=11925), VenecijaNatpisi: „presbyter Sebastianus Cavazonus” (prepisivač)

18 19

13. Poklonstvo kraljeva jedan je od najstarijih motiva kršćanske umjetnosti. Uz dva imena kraljeva koji su se došli pokloniti Isusu dodaj ime trećeg kralja, koji je mlad i nema brade.

a) Melkior (stari, ćelavi i sjedobradi)b) Baltazar (srednji, muževne dobi)c) ___________

14. Poznata su nam četiri evanđelista, među kojima je sv. Matej. Svakog od njih prepoznajemo po njegovu simbolu.Svakomu pojedinom evanđelistu pridruži pripadajući simbol.

a) Orao Matejb) Lav Lukac) Anđeo Ivand) Vol Marko

SV. IVAN - u umjetnosti se tradicionalno prikazuje s dugom svijetlom kosom, bez brade i dječačkog, ponekad ženskastog izgleda, što sve osim mladosti simbolizira njegovu čistoću, djevičanstvo i dobru narav. Njegov atribut je orao koji simbolizira "visine koje on dosiže u prvom poglavlju svog evanđelja“.

SV. MATEJ - u svome evanđelju želi pokazati, da je Isus Bogom obećani Mesija te da se u njemu ostvaruju i obistinjuju sva starozavjetna proročanstva i obećanja. Uz njega na slikama, često je anđeo koji drži pero. Zaštitik je grada Salerna i Triera (Njemačka), carinika, poreznika, bankara, zaštitara, brokera, računovođa i knjižničara. Blagdan mu je u Rimokatoličkoj Crkvi 21. rujna.

SV. LUKA - zaštitnik je: liječnika, kirurga, umjetnika, slikara, kipara, pisara, zlatara, mesara, neoženjenih muškaraca, izrađivača stakla i čipke. Stara predaja drži i da je sveti Luka naslikao prve ikone, te mnogi prikazi Bogorodice koji se danas časte u raznim svetištima pripadaju toj tradiciji. Lukin grob je u Padovi u Italiji, u

bazilici svete Justine.Blagdan svetog Luke u Rimokatoličkoj Crkvi je 18. listopada.

SV. MARKO - na slikama se obično prikazuje s krilatim lavom kako piše, jer on naglašava snagu uskrsnuća i savladavanja smrti. Zaštitnik je i odvjetnika, građevinskih radnika, zidara, staklara, pletača košara, notara i pisara, zatvorenika i Egipta. Njemu se utječe protiv nevremena, munje, tuče, protiv nepripravne smrti te za dobro vrijeme i dobru žetvu. Evanđelist Marko postupno nas uvodi otkrivajući mesijansku tajnu što se posvema očituje u smrti i u uskrsnuću Isusovu, da je Isus iz Nazareta pravi čovjek i pravi Bog. Blagdan mu je u Rimokatoličkoj Crkvi 25. travnja. Ostaci sv. Marka su u 9. stoljeću iz Aleksandrije preneseni u Veneciju

Julije Klović, Poklonstvo kraljeva, fol. 10v Evangeliaruma GrimaniTempera na pergameni, 300 x 209 mm, između 1532. i 1534.Biblioteca Marciana, lat. I, 103 (=11925), VenecijaNatpisi: „presbyter Sebastianus Cavazonus” (prepisivač)

Julije Klović, Sv. Matej i anđeo, fol. 52 v Evangeliaruma GrimaniTempera na pergameni, 300 x 209 mm, između 1532. i 1534.Biblioteca Marciana, lat. I, 103 (=11925), VenecijaNatpisi: „presbyter Sebastianus Cavazonus” (prepisivač)

20 21

ČASOSLOV STUART DE ROTHESAY

Kodeks se sastoji od 172 lista, od čega osam minijatura ispunjava cijelu stranicu. Čuva se u kutiji koja se zatvarala dvjema kopčama. Časoslov započinje kalendarom. Tekst je pisan crvenom, crnom i plavom tintom. Iluminacije su u cijelosti djelo Jurja Julija Klovića, dok je tekst časoslova pisao Bartolomeo Sanvito iz Padove.

15. Okviri listova ukrašeni su puttima, maskama, girlandama s voćem i cvijećem, kamejama. U kamejama su prikazi: Poklonstvo kraljeva, Prikazanje u hramu i Rođenje, te girlanda s voćem, cvijećem i grbom kardinala Grimanija. Odredi koja minijatura sadrži girlandu s voćem, cvijećem i Grimanijevim grbom te Poklonstvo kraljeva?

a) Navještenje, fol. 13vb) Bogorodica s Djetetom, fol. 14r

16. Koje početno slovo ili inicijal vidiš na prikazanoj minijaturi?

a) slovo Pb) slovo Dc) slovo O

17. Odredi koju scenu vidiš u pravokutnom okviru donjeg dijela minijature Raspeće.

a) Križni putb) Kristov silazak u limbc) Uskrsnuće

BREVIJAR (lat. brevis: kratak) je naziv za crkvenu knjigu s tekstovima koje u određene sate – časove (odatle i naziv časoslov) svakoga dana mole katolički klerici i redovnici, zajednički ili samostalno. Sadrži tekstove poput odlomaka Staroga i Novoga zavjeta, životopisa svetaca, homilija, molitava, himni i ostalih pobožnih pjesama.

RASPEĆE – ikonografski prikaz raspinjanja Krista na križ

RASPELO – slika ili kip koji prikazuje križ s pribijenim Kristovim tijelom.

Julije Klović, Navještenje, fol. 13v Julije Klović, Bogorodica s Djetetom, fol. 14r,

između 1534. i 1537. godine tempera na pergameni, 132 x 87 mmBritish Library, MS: ADD. 20927., LondonNatpisi: Na donjoj margini lista 14r grb kardinala Grimanija

Julije Klović, Raspeće, fol. 165v Julije Klović, Krist okrunjen trnovom krunom, fol. 166r

između 1534. i 1537. godine tempera na pergameni, 132 x 87 mmBritish Library, MS: ADD. 20927., LondonNatpisi: Na donjoj margini lista 14r grb kardinala Grimanija

22 23

GLORIA IN EXCELSIS DEO Klovićeva minijatura upotrijebljena je kao ukrasni okvir crtežu. Prema natpisu na pločici koju drži putto na gornjem rubu okvira taj se Klovićev rad u literaturi obično navodi pod naslovom GLORIA IN EXCELSIS DEO.

Ikonografija crteža i okvira podudara se u temama vezanim uz Isusovo rođenje, odnosno najranije djetinjstvo. Na crtežu je pod hrastom prikazana Sveta Obitelj s malim sv. Ivanom, koji se igra s Isusom u njegovoj kolijevci. Vjerojatni autor crteža je Andrea del Sarto, međutim ta je atribucija još uvijek nesigurna. Okvir je naknadno prilagođen crtežu, a vidljiva je i asimetričnost okvira. U ovalnim medaljonima okomitih dijelova okvira naslikane su u međusobnom razgovoru sibile i proroci, navjestitelji Isusova dolaska na svijet.

U zlatno-žuto slikane vegetabilne sklopove pred tamnozelenkastom pozadinom umetnuti su medaljoni s figurama i pojedinačni likovi. Karakteristična su dva simetrično leđima okrenuta muška akta (tzv. ignudi) iznad desnog medaljona sa sibilama i prorokom, slikana prema Michelangelovim uzorima iz Sikstinske kapele.

18. Koja je scena prikazana u kružnom medaljonu donjeg dijela okvira?

a) Isusovo rođenje s poklonstvom pastirab) Ulazak u Jeruzalemc) Navještenje Tehnika slikanja minijatura vrlo je profinjena, boja je nanesena mekanim kratkim potezima i sitnim točkicama, što je prema onovremenom zapisu Francisca de Hollandea (Tractato de Pintura antigua), karakteristično za Klovića upravo tridesetih godina 16. stoljeća. Godine 1538. taj je portugalski umjetnik i pisac o umjetnosti zabilježio o Kloviću: …Pri tome sam na don Julijevim iluminacijama zapazio da radi vrlo sitnim točkicama koje nazivam atomima, tako te se čini kao da je preko slike prostrt veo. Usuđujem se tvrditi – uz dužno poštovanje mudrog Salomona koji nas uči da je sve već jednom postojalo – da se sve do naših dana tim načinom rada nije služio nitko drugi osim don Julija od Makedonije; niti sam u Italiji ikoga vidio da radi na taj način, niti u Flandriji, makar se katkad čini kao da ga tamo oponašaju.

KLOVIĆ I FARNESE

Mnoga sitnoslikarska djela proširila su glas o vrsnoći don Julija po svem Rimu. To bijaše razlog što ga je, čuvši za njegovu slavu i vidjevši njegova djela, u svoju službu uzeo kardinal Alessandro Farnese.

Klović je 1539. ušao u službu svojega trećeg kardinala, Alessandra Farnesea (1520. – 1589.), unuka pape Pavla III. kojemu će kao umjetnik služiti do konca života. Stanovao je u Palazzo della Cancelleria, u kojoj je boravio i sam Farnese sa svojom obitelji. Kardinal je Klovićeva djela slao kao reprezentativne darove na dvorove europskih vladara s kojima je nastojao postići bolje diplomatske odnose. Time je Klovićeva

SIBILE – naziv za ženu koja po božanskom nadahnuću proriče budućnost. Postoje i „svete sibilske knjige“ u kojima je Senat tražio savjet u teškim trenutcima. Antička tradicija poznate 10 Sibila. Kao tema u likovnoj umjetnosti javljaju se u XII. st. i dalje.

ANDREA DEL SARTO, pravog imena Andrea d'Agnolo (Firenca, 1486. - Firenca, 1531.) - talijanski slikar; najistaknutiji majstor firentinske visoke renesanse. Naukovao se u studiju Piera di Cosima, pod utjecajem Leonarda da Vincija. Suvremenici njegova djela smatraju besprijekornima. Upotrebljava široke perspektive u krajolicima, a komopoziciju gradi poput Rafaela, rabi sfumato i bogat kolorit. Uporabom boja blizak je venecijanskoj renesansi. Slikao je freske s prizorima iz života sv. Filipa, te mnogobrojne

oltarne slike. Posebnu skupinu čine njegovi meko modelirani portreti s pomno naslikanom draperijom (Portret kipara). Del Sarto je bio i učitelj mnogim istaknutim manirističkim slikarima (Rosso Fiorentino, Jacopo Pontormo, Giorgio Vasari).

PUTTO – (tal. dječak), u kiparstvu i slikarstvu lik nagog ili lako odjevenog dječaka, krilatog ili beskrilatog. U kršćanskoj ikonografiji predočuje anđela.

Julije Klović (pripisano), Gloria in excelsis Deo – ukrasni okvir za crtež Sveta Obitelj pod hrastomMinijatura: tempera na pergameni, 355 x 248 mm; crtež: srebrna olovka na papiru, 264 x 172 mm, sve montirano na drvenu pločuNa crtežu dolje desno monogram: AVNacionalna i sveučilišna knjižnica, Grafička zbirka, Zagreb

24 25

umjetnost postala dijelom elitne kulture dvorskoga manirizma sredinom 16. stoljeća, a on najpoznatijim umjetnikom svoga doba u dvorskim krugovima.

Kardinal mu naloži da započne s oslikavanjem časoslova naše Gospe što ga je rukom vješto ispisao Monterchi, te je već i zbog toga prava rijetkost. Don Julije pak naumi da u tom radu pokaže najbolje što može, te mu se posveti s tolikom pažnjom i marom da nikada nije načinjeno ni jedno takvo djelo ravno njegovu. Tu je kistom izveo toliko zapanjujućih sitnica da ih se jedva razabire okom, a kamoli da bi ih se naslikalo rukom.

ČASOSLOV FARNESE

Minijature ovoga Klovićeva kodeksa - "Officium Virginis" bogate su motivima preuzetim od Michelangela Buonarrotija zbog čega su Klovića prozvali „Michelangelo minijature“. Detaljnijom analizom Klovićevih minijatura postaje jasno vidljivo da to nije tek kopiranje već i sposobnost Klovićeve invencije kojom on poznati motiv uklapa u novi minijaturni prostor unoseći ili izbacujući elemente, koristeći ih kako i gdje njemu odgovara. Time Klović odlazi korak dalje od Michelangelova modela, no ipak u sjećanje priziva vrhunskog autora koji mu je na taj način samo mogao pomoći u stjecanju ugleda, s time da valja napomenuti da je u ono doba kopiranje Michelangelovih djela bila svojevrsna „moda“ u umjetnosti.

U ovom časoslovu, iluminacije se sastoje od 28 cijelih iluminiranih stranica koje u parovima prikazuju scene Starog i Novog zavjeta, a označavaju veće tekstualne odjeljke unutar sadržaja kodeksa, te dva para stranica koje, poput fotografije, prikazuju dva rimska slavlja (Tijelovska procesija ispred bazilike sv. Petra i Proslava Testaccia). Osim ovih iluminacija čitav je niz dekorativnih okvira pojedinih stranica s prikazom najrazličitijih motiva, od dojmljivih arhitektonskih okvira unutar kojih se izmjenjuju stupovi i kapiteli, baze i volute, maskeroni i girlande, a ljudske figure pretvaraju se u divove, telamone, putte, nimfe ili su pak mrtvačke glave. Pozornost zaslužuju i margine na stranicama koje nisu obuhvaćene ikonografijom Starog i Novog zavjeta, već su to antički, pompejski motivi, a u pojedinim medaljonima prikazi egzotične flore i faune.

Na prvoj strani gdje počinje jutarnja, prikazano je navještenje djevici Mariji s ukrasnim okvirom u čijem su polju sami dječačići naslikani čudesnom vještinom. Na drugom prizoru vidi se Izaija kako govori pred kraljem Ahazom.

Prvi dio Časoslova vezan je uz tzv. božićni liturgijski ciklus, razdoblje koje prati vrijeme došašća.

Navještenje: Anđeo lebdi ispred Djevice koja kleči pored stalka za čitanje. Iza leđa je otvoren prozor prema krajoliku s klasičnim hramom. U sredini je donjeg obruba grb obitelji Farnese, nad kojim je kardinalski šešir, a desno i lijevo putti s vijencima cvijeća. Na lijevom je obrubu ženski lik zavijen u plašt u niši, Sibila.Proročanstvo o Isusovu rođenju kralju Ahazu: Lijevo sjedi Izaija koji drži pločicu, a pred njim uspravni Ahaz, kralj Judeje. Iza Izaije nalazi se jedan starac, a desno anđeo pokazuje na nebo. Na desnom je obrubu ženski lik u niši, Sibila.

FAKSIMIL (lat. facere - činiti, similis - sličan) pojam je koji označava reprodukciju istovjetnu s izvornikom u svim pojedinostima. Faksimil označava i sustav za prijenos vjernih kopija mirnih slika, kao i pečat s ugraviranim potpisom. Obično se rade faksimili starih rukopisa, zemljopisnih karata ili knjiga koje imaju veliku vrijednost, kao što su Gutenbergova Biblija, Voynichov rukopis itd.

OFICIJ - (lat. officium = dužnost, služba; officium divinum = božanska služba), dužnost klerika da mole brevijar.Ta se dužnost često brka s njenim premetom pa se često i brevijar zove oficij, a najčešće se tim nazivom imenuje sam čin moljenja brevijara (službena crkvena knjiga u kojoj se nalaze sustavno poredani molitveni tekstovi i čitanja za sve dane u godini i za sve sate u danu.

MASKERON (tal.), plastični ukras u obliku čovječjega lica, grotesknih crta; čest motiv na renesansnim fontanama.

NIMFE (grč. númphê) u grčkoj mitologiji snage su prirode utjelovljene u polubožanske mlade žene. Nimfe su prikazivane kao prekrasne mlade žene. Povezane su s božanstvima - Artemidom, Apolonom, Dionizom te s Panom i Hermesom. Često su bile mete požudnih satira. Bile su ljubavnice mnogih bogova - Zeusa, Apolona, Posejdona, a također i smrtnika - Minosa, Sizifa i Odiseja. Živjele su u prirodi, u planinama, rijekama, izvorima, dolinama itd.

Julije Klović, Časoslov Farnese, Rim 1537.-1546.Stvaranje, fol. 59v Sv. Obitelj, fol. 60

26 27

19. Prisjeti se koji anđeo navješta Mariji da će roditi Sina kome će nadjenuti ime Isus?

a) Mihovilb) Gabrijelc) Urijel

Crtež na sljedećoj stranici je očigledno pripremni rad za prijenos na neku drugu podlogu, najvjerojatnije za malenu dimenziju časoslova. Kompozicija crteža na prvi se pogled čini istovjetna Klovićevim prikazima navještenja u Časoslovu Stuart de Rothesay i Časoslovu Farnese, no bitno se od njih razlikuje. Potrudite se odgovoriti na sljedeća pitanja.

20. Što na crtežu anđeo Gabrijel drži u ruci, a toga nema na minijaturi?

a) ljiljanb) kaležc) pismo

21. Kako je okrenuta Bogorodica na crtežu?

a) gleda prema promatračub) gleda prema anđelu Gabrijelu

AHAZ je kralj Jude te sin i nasljednik Jotamov. Vladao je od 732. p.K. do 716. p.K. On je jedan od kraljeva spomenutih u Isusovoj genealogiji u Evanđelju po Mateju.Za njega se govori da je uveo mnoge poganske i idolatrijske običaje. Ignorirao je primjedbe i upozorenja proroka kao što su Izaija, Ozej i Mihej, te se obraćao za pomoć Tiglath-Pilaseru III., kralju Asirije, za pomoć protiv Rezina, kralja Arama, i Pekaha, princa Izraela, a koji su prijetili Jeruzalemu. To je kraljevstvu donijelo mnoge nevolje, a njemu ponižavajuće podvrgavanje asirskoj vlasti. Umro je u dobi od 35 godina, nakon šesnaestogodišnje vladavine.

ARKANĐELI – treći red anđela kojih ima sedam: Mihovil, Gabrijel, Rafael, Urijel, Barahijel, Jehudijel, SealtijelJulije Klović, Proročanstvo o Isusovu

rođenju kralju Ahazu, fol. 5

Julije Klović, Navještenje, fol. 4 v

Časoslov Farnese, Rim 1537.-1546.Kodeks, tempera na pergameni, 175 x 108 mmPierpont Morgan Library, MS. 69, New YorkNa posljednoj stranici kodeksa: „Iulius Clovius Macedo Monumenta Haec Alexandro Farnesio Cardinali Suo Domino faciebat MDXLV“.

Julije Klović (pripisano)Navještenje s ukrasnim okvirom, između 1513. i 1578.Crtež, olovka i smeđa tinta, 175 x 107 mmBritish Museum, Department of Prints and Drawings, Pp. 2.186., LondonNatpisi: U sredini na donjem rubu lica pisano crnom tintom i pismom XVI. stoljeća: “Do[n] Giulio Clovio coruato [i.e.Croato

28 29

Uz prvi čas prikazano je Kristovo rođenje, a nasuprot njemu Adam i Eva u zemaljskom raju kako jedu jabuku. I jedan i drugi prizor okruženi su okvirom ispunjenim nagim likovima i životinjama prikazanim kao u naravi.

Kristovo rođenje: Na okviru, između golih i polugolih likova i putta, tri oslikane kameje: u sredini gore su Anđeli oko kolijevke, u sredini dolje Krist među učiteljima, u sredini lijevo Putto koji jaše na delfinu. Adam i Eva u zemaljskom raju: Adam i Eva u Edenu. U okviru među golim likovima i puttima tri kameje: gore u sredini Stvaranje Eve, desno u sredini Pegaz, dolje u sredini Tjeranje iz Edena.

22. Uz prikaz Rođenja često je vezan i jedan drugi prizor. Zaokruži točan odgovor.

a) Oplakivanje krista b) Obrezanje c) Poklonstvo pastira

23. U grčkim legendama se Pegaz povezuje s vodom, kao sin Posejdona i Meduze.Tko je u stvari Pegaz?

a) krilati dupinb) velika pticac) krilati konj

I reče Bog prilikom stvaranja svijeta: "Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci - svoj zemlji - i svim gmizavcima što puze po zemlji!" Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih. I blagoslovi ih Bog i reče im: "Plodite se, i množite, i napunite zemlju, i sebi je podložite! Vladajte ribama u moru i pticama u zraku i svim živim stvorovima što puze po zemlji!" I doda Bog: "Evo, dajem vam sve bilje što se sjemeni, po svoj zemlji, i sva stabla plodonosna što u sebi nose svoje sjeme: neka vam budu za hranu!

24. Prema gornjem tekstu vidimo da je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku i priliku. Zašto ih je na onda protjerao iz rajskog vrta?

a) uzeli su od zmije jabuku sa stabla spoznaje dobra i zla b) srušili su stablo životac) ubili su zmiju

Uz službu križa prikazao je raspetoga Krista, a nasuprot njemu Mojsija s kišom zmija, te kako Mojsije podiže zmiju od bronce.

Raspeće: u okvirima mali putti izmjenjuju se sa snažnim muškim golim tijelima, tzv. telamonima, iz čijih se ruku odvijaju vrpce. U pravokutnom je okviru dolje prikaz Krist se pojavljuje pred apostolima.Brončana zmija: Gore u drugom planu Izraelovi sinovi podupiru umirućeg Arona, dok se u prvom planu neki bore i obvijaju zmijama. Okviri su slični prethodnom primjeru, a dolje u sredini u pravokutnom okviru nalazi se prizor Uskrsnuće.

Bog odlučuje spasiti iz egipatskog ropstva Izraelce i uvesti ih u obećanu zemlju. Mojsiju daje poslanje i u znak toga predaje mu štap, kojim će dokazati svoje poslanje i izvoditi znamenja, a kao pomoćnika određuje mu brata Arona.

ADORACIJA (lat. adoro = klanjanje), klanjati se, vanjski znak poštovanja prema Bogu

DUPIN (delfin) – u kršćanskoj umjetnosti postao je slika uskrsnuća i spasenja.Često je prikazivan kako nosi duše pokojnika preko voda na drugi svijet.

PEGAZ - krilati konj u grčkoj mitologiji koji se često povezuje s vodom, Posejdonov i Meduzin sin.Pegazovo grčko ime Heziod povezuje s riječju pêge= "izvor", "vrelo". Naime, gdje god da je taj konj udario kopitom tlo, nastalo bi vreloPrema nekim izvorima Pegaz je iskočio iz Meduzina vrata nakon što joj je Perzej odsjekao glavu, dok je prema drugima nastao iz zemlje na koju je prolivena Meduzina krv. Atena je uhvatila Pegaza i odvela ga Muzama na Parnas.

ARON - starozavjetni biblijski lik, brat Mirjam i Mojsija. Aron je bio veliki svećenik i pratio je svoga brata Mojsija kad Bog izdaje svoje zapovijedi. Njegova je sudbina da umre prije ulaska u obećanu zemlju.

Julije Klović, Kristovo rođenje, fol. 26v

Julije Klović, Adam i Eva u zemaljskom raju, fol. 27

Časoslov Farnese, Rim 1537.-1546.Kodeks, tempera na pergameni, 175 x 108 mmPierpont Morgan Library, MS. 69, New YorkNa posljednoj stranici kodeksa: „Iulius Clovius Macedo Monumenta Haec Alexandro Farnesio Cardinali Suo Domino faciebat MDXLV“.

30 31

25. Prikaz Brončana zmija donosi zbunjujuću, napetu i dramatičnu situaciju, u kojoj likovi u prvom planu svojim isprepletenim tijelima u borbi sa zmijama preuzimaju dio prostornog dinamizma, dok manja grupa ljudi u drugom planu sa zaprepaštenjem gleda u štap oko kojeg se izvila zmija. Izrazito napete, dramatične ali i dinamične scene koje se primjenjuju u razdoblju od trećeg desetljeća do kraja 16.st. odredile su jedno razdoblje. Zaokruži točan odgovor.

a) gotika b) renesansa c) manirizam

26. Kako nazivamo dvanaestoricu Kristovih učenika koje je on izabrao i poslao da nastave njegovu misiju propovijedajući evanđelje i čineći znamenja u njegovo ime?

a) anđeli b) apostoli

Crtež prikazuje Krista na križu te u podnožju križa tugujuću Djevicu Mariju s jedne i svetog Ivana s druge strane, a u drugom planu iza njih druge dvije figure (Josip iz Arimateje i ženski lik). Podno križa nazire se nacrtana lubanja kao i dio plašta koji vijori oko Kristovih bokova, koji je, čini se, s vremenom gotovo izbrisan te se vidi tek u slabim obrisima na originalu. Ovo je pripremna studija za poznati bakrorez Cornelisa Corta, potpisan Klovićevim imenom i datiran 1568. godinom.

27. Prislonite olovku na polovicu crteža i proučite sličnosti i razlike između obje polovice crteža.Koliko likova ima s lijeve vaše strane, a koliko s desne vaše strane?

1. s lijeve strane ima: 2. s desne strane ima:

a) 1 lik a) 1 likb) 2 lika b) 2 likac) 4 lika c) 4 lika

28. Što se nalazi na sredini?

a) križ b) raspelo c) anđeo

29. Što mislite, o kakvoj je kompoziciji riječ u crtežu Raspeće?

a) asimetrična b) kružna c) simetrična

MANIRIZAM - razdoblje kojemu se vremenske granice ne mogu strogo odrediti. U Italiji traje otprilike od trećeg desetljeća do kraja 16.st., a u ostaloj Europi od početka do kraja 16.st. Duhovna i ekonomska kriza je zahvatila sve životne manifestacije i jedinstvena feudalna, katolička Europa nestaje. Zatvoreni, savršeni svijet renesanse je izgubljen, otvara se novim vjerama, rasama, običajima, a postojeći se ruši. Osobine manirizma su: izazvati zapanjenost kombinacijom raznorodnih oblika, začuđenost, iznenađenje, traženje tajanstvenosti, enigmatike, teme i sadržaji višesmisleni, ponekad čudni i neprirodni kontrasti boja, svjetlosni efekti proizvoljni, dematerijalizacija prostora, uspostavlja se veći broj očišta u prostoru čime se dobiva efekt postojanja više perspekiva.

Julije Klović, Raspeće, fol. 102v Julije Klović, Brončana zmija, fol.103

Časoslov Farnese, Rim 1537.-1546.Kodeks, tempera na pergameni, 175 x 108 mmPierpont Morgan Library, MS. 69, New YorkNa posljednoj stranici kodeksa: „Iulius Clovius Macedo Monumenta Haec Alexandro Farnesio Cardinali Suo Domino faciebat MDXLV“.

Julije Klović, Raspeće, Oko 1553. (Cionini-Visani 1993., 89); 1513. – 1578. (British Mu-seum Catalogue)Crtež, crni ugljen na papiru; na dva spojena lista, 280 x 221 mm British Museum, Department of Prints and Drawings, br. 1860-6-16-19, London

32 33

U usporedbi s crtežom, na bakrorezu se nalazi lik Magdalene ispod križa, zbog čega su četiri lika, po dva sa svake strane, udaljena više u stranu od križa. Također, na bakrorezu je križ viši, pa je time i Krist na križu viši u odnosu na ostale figure nego što je to slučaj na crtežu. Razlika se očituje i u prikazu figure u drugom planu lijevo od križa, koja je na crtežu prikazana kao žena, dok je na bakrorezu vojnik s dugim kopljem i štitom u rukama.

Raznolikost prožima sve prizore ovog djela, tako te se čini da je riječ o božanskoj, a ne o ljudskoj izvedbi. U svim pripovijestima očita je vrsnoća zamisli, u kompoziciji red i raznolikost, u odjeći bogatstvo, a sve izvedeno elegantnim i prekrasnim načinom, te se čini kao da nije djelo ljudske ruke. Stoga smijemo ponoviti ono što je rečeno na početku, da je, naime, don Julije u toj umjetnosti nadmašio i stare i moderne majstore, te je u naše doba postao novim Michelangelom sitnoslikarstva.

Prije mnogo godina boravio je don Julije više mjeseci kod vojvode Cosima, te je za to vrijeme načinio nekoliko djela za njega. Za rečenoga gospodina vojvodu naslikao je don Julije i raspeće s Magdalenom u podnožju križa, zaista djelo čudesne ljepote.

Minijatura prikazuje Krista raspetog na križu pod kojim stoji Marija Magdalena ovijena crvenim plaštom dok grli križ. Ova je minijatura jedno od najznačajnijih Klovićevih djela koje je izradio za vojvodu Cosima I. de’ Medici u Firenci. Figura raspetog Krista gotovo je istovjetna crtežu iz British Museuma u Londonu. Snaga plave i crvene boje karakteristična je za cijelu minijaturu, a to su ujedno boje koje Klović ponajviše upotrebljava u svojim radovima, nepomiješane i čiste. Za njega je također karakteristično pretapanje plavog neba i zelenog pejzaža, što će biti vrlo čest slučaj u gotovo svim njegovim pejzažima koji se gube u daljini, kao odraz flamanskog utjecaja.Budući da je Klović poznavao Pietera Bruegela Starijeg, pretpostavlja se određen Bruegelov utjecaj na Klovića i mogućnost da su usko surađivali.

BAKROREZ – naziva se još i gravura, jer se u ploči urezuje ili gravira crtež. Izrađuje se na ploči od bakra, mjedi ili cinka debeloj 1 do 3 mm. Ploču prije urezivanja treba očistiti, oglačati staklenim papirom, a onda polirati kredom koja se nanosi pomoću lanene krpe. Zatim se premaže mastiksom da bi autor lakše mogao pratiti svoj rad. Crtež se prenese na ploču i urezuje pomoću oštrog alata. Nakon rezanja ispune se udubljenja bojom pomoću tampona, s površine se izbriše boja i time je matrica spremna za otiskivanje. Otiskivanje se vrši u stroju pod jačim pritiskom. Bakrorez je najljepša grafička tehnika. Pored kvalitete linearne čistoće ljepota se ogleda u reljefnosti crta, koja nastaje zbog jakog pritiska preše odnosno ulaženja vlažnog papira u sva udubljenja iz kojih preuzima tiskarsku boju.

PERGAMENA - pisaći materijal izrađen od kože životinja, najčešće ovce i koze, koji se koristio prije uporabe papira. Postupak izrade pergamene preradom kože usavršen je u helenističko doba, verojatno u gradu Pergamu. Najstariji tekst napisan na koži pronađen je u Egiptu, a potječe iz 15. stoljeća pr.n.e. Upotreba kože kao pisaćeg materijala širila se sa Srednjeg istoka prema Sredozemlju, a često je u uporabi kod Židova, koji su na koži, a kasnije na pergameni, pisali svoje svete knjige.Uz pergamenu je povezana i afirmacija novog oblika knjige - kodeksa, umjesto ranijeg svitka koji se javljao i na papirusu i pergameni. Pergamena je kao novi pisaći materijal omogućila ilustratorima ukrašavanje rukopisa inicijalima, slikama, tankim zlatnim listovima. Uz mukotrpni posao prepisivanja rukopisa u skriptorijima, pisari su ponekad na marginama rukopisa bilježili i svoje komentare.Razvojem tiskarske industrije papir je u potpunosti potisnuo pergamenu jer je pogodniji za tiskanje i, svakako, jeftiniji materijal.

Cornelis Cort prema J. Kloviću, Raspeće, bakrorez, 1568.Cavtat, Bogišićeva zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Julije KlovićRaspeće Kristovo sa svetom Marijom Magdalenom, Minijatura, 1553. godina240 x 170 mm, Gabinetto Disegni e Stampe degli Uffizi, (Palazzo degli Uffizi), Inventar 1890, br. Inv. 812., Firenca

Natpisi: Na dnu desno “Julius Macedo fa. 1553”, na poleđini šest starinskih brojeva. Macedo (Makedonski) treba u najvećoj mjeri pripisati humanističkoj ambiciji nalaženja antičkih korijena (ne bez veze s projekcijom Alessandra Farnesea da bude shvaćen kao ide-alni homonimni nasljednik slavnoga makedonskog vojskovođe).16-19, London

34 35

30. Promatrajući izložbu sigurno ste zapazili da se kodeksi nisu pisali niti oslikavali na papiru, kao što mi to danas činimo.Provjerite na izložbi kojom je tehnikom i na kojem materijalu slikana minijatura Raspeće Kristovo sa sv. Marijom Magdalenom?

a) tempera na pergameni nalijepljena na drvob) akvarelc) ulje

Motiv Oplakivanje Krista često se stapa s ikonografijom Polaganje u grob. Prizor je dramatiziran mimikom kojom se izražava tuga. Likovi nepomični i oštrih obrisa zbog blizine Bronzinovih djela.

31. Motiv Oplakivanje Krista (Pietà) često se stapa s jednom drugom ikonografijom. Razmisli koji je odgovor točan?

a) Polaganje u grobb) Poklonstvo kraljevac) Molitva na Maslinskoj gori

Crtež predstavlja Kristovo mrtvo tijelo položeno na krilo majke Marije, dok iza njih stoje četiri figure od kojih je stariji muškarac sv. Josip, prikazan sa sklopljenim rukama položenim na štap.

32. Provjerite na legendi pored crteža kojom se tehnikom koristio umjetnik u izradi ovog crteža?

a) olovkomb) tušemc) crnom i crvenom kredom

33. Što mislite, o kakvoj je kompoziciji riječ? Pomoći ćete si ako olovkom slijedite kretanje glava i koljena na crtežu.

a) kružnab) okomitac) vodoravna d) piramidalna

AGNOLO DI COSIMO BRONZINO (Monticelli, kraj Firence, 17. studenog 1503. – Firenca, 28. studenog 1572.) bio je talijanski slikar na prijelazu renesanse u manirizam. Poznat je kao učenik i suradnik Jacopa Pontorma. Freskama je oslikao Villu Imperiale u Pesari, a u Firenci palače Vecchio i Medici-Riccardi. Slikao je brojne sakralne i mitološke kompozicije (Polaganje u grob; Venera; Kupido; Ludost i Vrijeme), koja prikazuje gole bogove i alegoriju.Bio je i značajan portretist svečanih likova bogato dekorirane odjeće, poglavito obitelji Medici.Bronzinovi portreti često su statični, elegantni i stilski. Ove poznate slike postoje u mnogim verzijama i kopijama.

KOMPOZICIJA – raspored, međusobni odnos svih likovnih elemenata (ploha, linija, boja…) u cjelini; vrste kompozicije su; kružna, dijagonalna, piramidalna, okomita, vodoravna, slobodna

Julije Klović, Oplakivanje Krista, oko 1552.MinijaturaUlje na kartapesti, 396 x 257 mmGalleria degli Uffizi, Firenca

Julije Klović, Oplakivanje mrtvog Krista, između 1513. i 1578.Crtež, 251 x 211 mm (Gere-Pouncey, 1983.; Turner, 1986., str. 135).British Museum, Departments of Prints and Drawings, br. 1895-9-15-654, LondonPotpisano na donjemu lijevom rubu rukom autora crteža: „[D]on Julio clovio fe“.

36 37

Prema crtežu je načinjen bakrorez, iako se i u Časoslovu Farnese prikazuje ta važna kompozicija kao minijatura, ali s nekim razlikama u okviru i u samoj kompoziciji.

PIETER BRUEGHEL STARIJI ( 1525.- 1569.) bio je flamanski renesansni slikar poznat po svojim slikama krajolika i seljačkih prizora. U Rimu je između ostalog proučavao Michelangelove slike u Sikstinskoj kapeli, te se sprijateljio s hrvatskim minijaturistom Julijem Klovićem, kod kojega je i boravio, te s njegovim učenikom El Grecom. Bruegel je obilazio seoske sajmove na kojima je skicirao seosko pučanstvo koje je postalo njegovom opsesijom i koje je uklapao u svjetovne, ali i vjerske slike. Bruegel ih je prikazivao tako živima i simpatičnima usprkos očitim manama, da je dobio nadimak „Seljak Bruegel“

LEKCIONAR (lat. lectionarium, knjiga čitanja), liturgijska knjiga namijenjena lektoru (stupanj svećeničkog reda) koja je sadržavala čitanja iz Starog zavjeta što su se čitala u liturgijskim činovima, poglavito na misi.Cornelis Cort prema J. Kloviću, Poklon-

stvo kraljeva, 1567. bakrorez dodana u pravokutnom okviru scena Prikazanje u hramu

Julije Klović Poklonstvo kraljeva, oko 1566./7.Windsorf, Royal Colleectioncrtež, 308 x 215 mmRoyal Library, Windsor Castle, RL 0446Natpisi: nisko dolje desno „G“ perom i tintom, vjerojatno početak potpisa Giulio Clovio. Na pozadini „Giulio Clo-vio“ napisano perom i tintom rukopisom XVI. stoljeća

34. Bakrorezac Cornelis Cort dodao je scenu u pravokutnom okviru koje nema na originalnom crtežu. Odredi koja je to scena?

a) Rođenje Krista b) Prikazanje u hramu c) Poklonstvo kraljeva

Oslikao je i dva lista velikog formata za misal namijenjen kardinalu. Na jednom listu prikazan je Isus Krist kako svete apostole podučava u evanđeoskom nauku, a na drugom Posljednji sud, toliko lijep, zapanjujuć i vrijedan divljenja, da me i pomisao na njega zbunjuje – jer čini se nemogućim zamisliti, vidjeti, a kamoli u minijaturi izvesti sliku ljepšu od te.

LEKCIONAR TOWNELEY

Kodeks se sastoji od 28 listova pergamene. Pisan je u Rimu vjerojatno između 1550. i 1560. godine. Lekcionar donosi čitanja iz Evanđelja u skraćenoj verziji, za potrebe najvažnijih slavlja liturgijske godine. Od iluminacija sadrži šest minijatura na cijelim stranicama od čega su četiri pripisane Juliju Kloviću (f. 5v, 6v, 16v, 23v), dok se ostale pripisuju trojici minijaturista za koje se pretpostavlja da su Klovićevi učenici. Jedan je od njih najvjerojatnije Claudio Massarelli/Massaroli da Caravaggio, imenovani učenik u Klovićevoj oporuci. Osim tih minijatura iluminiran je početak svakog od četiriju Evanđelja od čega se također Kloviću pripisuju tri recta (f. 2, 4, 17). Kodeks je izrađen za kardinala Aleksandra Farnesea (kardinal od 1534., †1589.), što potvrđuje i prikaz kardinalova grba na listu 6v i 7r kao i prikazi ljiljana, simbola obitelji Farnese, koji se nalazi na više mjesta unutar okvira minijatura. Lekcionar je 1800. kupio antikvar Charles Towneley (1737. – 1805.). Godine 1895. prelazi u New York Public Library. Uvez je rađen najmanje dva puta, a izvorni redoslijed listova nije moguće u potpunosti rekonstruirati. Današnji je uvez izrađen od pozlaćenog srebra u bogatomu neogotičkom stilu te je prvi takve vrste izrađen na engleskom tlu, a izradili su ga Benjamin Smith II. i njegov brat James Smith te Bridge&Rundell, kraljevski zlatari, u ono doba jedni od najpoznatijih u Ujedinjenom Kraljevstvu.

38 39

Prema crtežu je načinjen bakrorez, iako se i u Časoslovu Farnese prikazuje ta važna kompozicija kao minijatura, ali s nekim razlikama u okviru i u samoj kompoziciji.

KodeksRazličite datacije: oko 1546. (BRADLEY 1891., str. 351.); 1531. – 1540. (BYE 1917., str. 88.-89.); minijature Posljednji sud i Isus podučava apostole do 1568. god., a zatim u više faza u razdoblju od 1568. do 1577. (LEVI D'ANCONA 1950., str. 65.-70.); 1550. – 1560. (SMITH 1955.); 1539./1540. – 1547. (PRIJATELJ PAVIČIĆ 1999., str. 121.-122. 127.); sužuje dataciju SMITHA na 1550. – 1556. (CIONINI-VISANI 1993., str. 92.); nakon 1564. (RIEBESELL 2002., str. 136.); u dataciji minijatura Posljednji sud i Isus podučava apostole slaže se s LEVI D'ANCONOM 1950.; kodeks smatra nedovršenim u trenutku Klovićeve smrti; minijature umjetnika B (Claudio Massarelli?) datira nakon Klovićeve smrti, a moguće već i za njegova života, no svakako prije 1589. (ALEXANDER 2008., str. 40.-41.)

PORTRET - umjetnički prikaz ljudske glave. U toku povijesti ljudski portret je bio ne samo jedan od prvih nego najvećim dijelom i jedan od najvažnijih likovnih motiva u umjetnosti.

AUTOPORTRET - umjetnikov prikaz samoga sebe. Autoportreti su nastali u ranom srednjem vijeku, ali kako tada likovi još nisu sadržavali individualna obilježja, nego su bili prepoznatljivi isključivo prema vanjskim oznakama (npr. alatima) ili popratnim natpisima, za prve prave autoportrete se smatraju oni u renesansnom slikarstvu 15. stoljeća.

35. Na izložbi vidite četiri minijature Lekcionara Towneley Jurja Klovića. Odredite naziv gornje minijature?

a) Rođenje Isusovob) Isus podučava apostolec) Uskrsnućed) Posljednji sud

Na mnogim njegovim slikama uneseni su portreti muškaraca i žena, veoma slični stvarnim živim likovima, te ih ni Tizian ili Bronzino ne bi naslikali prirodnijima ili življima.

Smatra se da ova minijatura prikazuje portrete obitelji Farnese na temelju komparacije s njihovim sačuvanim portretima. U sredini je gornjeg reda sestra kardinala Alessandra, Vittoria (na glavi ima crni šešir), lijevo pored nje nalazi njezin otac Luigi Farnese, dječak s ružičastim turbanom sin je vojvode Rannuccia, desno su od Vittorije njezina braća Orazije i Ottavije, ispred Piera je kardinal Alessandro (odjeven kao apostol). Među brojnim ostalim likovima možda su i umjetnici Tizian, Michelangelo ili neki drugi ugledni članovi dvora. Uz lijevi rub minijature, malo izdvojen stoji sredovječni apostol, smeđe, dijelom prosjede kose i brade, a odjeven u zelenu halju s narančastim plaštom – za njega Ivana Prijatelj Pavičić piše da je autoportret Klovića koji je usporedila s njegovim poznatim autoportretom iz Firence, iako je nastao deset godina kasnije.

Julije Klović, Lekcionar Towneley, podučava apostole 1550.-1560.Kodeks, tempera na pergameni, 492 x 325 mm New York Public Library, Astor, Lenox and Tilden Foundations, Rare Books and Manuscripts Division, MS. 91., New York

Julije Klović, Lekcionar TowneleyDetalj/Isus podučava apostole

40 41

Pretpostavlja se da je kodeks ostao nedovršen u trenutku Klovićeve smrti te da njegov učenik Massarelli nastavlja rad na Lekcionaru, ako na njemu nije počeo raditi već i za njegova života. Ovu hipotezu potvrđuje i pismo preporuke biskupa Aleksandra Rufina, kardinalova tajnika, kardinalu Farneseu, kojim preporučuje Farneseu Claudija Massarellija, Klovićeva učenika, kao potencijalnog autora nedovršenih i neizrađenih minijatura Lekcionara.

36. Svakoj slici Lekcionara Towneley pridruži odgovarajući naziv:

a) Rođenje Kristab) Posljednji sudc) Uskrsnuće

42 43

Julije Klović (pripisano ?), Posljednji sud, minijatura, oko 1560. Akvarel i gvaš na pergameni, 293 x 228 mm, Vlada Republike Hrvatske (na pohrani u depozitu Hrvatskoga restauratorskog zavoda u Zagrebu), Zagreb

Minijatura prikazuje Posljednji sud koji se sastoji od dvije odijeljene razine, nebeske (gornje) i zemaljske (donje). Gornjim dijelom prikaza dominira središnja figura Krista okruženog anđelima sviračima koji uzdignutom desnom rukom osuđuje smrtnike na raj ili pakao, dok je s njegove desne strane prikazana klečeća Djevica Marija, a s lijeve Ivan Krstitelj. U donjoj su razini smrtnici koji u očajničkom strahu pred vječnom osudom na pakao vapiju za milošću. U pozadini je prikazan manji pejzaž.

Natpisi na drvenom okviru minijature: „THE LAST JUDGMENT/ BY/ GIORGIO GIULIO CLOVIO – CALLED MACEDO - / 1498 – 1578“, „THIS MINIATURE ON VELLUM IS SAID TO HAVE BEEN PRESENTED / TO POPE CLEMENT VII (GIULIO DE MEDICI) BY CLOVIO. /UPON HIS ACCESSION TO THE PAPAL THRONE IN 1523./ FROM THE COLLECTION OF THE EARL OF LINDSAY“. Unutar dvaju medaljona koji se nalaze na dnu, po jedan sa svake strane papina grba: „CLEMENS VII/ PONT. OPT. MAX./ JULIUS DE MEDICIS/ FLORENTINUS/ LEONIS X./ FRATER PATRUELIS.“, “ELECTUS/ SUM. PONTIF./ ANNO/ DOMINI/ MDXXIII.“

POSLJEDNJI SUD - na zapadnom zidu, iza oltara, je jedinstveno, veličanstveno i neponovljivo djelo, što nas osvaja i dominira sjajnom odvažnošću stvaratelja koji je tu prenio svu svoju snagu.

Započeo je s radom 1535., na zahtjev pape Pavla III., a završio 1541. Tristo likova ispunjaju nacrt zapanjujuće dosljednosti i jasnoće, gdje je prostor organiziran kao istinska arhitektura likova. Veličanstvenim prizorom dominira lik Krista, neumoljiva Sunca, uzdignute desnice, u znak osude. Bogorodica uz njegov bok predstavlja uvijek živu vezu između Krista i čovječanstva. Ostali likovi suda su proroci, apostoli i mučenici. (Michelangela je zanimalo sve što je neobično ili "drukčije", pa je svoj iskrivljen i izobličen autoportret naslikao skriven u oguljenoj koži što je mučenik, sv. Bartolomej drži u ruci.) Zdesna Mojsiju su izabrani, slijeva osuđeni. Na nebu su, u lunetama, svrstani anđeli s predmetima kojima je mučen Krist. U dnu lijevo je prizor uskrsnuća mrtvih: grupa anđela u sredini, noseći sudnju knjigu, pušu u trublje, dok iz otkrivenih grobova ustaju mrtvi da bi se okupili u Jošafatskoj dolini. I dok se dobri uzdižu u Nebo praćeni nemoćnim bijesom demona, zli su survani u bezdan, gdje ih čeka Haron s lađom i Minos, pakleni sudac. Na ženske crte Posljednjeg suda morao je utjecati lik predivne pjesnikinje Vittorije Colonne, prema kojoj je Michelangelo gajio strastvene osjećaje.

37. Usporedi primjer 1) … i primjer 2) te odredi koje su scene zagrebačke minijature Posljednji sud identične s minijaturom Posljednjeg suda Lekcionara Towneley? Zaokruži točne odgovore.

a) scena donjeg, zemaljskog dijelab) skupina svetaca ispod oblaka s Kristom sucemc) prikaz Krista u središtud) kor anđela koji okružuju Kristae) maleni dječaci (putti) koji se bezbrižno igraju nad oblacima

Posljednji sud Lekcionara Towneley

44 45

Michelangelova freska Posljednji sud u Sikstinskoj kapeli rađena je od 1537. do 1541. godine, u vrijeme obnove crkve katoličkih reformista, koja traži od umjetnosti da se doslovno drži tradicionalne ikonografije u ilustriranju katoličkih tema i crkvenih dogmi. Stoga je i Michelangelo za kardinala Caraffa morao doslikati dijelove odjeće na razgolićenim svecima - nagost se osuđivala kao nepodobna. Svih se je uputa crkve pridržavao Klović u izradi svojih likova u Posljednjem sudu Lekcionara Towneley, unatoč naklonosti koju je osjećao prema svom velikom uzoru, slavnom Michelangelu.

Klović je bio iznimno poštovan u umjetničkoj sredini manirističkoga Rima. K njemu su dolazili i umjetnici sa sjevera, među njima su Pieter Bruegel St. i Bartolomeus Spranger. Bruegela je upoznao u Firenci, a osobito mu je bio zanimljiv njegov način slikanja krajolika, pa se tako tvrdi da je u pravokutnom okviru minijature Posljednjeg suda Lekcionara Towneley u prikazu Bitke jedrenjaka napola djelo ruku Bruegela, a napola Klovića.

Posljednji sud, Michelangelo Buonarotti, 1537. – 1541.Freska, Sikstinska kapela, Rim

Vrhunac Klovićeva zauzimanja za mlade umjetnike bio je smještaj El Greca kod kardinala dok se mladi umjetnik ne snađe. Tijekom boravka u Rimu El Greco je portretirao Klovića s Časoslovom Farnese u ruci na stranici koja prikazuje Boga Oca stvoritelja svijeta aludirajući na Klovića kao najvećeg minijaturista renesanse i manirizma.

SIKSTINSKA KAPELA - Julije II., je naručio 1508. g. od mladog Michelangela da oslika svod Sikstinske kapele. Taj golem rad započet je u svibnju 1508., a dovršen na Dan mrtvih 1512., dvadeset i tri godine prije nego je počeo slikati Posljednji sud.Rad na oslikavanju svoda otkriva da je pored slikarstva i kiparstva Michelangelo bio i revolucionarni arhitekt. Umjetnik koji je znao na izvanredan način spojiti slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu, iskoristivši posebno poimanje svoda za dinamično uklapanje impozantnih likova u prizore. U složenu kompoziciju uklopio je niz od devet četvorina s Pričama o postanku koje se nižu kronološkim redom, od glavnog oltara prema zidu glavnog ulaza. Devet različitih četvorina prikazuju ove motive: Razdvajanje svjetla od tame, Stvaranje Sunca i Mjeseca, Stvaranje stabala i biljaka, Stvaranje čovjeka – ova slika je središnji prizor ciklusa i položajem i sa slikarskog stajališta. Dovoljna bi bila samo ta freska da učini ovog autora besmrtnim. Umjetnik izražava uzvišen čin stvaranje jednostavnim dodirom vrškova prstiju kroz koje kao da prolazi pravi i istinski naboj životne snage od Stvoritelja Adamu, Stvaranje

Eve, Istočni grijeh – prizor podijeljen na dva dijela stablom oko kojega se omata zmija s poprsjem žene, koja okrenuta ulijevo poziva Adama i Evu da uberu zabranjeno voće. Zdesna je prikazana, u uzročno-posljedničnom odnosu, drama izgona iz Raja, Noina žrtva – Prizor kojim se slavi zahvalnost nakon katastrofe , Opći potop je koralna slika pretrpana likovima i događajima, Noino pijanstvo – freska koja notom gorkog pesimizma o bijedi ljudske naravi zaključuje snažan ciklus na svodu. Proroci i Sibile u trokutnim prostorima gdje se svod zakrivljuje najveći su likovi tog monumentalnog djela. Svi su u sjedećem položaju okruženi anđelima i anđelčićima. Prikazani su: Jona, Libijska sibila, Daniel, Kumanska sibila, Izaija, Delfijska sibila, Zaharije, Joel, Eritrejska sibila, Ezekiel, Perzijska sibila i Jeremija. Središnje četvorine svoda međusobno su odijeljene poznatim michelangelovskim golim likovima. U lunetama iznad prozora i trokutastim pandantivima prikazani su Kristovi preci, a u četrima kutnim pandantivima naslikani su starozavjetni prizori, neobično dramatični, vezani uz spasenje Izraelskog naroda. Sa strana glavnog oltara slijeva vidimo Amanovo kažnjavanje, zdesna

Detalj iz kodeksa Lekcionar Towneley – Bitka jedrenjaka

El Greco, Portret Julija Klovića, oko 1570., ulje na platnu, 58 x 86 cmMuseo e Gallerie Nazionali di Capodimonte, Napulj

46 47

38. Ako bolje pogledate sliku, vidjet ćete da Klović u ruci drži Časoslov Farnese. Odredite koja je stranica prikazana, odnosno koji prizor.

a) Raspećeb) Stvaranjec) Kristovo krštenje

El Greco je Klovića prikazao i na slici Istjerivanje trgovaca iz hrama (Minneapolis, Institute of Arts), na kojoj je majstor portretiran zajedno s velikanima renesanse, Michelangelom, Rafaelom i Tizianom.

Don Julije sada je već star i glavna je njegova briga kako da, udaljen od svjetovne buke, svetim i dobrim djelima zasluži spas svoje duše. Ipak, unatoč starosti on još i sada, zbrinut u sigurnosti i miru palače Farneseovih, neprestano ponešto radi. Njega posjećuju kao što se posjećuju druge rimske znamenitosti, a svakomu tko dođe susretljivo i dobre volje pokazat će i svoj rad i svoja djela.

Crtež prikazuje svetog Pavla u trenutku kad je pao s konja, a drugi ga vojnik pridržava s leđa i nastoji pridignuti. Pavao još uvijek upire pogled prema nebu gdje je prikazan Bog Otac među oblacima pred kojim Pavao nastoji sakriti rukom oči. Osim ovih figura crtež prikazuje i čitav niz drugih vojnika, vjerojatno usred bitke. Crtež je poprilično velikih dimenzija te je možda zbog toga na sredini presavijan napola, gdje se i danas vidi trag presavijanja. Na dnu središnjeg prijeloma ispisano je slovo “R”. Riječ je, gotovo sasvim sigurno, o pripremnom radu za izradu bakroreza Cornelisa Corta.

39 U kojem se muzeju čuva crtež Obraćenje sv. Pavla?

a) British Museumb) Musée de Louvrec) Palazzo degli Uffizi

Brončanu zmiju, a na suprotnom zidu David i Golijat slijeva a Judita i Holoferno zdesna. Odmah nakon dovršenja počeli su manje slobodoumni pape zahtijevati da se "najsramotnija" i "najstidnija" mjesta na fresci preslika tkaninama, pa su duhoviti Talijani slikare koji su to radili, poput Daniel de Volterra, nazvali braghettone (slikar gaća, gaćar). Zanimljivo je, da se ni u 20. stoljeću, pri restauraciji fresaka, ipak nisu usudili skinuti sve "krpice" sa "stidnih mjesta".

EL GRECO - (na španjolskom znači jednostavno Grk) rođen 1541. kao Dominikos Theotokópulos na Kreti. Iako podrijetlom Grk, većinu svog stvaralaštva (a koje obuhvaća slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu i književnost) ostvario je u Španjolskoj, poglavito u Toledu, te se smatra španjolskim slikarom. Prvi autentični dokument o postojanju El Greca, pismo je hrvatskog minijaturista J. Klovića (čiji je portret naslikao 1570.) kardinalu Alessandru Farnese (Rim, 16. studenog 1570.). Njegova djela sumračnih tonova, mističnog ugođaja, izduženih lica i vijugavih figura

predstavljaju spoj bizantskog ikonopisa i zapadnjačke kasne renesanse tvoreći jedinstven maniristički stil. El Greco je po venecijanskom receptu miješao boje s mliječi smokvina lista, i s tom je smjesom postizao azurne boje (otrovne i bolesne, ali i opojne i omamljive nijanse), hladne poput odsjaja u starim zrcalima. Uz njih koristio je i slabašne zemljane boje, i bogati raspon od crvenog purpura do duboke ljubičaste u snažnom tamnom okviru. Takva paleta je bila savršena za njegove uskovitlane melankolične kompozicije.

El Greco, Istjerivanje trgovca iz hrama, oko 1570. - 1575., ulje na platnu, 118,4 x 150, 8 cm Minneapolis, The Minneapolis Institute of Arts

detalj

Julije Klović, Obraćenje sv. Pavla, između 1513. i 1578.Crtež, olovka i smeđa tinta sa smeđim ispiranjima, naglašavanje bijelom bojom, crna kreda na laganomu smeđem pripremnom papiru, 281 x 435 mmDepartment of Prints and Drawings, br. 1946-7-13-322, LondonNatpisi: Slovo “R” na dnu u sredini na središnjem dijelu lista gdje je list presavijen.

48 49

40. Prema originalnom crtežu Julija Klovića, de Soye je napravio bakrorez. Napiši u kojoj se našoj ustanovi nalazi taj crtež (pogledajte natpis pored crteža)?

a) Muzej grada Zagrebab) Kabinet grafike HAZU, Zagrebc) Galerija Klovićevi dvori

JUDITA - junakinja starozavjetne Knjige o Juditi. Ime Judita (hebr. Yehudit) što znači "slavljena" je ženska izvedenica imena Juda. Prema biblijskom izvještaju bila je kći Merarijeva i žena Manašeova, a genealogija joj se proteže kroz 16 naraštaja, te je jedna od najdužih u Starom zavjetu, što govori i o važnosti ovoga lika u predaji. Koristeći svoju ljepotu ona je hrabro namamila Holoferna, zapovjednika Nabukodonozora II., te mu odrubila glavu. Na taj je način izbavila židovski narod od nadolazeće propasti,

jer su se Asirci povukli izgubivši vojskovođu Holoferna. Usto, njezina je pobožnost i junaštvo imalo poslužiti kao uzor za nasljedovanje. Tema Judite pojavljivala se mnogo puta u književnosti, glazba, likovnoj umjetnosti, na filmu itd. U likovnoj umjetnosti Judita je insprirala velik broj umjetnika kao što su: Michelangelo, Donatello, Caravaggio, Sandro Botticelli, Andrea Mantegna, Giorgione, Lucas Cranach Stariji, Titian, Gustav Klimt, Artemisia Gentileschi, Jan Sanders van Hemessen, Trophime Bigot itd.

Philippe de Soye prema J. Kloviću, Judita i sluškinja s Holofernovom glavom, oko 1570.BakrorezGraphische Sammlung Albertina, Beč

Julije Klović, Judita i Holoferno,oko 1561. ili ranije, crtež , 322 x 233 mm, sre-brna pisaljka na papiru, Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb

Ustanova u kojoj ste pogledali izložbu nosi slavno ime najvećeg minijaturista renesansnog razdoblja Julija Klovića. Upravo ove godine naša respektabilna Galerija s dobrom izložbenom produkcijom slavi 30 godina uspješnog djelovanja na kulturnoj sceni grada Zagreba, pa i šire. Nadamo se da ćemo i ovom važnom izložbom Jurja Julija Klovića potvrditi da naša Galerija opravdano nosi slavno ime umjetnika kojeg je i Vasari nazivao il meraviglioso, il piccolo Michelangelo, il principe dei miniatori.

50 51

Pjesnici koji su upoznali Klovića posvetili su mu nekoliko soneta. Tako i Lomazzo, slikar, pjesnik i teoretičar umjetnosti, u svojim spisima ističe Klovića kao najsjajnijeg iluminatora svoga doba, te ga spominje pri kraju jednog soneta posvećena umjetnosti sitnoslikarstva:

… Al kao sunce u podne će bitiOd svih svjetliji, ko prebijeli ljiljan,Julije Klović što naš vijek iskiti. G.P. Lomazzo (1587), str. 98 Fontes, str. 57

Siječnja 1578.Dana trećega umrije gospodin Julije, sitnoslikar presvijetloga Farnesea. Bijaše prenesen u San Pietro in Vincoli. Četiri svijeće. Roma, Archivio Storico del Vicariato di Roma – San Lorenzo in Damaso, Liber Matrimoniorum et Defunctorum: Morti 1556-1592, fol. 97r

RJEŠENJA

1.b, 2.a, 3 ‡, 4.a, 5.c, 6.b, 7.b, 8.b, 9.a, 10.d, 11.a, 12.b, 13.Gašpar, 14.Orao-Ivan, Vol-Luka, Lav-Marko, Anđeo-Matej, 15.b, 16.b, 17.a, 18.a, 19.b, 20.a, 21.b, 22.c, 23.c, 24.a, 25.c, 26.b, 27.b, 28.b, 29.c, 30.a, 31.a, 32.c, 33.a, 34.b, 35.b, 36. a, c, b, 37. a, c, 38.b, 39. a, 40. b.

LITERATURA

Fontes Clovianae : Julije Klović u dokumentima svoga doba / sastavio i priredio Milan Pelc. Zagreb: Matica hrvatska, 1998.

Prijatelj Pavičić, Ivana. Julije Klović : Ikonografske studije. Zagreb: Matica hrvatska, 1999. Cionini-Visani, Maria: Julije Klović / predgovor napisao Grgo Gamulin. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske, Sveučilišna naklada Liber, Spektar, 1977.

Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike / uredio Anđelko Badurina. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, Kršćanska sadašnjost, 1985.

Enciklopedija likovnih umjetnosti 1-4 / priredio Andro Mohorovičić. Zagreb: Leksikografski zavod FNRJ. A-Ć, 1959., D-I, 1962., I-P. 1964., P-Ž, 1966.

Stipčević, Aleksandar : Povijest knjige, Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1985.

Rječnik simbola : mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, bojevi / priredili Jean Chevalier, Alain Gheerbrant. Zagreb: Nakladni zavod Matice Hrvatske, Mladost, 1994.

URL: hr.wikipedia.org/wiki/Sikstinska_kapela, 26.10.2012.URL: www.castelbolognese.org/cassetta.htm, 26.10.2012.URL: http://www.hr.wikipedia.org/wiki/Grižane-Belgrad/3.10.2012.URL: http://www.posavski-vremeplov.com, 13.10.2012.

52

JULIJE KLOVIĆ − NAJVEĆI MINIJATURIST RENESANSE

NakladnikGalerija Klovićevi dvori

Za nakladnikaMarina Viculin

Autorica i urednicaLiljana Velkovski

RecenzijaSonja Vuk, mr.art

Lektura Sandra Sudec

KorekturaDanijela Marković

Fotografije Zrinka BačićFilip BeusanDamil KalogjeraNikolina OštarijašJoseph Zehavi

Autorska prava / CopyrightRoyal Collection Trust / © Her Majesty Queen Elizabeth II 2012© RMN (Musée du Louvre) / Michèle Bellot /Adrien Didierjean/Thierry Le Mange© „Su concessione del Ministero per i Beni e le Attività Culturali – Biblioteca Nazionale Marciana. Divieto di reproduzione“© Soprintendenza SPSAE e per il Polo Museale della città di Napoli – Museo di Capodimonte© Soprintendenza SPSAE e per il Polo Museale della città di FirenzeImaging Department © President and Fellows of Harvard College (Harvard Art Museums/Fogg Museum)© Manuscripts and Archives Division, The New York Public Library, Astor, Lenox and Tieden Foundations© Reproduced by courtesay of the University Librarian and Director, The John Rylands Library, The University of Manchester© The Pierpont Morgan Library, New York, MS M.69. Purchased by J. Pierpont Morgan (1837 – 1913), 1903© ”By courtesy of the Trustees of Sir John Soane’s Museum”Copyright © The British Library Board© The Trustees of the British Museum© Kunsthistorisches Museum, Vienna© Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Bogišićeva zbirka, Cavtat© Zagrebačka nadbiskupija, Nadbiskupski duhovni stol© Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Kabinet grafike© Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Grafička zbirka© Moderna galerija, Zagreb

Grafičko oblikovanje, priprema i tisakSkaner studio d.o.o. Zagreb

Naklada500 primjeraka

ISBN: 978-953-271-066-3

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnica u Zagrebu pod brojem 823326

Zahvaljujem Skaner studiu, Zagreb na sponzoriranju tiska.

1

Liljana Velkovski

PEDAGOŠKA DJELATNOSTGALERIJE KLOVIĆEVI DVORI

JULIJE KLOVIĆNAJVEĆI MINIJATURIST RENESANSE

8. studenog 2012. – 20. siječnja 2013.

MUZEJSKO - EDUKATIVNA KNJIŽICA