S a našim prijateljima sa hrvatskog ostrva Krka i ove godine po-četkom oktobra organizovali smo zajedničko sjećanje na čuvenu

bitku kod Lepanta, i njene tragične sudionike, posade dviju galija– Sveti Tripun Kotorski iz Kotora i Cristo Ressussitato sa Krka.

U sklopu manifestacije pod nazivom Štorija o galiji Cristo Ressussi-tato kojom se u gradu Krku početkom oktobra svake godine obi-lježeva godišnjica ove, najveće pomorske bitke na vesla u istorijikoja je na Mediteranu prekinula tursku dominaciju i uticaj, naš Po-morski muzej i Kotorska biskupija su, priredili izložbu pod nazivomZavjetni darovi sa pomorskom tematikom u Kotorskoj biskupiji.

Izložba je održana od 5. oktobra do 5. novembra u romaničkomzdanju crkve Sv. Kvirina. Kroz izložbenu postavku predstavljena je

441 zavjetna pločica (ex-voto), koje su tematski uglavnim vezaneuz brodove i Bogorodicu. Autori izložbe su italijanski stručnjak zamletačko zlatarstvo Pjero Paci (Piero Pazzi), generalni vikarKotorske biskupije Mons. Anton Belan, direktorica pomorskogmuzeja Crne Gore mr Mileva Pejaković Vujošević, kustosi Po-morskog muzeja Radojka Abramović i Ilija Mlinarević, te resta-uratori Muzeja Milica Vujović i Smiljka Strunjaš.

U programu otvaranja izložbe u ime domaćina govorili su Ma-ja Parentić, direktorica Centra za kulturu Krka, i Darijo Vasilić,krčki gradonačelnik, a u ime kotorskih priređivača ovog kultur-nog poduhvata – mr Mileva Pejaković Vujošević, don Anton Be-lan i Pijero Paci. (Nastavak na stranama 3, 4, 5, 6, 7 i 8 )

Jedra BokeJedra BokeMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GOREKOTOR Oktobar 2013.

I OVE GODINE U OKTOBRU ZAJEDNIČKO SJEĆANJE GRADOVAKRK I KOTOR NA LEPANTSKU BITKU I NJENE ZAVIČAJNE UČESNIKE

Izlozba Zavjetni darovi sa pomorskomtematikom u Kotorskoj biskupiji

Foto

gra

fija

: S.

Dabin

ović

Crkva sv. Kvirina, crkva zaštitnik Krčke biskupije i grada Krka, prilikom otvaranja izložbeZavjetni darovi sa pomorskom tematikom u Kotorskoj biskupiji: Maja Parentić (lijevo), Darijo

Vasilić, krčki gradonačelnik, mr Mileva Pejaković Vujošević, Pijero Paci i don Anton Belan

ˇ

2 Jedra Boke - oktobar/2013.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Oktobar 2013. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela ČulićProf. dr Milja Radulović

mr Stevan KordićDon Anton Belan

Prof. dr Milenko PasinovićAntun Tomić

Milan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićIlija Mlinarević

Jelena KaradžićSlavko Dabinović

Milica VujovićSmiljka Strunjaš

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come-mail: pom.muzej.dir@t-com.me

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirkeBratovštine "Bokeljska mornarica", utemel-jene oko 1880. godine, koja je od 1900.

godine otvorena za javnost, a 1938.godine preuređena i otvorena na prvom

spratu sadašnje muzejske zgrade, baroknepalate plemićke porodice Grgurina izpočetka XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine kompletno restaurirana i

adaptirana za potrebe Muzeja.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednicena bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,

njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupl-janje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvijaza vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzejsa dužnim poštovanjem čuva uspomene nate davne dane, na uspjehe slavnih kotorskihmoreplovaca, umjetnika, brodograditelja,zanatlija, državnika i diplomata, posred-

nika između istoka i zapada.

Pomorski muzej je institucija kultureRepublike Crne Gore.

Jedra BokeJedra Boke Ekipa Televizije Crne Gore snimala emisiju o zavjetnim plocicama bokeljskih pomoraca

Don Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije, Mićo Miranović, autor, i mrMileva Pejaković Vujošević u biblioteci Pomorskog muzeja pred početak snimanja

(fotografija gore); Detalji snimanja za emisiju

Foto

gra

fije

: D

. Brd

ar

Izložba Zavjetni darovi sa pomorskom tematikom u Kotorskoj biskupiji koja je održavanatokom cijelog oktobra na Krku i uopšte fascinantna tematika ex-voto pločica bokeljskih

pomoraca privukla je pažnju i redakcije kulturno umjetničkog programa Javnog servisaRadio televizije Crne Gore (RTCG) čija je ekipa boravila u Pomorskom muzeju 16. okto-bra radi snimanja emisije na tu temu. Ekipu je predvodio Milorad Mićo Miranović po-znati TV autor, pedantni sakupljač, muzički i kulturni poslanik i vrsni znalac etnomuziko-loškog nasljeđa Crne Gore.

Sagovornici gospodina Miranovića bili su mr Mileva Pejaković Vujošević i gene-ralni vikar Kotorske biskupije Mons. Anton Belan. Gospođa Pejaković Vujošević go-vorila je o kulturnom i duhovnom značenju izložbe na Krku, njenom značaju za širenjekulturne saradnje gradova Kotora i Krka. Uloga mons Belana bila je da bliže objasništa je izlagano na Krku, kako su nastajale zavjetne pločice, te kakvo je njihovo mjestou hrišćanskoj sakralnoj umjetnosti.

Snimanje sa direktoricom Muzeja i generalnim vikarom Kotorske biskupije obavljenoje u biblioteci našeg muzeja, a dodatni kadrovi napravljeni su u izložbenom prostoru.Nakon što su obavili posao u Pomorskom muzeju saradnici RTCG-a snimali su u kate-drali Sv. Tripuna. Prilog će biti emitovan u emisiji Kad prošetam Crnom Gorom.

ˇ

Izložbeni ambijent u crkvi Sv. Kvirina pred početak manifestacije otvaranja sa srebrnimzavjetnim pločicama na uokvirenim panelima; U pozadini Klapa Hrvatske ratne mornarice Sv. Juraj

3Jedra Boke - oktobar/2013

IZLOIZLO��BEBE

Izlo�ba Zavjetni darovi sa pomorskomtematikom u Kotorskoj biskupiji

(Nastavak sa strane 1)

MAJA PARENTIĆ, direktorica krčkog Centra za kulturu,govorila je na početku svečane ceremonije otvarenja, koju supjesmom oplemenile Klapa Kaštadi iz Poljica i Klapa Hrvatskeratne mornarice Sv. Juraj. Ona je između ostalog rekla:

Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo biti u ovome trenutku sasvima vama u crkvi sv. Kvirina, crkvi zaštitnika Krčke biskupijei grada Krka. Obzirom na moje porijeklo često sam u sjeća-nje prizivala jednu poslovicu koja me znala voditi, a što sambila starija sve sam više uviđala njezinu istinitost. Ona glasi:Ako ne viruješ u Boga, pojdi na more, virovat ćeš! Zaista vje-rujem, nastavlja Parentić, da ta poslovica mnogo govori te dase ova večer, ali cjelokupna manifestacija, mogu predstavitibaš putem tih riječi.

Prije sedam godina grad Krk predstavljao je Hrvatsku u Le-pantu na proslavi obilježavanja godišnjice Lepantske bitke, aono što se otad zasigurno nije promijenilo jest činjenica da seovdje ne radi tek o slavlju pobjede već o davanju zahvalnosti i

prisjećanju na sve one koji su stradali u tom povijesno rele-vantnom okršaju i koji su time obilježili Mediteran, naše gra-dove, naše živote, kako one naših predaka tako zasigurno ibudućih pokoljenja.

Krenuvši u realizaciju manifestacije Štorija o galiji CristoRessussitato grad Krk došao je u pravom smislu riječi do obil-ježavanja slavne obljetnice, i to povezivanjem s ostalim sredi-nama mediteranskog kruga, stoga iznimna mi je čast po drugiput za redom ugostiti grad Kotor čija je galija Sv. Tripun, po-put naše, sudjelovala u Lepantskoj bitki, ali i na potporama za-hvaliti ponajprije predsjedniku Države Crne Gore Filipu Vuja-noviću čije nas riječi u upućenom nam pismu podrške obavezujuda i nadalje priređujemo ovakva i slična događanja, zatimMinistarstvu kulture Crne Gore i Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske koji iz godine u godinu podržavaju naše projekte, apotom Krčkoj i Kotorskoj biskupiji koje također čine značajnukariku u organizaciji ovogodišnjeg programa.

MR MILEVA PEJAKOVIĆ VUJOŠEVIĆ, direktorica našeg mu-zeja, poslije besjede gospođe Maje Parentić prisutnima, međukojima je bila i grupa od dvadesetak kotorskih sugrađana, gov-orila je o organizaciji izložbe, te o saradnji Pomorskog muzeja ikrčkog Centra za kulturu.

Isplovili smo iz drevnog grada Kotora i doplovili do vašeg li-jepog i pitomog grada sa željom da pokažemo tek dio nepro-cjenjive kulturne baštine prostora Boke kotorske u povodu 442.godišnjice Lepantske bitke u kojoj je pored vaše galije CristoRessussitato sudjelovala i galija Sv. Tripun iz našeg Kotora. Za-jedno s Kotorskom biskupijom i Pijerom Pacijem, stručnjakomza mletačko zlatarstvo, nastavlja Pejaković Vujošević, realizo-vali smo izložbu Ex-voto - zavjetni darovi bokeljskih pomora-ca, a zahvaljujući direktorici krčkog Centra za kulturu Maji Pa-rentić i njenim saradnicima, ta je izložba svoje mjesto pronašlau istorijskom zdanju crkve sv. Kvirina.

Izložba uključuje 441 zavjetnu pločicu (ex-voto), koje su te-matski uglavnim vezane uz brodove i Bogorodicu. Na njima suiskazane emocije i poruke o životnim nedaćama pomoraca pri-sutnim u dubinama njihove duše, kao i dubinama mora. Autoritih zavjetnih pločica svojim su porukama oplemenjivali svoj ži-vot, odnos prema Bogu, svijetu i vremenu u kojemu su živjeli.Te srebrne pločice čine jedinstvenu i unikatnu cjelinu u europ-skom kontekstu budući da se ni na jednom drugom mjestu ne

nalazi tako veliki broj primjeraka ovakvih reljefa u srebru kaou crkvama Boke kotorske.

Ova izložba svjedok je naših mediteranskih veza kako krozkulturnu nit, tako i kroz istorijsku i geografsku sferu, s uvjere-njem da će ona dati pun doprinos unaprijeđenju odnosa gra-dova Kotora i Krka. Vjerujem da ćemo i nadalje zajedničkirealizovati brojne kulturne i druge projekte na zadovoljstvosvih jer na to nas obavezuju dragocjene i dugotrajne morskeveze kroz snažan socio-kulturni i etnološki identitet.

Do našeg sljedećeg susreta u Kotoru želim da se Vaše očiodmore, a Vaša duša oplemeni u susretu sa ovim dragocjenimpredmetima koji zauzimaju vidno mjesto u umjetničkom nasli-jeđu Boke i imaju visoki stvaralački domet. Napustili su svojakultna mjesta, svoja odredišta, crkve u Perastu, Dobroti, Prča-nju i Stolivu, da bi bili predstavljeni publici grada Krka, reklaje mr Mileva Pejaković Vujošević.

DON ANTON BELAN govorio je o istorijsko-duhovnom am-bijentu u kome su nastajale ex-voto, te o samim pločicama,njihovoj tematskoj simbolici i obimu te vrste duhovno-kulturnebaštine i o dalekim vezama Kotora i Krka.

Dvije znamenite bitke, jedna u XVI. stoljeću, a druga u XVII.stoljeću, jedna na moru, Lepant, a druga na kopnu, Beč, najednoj strani križ, a na dragoj polumjesec, bile su presudne u

4 Jedra Boke - oktobar/2013

(Nastavak sa prethodne strane)

Maja Parentić

IZLOIZLO��BEBE

Darijo Vasilić Pijero Paci Don Anton Belan

Izlo�ba Zavjetni darovi sa pomorskom tematikom u Kotorskoj biskupiji

Foto

gra

fije

: S.

Dabin

ović

očuvanju onovremene pretežno kršćanske fizionomije Europe.Budući da su naša dva grada od postanka pa do danas, svojusudbinu bez mogućnosti izbora vezali za more, autori su ovuizložbu posvetili hrabrim pomorcima i ratnicima krčke i kotor-ske ratne galije, sudionicima Lepantske bitke, koja je bila toli-ko značajna, na osobit način za područje Mediterana, da se uMletačkim izvorima često puta i ne piše godina tog sudbonos-nog događaja. Umjesto nje upotrebljava se sintagma ‘annomagnae navalis victoriae’. Godina velike pomorske pobjede,ili ‘post magnam navalem victoriam, nakon velike pomorskepobjede’. U osvit, i izlazak sunca, 07. listopada 1571. godi-ne više od 150.000 ljudi ukrcanih na preko 500 brodovapošlo je u susret vlastitoj sudbini. Jedna trećina nije vidjela za-lazak tog istog sunca.

Krčka i kotorska ratna galija, te njihove posade sudjelovalesu u toj bitci, u sastavu Svete lige i mletačke flote, kao pripad-nici istog naroda, vjere i države.

Ova izložba posvećena je u spomen njima, a događa se go-tovo uoči 442 godišnjice tog događaja. ‘Non vivere sed navi-

gare necesse est! Nije nužno živjeti, ali je nužno ploviti’. Istini-tost ove Plutarhove sentence potvrđuju i primjerci srebrnih zav-jetnih pločica bokeljskih pomoraca koje vam večeras predstavl-jamo kao jednu priču u kojoj su glavni akteri: čovjek, more iBogorodica. Bogorodica posrednica svih milosti i Stella maris-zvijezda mora. Njoj u zahvalu don Huan od Austrije, vrhovnikomandant kršćanske flote, iskrcavši se nakon bitke u Napulju,položio je na oltar svoju sablju, a mletački Senat dao je izra-diti sliku Lepantske bitke i na njoj ispisao riječi zahvale: ‘Nonvirtus, non arma, non duces sed Maria Rosarii victores nos fecit- Niti hrabrost, niti oružje, niti vojskovođe već Marija odKrunice učinila nas je pobjednicima’.

Svaka od ovih srebrnih pločica koje su pred nama predstavljajednu sudbinu, jedan usud, koji je uz molitvu postao milost, asve su milosti jedna velika obveza. Bokeljski mornari su te ob-

veze zahvale upisivali u srebrne pločice i poklanjali Onoj uzčiji su zagovor milost primili. Danas je u Kotorskoj biskupiji sa-čuvano oko 2.500 takvih zahvala, to je najveća zbirka ex-voto srebrnih pločica pomorskog sadržaja na svijetu. Do go-dine 1862. bilo ih je 4.500, tada je na štetu povijesti bilopretopljeno 2.000 takvih zavjeta od kojih je urađeno šest ve-likih srebrnih svijećnjaka koji teže 30 kilograma za Bogoro-dičinu crkvu na Prčanju. Zavjet je ipak opstao, samo je primiodrugu formu.

Osim memorije koja nas povezuje s Lepantom i koju Vaš gradkroz ovaj tjedan komemorira, i radi koje smo danas svi zajed-no ovdje, ja bih želio podsjetiti poštovane građane Krka najednog značajnog biskupa Alberta Dujmića, za kojega je papaPio IV kazao da u Crkvi ne postoji stolice koje on ne bi biodostojan. To je potvrdio i hrvatski renesansni pjesnik SplićaninJerolim Kavanjanin stihovima:

‘Di ’e Kotoraš Albert Dujmi Veljski biskup pun znanosti, ki tačmože i tač umi, da ga Pio zvani dosti, hvali i kliče da dostoisve što u crkvi svetoj stoi’.

Dujmić je bio krčki biskup od 1550-1564. godine. Rođen jeu Kotoru oko 1515. godine. Njegovim nastojanjem kotoraninTiburcije Buća bio je imenovan u drugoj polovici XVI. stoljećaprvim ispovjednikom za hrvatski jezik u rimskoj bazilici Sveto-ga Petra. Izneseno dovoljno govori o opravdanosti ove izložbenakon Venecije i Sevilje ovdje na Krku. Stoga u ime Kotorskebiskupije hvala svima onima koji su na bilo koji način doprinjeliu realizaciji ove izložbe. U prvom redu Pomorskom muzeju izKotora, Centru za kulturu grada Krka, Krčkoj biskupiji te gra-du Krku. Priča sa ex-voto pločica neka nas podsjeti da je čo-vjek metafizička stvarnost Homo orans, biće koje moli i koje jeusmjereno onkraj životnog vela. Umjetnička vrijednost izloženihzavjeta neka nas oplemeni ljepotom u kojoj se nazire ishodišteone vječne i neprolazne. Na pažnji i strpljenju hvala, riječi sudon Antona Belana

5Jedra Boke - oktobar/2013

IZLOIZLO��BEBE

Foto

gra

fije

: S.

Dabin

ović

Boka Kotorska imala je rijetku sreću daje sačuvala svoje umjetničko nasljeđe ko-je je ostalo nedirnuto i pored teških rat-nih zbivanja, osobito u doba Napoleono-vih ratnih sukoba XIX stoljeća.

To se uočava i na srebrnim ex-voto plo-čicama starije izrade koji su u ostalimdijelovima Evrope sasvim nestali.

Osim u Kotoru, glavnom administrativ-nom centru Boke Kotorske, u svim njenimmanjim mjestima: Herceg Novom, Pera-stu, Dobroti, Škaljarima, Mulu, Prčanju iStolivu, postoje pobožna sjećanja bokelj-skog naroda, utisnuta u srebrne ex-voto,pločice posvećene Bogorodici i svecima.

Veliki broj je iz epohe baroka, dok sudruge savremenije i potiču iz XIX vijeka, aima nekih i nakon Prvog svjetskog rata.

Kotor je zajedno sa Zadrom u mletač-koj Dalmaciji imao svoju zlatarsku istoriju.Ipak grad Kotor i Boka Kotorska prema-šuju Zadar, čija je uloga u tom umjetnič-kom zanatstvu bila u svemu skromnija.

Zlatarstvo cvjeta već prije mletačkeaneksije (1420), da bi tokom 15 vijekapočelo da propada. Ostalo je zahvalju-jući malim obrtničkim radnjama sve dokraja XVIII vijeka.

U spisima (dokumentima) za Zlatarskukonferenciju koju je naredila uprava na-čelnika Kovnice novca 1774. godine,Kotor se slabo spominje i to u oznakamana dragocjenim metalima i oznakama

koji potvrđuju postojanje zlatarskih radnjiu gradu.

Nobično bogatstvo srebrnih ex-votopločica darovanim glavnim crkvama uBoki Kotorskoj potvrda su umjetničkogzanatstva tih krajeva koji su ekskluzivnopripadali katoličkom svijetu.

Glavne zbirke ex-voto u Boki Kotorskojsu koncentrisane u slijedećim mjestima:

Perast

Svetilište Gospe od ŠkrpjelaCrkva SV. Antona Padovanskog

Dobrota

Crkva Sv. Mateja

Kotor

Katedrala Sv. TripunaCrkva Gospe od Zdravlja

Muo

Crka Sv. Kuzme i Damjana

Prčanj

Crkva Rođenja Bogorodice

Stoliv

Crkva Sv. Marije

Tivat

Ostrvo Gospe od Milosti

Najveća zbirka zavjetnih pločica nalazise u Svetištu Gospe od Škrpjela čija jeregistracija i katalogizacija počela2006. godine proučavanjem 15 panelakoji se nalaze na zidovima crkve, a čijisu rezultati bili objavljeni sljedeće godi-ne u studiji koja sadrži 923 ex-voto podnazivom: Srebrne zavjetne pločice u Sve-tilištu Gospa od Škrpjela u Boki Kotor-skoj. U njoj će sukcesivno biti razmotrene

zavjetne pločice u oltarskom dijelu ibočno od oltara koje broje još 504 prim-jeraka.

Ovim istraživanjima ex-voto u Boki Ko-torskoj nastojali smo da pronađemo tra-gove lokalnog zanatstva tog tipa i dapretpostavimo, tokom katalogiziranja,postojanje i drugih nukleusa srebrnih vo-tivnih pločica na teritoriji Boke Kotorske.

Pronašli smo još 33 ex-voto pločicaperaške provenijencije u crkvi Sv. AntonaPadovanskog i jednu u katedrali Sv. Tri-puna. U crkvi Sv. Marije u Stolivu 20, cr-kvi svetih Kuzme i Damjana na Mulu 161,crkvi Sv. Mateja u Dobroti 64, a u ostrvuGospe od Milosti pred Tivtom 54. Os-tale su u Katedrali u Kotoru.

Iznenađujući je broj ex-voto pločica kojije sačuvan na Prčanju u crkvi RođenjaBogorodice. Tamo se na jednom antepe-ndijumu nalaze 173 zavjetne pločice, ana dva panoa ostale 21, koje potječu izstare crkve koja se nalazi na brdu. Dru-ga dva panoa sadrže ukupno 34 koma-da ex‐voto pločica.

I ovo religiozno i kulturno naslijeđe jepretrpjelo teška oštećenja koja se odno-se na samo dva perioda kad nismo mo-gli rekonstruisati mnoge događaje izsvakodnevnog bokeljskog života, a ve-zani su za donatore samih zavjetnih da-rova i za život u tom kraju. Prvi događajdesio se na Prčanju zbog jedne nagleodluke komunalne uprave iz 1862. godi-ne da se 2000 srebrnih ex-voto otopeda bi se napravilo šest novih srebrnihsvi-jećnjaka za glavni oltar. Druga epi-zoda je događaj krađe ex-vota u crkviGospe od Zdravlja na kotorskoj tvrđavikoju je počinila italijanska vojska prili-kom svog povlačenja 1943. godine.

PIJERO PACI, stručnjak za mletačko zlatarstvo, govorio je ojedinstvenosti zavjetnih pločica bokeljskih pomoraca i o njiho-vom značaju u okvirima Mediteranskog kulturnog nasljeđa.

U prigodi bratimljenja Kotora i Krka postavljena je ova izu-zetno vrijedna izložba. Zavjetne pločice koje čine postavku ucrkvi sv. Kvirina uglavnom su iz crkve Gospe od Škrpjela, aznamo da je to svetište jedno od većih Bogorodičinih svetištana području Dalmacije. Svaka od ondje izloženih pločica nijetek umjetničko djelo već i molitva pojedinog mornara koji jesvoj zavjet odlučio materijalizovati baš na taj specifičan način.Ono što je utisnuto na te zavjetne pločice može se najboljeosjetiti u samoj Boki koja je njihov dom, međutim one nam ipakotkrivaju istoriju pomorstva koja je zajednička čitavom Jadra-nu. Posebnost ove važne zbirke jest u tome što se ovdje radi onajvećoj umjetničkoj zbirci zavjetnih pločica u svijetu jer mnogesu u vrijeme Napoleonskih ratova, kada su ih imale i drugecrkve, pretopljene i upotrebljavane u druge svrhe; stoga ono

što možemo otkriti u Boki kotorskoj doista je nešto jedinstveno.navodi Pijero Paci,

DARIJO VASILIĆ, gradonačelnik grada Krka, izrekao jezahvalnost što je izložba organizovana baš na Krku.

Najprije veliko mi je zadovoljstvo, ističe ovdje u romaničkomzdanju crkve sv. Kvirina ugostiti Pomorski muzej Crne Gore izKotora i Kotorsku biskupiju, te naravno vrijednu zbirku zavjet-nih pločica koja nam je ovdje predstavljena. Radi se o umjet-ničkom i kulturnom događaju najvišeg ranga jer samo je neko-liko europskih gradova imalo priliku ugostiti ovaj jedinstvenipostav, a Krk je prvi u našim (nacionalnim) okvirima zahvalju-jući najviše prijateljima s kojima smo i dosad uspješno surađi-vali. Veliko je zadovoljstvo da upravo ova značajna tematskazbirka predstavlja temelj za obilježavanje 442. godišnjice Le-pantske bitke i organizaciju ‘Štorije o galiji Cristo Ressussitato’koja se kao manifestacija već šestu godinu za redom uspješnoodržava na području grada Krka.

6 Jedra Boke - oktobar/2013.

IZLOIZLO��BEBE

Ex-votoBoke Kotorske

IZ KATALOGA IZLOŽBE

Ne možemo sa sigurnošću tvrditi dameđu srebrnim liturgijskim predmetimakoje su Francuzi otopili za vrijeme dok subili u opsadi 1813. godine, nije bilo isrebrnih zavjetnih pločica.

Među rukotvorinama od srebra koje sedanas nalaze u crkvama Boke Kotorske,uočava se određena tipologija ex‐votakoja nas navodi na zaključak da potičuiz istog izvora i da su plod pobožnosti ipokloni crkvi od strane vjernika iz istesredine.

Skoro svi zavjetni darovi su posvećeniMajci Božjoj kao zaštitnici pomoraca, unadi da će ih samo ona spasiti od teškihopasnosti prilikom plovidbe.

Pod njenom nebeskom zaštitom pomorcisu uvijek nalazili i osmišljavali svoj život isvoju plovidbu.

Najveći broj zavjetnih darova poklonisu, (sl. 61–64) kapetana, mornara, rib-ara, zanatlija i, u rijetkim slučajevima,darovi anonimnih donatora.

Brojne darove su prilagale obiteljipomoraca, trgovaca i ljudi koji su bili uslužbi mletačke vojske.

Legende na darovima napisane su na la-tinskom jeziku ili na mletačkom dijalektu.

Latinski jezik, kao liturgijski, ograničenje na samo četiri početna slova rečenicekoja glasi: Zavjet učinih, milost primih (V.F.G. A.) – Votum fecit gratiam accepit.

Mletački dijalekt je obojen koloritomsvakodnevnog govora koji se govorio načitavoj teritoriji Republike.

Iako nema natpisa na slavenskom jezikuipak je neupitna činjenica da je na ovimprostorima živio slavenski narod koji jegovorio svojim jezikom.

To potvrđuje i stilska raznolikost natpi-sa na darovnim pločicama kao i kulturna,umjetnička i etnička osobenost i slojevi-tost u samom iskazu kulta Bogorodicekao i u interferencijama idioma u zapisi-ma na slavenskom i romanskom.

Slojevitost u izrazu rezultirala je povi-jesnim prožimanjima i simbiozama razli-čitih etničkih i lingvističkih slojeva koji su

se na prostorima Boke Kotorske stoljeći-ma susretali.

Gradske etničke strukture stalno su semijenjale i na taj način postajale vitalnei dinamične što im je omogućavao konti-nuitet urbanog života i kompleksni sadr-žaji suživota na istim prostorima.

Promatrajući političku geografiju BokeKotorske uočava se i etnička neujedna-čenost u Herceg Novom i u Risnu, do1687. Turski uticaj na jezik stanovništvaromanskog, slavenskog i turskog etničkogporijekla. U Perastu, stanovništvo je biloslavenske provenijencije koje je ranije bi-lo romanskog porijekla. U Kotoru, je me-đutim, dominirao bilingvizam stanovnikakoji su govorili romanskim, italijanskim islavenskim jezicima.

U ostalim manjim mjestima Boke Kotorskevećinsko je bilo slavensko stanovništvo.

Međutim, dio stanovništva govorio jemletačkim dijalektom bez obzira na et-ničku provenijenciju, budući da je taj je-zik (dijalekt) bio lingua franca na Jad-ranu i službeni jezik administracije i po-morske terminologije.

Drugu polovinu XVI stoljeća karakterišei pojava pravoslavnog stanovništva kojeje slabo poznavalo mletački jezik, a če-sto je, u pobožnosti i kultu Bogorodice,

slijedilo katoličke običaje budući da su isami hrišćani.

Tako se može potvrditi da je i taj diostanovništva ponekad posvećivao Gospizavjetne darove, ali bez uobičajenih leg-endi koje bi olakšale identifikaciju daro-vatelja.

U tekstovima mnogih legendi uočavajuse ortografske pogreške koje se pripisujurazličitim uzrocima. Među prvima možese pretpostaviti da narod nije bio do-voljno pismen, a i sami zlatari su moglinačiniti greške kako u transkripciji, tako iu čitanju u toku kopiranja, tim prije akosu i sami često bili analfabete.

U nekim slučajevima greške se mogupripisati i samom naručitelju ex‐voto, bu-dući da se legenda utiskivala nakon iz-rade dara prigodnim alatom što je radiosam zlatar.

Jednostavnost i realnost natpisa na za-vjetnim pločicama je veoma značajna zanjihovo razumijevanje, a njihov kontekstnam asocira jednu daleku stvarnost, da-nas zaboravljenu.

Dva su centra za produkciju ex‐vota ubaroknom periodu, jedan je u Boki Ko-torskoj, odnosno u Kotoru, drugi u Vene-ciji. Djela načinjena u Boki su sa umjetni-čkog stanovišta dosta skromna, dok ima idrugih koja su vrlo kvalitetne izrade.

Ona predstavljaju inserte iz pomorskogživota, brodove različitih tipova od rat-nih i trgovačkih do ribarskih.

Najčešće su predstavljeni modeli: kar-avela, koka, fregata i fregaduna, brac-era, trabakula, polaka, šambeka, galija,pijelega i tartana i dr.

7Jedra Boke - oktobar/2013.

IZLOIZLO��BEBE

IZLOZENA DJELA - U nemogućnosti da izložimo čitavo blago koje čine sre-brni zavjetni darovi Kotorske biskupije, napravili smo izbor, prikladan za ovu

prigodu. On predstavlja jednu sintezu izbora ovih specifičnih umjetničkihdjela koja će privući posjetitelja da i na ovaj način upoznaju zanimljivu povi-

jest bokeljskog pomorstva. Izbor obuhvata djela raspoređenana osam panela.

ˇ

DNEVNIK KRČKE IZLOŽBE: Skupina kotorana, u kojoj su bili don Anton Belan, osam članova Pomorskog muzeja i 15 prijateljaMuzeja željnih da vide izložbu i posjete Krk, pošla je na put rano ujutro 3. oktobra. Uz pjesmu, duhovite šale i priče vrijeme je uautobusu prevoznika Dejana Maslovara iz Tivta prolazilo brzo (fotografija1). Na Krk smo stigli istog dana predveče, gdje nas je

radosno dočekala Maja Parentić, direktorica tamošnjeg Centra za kulturu koji je bio domaćin našeg boravka. Sjutradan, 4. oktobra,na gradskoj rivi je, izlaganjem replike vesla krčke galije trireme u prirodnoj veličini (dužina 12,5 m; težina 250 kg) počelo obilježa-vanje 442. godišnjice Lepantske bitke. Veslo je bilo položeno na kavalete te se tako postavljeno moglo pokretati na isti način kao što

se to nekada činilo na galijama. Simulacije zaveslaja pratio je nastup krčkih folkloraša – plesača, pjevača i sopelaša.Uveče, istog dana, u galeriji Decumanus otvorena je izložba Prostorna razotkrivanja riječke autorice Tee Paškov Vukojević čije suslike i skulpture inspirisane koloristički upečatljivim ambijentima Mediterana (fotografije 3 i 4). Izložbu je otvorio gradonačelnik

grada Krka Darijo Vasilić. Nakon otvaranja izložbe i razgledanja lijepih slika Tee Paškov Vukojević za Kotorane je organizovanavečera u konobi Tri maruna gdje su kotorskim muzealcima naši krčki domaćini uručili poklon - prugaste majice sa grbom Kotora na

prednjoj strani i nazivom našeg muzeja na leđima (fotografija 5), a don Belanu darivali duhovitu karikaturu na kojoj je on sa papomFranjom kao dentistom.

Ujutro slijedećeg dana ekipa našag muzeja sa don Belanom je pošla u crkvu Sv. Kvirina da postavi izložbu Zavjetni darovi sapomorskom tematikom u Kotorskoj biskupiji. Na gradskoj rivi uslikali smo se pored velikog vesla krčke trireme (fotografija 6), a ispredulaza u crkvu Sv. Kvirina napravili smo grupni portret sa gospođom Majom Parentić (fotografija 7). Nešto kasnije, pošto je izložba

postavljena, don Belan, direktorica Muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević i Božana Biskupović, sekretar Muzeja, i bibliotekar SlavkoDabinović posjetili su direktoricu Centra za kulturu u njenom radnom prostoru gdje smo se dogovorili o realizaciji projekta održavan-

ja izložbe Krk - otok vila koja treba da se održi slijedeće godine u Kotoru (fotografija 8).Predveče, oko 17 sati, našli smo se ispred crkve Sv. Kvirina gdje su nas prije početka programa otvaranja izložbe dočekala dvojicasimpatičnih mladića u tradicionalnim krčkim odorama (fotografija 9), kao i pjesma klape Kaštadi za dobrodošlicu. Nakon održanihbesjeda, sa krčkim domaćinima smo razmjenili prigodne poklone. Direktorica našeg muzeja je gradonačelniku Krka uručila kopiju

Koronelijeve karte Boke Kotorske iz 1688. godine, dok je gospodin Darijo Vasilić direktorici Muzeja darivao sliku Palate Grgurinarađenu u tehnici vina, autora Saše Lončarića (fotografija 10).

Dio kotorske grupe sutradan se u obilasku Krka uslikao na glavnom trgu Dobrinja sa gradonačelnikom tog mjesta (fotografija 11).Sa Krka smo pošli 8. oktobra. Povratak je bio veseo kao i odlazak pa je tako održana i šeretska aukcija don Belanove karikature.

8 Jedra Boke - oktobar/2013

1

IZLOIZLO��BEBE

2 3

654

1110 12

987

uZagrebu je 29. oktobra održana petnaesta po redu ma-nifestacija Lučindanski susreti Crnogoraca na kojima je

predstavljen Kotor koji je svojom jedinstvenošću i neskrivenomljepotom oduševio mnogobrojnu publiku. Predstavljanje gradagosta iz Crne Gore na Lučindanskim susretima događa sesedmu godinu za redom, a prije Kotora promociju na ovojmanifestaciji su imali Budva, Bar, Bijelo Polje, Cetinje, Dani-lovgrad i Tivat.

Manifestaciju su organizovali Nacionalna zajednica Crnogo-raca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne GoreMontenegro Zagreb, uz pomoć Savjeta za nacionalne manjine.Njen pokrovitelj ovogaputa je bio gradonačel-nik Grada ZagrebaMilan Bandić.

Ovogodišnji Lučindanskisusreti su organizovani uspomen i slavu na Sve-tog Petra Cetinjskog, cr-nogorskog vladike, piscaposlanika jevanđeoskesnage i svetog ratnika zaslobodu i dostojanstvočovjeka. Prije tačno 200godina (29. oktobra1813. godine) nakon ratasa Francuskom potpisao je sporazum o ujedinjenju Crne Go-re i Boke, čijoj godišnjici su takođe posvećeni ovogodišnji Lu-čindanski susreti.

Pozivu organizatora odazvalo se preko 800 Crnogorki, Cr-nogoraca i prijatelja Crne Gore iz svih dijelova Hrvatske, oko-lnih država i Crne Gore. Delegaciju grada Kotora činili su di-rektorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević iIlija Mlinarević, kustos Muzeja, Mirza Krcić, direktor Turističkeorganizacije Kotor, Tvrtko Crepulja, potpredsjednik kotorskeopštine, Duška Banićević, sekretarka SO Kotor.

Uz gradonačelnika grada Zagreba, pokrovitelja manifesta-cije, susretu je prisustvovao ambasador Crne Gore u ZagrebuIgor Građević, izaslanik predsjednika Vlade Crne Gore Neboj-ša Kaluđerović, predsjednik Matice crnogorske Dragan Radu-lović i poznati režiser Veljko Bulaić. Tu je bila i Maja Perfilje-

va, koja je u okviru Lučindanskih susreta imala svoje veče.Zbog spriječenosti da prisustvuju pozdrave su uputili: predsje-

dnik Republike Hrvatske (RH) prof. dr. sc. Ivo Josipović, pred-sjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, predsjednikVlade RH Zoran Milanović; predsjednik Savjeta za nacional-ne manjine Aleksandar Tolnauer, prvi ambasador Crne Gore uRH Branko Lukovac, predsjednik Opštine Kotor Marija MajaĆatović, gradonačelnik Grada Samobora Krešo Beljak.

Pomorski muzej smo na skupu u Zagrebu predstavili nakon štosu završene projekcija filma Kotor za sva doba i folklorne tačke.O Muzeju je najprije govorila direktorica mr Mileva Pejaković

Vujošević, koja je i prvapozdravila skup u ime go-stiju iz Kotora. Potom je pu-blici prikazan film o Pomor-skom muzeju, a nakon parfolklornih tačaka kustos na-šeg muzeja Ilija Mlinarevićpredstavio je knjigu profdr Antuna Sbutege Ljudi izBoke, koju je naš muzej iz-dao avgusta prošle godi-ne, i u kojoj autor apostro-fira ličnosti koje su obilje-

žile istoriju Boke. Prema riječima kustosa

Mlinarevića, knjiga je sažeto svjedočanstvo o ljudima iz Boke,čiji su uticaji prelazili geografske okvire i nastojali da svojomosobenošću i humanošću zadovolje, ne samo svoja, nego i dru-ga, šira, Slavenska nastojanja u vremenu koje ih je formiralo.Priča o ljudima Boke započinje antičkim vremenima, mitovima ilegendama, a završava sadašnjim trenutkom.

Autor nije zaboravio legende o vili Alkimi, Kadmu i Harmoniji iTeuti koje nas vode davnim stvarnim ili izmišljenim tragovima izaustavlja se na trenutak kod istorije - stvarnosti koju predstavljaAndreacije Saracenis ktitor crkve Sv. Tripuna, njegovog zapisa ukamenu kojim je ostavio spomen na gradnju crkve Sv. Tripuna zaprošla i buduća vremena.

Ljudi iz Boke su stvarali njenu istoriju: sveci, slikari, štampari,moreplovci, učitelji, kapetani jedrenjaka, admirali, diplomate, mu-zičari, pisci i svećenici. Svi oni doprinijeli su svojom kreativnošću,

9Jedra Boke - oktobar2013.

NA 15. PO REDU LUČINDANSKIM SUSRETIMA CRNOGORACANA 15. PO REDU LUČINDANSKIM SUSRETIMA CRNOGORACAU ZAGREBU NA KOJIMA JE PREDSTAVLJEN KOTOR U ZAGREBU NA KOJIMA JE PREDSTAVLJEN KOTOR

Promocija Pomorskog muzeja i našegizdavackog poduhvata – knjige Ljudi Boke

Lučindanski susreti u sali Kina Studentskog centra 29. oktobra

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, Mr Mileva Pejaković Vujošević i Ilija Mlinarević govore na Lučindanskim susretima

ˇ

(nastavak sa strani 9) ...duhom, vizijom budućnosti da Bokapostane izuzetan i neponovljiv predio snova, stvaralaštvastvarnosti, sadašnjosti i budućnosti, rekao je Mlinarević i dodao:

Svaka od predstavljenih ličnosti, svojim bogati stvaralačkim po-tencijalom, suvereno vlada, bilo religioznim doktrinama, poetskimkanonima, štamparskim vještinama, kistom ili vajarskim dlijetom,kormilom jedrenjaka, filozofijom i politikom. Većina njih plovila jemorima, osvajala Mediteran, borila se na moru i nestajala u nje-mu. Neki su kao kapetan Ivo Vizin osvojili svijet, a neki kao Vik-tor Vida ili don Branko Sbutega govorili o njemu sa poetskim i so-

cijalnim nadahnućem. Drugi su kao: Lovro Dobričević, Tripo Koko-lja, Vasko Lipovac ovjekovječili na svojim slikama i skulpturamavjeru naroda, iskrene zanose posvećenosti u sadašnje trenutke nje-govog života u realnosti koja ga takođe definiše i tumači.

Dok je narod ostavljao tragove svoje pobožnosti na otocima, cr-kvama i zapisima na kamenu, dotle su neustrašivi pomorci svojimjedrenjacima ostavljali svoje tragove po Mediteranu, njegovim lu-kama i okeanima Svijeta. U svemu ovome Boka je bila polazište isidirište. Boka im je bila zavičaj iz koga su odlazili i vraćali sedok god im je život to dopuštao.

10 Jedra Boke -oktobar/2012.

NAš KANTuNNAš KANTuN

Krajem oktobra u Pomorskom muzeju smo započeli dotjeriva-nje radne sobe u kojoj rade kustosi Radojka Abramović, Je-lena Karadžić i Ilija Mlinarević, te konzervator Milica Vujo-vić, kao i radne prostorije restauratorke našeg muzeja Smilj-ke Strunjaš. Takođe smo planirali farbanje salona u kome jesmješteno Odjeljenje školstva i pomoćnog stepeništa, kao ipopravku brava na vratima u radnom prostoru našeg osoblja.

Molersko-farbarske radove izvodi naš majstor za sve VickoMilutin, koji će uraditi i popravku ili zamjenu brava. Majsto-rima sa strane povjerili smo samo hoblovanje parketa u sobiza kustose iz razloga što Muzej ne posjeduje mašinu kojom seto radi.

Planirali smo da se ovaj posao završi početkom novembra.

Dotjerivanje prostora uPalati Grgurina

Vicko Milutin farba zidove u sobi kustosa

Boravak u Zagrebu direktorica Pomorskog muzeja mr Mile-va Pejaković Vujošević i kustos Ilija Mlinarević iskoristili su

da, zajedno sa Duškom Banićević, sekretarom Optine Kotor,posjete Lidiju Laforest, unuku jednog od utemeljivača fotogra-fije u Boki Franca Tiarda de Laforesta i kćerku takođe pozna-tog majstora fotografije Feliksa Laforesta. U porodici LidijeLaforest povezani su i Kotorani i Bečani, oni “čisti” i oni s kori-jenima burgundske plemićke familije Thiard de Bissy.

Susret je upriličen u Galeriji Karas gdje je održavana retro-spektivna izložba djela ove poznate grafičke dizajnerice i foto-grafske umjetnice sa diplomom zagrebačke Akademije primijen-jene umjetnosti. Prisutne su bile i advokatica i prijateljica gospo-đe Laforest mr Lana Srkoč, te dr Koraljka Kuzman Šlogar,

voditeljica dokumentacije Instituta za etnologiju i folkloristiku uZagrebu i autorka elektronskog foto-albuma narodnih nošnji nafotografijama Franca Laforesta čiju je izradu pomogao i našmuzej. Sa gospođama Srkoč i Kuzman Šlogar tom pilikom do-govorili smo se o organizaciji izložbe fotografija članova poro-dice Laforest koja će, kako je zamišljeno, prvo biti održana uZagrebu, potom u Kotoru, a zatim u nekoliko drugih gradova ukojima su živjeli i radili članovi te znamenite porodice.

Lidija Laforest rođena je u Herceg Novom 1926. g. Akade-miju primijenjenih umjetnosti u Zagrebu završila je 1954. g. amajstorski ispit iz fotografije položila je 1961. g. ČlanicaULUPUHA (Udruženja likovnih umjetnika primjenjenih umjetnostiHrvatske) postala je 1955. g. Njenu biografiju krase brojnaumjetnička dijela, radovi, izložbe, te 30 godina radnog iskust-va na poslovima grafičkog dizajna (posebno tokom 60-tih i70-tih godina 20. vijeka).

Susret sa Lidijom Laforest

Razgledanje djela prve dame grafičke umjetnosti u Hrvatskoj izloženih u Galeriji Karas, te grupna fotografija sa umjetnicom na kojoj su: IlijaMlinarević, Duška banićević, mr Lana Srkoč, Lidijom Laforest, mr Mileva Pejaković Vujošević i Tvrtko Crepulja, potpredsjednik opštine Kotor

Luka Kotor 26. oktobra oko 12 sati: Kruzeri Equinox (sidro), Minerva (vez - Riva), Athena (vez - Škurda)i Serenissima (vez - Riva). Ispered Athene, na vezu Škurda bio je još kruzer Artemis (na fotografiji zaklonjen Serenissimom)

Pomorstvo u KOTORu danas

Foto

gra

fije

: D

. Brd

ar

Luka Kotor je u oktobru registrovala 59 dolazaka 36 različitih kruzera.Dolazili su slijedeći kruzeri:

MSC Armonia 10. 10.

Armonia MSC (3, 10, 17, 24. i 31),Artemis (25), Artania (1), Athena (3,

13. i 24), Azamara Quest (1), CelebritySilhouette (13), Costa Classica (3, 10,

17, 24. i 31), Cristal Serenity (23),Delphin (27), Deutschland (29),

Equinox (2, 14. i 26), Grand Holiday(31), Kristina Katarina (21), La Belle del'Adriatique (2, 9, 16, 23. i 30), Legendof the Seas (23), Kruna Mora (7), MainSchiff 2 (9), Marina (25), Minerva (26),Noordam (12), Pacific Princess (1), Pan

Orama (1), Riviera (29), Rotterdam(27), Royal Clipper (9), Ryndam (22),Sea Cloud II (2. i 15) Sea Dream I (7. i

10), Seabourn Spirit (11. i 18),Serenissima (14, 19. i 26), Seven SeasVoyager (29), Silver Spirit (20), SilverWind (8), The World (3 - boravio tridana), Thomson Majesty (10. i 24),

Wind Surf (4. i 28).

11Jedra Boke - oktobar/2013.

Artania 1. 10.Azamara Quest 1. 10.

Celebrity Silhouette 13. 10.

Rotterdam 27. 10.

Deutschland 29. 10.

Noordam 29. 10.

Legend of the sease 10. 10.

Grand Holiday 31. 10. Main Schiff 2 i RoyalClipper 9. 10.

Delphin 27. 10.

NIKOLA SPALITIN SA RABA ZABORAVLJENI JUNAK NAJVE-

ĆEG OKRŠAJA GALIJA: Najveća pomorska bitka brodova na

vesla odigrala se 7. oktobra 1571. godine. Evropske galije izvo-

jevale su u toj bici pobjedu nad Turcima kod grčke luke Lepant,

a prema nekim tumačenjima, presudnu ulogu u pobjedi hrišćana

imao je Rabljanin Nikola Spalatin, koji je neposredno prije bitke

otkrio i dojavio položaje turskih brodova.

Na temelju tog otkrića zapovjednik hrišćanske flote Don Juan

je borbeni raspored galija pod svojom komandom postavio tako

da onemogući manevar turskih galija pri izlasku iz luke Lepant,

gdje je bila usidrena u očekivanju sukoba. U prilog tvrdnji da je

Spalatinova dojava bila presudna za ishod bitke svjedoči i izja-

va Kolan Dražića, zapovjednika creske galije koja je preživjela

bitku kod Lepanta, nakon povratka u Cres:

Da nije bilo Nikolinih vijesti, Turci bi opkolili našu flotu i uništili

je. Bila bi to katastrofa za cijeli kršćanski svijet Sredozemlja i

Jadrana, kazao je tada Dražić.

Osim toga, Nikola Spalatin je iz uništene kapitane turskog za-

povjednika Petrev-paše spasio važne spise među kojima tri Hro-

nike pisane arapskim pismom i više Sultanovih pisama namijen-

jenih drugim vladarima.

Nikola Spalatin se nakon vojne službe vratio na svoj Rab. U

penziji je unaprijeđen u čin pukovnika, a austrijski car Rudolf ga

je imenovao Zlatnim vitezom. Primio je odlikovanje i od španjol-

skog cara Filipa II. Grob Nikole Spalatina, zaboravljenog juna-

ka Lepantske bitke, nalazi se u crkvi sv. Bernardina u Kamporu

na Rabu.

S istočnog Jadrana u sastavu Liginih snaga bilo je osam galija:

koparska Leone – zapovjednik Domeniko del Tako, creska San

Nicolo – zapovjednik Kolan Draško, krčka Cristo Ressussitato –

zapovjednik Ljudevit Čikuta, rapska San Giovanni – zapovjednik

Ivan de Dominis, trogirska La Donna – zapovjednik Lujo Ćipiko,

hvar-ska San Girolamo – zapovjednik Ivan Balzija, kotorska San

Tri-fone – zapovjednik Jerolim Bisanti i rezervna galija grada

Ši-benika San Giorgio – zapovjednik Kristofor Lučić. Iz bitke su

se vratile: koparska, creska, krčka i rapska galija.

Rječnik

GRČKI TRGOVAČKI BROD (2): Sudeći po slikama na jednom

fragmentu vaze, Grci su na početku željeznog doba imali dug

nizak brod sa dvanaest vesala. Pramac je svršavao oštrim

kljunom na vodenoj liniji, a krma visokim uzvišenim ukrasom.

Taj tip može se smatrati prvim začetkom grčke galije trijere,

koja je poznatija pod nazivom rimske mornarice trirema.

Duga trijera vitkih linija se smatra ratnin brodom. Prvi trgo-

vački brodovi bili su kraći i okruglog oblika a glavno pogon-

sko sredstvo bilo im je križno jedro.

Oko +- 700. veliki trgovački brodovi su bili dugi 16 do 20 m.

na vodenoj liniji. Pramčana statva bila je obla i štrčala je kao

goli nastavak zakrivljene krme. Na slikama trgovačkih brodo-

va vide se neobično duge rešetke ali nije poznato kojoj su

svrsi one služile. Čini se da prikazuju četiri dijela opreme.

Najniža služi kao palubna ograda, najviša, pokraj krme, kao

ograda zapovjedničkog mosta. Koso na krmi nalaze se Ijes-

tve, koje su Grci upotrebljavali umjesto mosta za iskrcavanje i

nosili ih sa sobom obješene na krmenoj statvi. Četvrta je uz-

dužni mostić naslonjen sa strane, uz jarbol, da se po njemu

može slobodno hodati od pramca do krme.

Drugi tip grčkoga broda je isto s jednim jarbolom i jednim

križnim jedrom, bez vesala. Pramac ima neobičan oblik. Gore

je kosa, ponekad uzvijena statva, a pri vodenoj liniji oštar

kljun kao u trijere. Smatra se da bi taj kljun mogao biti i sli-

karska omaška, jer ga nemaju svi brodovi toga tipa.

Još veća i oblija je hipagoga. Taj teški teretni brod upotrebl-

javao se za prijevoz konja, ali prevozio je i ratnu opremu i

kamen za gradnju. Pramac mu je veoma širok i zaobIjen, a oko

čitavog broda stoji vodoravni povez kao uzdužno pojačanje

trupa. Jedan relativno nizak jarbol usađen je u sredini broda,

ali je toliko nagnut prema pramcu da križno jedro visi gotovo

na prvoj trećini dužine broda.

UZ GODIŠNJICU LEPANTSKE BITKE

Stari jedrenjaci

Pomorstvo

Dobra Ana, bark;slika Bazi Ivanković, 1888.