ja trgovac magazin – rujan 2014

Broj 38 | Rujan 2014.

ZA SVE KOJI SA NAMA SLAVE USPJEŠNIH 50.

Smrznuta hrana

Sezonsko i izvan sezone

Trgovina u malom prstu

Internet trgovina

U fokusu Below The Line

aktivnosti


Partner za profesionalce

7www.jatrgovac.hr Rujan 2014.

Čudno je ljeto iza nas. Skroz naopako. U usporedbi s prijašnjim sušnim godinama, ova je donijela sasvim nove, kišne probleme kojima kao da se ne nazire kraj. Brojni gradovi i domaćinstva su ugroženi pa

ostaje samo nada da će štete biti što manje. U općem gospodarstvu neka sezonska poboljšanja u zaposlenosti su bila vidljiva, čak je i industrija ponešto rasla, a izvoz u prvih šest mjeseci poskočio je koliko nitko ne pamti.

Izvoz je ključ oporavka pa se nadamo kako će ovi pozitivni trendovi biti trajnije prirode i da neće biti labuđi pjev jedne pokisle godine.U ovom smo broju ponovno odlučili gledati unaprijed, u neke duboko prisutne a opet nedovoljno iskorištene potencijale sektora koji pratimo. Internet je svakodnevica svih nas, no internet trgovina se tek stidljivo prikazuje kao ozbiljan kanal distribucije u domaćoj maloprodaji

robe široke potrošnje. U opširnom prilogu stoga prikazujemo kretanja u e-trgovini u nastojanju da istaknemo značaj ovog segmenta koji je u Europskoj uniji već dobrano etabliran. Donosimo i pregled svima potrebne kategorije za pranje rublja, a nismo zaboravili niti skrenuti pozornost na ono što jedemo, u ovom slučaju sezonskim prikazom ribe koja je em zdrava em je imamo i za izvoz. Na tu se priču nastavlja i prikaz kategorije smrznute hrane, sve popularnijih proizvoda u današnjem životnom tempu. Uz to, ovaj broj koincidira i s finalizacijom Agrokorovog preuzimanja Mercatora jer je ponudu za preuzimanje hrvatskog koncerna prihvatila većina malih dioničara. Najveća transakcija u povijesti regije, prema riječima Ivice Todorića, time je zaključena.

Uvodnik

GLAVNI UREDNIK:Maroje Sabljić

IZVRŠNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:

Ines Skender, Ja TRGOVAC

Ines Kovačić, PressCLIPPING

Martina Jurković, Talentor Croatia

Mladen Kožić, GfK

Kristina Črep, VALICON

Danijel Koletić, Apriori Komunikacije

Karla Kovač, Ipsos Puls

Tomislava Vukušić, PBF ZagrebElvira Mlivić Budeš, FilaksJura Horvat, AC NielsenMiloš Ryba, IGDMelani Cipot, FocusMarko Havaši, Focus

GRAFIČKI UREDNIK:Miroslav Šiptar

FOTOGRAFIJE: Goran Katić, Dreamstime

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Ivana Grubešić, Vedran Škorićtelefon: 01/559 5057e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o. Radnička cesta 210, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056e-mail: [email protected]

Maroje Sabljićglavni urednik

IMPRESSUM ISSN 1847-9987 / Godina 4 / Broj 38 / Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.080 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

[email protected]

Pomak na bolje

“Nadajmo se da pozitivni trendovi neće biti labuđi pjev jedne pokisle godine”

8 Rujan 2014. www.jatrgovac.hr

VijestiSadržaj

8 | VIJESTI Agrokor vlasnik 81,87 posto Mercatora

14 | DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEPrikupljeno 350.000 kuna za učenike

16 | PROMOCIJE Lidlov kulinarski dvoboj

18 | MEDIJSKI BAROMETAR Asortiman i cijene obilježile mjesec

20 | LJUDSKI RESURSI Od direktora sve kreće

22 | INTERNET TRGOVINATrgovina u malom prstu

26 | INTERVJU: DALIBOR SOVIĆKonzum Internet prodavaonica

28 | POTROŠAČKE NAVIKEVelik promet, mala zarada

30 | TRENDOVI“Amazon efekt ” i što od njega naučiti

34 | INTERVJU: YVONNE MILLERMigros

38 | ONLINE BRANDINGVirtualna realnost

40 | SMRZNUTA HRANAKategorija “na ledu”

46 | BELOW THE LINE AKTIVNOSTIPromocija licem u lice

52 | MARKETINŠKA STRATEGIJAMarketing od glave do repa

54 | SREDSTVA ZA PRANJE I ODRŽAVANJE RUBLJAČisto i meko, ali ne i pozitivno

56 | IZ REGIJE Univerexport najveći srpski trgovački lanac

58 | IZ SVIJETAHeineken prodaje Empaque

60 | GLOBALNA KRETANJARazlozi Lidlovog globalnog uspjeha

62 | ŠTO JEDEMO...Riba - Izvor zdravlja

64 | JA TRGOVACTrgovina Panda

66 | LEAFLET REPORTDo posljednjeg letka

68 | NOVO NA POLICI

70 | IZLOG

ZAKLJUČENA PONUDA O PREUZIMANJU

Većina manjinskih dioničara Mercatora prihvatila je ponudu

o otkupu njihovih dionica koje im je ponudio koncern Agrokor kao većinski vlasnik pa je nakon ponude o preuzimanju, čiji je rok istekao 1. rujna u podne, Agrokor vlasništvo u slovenskom trgovačkom lancu povećao na 80,75 posto. Zajedno

Neuspješna dokapitalizacija

Badela 1862

Ponuda jedinog ponuditelja za stra-teško povezivanje i dokapitalizaciju

Badela 1862, tvrtke Princeps promet, nije prihvaćena jer nisu u roku dostavili traže-nu dokumentaciju. Iz Badela pritom na-pominju kako je time okončan postupak po javnom pozivu za prikupljanje ponuda za strateško povezivanje i dokapitalizaci-ju. “Uvažavajući činjenicu da je Badel 1862 trgovačko društvo u većinskom državnom vlasništvu, aktivnosti u pronalasku izvora planirane dokapitalizacije provodit će Ministarstvo gospodarstva u koordinaciji s Centrom za restrukturiranje i prodaju, Ministarstvom financija i Ministarstvom poljoprivrede”, ističu iz Badela. Tvrtka je inače u prvom polugodištu ostvarila gubi-tak od 19,9 milijuna kuna.

U povodu 50. obljetnice poslovanja tvrtka Metro Cash & Carry Hrvatska najavila je

širenje prodajne mreže u zemlji kao i suradnje s hrvatskim dobavljačima te dodijelila nagradu za doprinos zajednici “Zvijezda zajednice” riječkoj tvrtki E-Glas. “Planiramo daljnje širenje prodajne mreže s konceptom veleprodaj-nih centara, poput onoga otvorenog u Puli, usmjerenih prema vlasnicima hotela, restorana i kafića”, kazao je Marc Carena, predsjednik Uprave Metroa, dodajući kako će svoje širenje najvećim dijelom fokusirati na hrvatsku obalu.

Agrokor v lasnik 81,87 posto Mercatora

Metro najavio širenje prodajne mreže

9Rujan 2014.www.jatrgovac.hr

Vijesti

ZAKLJUČENA PONUDA O PREUZIMANJU

s vlastitim dionicama Agrokor sada kontrolira ukupno 81,87 posto Mercatora. Agrokor je u okviru svoje ponude o preuzimanju tako došao do još 27,63 posto dionica uz one koje je već otkupio, a prešao je i 75-postotni udio u vlasništvu, prag koji mu omogućuje izmjene statuta. S druge strane, Agrokor nije u cijelosti

iz Mercatora uspio istisnuti male dioničare, za što bi mu bio potreban 90-postotni udio u vlasničkoj strukturi najvećeg slovenskog trgovačkog lanca. Predsjednik Agrokor koncerna Ivica Todorić nakon zaključenja ponude o preuzimanju većeg dijela raspoloživih dionica istaknuo je da je ovom operacijom “završena

najveća transakcija u povijesti regije”. “Ovom povijesnom transakcijom počinjemo stvarati novu vrijednost za sve potrošače, veću sigurnost za zaposlenike i inicirati daljnji razvoj ekonomije u regiji, osnaživati tržišta za naše dobavljače, čime ćemo u konačnici znatno povećati razinu zaposlenosti”, kazao je Todorić.

Podravka najavila ponudu za preuzimanje Mirne

Podravka je početkom rujna objavila da će uskoro podnijeti zahtjev za odobrenje ponude za preu-

zimanje Mirne, što je za koprivničku tvrtku postala obveza nakon što je krajem kolovoza na javnim dražbama putem Zagrebačke burze stekla gotovo 54 posto dionica rovinjske kompanije. Podravka je, nai-me, 25. kolovoza za 7,53 milijuna kuna kupila ukupno 198.209 dionica ili 53,855 posto dionica Mirne. Riječ je o dionicama koje je putem investicijskih društava prodavala sama Podravka u postupku izvansudskog namirenja, odnosno dionicama koje je imao njen založni dužnik, varaždinski Pluris u stečaju.

Agrokor v lasnik 81,87 posto Mercatora


Vijesti

KARIJERE

Dalibor Poznić novi predsjednik Uprave Belja

Dosadašnji predsjed-

nik Uprave Belja, Goran Pajnić, pro-maknut je 1. kolovoza na poziciju izvrš-nog direktora za poljoprivredu u Agrokoru, a funkciju predsjednika Uprave Belja preuzeo je Dalibor Poznić, dosadašnji izvršni direktor pod-ručja Veleprodaje i distribucije u Konzumu.

Hrvoje Kraljević zamijenio Tomislava Kitonića na čelu Leda

Hrvoje Kralje-

vić novi je predsjednik uprave Leda, a na funkciju je stupio od 1. kolovoza 2014. godine. Nakon šest godina vođenja kom-panije, iz Leda je otišao dosadašnji direktor Tomislav Kitonić.

Krešimir Starčević postao stariji izvršni direktor u Atlantic Grupi

Krešimir Starčević

s 1. rujnom preuzeo je funkciju Sta-rijeg izvršnog direktora korporativnih pravnih po-slova, korporativnih investicija i in-vesticijskog održavanja u Atlantic grupi. Dolaskom u Atlantic Grupu Starčević se pridružuje Strateškom poslovnom vijeću, tijelu nadlež-nom za strateška i operativna kor-porativna pitanja.

AZTN: Sankcije Dukatu i Konzumu te Kutjevu i KTC-u

Karolina ulaže milijun eura u modernizaciju

Ulaskom u EU hrvatski građani dobili su ista prava kao i ostali Europljani što se kupnje preko interneta tiče. No, početkom iduće godine očekuju nas novosti vezane uz oporezivanje online kupovina. Tada će naime na snagu stupiti pravilo da će se u

cijeloj Europskoj uniji PDV plaćati u zemlji kupca. Vijest nije dobra za domaće potro-šače jer se u većini slučajeva PDV kod nas nije plaćao. Novom se pravilu Amazon već prilagodio te tako kod svake kupnje iz Hrvatske obračunava PDV od 25%.

Na online kupnju unutar EU plaća se hrvatski PDV • • •

Agencija za zaštitu tržišnog natjeca-nja (AZTN) proglasila je ništetnim

sporazume koji su sklopili poduzetnici Dukat i Konzum te Kutjevo i KTC, a zbog kršenja Zakona o zaštiti tržišnog natje-canja (ZZTN) sudionicima tih sporazuma izrekla je upravno-kaznene mjere u ukupnom iznosu od 1,63 milijuna kuna. Agencija je u oba slučaja utvrdila da je riječ o zabranjenim vertikalnim spora-zumima kojima se na štetu potrošača narušava tržišno natjecanje. Slijedom toga, Dukatu je izrečena upravno-ka-znena mjera u iznosu od 800.000 kuna, Konzumu od 600.000 kuna, Kutjevu od 130.000 i KTC-u od 100.000 kuna.

Osječka tvornica keksa Karolina nedav-no se javila na natječaj Ministarstva

gospodarstva i iz mjere potpore za pre-hrambenu industriju dobila nepovratna dva milijuna kuna. Ta ulaganja predviđena su za nabavu opreme u sustavu skladi-štenja i distribucije brašna, skladištenja, prerade i distribucije šećera te automat-skog pakiranja vafla, a ukupna vrijednost cijele investicije iznosit će milijun eura. “Ove investicije neće donijeti nova radna mjesta, ali neće ni zatvoriti postojeća, iako će značajno unaprijediti tehnološke pro-cese i stvoriti preduvjete za daljnji razvoj”, kaže Alen Varenina, direktor Karoline.

Najveći pad maloprodaje u 15 mjeseci

Državni zavod za stati-stiku objavio je da je

promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pre-težnu djelatnost, u srp-nju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno pao za 2,4%, dok je realno skliznuo 2% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Nakon blagog 0,1-po-stotnog rasta u lipnju,

pad u srpnju najveći je od ožujka 2013. godi-ne, kada je potrošnja potonula 2,1%. Od po-četka godine potrošnja prilično oscilira. U prva je dva mjeseca stagnirala, da bi u ožujku i travnju porasla. U svibnju je, pak, promet u trgovini na malo potonuo 1,8%. Pad prometa u trgovini na malo u srpnju posljedi-ca je slabosti domaće potražnje, ali i potrošnje turista.

Kava koja pruža užitak više

RIO-PAK d.o.o.; Slavonski BrodTel: 035 270 001; e-mail: [email protected]

www.rio-pak.hrUskoro u trgovinama potražite naš novi dizajn.

Nova usluga naručivanja robe putem interneta dostupna je svim kupcima

Metro Cash & Carryja na internet adresi

www.Metrodostava.hr. Navode kako će sada više od 150.000 ugostitelja, hotelijera, trgovaca i ostalih hrvatskih

poslovnih kupaca Metro Cash & Carryja besplatnom uslugom naručivanja pu-tem interneta moći obaviti bržu i jednostavniju kupnju proizvoda potrebnih za svakodnevno poslova-nje. Usluga je dostupna i kupcima iz Slovenije kojima je Metro omogućio dostavu proizvoda svježeg asortimana u veljači 2014. godine.

Metro pokrenuo uslugu online naručivanja

U prvih osam mjeseci ove godine Saponia d.d. Osijek ostvarila je

prodaju svojih proizvoda vrijednu 462 milijuna kuna, što je u odnosu na 444 milijuna kuna ostvarene realizacije u istom prošlogodišnjem razdoblju, povećanje od 4%. Prema riječima Damira Skendera, predsjednika Uprave Saponije, na hrvat-skom tržištu pritom je ostvaren rast od 3%, dok je u izvozu ostvaren rast od 4,8%. Od 15 Saponijinih izvoznih zemalja u koje ta tvrtka posljednjih godina izvozi više od 50% proizvodnje, vrijednosno najveći izvoz ostvaren je na tržištima Bosne i Hercegovine te Srbije.

Moody’s potvrdio Agrokorov rejting

Moody’s, agencija za procjenu kreditnog rejtinga, ocijenila je

Agrokorovu kupnju slovenskog Merca-tora kao kreditno pozitivnu i potvrdila status B2. Iz agencije smatraju da će akvizicija ojačati Agrokorovu tržišnu poziciju na području jugoistočne Europe te da će poboljšati novčani tok zahvaljujući sinergijskim učincima. Rejting statusa B2 potvrđen je 5. rujna, a izvješće je zaključeno zabrinutošću zbog takozvanih PIK obveznica u izno-su od 485 milijuna eura, što je najav-ljeno 20. svibnja ove godine. Potvrda rejtinga, kažu iz agencije, odražava njihovo stajalište da je akvizicija kredit-no pozitivna za Agrokor budući da time postaje drugi najveći prehrambeni lanac trgovina u jugoistočnoj Europi nakon Schwarz Grupe, koja posjeduje Lidl i Kaufland.

Saponia: Prodaja u osam mjeseci

veća 4%


Vijesti

Tvrtka Valipile zakupila i preuzela

Purisove pogone

Nastavak pada potrošačkih cijena

Otvoren prvi Spar supermarket u Splitu

Hrvatski izvoz u prvom je polugodištu dosegnuo 37,7 milijardi kuna, što je 14,3% ili 4,2 milijarde više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno je uvoz dosegnuo 64,5 milijardi kuna te je bio 5,1% ili 3,1 milijardu viši. Vanjskotrgovin-

ski deficit iznosio je 26,8 milijardi kuna, što je 1,6 milijardi kuna manje nego u prvom polugodištu 2013. godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je, pak, 58,5%, dok je u istom lanjskom razdoblju iznosila 53,7%.

Trgovački lanac Spar Hrvatska

otvorio je u Splitu svoj prvi kvartovski supermarket u tom najvećem dalmatin-skom gradu. Super-market je otvoren u ulici Lička 1-3, na frekventnoj loka-ciji uz autobusni kolodvor Sukoišan za lokalne linije prema Trogiru, Solinu i Zagori te je u njemu zaposleno novih 16 djelatnika. Prvi splitski Spar supermarket raspolaže prodajnom

površinom od 280 kvadratnih metara te nudi gotovo 4.000 različitih proizvoda iz asortimana pre-hrane, kozmetike i neprehrane. Inače, Splićani su već upoznati s uslu-gama i ponudom

ovog trgovačkog lanca preko Interspar hipermarketa, a otvaranjem novog dućana Spar je nastavio svoju ekspanziju po Dalmaciji.

Izvoz u prvom polugodištu porastao 14,3% • • •

Tvrtka Valipile iz Sesvetskog Kra-ljevca početkom rujna potpisala

je jednogodišnji ugovor o zakupu i preuzela pogone pazinskog Purisa d.d. u stečaju s otprilike 110 radnika, izjavio je stečajni upravitelj Zdravko Čupković. Po njegovim riječima, Valipile je preuzelo devet farmi, klaonicu, preradu i ostalo, a zakupnina je otprilike 50.000 kuna na mjesec. Čupković ističe da je najvažnije da je omogućen nastavak poslovanja, zadržavanje Purisova benda i radnika te dodaje da će se tijekom jednogodišnjeg zakupa tražiti kupac za Puris.

Cijene dobara i usluga za osobnu po-trošnju mjerene indeksom potrošač-

kih cijena zabilježile su u srpnju pad od 0,1% na godišnjoj razini. To je ujedno šesti mjesec zaredom u kojem su evidentirane negativne međugodišnje stope rasta cijena, koje su posljedica kretanja na domaćem tržištu odnosno slabe domaće agregatne potražnje, ali i deflatornim kretanjima zemalja u okruženju. Cijene prehrane i bezalkoholnih pića u srpnju ostvarile su pad od 2,9% na godišnjoj razini, a njihov udio u ukupnom indek-su potrošačkih cijena iznosi 29,2%. U usporedbi sa srpnjem 2013. godine, cijene ulja i masti su manje za čak 15,1%, dok su cijene voća također pale za 11,2%.

KARIJERE

Kristijan Gregorić novi izvršni direktor marketinga i razvoja u Francku

Kristijan Gregorić

novi je izvršni direktor mar-ketinga i ra-zvoja u Franc-ku. Na novoj poziciji bit će odgovoran za strateško planiranje i upravljanje marketingom brendova svih proi-zvodnih kategorija kompanije, trade marketingom, korporativnim komu-nikacijama te razvojem strategije inovacija za tržišta Hrvatske i regije.

Mercator pod Agrokorom dobio novi Nadzorni odbor

Skupština dioničara Mercatora koncem kolovoza je izabrala čla-

nove novog Nadzornog odbora na prijedlog Agrokora kao većinskog vlasnika. Prema prijedlogu Agroko-ra, u novi Nadzorni odbor Mercato-ra izabrani su Damir Kuštrak, Ante Todorić i Ivan Crnjac iz Agrokora, Darko Knez iz Konzuma, Ivica Mu-drinić iz Hrvatske udruge posloda-vaca te Matej Lahovnik, profesor na ljubljanskom Ekonomskom fakulte-tu koji je u prijašnjom nadzornom odboru bio predsjednik.

Zlatko Pleša imenovan direktorom Hrvatskih duhana

Odlukom Nadzor-

nog odbora Hrvatskih du-hana došlo je do promjene na čelu tvrtke. Direktor Hr-vatskih duha-na Mirko Boić sporazumno napušta kompaniju, a na funkciji direktora od 1. rujna nala-zi se Zlatko Pleša, dosadašnji voditelj odjela prodaje Hrvatskih duhana.

13Rujan 2014.www.jatrgovac.hr

Podravka je uspješno za-

vršila implemen-taciju projekta pod nazivom “LeaNcO” (Lean Concept of administration excellence) – odnosno razvoj “lean” koncepta za izvrsnost u administraciji. Projekt LeanCo započeo je u ožujku 2013. godine, a za cilj je imao povećati učinkovitost triju poslovnih procesa, i to financija, administracije te procesa izvještavanja. Implementacijom 17 mjera za poboljšanja ostvare-

ne su planirane uštede u iznosu od 24 milijuna kuna na godišnjoj razini zbog efikasnijeg korištenja resursa te uštede u raznim materi-jalnim troškovima. Projekt LeaNcO vođen je u suradnji s konzultantskom kućom A.T. Kearney.

Poboljšanjima u administraciji Podravka

uštedjela 24 milijuna kuna

U centru Opatije otvoren maximarket Tommy

Trgovački lanac Tommy otvorio je koncem kolovoza novu prodavaonicu u samom centru Opatije. Novi maximarket

nalazi se na adresi Maršala Tita 166a u sklopu Trgovačkog centra Slatina te je prva prodavaonica Tommyja na području Opatije. U prodavaonici je zaposleno 20 djelatnika. Prostire se na gotovo 500 četvornih metara prodajnog prostora, s ponudom u kojoj čak 70% čine hrvatski proizvodi, kažu u Tommyju. Radno vrijeme prodavaonice je svakodnevno od 7 do 22 h.

Dovršena nova Kanditova tvornica

Na ovogodišnjoj ljestvici 500 najve-ćih tvrtki u srednjoj Europi, koju je

objavila konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte, i ove godine se našlo 12 hrvat-skih tvrtki. Zauzevši 27. mjesto među hrvatskim se tvrtkama ove godine najbo-

lje plasirao Agrokor te je s 3,98 milijardi eura prihoda od prodaje pretekao Inu. U bankarskom sektoru Zagrebačka banka pozicionirala se na 12. mjestu, dok je od osiguravatelja najbolji plasman ostvarilo Croatia osiguranje. Za Agrokorom i Inom

ove godine slijedi HEP, koji se s ostvarenih 1,73 milijardi eura prihoda našao na 95. mjestu. Za njima slijede Konzum (105.), T-HT grupa (217.), Orbico grupa (249.), Prirodni plin (267.), Atlantic Grupa (332.) i HEP Operator (393.)

Među 500 najvećih u srednjoj Europi 12 hrvatskih tvrtki

Plodine povećale temeljni kapital za 40 milijuna kuna

Trgovački lanac Plodine povećao je temeljni kapital za 40 milijuna kuna,

uplativši u njega lanjsku dobit od 36,4 milijuna kuna te 3,69 milijuna kuna iz zadržane dobiti, dajući tom novcu prefiks reinvestirane dobiti. Temeljni kapital Plo-dina sada iznosi 170 milijuna kuna.

Najveća istoč-

nohrvatska poslijeratna gospodarska investicija, gradnja nove tvornice osječke Tvor-nice čokolade i bombona Kandit u Industrijskoj zoni Nemetin na čak 23.000 četvornih metara poslovnih prostora, vrijedne više od 20 milijuna eura, u cijelosti je dovršena. “Sve faze preselje-nja i ‘starih’ pogona su dovršene i cjeloku-pna je proizvodnja pokrenuta na novoj

lokaciji. Sada smo u novim uvjetima dobili mo-gućnosti za rast kvalitete i inovacija proizvoda te ulaska i u nove se-gmente konditorske industrije”, ističe Mario

Müller, direktor Kandita. On dodaje kako je do sada učinjen i kompletan rebranding cjelokupnog proizvodnog asortimana, a usvojena je i proizvodnja više od stotinu novih proizvoda.


Društveno odgovorno poslovanje

NACIONALNA HUMANITARNA AKCIJA

Hrvatski Caritas, u suradnji s tvrt-kama Lidl Hrvatska i Unijapapir,

prikupio je 350.000 kuna u nacional-noj humanitarnoj akciji “Spremni za dobro!”. Cilj ove akcije je pomoć djeci iz siromašnih obitelji u nabavi novih školskih udžbenika, i to prikupljanjem i prodajom starog papira. Sredstva su prikupljena prodajom više od 400.000 kg starog papira, uplatama i pozivima

PIK i Vrbovčani prikupili preko

10.000 kuna U sklopu 34. kulinarsko-turističke

manifestacije “Kaj su jeli naši stari” u Vrbovcu, a na inicijativu PIK Vrbovca kao glavnog sponzora manifestacije koji je organizirao dobrotvornu akciju “Humani-tarna Mortadela”, prikupljeno je ukupno 10.434 kuna za udrugu LERI iz Sesveta – projekt namijenjen roditeljima male djece koja imaju teškoće u razvoju ili kod kojih postoji rizik njihovog pojavljivanja. Specijaliteti od PIK Mortadele dijelili su se posjetiteljima uz dobrovoljni prilog za udrugu LERI te je na taj način prikupljeno 5.217 kuna, a PIK Vrbovec je dodatnom donacijom taj iznos udvostručio.

Nivea pomaže djeci

Podravkinim “školskim” jelovnicima upriličena je ovogodišnja završnica

osamnaestih Sportskih igara mladih u Splitu. Na dobrobit zdravlja sportaša i mladih općenito, Podravka je na pose-ban način željela pridonijeti usvajanju zdravog stila života mladih koji osim sportskih aktivnosti uključuje i urav-noteženu prehranu. Tako se, uz obilje

sporta i sportskih aktivnosti, uživalo u najfinijim zdravim specijalitetima koje su pripremili Podravkini promotori kulinarstva. Cilj ovog nutricionistič-ko-edukativnog koncepta je usvajanje pravilnih prehrambenih navika djece osnovnoškolske dobi u RH, koje uključu-ju veći sadržaj vitamina i minerala te smanjen unos masti, šećera i soli.

građana na donacijski telefon Hrvatskog Caritasa i Caritasovom donacijom, te do-datnom Lidlovom donacijom sredstava od jednotjedne prodaje papirne ambalaže. Sva su sredstva upućena nadbiskupijskim Caritasima, koji će ih u paušalnom iznosu od po 350 kuna po učeniku iskoristiti za pomoć pri nabavi udžbenika i školskog pribora za 1.000 učenika i učenica osnov-nih i srednjih škola diljem Hrvatske.

Prikupljeno 350.000 kuna za učenike

“Školski jelovnici” za završnicu Sportskih igara mladih

Nivea je predstavila projekt društvene odgovornosti “Neka

odrastanje bude dječja igra” kojim želi naglasiti važnost igre za dječji razvoj te dati svoj doprinos u stva-ranju boljih uvjeta za odrastanje djece i mladih diljem Hrvatske. U sklopu projekta Nivea će donirati 150.000 kn Savezu društava Naša djeca Hrvatske (Savez DND) i Druš-tvima Naša djeca (DND) za uređe-nje i opremanje prostora u kojima

djeca provode svoje slobodno vrijeme kroz stvaralačke aktivnosti, druženje i igru. Za projekte se može glasovati do 28. rujna na internet stranici Nivea.hr, a glasovi javnosti će odlučiti kojih će pet DND-ova dobiti vrijednu potporu u iznosu od 20.500 kn za uređenje i oprema-nje svojih prostora. Preostalih pet DND-ova će dobiti potporu u izno-su od 5.000 kn. Rezultati natječaja će biti poznati do 30. rujna.

Vedra kuća znanja

U tijeku su upisi 11. generacije polaznika koja s nastavom kreće 20. listopada 2014. U jesenskom terminu u ponudi

su programi za stjecanje sljedećih zvanja: Voditelj prodaje (200 školskih sati), Voditelj marketinga (200 škol-skih sati), Specijalist za oglašavanje i odnose s javnošću (150 školskih sati), Specijalist za internet marketing (150 školskih sati) i Menadžer u malom

poduzetništvu (150 školskih sati).Nastava je interaktivna, svi pre-davači su stručnjaci iz prakse, a polaznici sudjeluju u grupnim pro-jektima u kojima stječu praktične vještine potrebne za uspjeh na za-htjevnom tržištu.Voditeljica programa je Mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, konzultantica za razvoj poslovnih vještina i poduzetnica od 2001. godine s bogatim iskustvom u

vođenju uspješnih projekata. Do sada je surađivala s više od 400 pravnih osoba, a više od 500 fizičkih osoba bili su sudionici edukacije u Filaksu.Uz verificirane programe usa-vršavanja, u ponudi Filaksa su otvorene i zatvorene radionice kao i individualne konzultacije s pod-ručja menadžmenta, marketinga, prodaje i upravljanja poduzetnič-kim projektima.

Kontakt:Tel: 091 502 [email protected]/filaks

Poslovno učilište Filaks je ustanova za obrazovanje odraslih s devet verificiranih programa usavršavanja

Sve informacije o Filaksu dostupne su na www.filaks.hr, kao i na blogu www.poduzetnica.blogspot.com.


Promocije

MATE VS TOMAŽ

Neobičnim i zabavnim dvobojem dvaju nagrađivanih kuhara, Mate

Jankovića i njegova slovenskog kolege Tomaža Kavčiča, u zagrebačkom muzeju Mimara, Lidl Hrvatska predstavio je svoj novi projekt koji ima za cilj podizanje svi-jesti o važnosti pripremanja obroka kod kuće. Lidlovi kuhari tako svakog tjedna maštovitim i šaljivim video klipovima

Pohranjen recept za Karlovačko Royal

Karlovačka pivovara pohranila je origi-nalni recept za novo lager pivo Karlo-

vačko Royal u Vremenski trezor Zagre-bačke banke. Kutija s receptom za pivo, koje je kompanija počela proizvoditi ove godine, bit će strogo čuvana i otvorena za točno 100 godina. Primopredaju su, u pri-sustvu predstavnica Zagrebačke banke, direktorice Prodaje i marketinga Alek-sandre Cvetković i direktorice Identiteta i komuniciranja tvrtke Marine Dijaković, u ime Karlovačke pivovare izvršili Roberto Giugliano, direktor Sektora marketinga i član menadžment tima, Valentina Belavić, rukovoditeljica Odjela proizvodnje, i majstor pivar. Karlovačko Royal bit će do-stupno na domaćem tržištu od listopada.

Kanadski ministar vanjskih poslova posjetio Zagrebačku pivovaru

U pratnji Sergeya Yeskova, regionalnog predsjednika Zagrebačke pivo-vare za Hrvatsku, BiH i Sloveniju, i pomoćnika ministra gospodarstva

Vedrana Kružića, kanadski ministar vanjskih poslova, John Baird, obišao je pogon Zagrebačke pivovare, koja je od 2012. godine u vlasništvu Molson Coorsa, jedne od najvećih svjetskih pivarskih industrija utemeljene 2005. godine spajanjem pivarske industrije Molson iz Kanade i pivarske industrije Coors iz SAD-a. Preuzimanje StarBeva 2012. godine, u čijem je vlasništvu do tada bila i Zagrebačka pivovara, kompaniji Molson Coors otvorilo je mnogo-brojne mogućnosti u ovoj regiji.

Grupa Vindija zajedno je s Tvornicom stočne hrane BLAGOdar, jednom od

svojih tvrtki članica, na 22. izdanju jesen-skog međunarodnog bjelovarskog sajma predstavila bogatu ponudu svojih noviteta iz proizvodnog asortimana. Vindijin pro-motivni štand posjetili su Predsjednik RH Ivo Josipović, zamjenica ministra poljopri-vrede Snježana Španjol te potpredsjednica Hrvatskoga Sabora Dragica Zgrebec. Uz prezentaciju te degustacije novih proi-zvoda, Vindija je na sajmu sudjelovala i

pokroviteljstvom Kupa mladih uzgajivača goveda, popularno zvanog Bambino kup, gdje je za sve sudionike osigurala prigodne poklone. Ovaj sajam najveća je specijalizi-rana stočarska priredba u Hrvatskoj.

U organizaciji Editusa i Podravke održana je svečana premijera filma

“Glavni kuhar” u Cineplexxu Centra Kaptol u Zagrebu. Na premijeri je organiziran jedinstveni kulinarski događaj na kojem je sudjelovalo 100 kuhara iz Hrvatskog kuharskog saveza, a Podravkini promo-tori kulinarstva su prema receptu iz filma pripremali “Tacos alla Chef”. U premijeri su uživala i poznata lica poput Ivane Husar Mlinac, Ranka Zidarića i Filipa Šovagovića.

na malim ekranima od 1. rujna pokazuju gledateljima kako kvalitetno i raznovrsno kuhati kod kuće, a njihovi savjeti i trikovi za pripremu jela dostupni su i na stranici www.lidlovakuhinja.hr. Ovaj zanimljivi pro-jekt svojim su prisustvom podržala brojna poznata lica poput Olivera Dragojevića, Sandre Bagarić, Nevene Rendeli, Renea Bitorajca i Mile Elegović.

Lidlov kulinarski dvoboj

Vindijin nastup na bjelovarskom sajmu

Održana svečana premijera filma “Glavni kuhar”


Medijski barometar trgovačkih lanaca

Asortiman i cijene obilježile mjesec

U kolovozu je tematika vezana za asortiman i cijene proizvoda (27,34%) dostigla najveći udio u objavama od početka godine

Plodine su napredovale za tri mjesta u odnosu na prošli mjesec

Kao što je slučaj sa svim mjesecima od početka 2014. godine, mediji su i u kolo-

vozu najviše objavljivali o poslovanju, poslovnim rezultatima, planovima, procesima vezanim za trgo-vačke lance, dok je tematika vezana za asortiman i cijene proizvoda dostigla najveći udio u objavama od počet-ka godine. I u kolovozu su na čelnim pozicijama Kon-zum i Mercator. Poredak je također jednak, to jest, Konzum je plijenio najveću medijsku pažnju. Do trećeg su se mjesta uspele Plodine, a Lidl je tako završio na če-tvrtoj poziciji. Lidl je inače od početka godine konstan-tno na trećem (pet mjeseci) ili pak četvrtom mjestu (tri mjeseca, uključujući kolo-voz). Spar je zadržao istu poziciju u odnosu na prošli mjesec.

KONCENTRACIJA U PRVOM PLANUO trgovačkim lancima Konzumu i Mercatoru najviše se objavljivalo o poslovnim rezultatima te poslovanju općenito. Za-jedno su oglasili prodaju/davanje u zakup 95 trgo-vina. Vezano za Mercator, Agencija za tržišno natjeca-nje odobrila je da Pricewa-terhouseCoopers (PwC) postane povjerenik koji će pratiti provedbe mjera sudionika koncentracije Agrokor/Mercator i izvje-

štava Agenciju o ispunjenju mjera i uvjeta od strane sudionika koncentracije. Predložen je i novi sastav članova Nadzornog odbo-ra Mercatora. Plodine su napredovale za tri mjesta u odnosu na prošli mjesec. Najviše se objavljivalo o poslovanju, rezultatima i planovima. Mediji su se bavili špekulacijama oko povezivanja ovog trgovač-kog lanca sa slovenskim Tušem. No iz domaćeg su maloprodajnog lanca demantirali tu vijest. Za razliku od prva tri trgo-vačka lanca o kojima se

najviše pisalo o poslovanju, o Lidlu se najviše objava odnosilo na asortiman i cijene proizvoda, zatim na promidžbu i sponzorstva, a tek onda na poslovanje. U Lidlu se održao zanimljiv retro-tjedan s posebnom ponudom artikala koji se danas rijetko gdje još mogu kupiti, a gotovo nemoguće u istoj trgovini. Mediji su prenijeli vijest o završetku nacionalne akcije “Spremni za DOBRO!” kojom Hrvat-ski Caritas, Lidl i Unijapa-pir s 350.000 kuna pomažu 1000 učenika u nabavi udžbenika. Konzum je pak

pokrenuo NIKIforiju koja će trajati do 22. listopada. Radi se o loyalty programu čiji su glavni junaci Ninja kornjače i Hello Kitty. Na-javljene su mnoge zabave za djecu i njihove roditelje u prodavaonicama Konzu-ma diljem Hrvatske.

TISAK ISPRED INTERNETAUkupno gledajući, najveći se broj objava (58,64%) odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Slijedi te-matika vezana za asortiman i cijene. U kolovozu su o trgovačkim lancima i tema-

tici vezanoj za iste, više objavljivali tiskani me-diji (54%). Pojedinač-no gledaju-

ći, najviše se o trgovačkim lancima pisalo u dnevnom listu 24sata, slijedi portal ja-trgovac.hr, magazin Gloria IN te Glas Slavonije. Tema-tika vezana za promidžbu i sponzorstva jednako je zastupljena na portalima i u tiskanim medijima. Ostale su teme više zastupljene u tiskovinama, osim kad se radi o poslovanju, temati-ci kojom su se više bavili portali. Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i internetskih portala je unu-tar tematike usluge i odnos prema kupcima - 100% u korist tiskanih medija.

Ines KovačićPressCLIPPING

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

58,64%Asortiman, cijene

Promidžba i sponzorstva

Ostalo

Usluge i odnos prema kupcima

27,34%

9,35%

2,57%

2,1%

Konzum

194

Mercator

142

Plodine

83

Lidl

77

Spar

50

Kaufland

34

Getro

31

Tommy

23

Billa

19

Kerum

10

NTL

9

Diona

6

Trgovački lanci - broj objavaKolovoz 2014.

ADV_DAILY-CRO_A4_0529.indd 1 5/29/14 1:01 PM


Ljudski resursi

Nastavno na opisivanje raznih profila zaposlenika ovaj put sam se željela detaljnije po-zabaviti profilom direktora. S

obzirom na raznolikost tržišta rada, nekada je direktor ujedno i vlasnik male domaće tvrtke, a nekada član uprave velikog međunarodnog trgo-vačkog društva. Uz to, postoji i niz pozicija unutar srednjih i velikih trgo-vačkih društava koji nose titulu direk-tor sektora, odjela ili službe. Oni su obično unutar sistema odgovorni za poslovanje svoje jedinice, ali ne nužno i pred zakonom, pa stoga češće imaju naziv rukovoditelj. Formalno gledano, za mene je direktor onaj koji odgovara pred zakonom, a to bi značilo da je uveden u sudskih registar i tako smo došli do prvog radnog zadatka direk-tora, a to je da odgovara za sve ono dobro i loše u svojoj organizaciji. Na-meće se logično pitanje tko su ti ljudi koji žele odgovarati za poslovanje i kakve osobine moraju imati kako bi to radili dobro.

MOTIVACIJA, AMBICIJA…Vizija poslovanja i budućnosti tvrtke svakako je jedan od osnovnih uvjeta za uspješnost rada direktora. Razu-mjeti tržište i predviđati trendove

kako bi na vrijeme odredio viziju i misiju tvrtke nije lako i vjerojatno će moći samo osoba s dovoljno re-levantnog radnog iskustva. Svakako je ovdje važna i motivacija za uspje-hom tvrtke kao takve. Zbog toga je motivacija za postignućem prva važna osobina direktora. U idealnom slučaju osobnu motivaciju za posti-gnućem direktor ostvaruje u radnom okruženju i za tvrtku za koju radi. Tu osobinu najčešće nazivamo ambicija. Zbog te ambicije direktor je usmjeren na postizanje kompanijskih ciljeva i moći će ih ostvariti bez obzira na brojne prepreke koje se svakodnevno javljaju u poslovanju. Upravo zbog

svoje motiviranosti, osoba s većom motivacijom brže će uspjeti svladati sve prepreke i ostvariti svoj cilj. Kako bi ostvario kompanijske ciljeve di-rektor je svjestan da to ne može sam te da jedino izgradnjom i pravilnim vođenjem tima može ostvariti po-stavljene ciljeve. Danas direktori više

nisu osobe koje sjede u uredima iza zatvorenih vrata već aktivno osluš-kuju događaje i atmosferu u tvrtki, jednako kao što prate i događanja na tržištu. Kako bi to uspješno obavljali važno je da imaju razvijenu socijalnu dimenziju ili jednostavnije rečeno da vole ljude, da znaju “izvući” ono najbolje iz njih te ih prihvatiti sa svim njihovim nedostacima. Brojna istra-živanja radne klime pokazuju da su zaposlenicima najvažniji sljedeći fak-tori u radu: strateška orijentacija tvrt-ke, pravilno rukovođenje, mogućnost razvoja i školovanja, pravilno defini-ranje ciljeva i pravedno nagrađivanje kao i ukupna organizacijska kultura. Za to najviše smatraju odgovornim upravo direktora, naravno uz ostali rukovodeći kadar.

TIMSKI IGRAČUzimajući u obzir rezultate tih istra-živanja, želja i sposobnost upravljanja ljudima danas je najveći izazov za sva-kog direktora pa je stoga njegova mo-

tivacija za rukovođenjem često i presudna u uprav-ljanju tvrtkom. Osoba koja ne voli u velikoj mje-ri raditi s ljudima pokušat će na krive načine uprav-ljati timom. Postoje broj-

ni pokušaji za to, međutim, redovito završavaju neuspjehom. U prošlosti je bilo različitih pokušaja. Sjetite se samo “batine i mrkve”. A najžalosni-je je da i danas neki pokušavaju na taj način. Stoga je svakako važno da osoba koja preuzima bilo koju ruko-vodeću funkciju bude u trendu s naj-

OD DIREKTORA sve kreće

Martina JurkovićManaging Partner, Talentor Croatia

Želja i sposobnost upravljanja ljudima danas je najveći izazov za svakog direktora pa je stoga njegova motivacija za rukovođenjem često i presudna u upravljanju tvrtkom

Vizija poslovanja i budućnosti tvr tke jedan je od osnovnih uvjeta za uspješnost rada direktora

21Rujan 2014. www.jatrgovac.hr

novijim alatima upravljanja ljudima te da se redovito informira o novim saznanjima i istraživanjima. Kao na-stavak na društvenu dimenziju dolazi usmjerenost na tim pa bi direktor trebao voljeti prenositi znanja na tim, a slijedom toga i ovlaštenja. Tako će osoba usmjerena na tim moći pre-nositi i ovlaštenja na članove tima tj. uspješno će delegirati radne zadatke, tražit će povratne informacije i uživati u razmjeni iskustava s članovima tima te na temelju njih donositi poslovne odluke. Osobina po kojoj možda u prvom kontaktu možete prepoznati direktora, a da ne znate da je direktor, je njegova prodornost tj. sposobnost da se nametne u društvu. Prodorna osoba će uvijek uspjeti u grupi iz-boriti svoj cilj. Iako direktor smatra sebe kao osobu koja je okrenuta timu, upravo bi ga zbog prodornosti rad-

nici mogli smatrati manje osjetljivim prema ljudima. Zbog toga je važno da prodorna osoba, kako bi bila uspješna u svom rukovođenju, nauči neke od modernih komunikacijskih tehnika pomoću kojih bi postala što asertivni-ja u svom nastupu.

BEZ PRETJERIVANJA, MOLIMSvakog direktora također karakterizi-ra visoka izdržljivost pa su oni obično sposobni izdržati veća opterećenja. Negativna posljedica takvog pristupa je da osoba katkad zna pretjerati s aktivnostima pa se to čak manifestira i na njihovo fizičko zdravlje. Zbog tog

trenda danas mnoge tvrtke imaju ra-zličite programe koji služe za razvoj, ali isto tako i za opuštanje najvišeg menadžmenta. Iako se na to ponekad gleda kao na nešto rastrošno ili ne-potrebno, vjerujem da opravdava sve ono što se od direktora očekuje. Često se visoki rukovoditelji precjenjuju i

na neki način negiraju svoje osnovne biološke potrebe, što im treba osvi-jestiti jer je također važno da i dugo-ročno moraju funkcionirati. Danas se također često govori i o balansu iz-među posla i privatnog života koji je kod visokog menadžmenta često na-rušen. Stručna usmjerenost je također važna osobina direktora. Ova osobina

znači da si osoba postavlja visoke standarde vezane uz kvalitetu usluge ili proizvoda, ovisno o djelatnosti tvrtke. Želja za stalnim povećanjem kvalitete rezultirat će novim idejama koje će direktor očekivati i od sebe samog, kao i od svojih zaposlenika. A tu kvalitetu svakako će prepoznati i kupci ili korisnici usluge. Osoba koja je izrazito usmjerena na struč-nost uvijek će pokušavati nove stvari i neće se zadovoljiti polovičnim rješenjima pa će zasigurno i njegovi klijenti biti zadovoljni tim odnosom. S obzirom na velike promjene koje se danas brže nego ikada dešavaju

u poslovnom okruženju kao i na globalnom tržištu, jedna od važnih osobina direktora bit će fleksibilnost u radu. Ukoliko je osoba fleksibilna lakše će se snaći u novim situacijama i procesima te mu promjene neće uzrokovati stres koji nas obično u mnogome sputava u obavljanju po-

sla. Fleksibilna osoba će moći improvizirati, što je također važno jer bez obzira što obično tvrtke imaju propisane proce-

dure i radne zadatke, čak i za najviše pozicije nemoguće je predvidjeti svaki detalj poslovanja. Fleksibilna osoba će biti otvorena za nove stvari, što je danas u brzorastućoj globalnoj ekonomiji možda i najvažnije.

SLUŽITI KAO UZORDirektor u radnoj okolini također tre-ba biti uzor. Za radnike to obično zna-či da će se i oni najčešće ponašati kao i njihov vođa. To je važno znati jer se često direktori pitaju zašto radnici nešto ne rade na način na koji bi to oni očekivali. Međutim, niti oni sami ne prakticiraju ta ponašanja. Ukoliko je direktor uvijek smrknut i negativan oko svega, takvo ponašanje će opo-našati i njegov tim. Nastavno na ovu dimenziju, ukoliko formirate novi tim ili otvarate novu tvrtku, imajte na umu sljedeću činjenicu: kakvog ćete direktora imati, takvi će biti i zaposle-nici, naravno uz manja individualna odstupanja. Novi zaposlenici koji se priključuju timu brzo će ga napustiti ukoliko se neće slagati s postupcima i stilom rukovođenja direktora. Pri-ču smo započeli s razlikom između rukovoditelja i direktora a završit ćemo s jednom jednako bitnom, a to je ono često pitanje koja je razlika između direktora i lidera. Premda se čini kompliciranim, zapravo je jako jednostavno: dobar direktor je lider. To u radnom okuženju znači da će ga radnici slijediti zbog svih dobrih karakteristika koje posjeduje, a koje dolaze do izražaja u svakodnevnom radu. Zbog loše procjene može se do-goditi da se netko zaposli na poziciji direktora, što se vrlo brzo primijeti u radu tima koji neće biti zadovoljavaju-ći. Formalnog rukovoditelja radnici će slijediti zbog formalne funkcije, ali ne i zbog toga što zaista vjeruju u njega i njegove zamisli.

Direktor treba biti fleksibilna osoba koja je otvorena za nove stvari

liderdobar direktor je


internet trgovina

Ja TRGOVAC l Portal i Magazin

TRGOVINA u malom prstuInternet trgovina je uistinu kupnja

kažiprstom, no malo je onih koji ovaj kanal maloprodaje “imaju u malom

prstu”. Domaće tržište je u tom smislu dosta statično, no europska i svjetska konkurencija je nemilosrdna pa su i

promjene neizbježne

Internet trgovina u Eu-ropskoj uniji postaje sve ozbiljniji takmac tradici-onalnoj distribuciji koji

više nitko ne zanemaruje nego se neprestano ispituju novi načini i vidovi kako se ovaj kanal može implemen-tirati i na najbolji način ek-sploatirati. Prema podacima Euromonitora predstavlje-nog u studiji “Maloprodaja i veleprodaja – ključni sektori za europsko gospodarstvo” internet trgovina na razini Europske unije ima tenden-ciju rasta. Tako je u 2013. godini na nivou EU u inter-net trgovini, koja obuhvaća maloprodaju i veleprodaju,

ostvarena ukupna proda-ja od 350 milijardi eura. Procjene su da će u 2014. godini 150 milijardi eura biti ostvareno putem internetske maloprodaje, što predstavlja 6,2% udjela u maloprodaji na razini EU. Također se

procjenjuje da će 17 milijar-di eura u sektoru malopro-daje biti ostvareno putem mobilnih kanala. Prosječni će EU potrošač u 2014. po-trošiti online kanalom 296 eura te se procjenjuje da će 18% potrošača kupovati putem interneta tijekom ove godine.

HRVATSKA ZAOSTAJETako egzaktnih podataka o internet trgovini u Hrvat-skoj nema, no istraživanja svakako pokazuju da se ipak krećemo u pravom smjeru. Naime, prema podacima Državnog Zavoda za sta-tistiku u Hrvatskoj je 2,9

milijuna korisnika interneta od kojih više od polovice (53%) sva-

ki dan pristupa internetu. Ti podaci otkrivaju da po-jedinci najčešće upotreblja-vaju internet za prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (70%), korištenje elektroničke pošte (72%), čitanje dnevnih novosti i

časopisa (84%) te sudjelova-nje u društvenim mrežama (57%). Osim ovih općenitih pokazatelja, koji sami po sebi jasno govore o važnosti interneta u svakodnevnom životu hrvatskih građana, rezultati istraživanja DZS-a iz prošle godine pokazuju i da trgovina putem interneta postaje sve raširenija: robu i usluge kupovalo je putem interneta 26% pojedina-ca, što je porast od 10% u odnosu na 2012. Pritom internetska prodaja zauzima 11% ukupne prodaje roba i usluga u 2013. godini. Glede navika u kupnji, pojedinci su preko interneta najviše kupovali odjeću i sportsku opremu, ulaznice za pri-redbe, kućne potrepštine,

knjige te časopise i novine. Tomislava Ravlić, pomoć-nica direktora Sektora za trgovinu HGK, ističe kako je tržište internetske prodaje u Hrvatskoj u velikoj mjeri neistraženo te da ne postoje konkretni podaci na teme-lju kojih bi se mogle raditi analize kako bi se moglo ukazati na nedostatke te prilike za razvoj i unapre-đenje ovog segmenta. Po njenim riječima, problem leži u samim tvrtkama koje nerado ustupaju podatke o svom internetskom poslo-vanju pa je i cijelo tržište na stanoviti način prepušteno stihijskom razvoju, bez konkretnih smjernica, dok izrada određenih strategija postaje teško ostvariva.

Internetska prodaja u Hrvatskoj zauzima 11% ukupne prodaje roba i usluga u 2013.


procijenjena vrijednost hrvatske e-trgovine5-6 milijardi kunainternet trgovina

TRGOVINA u malom prstu

POTENCIJAL ZA RASTUnatoč svim svojim nedo-stacima kupovina putem interneta u Hrvatskoj raste, smatra Jan Jilek, predsjed-nik IAB Croatia, tvrtke specijalizirane za digitalni i interaktivni marketing. “Ulaskom u Europsku uniju odnosno ukidanjem carina s europskim zemljama ona je dobila osnovu za još brži rast, što nama u Hrvatskoj ne znači nužno dobro pošto ćemo povećati uvoz i sma-njiti kupovinu u hrvatskim dućanima. Razlog je vrlo jednostavan: istovjetna roba je u inozemstvu dostupna po nižim cijenama”, nagla-šava Jilek. On pritom spo-minje još jedan trend koji je sve više prisutan i kod nas

a nazivaju ga crosshoping odnosno isprobavanje robe ili obuće određenog proi-zvođača u fizičkom dućanu te naručivanje isprobane robe na online shopu tog proizvođača. Crosshoping će sve više dolaziti do izra-žaja, posebno zbog sve veće penetracije pametnih tele-

fona, smatra Jilek. Prema istraživanju Mediascope, koje je IAB Europe proveo tijekom 2012. godine, Hr-vatska ipak dobrim dijelom zaostaje za Europom kada se radi o internet trgovini. Rezultati su naime pokazali da se 9% kupnji u Hrvatskoj obavlja online u usporedbi s europskim prosjekom od 19%. Istraživanje je obu-hvatilo polugodišnji period

te je pokazalo da je u Hr-vatskoj na online kupnju u tom razdoblju potrošen 401 milijun eura (nešto više od tri milijarde kuna). Iz toga se može procijeniti da se potrošnja na godišnjoj ra-zini kreće između pet i šest milijardi kuna. U Europskoj uniji je u istom razdoblju kupnja internetom dosegla gotovo 188 milijardi eura (više od 1,4 bilijuna kuna). Prosječan je hrvatski ku-pac tijekom spomenutog razdoblja obavio sedam kupnji i pritom potrošio

oko 1.700 kuna, a prosječni Europljanin potrošio je oko 4.000 kuna u 13 kupnji. Istraživanje je također po-kazalo da čak 98% od 2,5 milijuna korisnika interneta u Hrvatskoj traži moguć-nost online kupnje, a 80% ih kupuje online, što je vrlo blizu europskih 87%. Naj-veći dio kolača vrijednog tri milijarde kuna dijele trgovci knjigama (33% udjela),

odjeće i modnih dodataka (24%), elektronike (17%), a u većoj se mjeri kupuju i putne karte i ulaznice za

priredbe (17%), godišnji odmori (13%) te kozmetika (11%). Više od pola (58%) hrvatskih korisnika interne-tom pokušava doći do više informacija o proizvodima, 38% ih posjećuje web-stra-nice omiljenih robnih marki, a trećina će ih naj-vjerojatnije kupiti proizvod robne marke koju su pratili na društvenim mrežama. Potencijal internet trgovine potvrdilo je i MasterIndex istraživanje kartičarske kuće MasterCard provedeno u listopadu 2013., koje je

Usporedni pokazatelji za 2012. i 2013. Hrvatska EU

2012. 2013. 2013.

Kupovina proizvoda ili usluga online – fizičke osobe (% od ukupnog stanovništva) 23% 26% 47%

Prekogranična kupovina online – fizičke osobe (% od ukupnog stanovništva) 6% 7% 12%

Velike tvrtke koje imaju online prodaju (% od svih velikih tvrtki) 30% 26% 35%

Male i srednje tvrtke (od 10 do 249 zaposlenika) koje imaju online prodaju (% od svih malih i srednjih tvrtki) 23% 18% 14%

Prosječni će EU potrošač u 2014. potrošiti online kanalom 296 eura


internet trgovina


otkrilo da je kupnja preko interneta sve popularnija u Hrvatskoj, posebno nakon ulaska u Europsku uniju. Naime, prema tim podaci-ma, 37% korisnika kartica planiralo je češće kupovati preko interneta otkada je Hrvatska u EU. Razlozi koje navode su to što nema carina, proizvodi mogu biti dostavljeni u Hrvat-sku, a neki smatraju da će sada ovakav tip kupovine biti sigurniji nego ranije. Ovogodišnji podaci istog istraživanja, provedenog u svibnju, pokazali su da je 23% svih korisnika kartica povećalo internetsku kup-nju nakon pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. “Naše istraživanje Maste-rIndex pokazalo je da su nepovjerenje prema kupnji preko interneta i strah od zloupotrebe podataka još uvijek barijere za takav na-čin kupnje. Smatramo da je

glavni uzrok ovih barijera nedovoljna informiranost o kupnji preko interneta i ne-poznavanje općenitih mjera sigurnosti”, ističe Sanja Žigić, MasterCard Country Manager za Hrvatsku.

OZNAKA POVJERENJAJan Sulik, voditelj Službe za razvoj elektroničkog poslovanja Ministarstva gospodarstva, ističe kako će uvođenje i izdavanje certifi-kata online trgovinama biti jedan od koraka koje će to ministarstvo poduzeti kako bi potaklo domaću e-trgovi-nu. “Oznaka povjerenja, tzv. trust mark, pridonosi i po-trošačima i trgovcima - po-trošači prepoznaju označenu trgovinu kao pouzdanu, a

trgovci s tom oznakom ima-ju dodanu vrijednost u po-slovanju. Oznakom povjere-nja na web stranicama naših internet trgovina želimo graditi povjerenje potrošača u elektroničku trgovinu i po-taknuti trgovce da poboljša-ju vlastite procese isporuke robe, prošire ponudu, pove-ćaju razinu poštivanja prava online potrošača te budu spremniji za prekograničnu kupovinu”, naglašava Sulik. Upravo iz tih razloga mini-starstvo provodi pripreme za uspostavljanje sustava ozna-ke povjerenja za hrvatske internet trgovine. U planu je provođenje ankete među internet trgovcima kako bi se utvrdio njihov stav o uvođenju oznake povjerenja i dobila jasna povratna in-formacija. Ujedno, na ovaj način želi se prikupiti sta-tističke podatke koji trebaju poslužiti kao podloga za pripremu razvojne strategije

Ministar-stva gos-podarstva u području elektro-ničkog poslovanja,

čiji je značajan dio upravo internet trgovina. Nakon toga će uslijediti utvrđivanje kriterija za dodjeljivanje oznake povjerenja i uspo-stavljanje sustava, a certifi-kat će se izdavati na zahtjev trgovca. Problemi s kojima se susreću hrvatski trgovci, kao i hrvatski potrošači, jednaki su problemima koje imaju internetske trgovine u drugim državama članicama Europske unije. U prvom redu strši činjenica da se samo 12% Europljana koji su korisnici interneta osje-ća sigurno tijekom online transakcija, što negativno utječe na online ekonomiju. U dokumentu Digitalni plan za Europu, jednoj od sedam ključnih inicijativa predvi-

đenih desetogodišnjom ra-zvojnom strategijom Europa 2020., utvrđene su 132 mjere grupirane u sedam priori-tetnih područja djelovanja na razini EU, a među prio-

ritetima je i stvaranje jedin-stvenoga digitalnog tržišta. Među mjerama kojima će se ostvariti jedinstveno digital-no tržište su i one koje vode ka postizanju ciljeva postav-ljenih za e-trgovinu do 2015. godine, a ti ciljevi su: 33% malih i srednjih trgovaca ima online prodaju, 50% sta-novništva EU kupuje online, 20% prekograničnih online kupaca. Iako su prodaja i kupnja putem interneta u Hrvatskoj dobro regulirani nizom propisa, postoje pre-preke razvoju elektroničke trgovine koje su zajedničke internetskim trgovcima i online potrošačima na cijelom jedinstvenom unu-tarnjem tržištu i nisu tipično naše. Naime, na razini EU gotovo 92% online kupovi-ne i prodaje proizvo-da ili usluga obavlja se od trgovaca u svojoj državi radije nego pre-

kogra-nično zbog još uvijek fra-gmentiranog tržišta elektroničkog plaćanja i sustava isporuka. Rješe-nje problema traži se na razini EU kroz Single Euro

Payment Area, integrirano tržište plaćanja sa sigurnim i učinkovitim metodama plaćanja, kroz razvoj inova-tivnih rješenja za e-novac te pouzdan i učinkovitiji sustav

isporuke. “Kako bismo pomogli tr-govcima koji imaju otvo-renu online trgovinu u pi-

tanjima prava online potro-šača, Ministarstvo gospodar-stva je u lipnju objavilo ‘Vo-dič za poslovne subjekte koji trgovinu obavljaju sredstvi-ma daljinske komunikacije i izvan poslovnih prostorija’. Vodič sadrži važne savjete i smjernice za trgovce koji trgovinu obavljaju putem interneta, mobitela i elektro-ničke pošte u svezi obveza koje imaju, osobito u smislu davanja jasnijih informacija o digitalnim sadržajima i obveza jače zaštite potrošača digitalnih sadržaja te onoga što je trgovcima zabranjeno činiti u online trgovini u

Mercator internet trgovina je postala integralni dio Konzum Internet prodavaonice

Plodine bi u skorijem vremenu mogle ući u segment online trgovine


udio online kanala u EU maloprodaji6,2%internet trgovina

odnosu na potrošača. Tako-đer je online dostupna naša brošura ‘Zašto i kako kupo-vati putem interneta’ za koju pripremamo drugo izdanje s novim sadržajima”, ističe Sulik. Razlika u broju tvrtki s više od deset zaposlenih (bez financijskog sektora) koje imaju internetsku stranicu između Hrvatske (68%) i prosjeka EU (72,8%) nije velika. Iako je internet-ska prodaja u 2013. godini pala u odnosu na 2012. godinu na cijelom jedinstve-nom unutarnjem tržištu, pozitivan je pokazatelj da je lani više hrvatskih malih i srednjih tvrtki (njih 18%) imalo online prodaju od prosjeka EU (14%) i gotovo trostruko više od, primjeri-ce, talijanskih malih i sred-njih trgovaca te su pritom putem e-trgovine ostvarile 8,33% od ukupnog prometa pa je udjel e-trgovine u uku-pnom prometu hrvatskih tvrtki u prošloj godini čak i nešto veći od prosjeka EU (7,97%). Nadalje, prošle je godine 26% hrvatskih dr-žavljana kupovalo proizvode ili usluge putem interneta, što je znatno niže od prosje-ka EU (47%). Iako još uvijek znatno manje naših građana kupuje online, pozitivno je da se taj broj u posljednje četiri godine povećao za 16%. Hrvatska je jedna od nekoliko zemalja koje imaju najveći porast (više od 20%) broja online potrošača u po-pulaciji internet korisnika u razdoblju od 2008. do 2013. godine (uz Hrvatsku to su

Belgija, Litvanija, Slo-vačka i Malta).

Međutim,

samo 7% hrvatskih gra-đana obavilo je kupovinu internetom prekogranično, od trgovca sa sjedištem u drugoj državi EU. Rast pre-kogranične online kupovine od 12% u četverogodišnjem razdoblju i na razini EU je ispod očekivanja, kažu u ministarstvu.

TRGOVCI NA INTERNETUHrvatski trgovci na kanal in-ternetske prodaje još uvijek gledaju podozrivo i s veli-kom dozom sumnjičavosti u isplativost takve investicije. Online status quo traje već godinama pa se u segmentu internetske prodaje treba na prvo (i zasad jedino) mje-sto izdvojiti Konzum koji ovu uslugu nudi od 2002. godine. Trenutna područja dostave ovog trgovca su gra-dovi Zagreb, Osijek, Rijeka i Split sa širim okolicama, a uskoro će Konzum Internet prodavaonica biti dostupna i u Zadru. Mercator internet trgovina je pokrenuta 2007. godine na području Zagreba i šire okolice, no s preuzima-njem Mercatora od strane Agrokora, Mercator internet trgovina je postala integralni dio Konzum Internet proda-vaonice pa je više ne može-mo promatrati kao izdvoje-nu cjelinu. Dostava naruče-nih proizvoda u Konzumu je besplatna za iznose iznad 500 kn, dok se za narudžbe iznad 400 kn plaća 10 kn, za narudžbe iznad 300 kn

ona iznosi 20 kn, dok je minimalna narudžba od 200 kn pri čemu cijena dostave iznosi 30 kn. Konzum je 2011. godine uveo i uslugu PoKupi odnosno besplatnu uslugu slaganja narudžbe za kupce koji naručuju preko Konzum Internet prodavao-nice i preuzimaju već slože-nu narudžbu u odabranom Super Konzumu. U pripremi je i pilot projekt Web paket

usluga koja će biti dostupna u cijeloj Hrvatskoj a po-drazumijeva narudžbu u Konzum Internet prodava-onici nakon čega se dostava obavlja na najbliži kiosk Tiska koji kupac odabere. Ovdje također treba izdvo-jiti i primjer veleprodajnog lanca Metro Cash & Carry koji je prošli mjesec lansirao novu uslugu naručivanja robe putem interneta koja je dostupna na internet adresi www.Metrodostava.hr. Povodom pokretanja ove usluge iz Metroa su naglasili kako će više od 150.000 ugo-stitelja, hotelijera, trgovaca i ostalih hrvatskih poslovnih kupaca besplatnom uslugom naručivanja putem interneta moći obaviti bržu i jedno-stavniju kupnju proizvoda potrebnih za svakodnevno

poslovanje. Usluga je dos-tupna u cijeloj Hrvatskoj te kupcima iz Slovenije kojima je Metro omogućio dostavu proizvoda svježeg asortima-na u veljači 2014. godine. U Metrou kažu kako su inici-jalne reakcije kupaca izvr-sne te očekuju značajan rast narudžbi putem interneta. Međutim, ostatak trgova-ca je dosta rezerviran po pitanju online kanala ma-

loprodaje. Ivo Špigel, član uprave za razvoj poslovanja i marketing informa-

cijsko-tehnološke tvrtke Perpetuum mobile, tako kaže da hrvatske tvrtke ne koriste potencijal interneta u dovoljnoj mjeri i da u tom pogledu kaskamo za europskom konkurencijom. “To se odnosi na cjeloku-pno gospodarstvo pri čemu maloprodaja živežnim namirnicama nije nikakav izuzetak. Osim Konzuma, nitko ne nudi uslugu inter-net trgovine. Strani lanci u tom pogledu čekaju odluke svojih matičnih centrala, dok bi jedino Plodine u skorijem vremenu mogle ući u segment online trgo-vine. U takvoj situaciji sma-tram kako bi se mali trgovci mogli okupiti i zajednički ponuditi uslugu internet tr-govine kako bi povećali svoj promet”, naglašava Špigel.

Čak 23% korisnika kartica povećalo je internetsku kupnju nakon ulaska Hrvatske u EU

Najveći svjetski online trgovac uvjerljivo je kineska Alibaba s prodajom od 74,4

milijarde američkih dolara. Ovu kompaniju osnovao je Jack Ma 1999. godine s idejom spajanja kineskih proizvođača i inozemnih kupaca, a kompanija je dobila ime po priči “Alibaba i 40 razbojnika”. Jedini dostojan konkurent ovom divu je američki Amazon koji je lani imao prodaju od 67,8 milijardi dolara. Ovaj internetski dućan počeo je s

radom 1994. godine pod nazivom Cadabra i prodavao je knjige, a ponuda je ubrzo proširena na artikle iz različitih sektora. Godinu dana kasnije, osnivač Jeff Bezos promijenio je ime tvrtke u Amazon jer mu je naziv Cadabra zvučao preslično riječi cadaver (truplo), a kako započinje prvim slovom abecede, novi naziv je i pri vrhu rezultata kod pretraživanja putem inter-netskih tražilica.

U svjetskim razmjerima



intervju

S ponosom možemo reći kako danas, 12 godina nakon što smo pokrenuli Internet proda-vaonicu, imamo više od 90.000 registriranih korisnika te iz godine u godinu ostvarujemo

značajan rast prometa, ističe Sović.

Kada je pokrenuta Konzum Internet pro-davaonica, kako je tekao razvoj tijekom godina te na koji način ste unapređivali uslugu?Konzum Internet prodavaonica zapo-čela je s radom 2002. godine i od tada kontinuirano radimo na unapređenju poslovanja kroz različite inovacije uz primjenu međunarodnih normi i stan-darda. Na samom početku internet prodavaonica je poslovala pod imenom Maxidiskont, a od 2006. godine uveden je aktualni naziv Konzum Internet pro-davaonica. Od značajnijih investicija možemo izdvojiti novi dizajn internet prodavaonice koji je predstavljen 2007. godine, dok je 2010. puštena u produk-ciju Konzum mobilna aplikacija za iOS, Android i RIM platforme. U prosincu iste godine pokrenuta je i prva prodajna mobilna aplikacija za Windows 8 plat-formu u Hrvatskoj. Potom je značajno spomenuti 2011. godinu kada je otvore-na prva PoKupi prodavaonica i to u Za-grebu, dok su ove godine predstavljene nove web stranice i mobilne aplikacije.

Na kojim područjima Hrvatske pružate uslugu internet trgovine te imate li u pla-

nu širenje pokrivenosti i na druge hrvat-ske gradove i regije?Trenutno dostavu proizvoda kupljenih u Konzum Internet prodavaonici obavlja-mo na području Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka sa širim okolicama. Nastav-ljamo dalje širiti ovu uslugu te nam je zadovoljstvo ekskluzivno najaviti i otva-ranje usluge na područje grada Zadra i okolice. Cilj nam je uskoro ovu uslugu ponuditi i u drugim većim gradovima i regijama Hrvatske.

Možete li reći nešto o asortimanu. Koliko proizvoda ukupno nudite te koji su najpo-pularniji kod domaćih kupaca?U ponudi Konzumove Internet proda-vaonice nalazi se više od 20.000 artikala, a uključuje široku ponudu hrane i pića te bogat asortiman svježih proizvoda: voća i povrća, mesa i ribe, pekarski i mliječni asortiman, kao i sve potrebne artikle iz segmenta kućanskih potrep-ština, ljepote i njege, dječjeg svijeta kao i rezanog cvijeća te lončanica. Korisnici usluga Konzum Internet prodavaonice sve više odabiru proizvode iz svježeg asortimana, što predstavlja priznanje kvaliteti naših proizvoda te osoblja koje uvijek odabire najbolju i najkvalitetniju robu za svoje kupce.

Koliko kupaca koristi online Konzum uslu-gu? Kako je organizirana usluga dostave te koji su načini plaćanja?S ponosom možemo reći kako danas, 12 godina nakon što smo pokrenuli Internet prodavaonicu, imamo više od 90.000 registriranih korisnika te iz godine u godinu ostvarujemo znača-jan rast prometa. Ušteda dragocjenog slobodnog vremena i kupnja iz udob-nosti doma sigurno su među glavnim razlozima zašto kupci sve više odabiru kupnju putem interneta. Kao prednosti Konzum Internet prodavaonice, sva-kako bi istaknuo asortiman identičan prodavaonicama najvećeg formata, tjedne akcije posebno kreirane za onli-ne kupce, jednostavan odabir artikala i “punjenje” košarice, stalno praćenje potrošenog iznosa i odabir načina pla-ćanja, mogućnost sakupljanja bodova na MultiPlusCard kartici te dostavu naručene robe na adresu kupca. Što se tiče isporuke robe naša dostavna vozila osiguravaju izvrsne uvjete prijevoza jer sadrže različito klimatizirane odjeljke kako bi naručeni artikli stigli u istom stanju i uvjetima u kojima se drže unu-tar prodajnog prostora. Naručenu robu dostavljamo svaki radni dan i subotom od 9 do 21 sat te nedjeljom od 9 do 15 sati. Minimalni iznos narudžbe je 200 kn, a dostava iznad 500 kn je besplatna. Plaćanja su moguća putem interneta kreditnim karticama i prilikom preuzi-manja robe i to gotovinom, debitnim i kreditnim karticama.

KONZUM NE ZANEMARUJE

internet prodajuDostavu proizvoda obavljamo na području Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka, no

nastavljamo daljnje širenje te ekskluzivno najavljujemo otvaranje usluge na području grada Zadra i okolice, navodi Dalibor Sović, rukovoditelj Konzum Internet prodavaonice

“U ponudi Konzumove Internet prodavaonice nalazi se više od 20.000 artikala”


pokrenuta Konzum Internet prodavaonica2002.intervju

Razvili ste i uslugu PoKupi. Kako su kupci reagirali na ovu uslugu te u kojim područ-jima Hrvatske je dostupna?Uz mogućnost dostave do vrata, kupci po cijeloj Hrvatskoj mogu izabrati i uslugu PoKupi. Popis dostupnih loka-cija se ubrzano povećava, a trenutne PoKupi lokacije može se pronaći na stranicama Konzum Internet prodava-onice. Ova usluga dodatan je iskorak Konzum Internet prodavaonice koja donosi mnoge prednosti kupcima koji kupuju online. Radi se o usluzi u sklopu koje korisnici Konzum Inter-net prodavaonice osobno preuzimaju unaprijed naručenu robu u Super Konzumu. Korisnik ove usluge svoju narudžbu preuzima na dogovorenom

prodajnom mjestu, isti dan, bez troš-kova dostave. Ušteda vremena i manji troškovi te mogućnost preuzimanja narudžbe isti dan glavne su prednosti ovog vida usluge koju su korisnici prepoznali i sve češće ju svakodnevno koriste. Daljnji razvoj planira širenje

PoKupi usluga i na druge lokacije u već postojećim gradovima, kao i u nove gradove.

Imate li u ponudi neke nove usluge u onli-ne kanalu?Konstantno radimo na razvoju novih usluga - pokrenuta je usluga poštanskih pošiljki za inozemstvo (EU) pri čemu je naglasak na promociji izvorno hrvatskih proizvoda korisnicima u inozemstvu, a novost je da od sada kupci mogu naru-čiti određene artikle i na kioske Tiska

preko nove usluge Konzum web paket. Dovoljno je samo da na stranicama Kon-zum internet pro-daje odaberu uslugu Konzum web paketa i prikladni asorti-man te naruče arti-kle koje onda mogu preuzeti na lokaciji njima najbližeg kio-ska Tiska. Usluga je dostupna po cijeloj Hrvatskoj. Kao lider u uvođenju inovativ-nih usluga za svoje kupce, omogućili smo i uslugu kup-nje putem mobilne aplikacije. Konzum mobilna aplikacija, koja je potpuno usklađena s Internet prodavaonicom, najjednostavniji je način za pronalazak prodavaonica u neposrednoj blizini, pregled akcijskih artikala te kupnju svih proizvoda po-trebnih u kućanstvu, za pregled najnovijih

akcija kao i za dobivanje personalizira-nih akcijskih ponuda i kupona. Konzum mobilna aplikacija dostupna je na iOS i Android platformama za mobilne ure-đaje i tablete te na Windows 8 platformi za tablete. Zadovoljstvo nam je što su korisnici prepoznali kvalitetu Konzum

mobilne aplikacije i što udio prometa koji ostvarujemo putem ove aplikacije iz mjeseca u mjesec sve više raste. Me-đutim, mobilna aplikacija nije samo “prodaja” već korisnici putem nje mogu pretražiti najnovije akcije, dobivati oba-vijesti za “svoje” artikle kada se nađu na akciji te također putem lokatora (na tri jezika – hrvatski, engleski, njemački) pronaći i najbliže prodavaonice. Današ-nji ubrzani tempo života često ne ostav-lja previše vremena za odlazak u kupnju odnosno nabavu svega što je potrebno kućanstvu – od prehrambenih artikala do svih ostalih kućnih potrepština. Sto-ga je Konzum Internet prodavaonica prvi odabir za kupnju sve većeg broja kupaca. Konzum Internet prodavaonica ostvaruje rast u dvoznamenkastim izno-sima, a s oporavkom gospodarstva taj će rast biti još veći.

Tko su kupci Konzum internet prodava-onice? Kako izgleda njihov demografski profil?Trenutni kupci Konzum internet pro-davaonice su većinom klasični inter-net kupci, nosioci kućanstva, s višim obrazovanjem te novoosnovane mlađe obitelji s djecom. Primjetan je i rast udjela starije populacije kojima Kon-zum Internet prodavaonica predstavlja odlično rješenje za njihove potrebe jer se dostava namirnica vrši do ulaznih vrata pa time izbjegavaju napor nošenja teških vrećica i ostvaruju uštedu vre-mena. Potencijal internet prodaje leži u stasanju mlađih generacija u nositelje kućanstava te samim time očekujemo nastavak trenda daljnjeg jačanja inter-net trgovine, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, posebno u zapadnoj Europi čije trendove pratimo i gdje internet prodaja zauzima sve značajniji udio u ukupnom tržištu FMCG-a.

Imate li uslugu internetske prodavaonice implementiranu i na tržištima regije?Da, Internet prodavaonica je dostupna i na regionalnim tržištima, konkretno u Bosni i Hercegovini te Srbiji, pri čemu trendovi prodaje na tim tržištima slijede ponašanje na tržištu Hrvatske i ostvaru-ju rast ovog vida prodaje.

“Minimalna narudžba je 200 kn, a dostava iznad 500 kn je besplatna”

“Potencijal internet prodaje leži u stasanju mlađih generacija”

Dalibor SovićKonzum Internet prodavaonica



Internet trgovina – potrošačke navike

VELIK PROMET, mala zarada

Internet zauzima sve značajnije mjesto u našem potrošačkom ponašanju. No, iako penetracija internet kupovine bilježi značajan rast, njen vrijednosni udio na FMCG

tržištu ne prelazi 1%

Krajem 2010. godine samo je 6% hrvatskih građana kupovalo putem interneta. Do

kraja 2013. ovaj se broj uvećao gotovo četiri puta s obzirom na to da čak 23% hrvatskih građana izjavljuje kako je barem jednom ku-pilo nešto putem interneta. Preko interneta kupuje više od trećine (36%) onih koji ga koriste.

ŠTO KUPUJEMO?Putem interneta najviše se kupuje odjeća/obuća/modni dodaci i elektronički uređaji. Ukupno 63% onih koji kupuju preko interneta

barem su jednom kupili neki odjevni predmet, obuću ili modni dodatak,

dok je svaki treći “internet kupac” kupio elektronički uređaj. U zadnje vrijeme sve su više popularni por-tali grupnih kupovina kao što su kolektiva.hr, ponuda-dana.hr, kupime.hr i drugi koji nude povoljnije cijene različitih usluga i proizvo-da. Među onima koji ku-

puju putem interneta, njih 42% je barem jednom kupi-lo preko portala za grupnu

kupovinu ili oko 10% uku-pne hrvatske populacije starije od 15 godina.

(NE)SIGURNOST E-TRGOVINEKartičarska kuća Master-Card, u suradnji s GfK cen-trom za istraživanje tržišta, provela je u listopadu 2013. godine MasterIndex istraživanje o stavovima i ponašanju potrošača u Hrvatskoj s naglaskom na kupovinu preko interneta

U 2013. godini ukupno 23% hrvatskih građana kupovalo je putem interneta

Kategorije proizvoda koje se najviše kupuju putem internetaOdjeća / obuća / modni dodaci

4663

Elektronički uređaji17

36Knjige, časopisi, općenito literatura

722

Usluge vezane uz kulturu (karte za...)3

18Kozmetika / parfemi

317

Stvari za kućanstvo (namještaj, alati)4

17Avionske karte / karte za vlak / autobus

315

Smještaj u hotelima / hostelima / ...3

15Software / igrice/ pretplate za online...

413

Glazba i filmovi (CD, DVD i dr.)1

13Usluge putničkih agencija

19

Igračke za djecu / oprema za djecu2

8Različite osobne usluge (kozmetičke, ...

14

Hrana1

3

Zdravstvene usluge2

Cvijeće za poklon / druge poklone

najačešćebarem jednom

1Drugo

34


kućanstava kupovalo je preko interneta u 2013.Internet trgovina – potrošačke navike 5,3%

40

35

30

25

20

15

1011

6

20

11

5

0

Popularnost kupnje putem interneta (%)

2010. 2011. 2012.

internet korisnici

populacija RH-a (15+)

36

23

Mladen KožićSales Manager, GfK

i korištenje kartica. Jedan od nalaza govori o barije-rama za internet kupovinu. Ispitanici navode “strah da internet kupovina nije do-voljno sigurna” kao glavnu prepreku, a također navode i da žele uživo vidjeti što kupuju, nisu nikada pro-bali, sve imaju dostupno u fizičkim trgovinama, ali i da ne posjeduju odgovarajuću karticu odnosno nemaju adekvatan način plaćanja.

TRŽIŠNA PENETRACIJAPrema podacima GfK Pa-nela kućanstava za deset zemalja srednje i istočne Europe, penetracija inter-net kupovine u FMCG-u u 2013. bilježi značajan rast. Češka pritom ima najveću penetraciju internet kupo-vine u FMCG-u, a slijede ju Slovačka i Poljska. U Češ-koj je svako peto kućanstvo

barem jednom u godinu dana obavilo kupovinu FMCG proizvoda putem interneta, dok je u Hrvat-skoj isto činilo svako dva-deseto kućanstvo. Ipak, niti u jednoj od deset zemalja vrijednosni udio internet kupovine na FMCG tržištu ne prelazi 1%.

Udio kućanstava koja kupuju FMCG proizvode putem interneta (%)

6,3 6,5

Austrija

2,33,8

Bugarska Češka

3,8

5,3

Hrvatska

1,6

6,2

Mađarska

5,5

Poljska

5,6

Rumunjska

0,5

Srbija

5,9

Rusija

6,7

14,4

Slovačka

12,3

20,4

12,3

2012. 2013.

8

#summit#it

#retail#socialmedia

I’ll be there for sure!

Prijavite se: [email protected]

5. Retail IT Summit14. listopad 2014.Hotel "Best Western Hotel M", BeogradTema summita: Društvene mreže u trgoviniSpecijalni gost: Yvonne Miller

Tko su gosti?Vlasnici trgovačkih lanacaDirektori i lideri timovaIT direktoriIT menadžeriMarketing menadžeriMenadžeri prodaje

Očekujemo Vas.

zamjenica community managera u kompaniji "Migros”



Internet trgovina – trendovi

Uz već uobičajene prednosti globalnih online trgovina, poput širine i opsega ponude te financijskog aspekta ponude, glavni motivator za čak 43% hrvatskih kupaca Amazona ili eBaya je

činjenica da “drugdje nisu mogli naći traženi proizvod”. To je i ključna poruka hrvatskim online trgovcima

Internet kupnja mijenja ponašanje potrošača uslijed transparentnosti izbora i brzine uspored-

be s velikim brojem inter-net trgovina, kako domaćih tako i međunarodnih. Potrošači mogu u bilo ko-jem trenutku provjeriti i pregledati ponudu raznih konkurentskih trgovina, između njih interaktivno usporediti cijene i odlučiti se za najbolji proizvod po najboljoj cijeni. Dakle, internet trgovcima važno je dobro razumjeti današ-

nje vrlo informirane, tzv. “Super Potrošače”. Internet trgovci moraju razumjeti KAKO potrošači obavljaju kupovinu i, što je možda i važnije, razumjeti i pozna-vati razloge koji potrošače vesele. Stoga ćemo kroz ovaj članak pokušati dati neke općenite smjernice i odgovoriti domaćim internet trgovcima i start-up kompanijama na neka ključna pitanja. Internet je i kod nas već toliko dio svakodnevnog života da se “iskra” koja počne u “on-li-

ne” okruženju brzo prenese i u “off-line” ponašanje, a niti “on-line” više nije samo okruženje “mladih i urba-nih” već je internet postao, u većoj ili manjoj mjeri, dio života svih segmenata populacije. Prema poda-cima Eurostata, općenito korištenje interneta bez obzira na učestalost među populacijom starijom od 16 godina u Hrvatskoj je 64%, dok je europski pro-sjek 72%, a u Sloveniji 77%. Svakodnevno korištenje in-terneta u Hrvatskoj u istoj

populaciji je 53%, a europ-ski prosjek je 62%. Po rasprostra-njenosti širo-kopojasnog

pristupa internetu (29%) Hrvatska je pri dnu europ-ske ljestvice na 24. mjestu od 28 zemalja članica. Međutim, iako Hrvatska i dalje zaostaje za europskim prosjecima korištenja inter-neta ili rasprostranjenosti širokopojasnog pristupa internetu, pa i za pokaza-teljima susjedne Slovenije, vrlo je zanimljivo osvrnuti se na jedan specifični as-pekt korištenja interneta po kojem Hrvatska ima najbrži trend rasta unutar zemalja Europske unije.

Riječ je o – internet kupnji ili “online shoppingu”…

SITUACIJA U REGIJIJavni podaci, a i niz istra-živanja Valicona, pokazuju da se u posljednje tri godine udio onih koji su barem jednom pokušali nešto kupiti / naručiti putem in-terneta sve brže povećava te prema posljednjim po-dacima iznosi oko 23%, što je rast od oko 5% samo u odnosu na stanje prethodne godine (tomu je dijelom pridonio ulazak Hrvatske u EU i ukidanje carina). Prikazani podaci pokazuju zanimljiv trend koji se uo-čava u našoj regiji: iako i Slovenija još zaostaje za eu-ropskim prosjecima, uspjela je probiti barijeru iskustva te ostvarila značajan udio internet korisnika (dvije trećine njih), koji su bar jednom nešto kupili putem interneta, te je sada u fazi poticanja učestalosti online kupnje. Koliko su Hrvatska i ostale zemlje bivše Jugo-slavije još uvijek iza Slove-nije pokazuje i činjenica da iskustvo online kupnje ima upola manje internet korisnika, njih oko trećine. Dakle, Hrvatska je tek u fazi poticanja (pozitivnih) iskustava internet kupnji, a trenutni, spomenuti rast

koji premašuje europske prosjeke pokazuje da smo i na dobrom putu da sma-njimo razlike u odnosu na Sloveniju. Jedan od važnih čimbenika pri tome je i eko-nomska kriza koja se tužno nastavlja iz godine u godi-nu i tako sve više pritišće ionako cjenovno osjetljivu populaciju. Ta stvarnost, zajedno s razvojem i sve većom dostupnošću mobil-nih i internet tehnologija te pametnih telefona i tableta zasigurno daje snažan po-ticaj potrošačima da traže najbolje ponude pa stoga i ne čudi da se sve veći dio njih okreće i “alternativnim” načinima kupnje među ko-jima je i internet kupnja.

UČIMO LI OD NAJBOLJIH?Nalazi istog istraživanja Valicona pokazuju još jednu

U segmentu internet kupnje Hrvatska ima najbrži trend rasta unutar zemalja EU

“AMAZON EFEKT” i što od njega naučiti


je presudna tek za svakog online kupcatrećegcijenaInternet trgovina – trendovi

zanimljivost Hrvatske u po-gledu internet kupnje, a to je “Amazon efekt”. Naime, Hr-vatska ostvaruje i natprosje-čan udio iskustava internet kupnji putem Amazona ili eBaya u odnosu na susjedne države. Naime, čak 74% hr-vatskih internet kupaca ima iskustvo kupnje na Amazo-nu ili eBay-u. Većina hrvat-skih internet kupaca je očito svoje iskustvo počela na glo-balnim internet trgovinama, a pri analizi ključnih razloga odabira spomenute dvije internet trgovine (Amazon i/ili eBay) pokazuje da pored već uobičajenih predno-sti internet kupnji, poput širine i opsega ponude te financijskog aspekta ponude (izbora “najbolje” ponude, tj. odnosa cijene i očekivanih koristi, povoljne dostave i mogućnosti odabira načina

plaćanja), ključni motivator za čak 43% hrvatskih kupaca Amazona ili eBaya je činje-nica da “drugdje nisu mogli naći traženi proizvod”. Ono što domaći internet trgovci još mogu naučiti iz spome-nutog “Amazon/eBay efekta” su i očekivanja kupaca tj. detektirane kritične točke poput previsokih cijena dostave nekih trgovaca, du-gog čekanja na isporuku, te

negativnih ocjena i mišljenja kupaca o ponudi/usluzi ne-kih ponuđača. Osim toga, domaćim online trgovcima će sigurno biti zanimljiv i podatak koji govori o najče-šće kupljenim kategorijama proizvoda i usluga hrvatskih internetskih kupaca. Moda (odjeća, obuća i modni dodaci) i tehnika (tehnički proizvodi i zabavna elek-tronika) još uvijek pred-stavljaju najčešće kupovane kategorije putem interneta, a zanimljivo je istaknuti kupone koje je kupilo 28% anketiranih internet kupaca što potvrđuje rastući trend

interesa za portalima grupne kupnje. Što domaći internet trgovci i start-up kompanije iz tog primjera mogu nau-čiti? Dakle, postoji još puno prostora, a očito i interesa internet populacije, za pove-ćanje online kupnje u Hr-vatskoj, a postoji potencijal i u pogledu širenja ponude na nove, drugačije, prošire-ne kategorije, ili alternative postojećih ponuda što otva-

ra široka vrata za razvoj ne samo postojećih trgovaca da prošire svoju online ponudu ili se pokrenu u tom smjeru, već i za čitav niz potencijal-nih start-up kompanija koje mogu svojom inovativnošću osvježiti hrvatsku online ponudu.

ISKUSTVO KORISNIKAU tom pogledu sama kate-gorija ne mora biti barijera jer se već gotovo sve, u većoj ili manjoj mjeri, ku-puje online, te je zapravo jedino važno kako nastupiti i prezentirati svoju ponudu hrvatskom – ali i regional-

nom – inter-net kupcu. Ključ uspjeha internet kupnje prije svega leži u iskustvu ko-

risnika, te ponuđači moraju svoju ponudu koncipirati tako da osigura sljedeće:• brzo i jednostavno snala-ženje korisniku• jasnu prezentaciju i istica-nje svih ključnih prednosti svoje ponude, ali i• napomenuti potencijalna ograničenja svoje ponude• istaknuti transparentne uvjete kupnje i • cijenu sa svim potencijal-

“AMAZON EFEKT” i što od njega naučiti

Izvor: Valicon PGM 2013, nacionalno reprezentativno terensko istraživanje., populacija 15-65 god.

Internet kupnja: 1x godišnje ili češće

Internet kupnja: iskustvo

korisnici interneta

Slovenija

88%

64%

72%

46%

41%

Hrvatska

75%

35%

65%

23%

17%

Srbija

73%

35%

62%

22%

16%

BiH

69%

34%

58%

20%

14%

Makedonija

57%

22%

63%

14%

8%

Piramidalni prikaz udjela Internet kupaca ovisno o učestalosti Internet kupnji

Čak 74% hrvatskih internet kupaca ima iskustvo kupnje na Amazonu ili eBay-u


Internet trgovina – trendovi


nim povezanim troškovima i potencijalnim promotiv-nim i akcijskim uvjetima/ponudama, • izbor načina plaćanja, te• dostavu narudžbe korisni-ku u prihvatljivom roku• uz pridržavanje svih gore spomenutih uvjeta “obeća-nih” pri zaključenju kupnje.Time će se osigurati pozitiv-no iskustvo i zadovoljstvo kupca koji će o ponuđaču ne samo ostaviti pozitivnu re-cenziju, već i preporučiti ga dalje. Ovo je dodatno važno jer je Pregled potrošačkih uvjeta Europske komisije pokazao da se, u usporedbi s ostalim zemljama EU, hrvatski internet potrošači osjećaju najnezaštićenije i najnesigurnije, tj. da su najmanje upoznati sa svojim pravima i još uvijek s najma-njim povjerenjem koje kupci često pojašnjavaju strahom od prevare, nepredviđenih, nejasno istaknutih troškova i drugih nepoznanica na koje u tom procesu mogu naići. Stoga možda i podsjećanje kupaca na njihova prava, kao npr. dijeljenje linka Mi-nistarstva gospodarstva gdje se kupci o svojim pravima mogu informirati (www.mingo.hr/public/trgovina/Letak%20MINGO.pdf), može dodatno pomoći u kreiranju percepcije pouz-danog i transparentnog in-ternet trgovca kod kojeg se domaći internet kupci neće “bojati” kupovati. U pogledu načina plaćanja otvara se pak sasvim novi spektar potencijalnih su-radnji s financijskim insti-tucijama, pri čemu se valja sve više okretati alternativ-nim, “virtualnim novčani-cima” i posrednicima poput PayPala, koji zbog obećane sigurnosti online tran-sakcija obuhvaća čak 81% plaćanja hrvatskih internet kupaca na eBayu. Osim toga, ključna je i ponuda

plaćanja putem kartica koje su pak drugi najčešći način plaćanja (13% udjela kupnji hrvatskih internet kupaca na eBayu), a suradnju s lokalno prisutnim karti-čarima je danas već brzo i relativno jednostavno uspostaviti. Dobra mobilna aplikacija može pak pomoći internet trgovcu da zaista bude stalno dostupan kori-sniku i time poveća vjero-jatnost učestalije kupnje. U pripremi poslovnog plana

postoji također i niz mo-dernih tehnika (poput npr. tehnike Kanvasa poslovnog modela u čemu Valicon ima i regionalno iskustvo), koje će start-up kompanija-ma, a i postojećim internet trgovcima, pomoći unapri-jed planirati i razraditi sve ključne aspekte postavlja-nja uspješne i profitabilne internet trgovine. A kada postavimo koncept svoje internet trgovine, treba ju promovirati na način da dođe do čim većeg dijela ciljanih internet potrošača.

UPOZNAJTE SVOG POTROŠAČAVažno je konstatirati kako je “multi-channeling” i “content marketing” ključ uspješnog marketinga danas. U ovoj fazi pozna-vanje “Super (Internet) Potrošača”, koje smo spo-minjali u uvodu, dobiva na posebnom značenju. Samo da podsjetimo na njihove ključne karakteristike o kojima je već dosta pisano:• cijena jest važna, ali je presudna tek za svakog trećeg kupca, dok većina ostalih donose odluku na temelju odnosa koristi koje dobivaju od transakcije i

cijene koju su voljni ili u mogućnosti platiti• proces donošenja odluke o kupnji je dugotrajan i prola-zi kroz niz faza (prepozna-vanje potrebe/buđenje želje, informiranje, pred-kupovno odlučivanje…)• na tom putu potrošači dolaze u kontakt kroz čitav niz dodirnih točaka koje svaka na svoj način utječu i pomažu u oblikovanju ko-načne odluke o kupnji• informiranje na internetu

i uspoređiva-nje ponuda ključan je dio donošenja odluke za 95% hrvat-skih internet

kupaca i stoga• “Super (Internet) Potroša-či” mogu raspolagati s više informacija od vašeg pro-dajnog osoblja!Dakle, ključno je biti stalno prisutan i kroz sve faze od-lučivanja o kupnji biti “na radaru” kupaca, te je stoga stalni marketing (umjesto povremenih kampanja) i “multi-channel” pristup ključan da se internet tr-govac uspije probiti do te konačne faze i postane ko-načni kupčev “izbor”.To bi ilustrativno značilo da bi promocija i oglašavanje internet trgovca trebala sadržavati sljedeće:• kraće, zanimljive, izazov-

ne oglase za kreiranje želje i stimulaciju kupca: nudimo rješenje za “problem”• detaljne informacije i prezentacije ponude za fazu informiranja • oglašavanje ključnih pred-nosti i ponuda koje će po-moći kupcu pri donošenju konačne odluke• treba razmisliti o poten-cijalnim akcijskim pogod-nostima i uključivanju na portale grupne kupnje čija važnost i korištenje raste• korištenje objava na društvenim mrežama za uspostavljanje direktnog kontakta s kupcima sigurno pomaže i širenju prodajnog potencijala.U svakom slučaju, današ-njem “Super (Internet) Po-trošaču” treba ponuditi dosta sadržaja kako bi ga privukli sebi. Da zaključimo, još uvi-jek ima dovoljno potencijala za ulazak među najmoćnije domaće / regionalne internet ponuđače ili za zauzimanje nekih “niša” inovativnom i posebnom ponudom. Na tom putu ključ uspjeha je kreiranje pozitivnog potro-šačkog iskustva i koncipira-nja poslovanja oko te misije, a glavni alat je ponuda sadr-žaja koji će privući i animi-rati internet kupce kroz sve faze odlučivanja o kupnji.

20

8

Iskustvo internet kupnji putem Amazona ili eBaya u ukupnoj populaciji (%)

Slovenija

46

13

Hrvatska

23

17

BiH Srbija

22

0

Makedonija

14

0

internet shopping (iskustvo)

Amazon/eBay shopping (iskustvo)

Izvor: Valicon PGM 2013, nacionalno reprezentativno terensko istraživanje., populacija 15-65 god.

Moda i tehnika su još uvijek najčešće kupovane kategorije putem interneta

Kristina ČrepKey account manager, VALICON

IN2 grupa l Softverska tvrtka

33www.jatrgovac.hr

Pretvorite Vašu poslovnu viziju u stvarnost s IN2 i Microsoft

Dynamics NAV-om!

Microsoft Dynamics NAV je ERP, poslovni informacijski sustav, ide-

alan za poslovanje malih i srednjih tvrt-ki u usponu. Jednostavan za implemen-taciju, prilagodbu i korištenje, Microsoft Dynamics NAV nudi široku lepezu pro-gramskih mogućnosti koje će poboljšati vaše sadašnje i buduće poslovanje. Teme poput sljedivosti, organizacije proizvod-nje, praćenja stvarnih troškova po rad-nim nalozima, elektronska komunikaci-ja s kupcima i dobavljačima, sastavni su dio ovog rješenja i značajno povećavaju transparentnost svih dijelova poslova-nja. Microsoft Dynamics NAV daje vam slobodu potrebnu da se usredotočite na povećanje prodaje i smanjenje indirek-tnih troškova proizvodnje i distribucije kako bi svojim klijentima mogli pružiti ono što žele i kada to žele. Sve to kako bi kao krajnji rezultat dobili brži po-vrat ulaganja i povećanu dobit tvrtke. Upravo zbog toga, više od 40 000 malih i srednje velikih tvrtki u više od 40 ze-malja, svakodnevno koristi Microsoft Dynamics NAV.

MAKSIMALNO ISKORISTITE SVOJE RJEŠENJE ZA POSLOVNO UPRAVLJANJEMicrosoft Dynamics NAV pruža niz funkcionalnosti za unapređenje svih uobičajenih poslovnih procesa svake tvrtke:Upravljanje financijskom imovinom - Microsoft Dynamics NAV omogućava analizu i praćenje poslovnih informacija te pruža punu podršku u poslovnom upravljanju, računovodstvu i financija-ma. Sveobuhvatna integracija omogućuje učinkovito upravljanje glavnom knjigom, dugovanjima, potraživanjima, zalihama, analitičkim računovodstvom, dugotraj-

nom imovinom i tijekom novca te izvr-šavanje bankovnih usklađivanja i platnog prometa. Također, omogućava upravlja-nje financijskim procesima u više valuta, na više mjesta ili u više tvrtki.Proizvodnja - Microsoft Dynamics NAV pruža integrirani paket proizvod-nih aplikacija s alatima za planiranje, upravljanje i izvršavanje proizvodnih operacija, koristeći najbolju europsku i svjetsku praksu. Potiče se operativna učinkovitost i optimalno planiranje proizvodnje, uključujući planiranje i izvršavanje radnih naloga, sastavnica, planiranje nabave, potrebe za kapaci-tetima i ljudskim resursima na proi-zvodnim linijama. Microsoft Dynamics NAV omogućava korisniku upravljanje cjelokupnim procesom proizvodnje; od konfiguriranja proizvoda, nabave i planiranja potreba za kapacitetima do angažiranja proizvodnih strojeva i linija.Upravljanje lancem nabave - Ubrza-nje prodaje, nabave i ciklusa komisio-nira/pakiraj/otpremi. Microsoft Dyna-mics NAV omogućuje jednostavnu prilagodbu procesima i robnim tije-kovima u vašoj tvrtki, optimizirajući cjelokupni lanac opskrbe. Brzim re-akcijama na nove tržišne uvjete i pro-cese (npr. novi EDI dokumenti, nove rabatne skale…), povećavate stupanj zadovoljstva i lojalnosti svojih kupaca i poslovnih partnera. Poboljšanim upravljanjem zalihama i skladištima na jednoj ili više lokacija, bržim procesui-ranjem narudžbi, planiranjem nabave, prodaje i proizvodnje, značajno utječe-

te na optimiziranje zaliha, koeficijent obrtaja te ukupnu profitabilnost tvrtke. Upravljanje projektima - Funkcije za upravljanje projektima podržavaju dugoročne aktivnosti vezane uz posao i projekte te olakšavaju budžetiranje troškova projekta i automatiziranje na-plate, bolje upravljanje i korištenje re-sursima, praćenje troškova, planiranje kapaciteta i predviđanje dostupnosti.

ODABERITE RJEŠENJE KOJE ODGOVARA VELIČINI VAŠE TVRTKE I VAŠIM POSLOVNIM POTREBAMAVaše rješenje za poslovno upravljanje zapravo je investicija. Što prije zapo-slenici upoznaju softversko rješenje i počnu ga koristiti, tvrtka će prije vidjeti konkretne rezultate. Microsoft Dynami-cs NAV može se razvijati tijekom čita-vog životnog ciklusa vašeg poslovanja. Fleksibilne osnove ovog rješenja i prak-tične mogućnosti licenciranja i podrške, omogućuju prilagođavanje cjelokupnog rješenja sukladno veličini vašeg poslo-vanja, načinu na koji zaposlenici koriste podatke i dostupnoj stručnosti na po-dručju informacijske tehnologije. IN2 i Microsoft omogućavaju jednostavna rješenja, lakoću rada, prihvatljivost korisnika na svim razinama poslova-nja, prilagodljivost, brzu i jednostavnu implementaciju, a time i niski ukupni trošak vlasništva i zaštitu ulaganja.

Rujan 2014.

Treba vam softver koji će standardizirati vaše poslovanje i doprinijeti rastu vaše tvrtke? Želite transparentno upravljati proizvodnim linijama, procesima, zalihama i troškovima?

www.in2.hrPROMO



intervju

Društveni mediji nam omo-gućavaju da svakim danom sve bolje upoznajemo svoje kupce, njihove želje, očeki-vanja i potrebe, kaže Miller.

Za početak, upoznajte nas s malopro-dajnim lancem Migros. Kada je osnovan, kako je tekao njegov razvoj te kakav sta-tus trenutno ima na švicarskom tržištu?Migros grupa vodeći je švicarski tr-govac koji danas u svom asortimanu nudi više od 35.000 proizvoda. Tvrt-ka je započela s radom 1925. godine s tri vozila koja su u selima korište-na kao prodavaonice. Ovaj princip poslovanja dobro je funkcionirao u početku pa su se ubrzo stvorile pri-like za razvoj nakon čega je Migros otvorio svoj prvi lokalni dućan. Po-vezana industrijska poduzeća i drugi sektori poslovanja poput Migros ban-ke u grupaciju su ušli kasnije. Danas je Migros grupa s prometom od 26 milijardi švicarskih franaka postala svakodnevica švicarskih kupaca. Mnogi od njih pamte Migros dućane iz svog djetinjstva i cijene kompaniju upravo zbog njene posvećenosti kul-turi i društvenom napretku. Tako je dio prihoda kompanije, i to više od 120 milijuna franaka, lani uloženo u kulturne, socijalne, obrazovne i ekonomske projekte. Važnost naše kompanije potvrdili su i rezultati ankete Brand Asset Valuator (BAV) agencije Young and Rubicam prema kojoj je Migros najuspješniji švicarski brend. Prema ovom istraživanju čak se nalazimo i ispred brendova poput

Tobleronea i Googlea, a u spomenu-toj anketi naročito su se vrednovale transparentna komunikacija i inova-cije iz online sektora.

Osvrnimo se malo na brojčane poka-zatelje. Koliko ljudi zapošljava Migros, koliko ima dućana i koliki su mu lanjski prihodi? Migros grupa u svom portfelju ima 600 supermarketa, 192 Migros restora-na, 308 Migrol-Gas benzinskih postaja i 23 industrijske tvrtke koje proizvode čokoladu, mliječne proizvode, meso, rižu, konzerviranu hranu, kozmetičke proizvode i slično. U okviru grupacije zaposleno je više od 94.000 djelatnika.

Osim švicarskog, je li Migros prisutan na još nekom tržištu?Imamo nekoliko poslovnica izvan Švi-carske, u blizini granice s Njemačkom i Francuskom. No, izuzev toga, Migros svoje proizvode izvozi u druge zemlje kao privatne robne marke ili pod istim imenom proizvoda kao što ih prodaje-mo u Švicarskoj, poput čokolade Frey.

Kako se, prema vašem mišljenju, promi-jenio odnos između trgovaca i kupaca otkako su društvene mreže postale uobičajen kanal komunikacije? Koje su prednosti društvenih mreža za kom-

panije koje se bave maloprodajom i s kojim se izazovima trgovci danas suoča-vaju u tom pogledu?Današnji kupci od trgovca očekuju da bude prisutan na društvenim mre-žama i da odmah dobiju povratne informacije koje su im potrebne. To se najčešće odnosi na proizvode, radno vrijeme prodavaonica, promocije ili pitanja održivosti. Danas je postalo uobičajeno da trgovac pita kupce za njihovo mišljenje. Štoviše, kupci i oče-kuju da imaju utjecaj na nove proizvo-de ili asortiman. Negativna strana ova-kvog odnosa je to što su sve povratne informacije koje su na društvenim mrežama ujedno i javne pa se time dodatno povećava pritisak na trgovce. Radi takve komunikacije i najmanja pritužba kupca danas može pokrenu-ti čitavu lavinu ako reakcija trgovca bude neprimjerena ili nepravodobna. Istodobno, prednost ovakvog načina komunikacije je trenutna povratna informacija koja omogućava brzo rješavanje problema i daje priliku za kontinuirano unapređenje proizvoda i usluga koje nudimo. Društveni mediji nam omogućavaju da svakim danom sve bolje upoznajemo svoje kupce, njihove želje, očekivanja i potrebe.

Možete li nam reći nešto više o Migroso-vim online uslugama te vašim zaduže-njima u području online komunikacije i community menadžmenta?Naš tim funkcionira u okviru Odjela korporativnih komunikacija tako da vrlo blisko surađujemo s glasnogo-vornicima kompanije kako bismo

VIRTUALNO DRUŽENJE s kupcima

Korištenje svih dostupnih kanala digitalne komunikacije omogućava trenutnu dostupnost povratne informacije koja vodi brzom rješavanju problema i daje priliku za kontinuirano unapređenje proizvoda i usluga koje nudimo, ističe Yvonne Miller,

zamjenica voditelja Odjela za online komunikacije i community management u Migrosu

“Trudimo se osmisliti nove proizvode zajedno s našim online korisnicima ili unaprijediti postojeće”


godišnji promet Migros grupe26 milijardi švicarskih franakaintervju

osigurali da su svi kanali komunikacije usklađeni. Cilj naše online usluge ide u smjeru da budemo sposobni dati odgovore na sva individualna pitanja korisnika u što kraćem roku. Potrošači nas mogu kontaktirati putem neko-liko različitih kanala, te uvijek mogu očekivati individualni odgovor na sva njihova pitanja. Povrh toga, ulažemo mnogo vremena i truda u crowdso-urcing. Pritom se trudimo osmisliti i razviti nove proizvode zajedno s našim online korisnicima ili unapri-jediti postojeće proizvode sukladno prijedlozima koji dolaze putem Twi-

ttera, Facebooka ili Migipedije. Time se istinski ponosimo. Nema mnogo trgovaca koji sami proizvode svoje proizvode, većina samo kupuje proi-zvode od drugih kompanija i potom ih prodaju u svojim prodavaonicama. Mi proizvodimo 90% proizvoda koji se nalaze na policama Migrosa u našim vlastitim tvornicama. To je jedinstven

primjer koji nam omogućuje da una-pređujemo naše proizvode izuzetno brzo na temelju povratnih informacija

od strane naših potrošača ili čak razvi-jamo sasvim nove proizvode za koje su kupci rekli da bi ih rado kupili u našim prodavaonicama.

Koje sve društvene mreže Migros koristi za komunikaciju sa svojim kupcima i možete li nam otkriti što je to Migipedia?U Migrosu se tru-dimo uzeti u obzir sve što ljudi kažu o nama na internetu, neovisno o kojoj mreži ili platformi se radi. Osim toga, aktivno smo uklju-čeni u komunikaciju s našim fanovima na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Google+, Pinterest i, naravno, na našoj platformi koja se zove Migipe-dia (www.migipedia.ch). Radi se o online zajednici, zapravo bolje je opisati kao inovativnu platfor-mu jedinstvenog ka-raktera. Razlog tome je to što niti jedan drugi trgovac u Švi-carskoj kupcima ne nudi slično mjesto za raspravu i vred-

novanje svojih proizvoda i usluga. Upra-vo zato je ova platforma stvorena kao središnje mjesto za izražavanje mišljenja kupaca o proizvodima i uslugama. To je mjesto na kojem svi imaju mogućnost da ocijene, raspravljaju, a time i pobolj-šaju kvalitetu više od 13.000 naših pro-izvoda koji su dostupni na Migipediji. Na ovoj platformi kupcima nudimo i

proizvode za testiranje te mogućnost da glasuju za onaj koji žele da se pojavi na našim policama u dućanima.

Kakav je vaš osobni stav po tom pitanju? U kojoj mjeri u privatnom životu koristi-te društvene mreže?Kada radite s društvenim mrežama tre-bate imati strast za istraživanjem novih platformi i poznavati barem osnove standardnih mreža. Ja sam tako prisut-na na mrežama kao što su Facebook, YouTube, Twitter, Google+, Pinterest, Migipedia, Instagram i dvije poslovne mreže - LinkedIn te njemački Xing.

Recite nam nešto više o Migros online dućanu, njegovom radu i važnosti za ukupan promet vaše tvrtke?Internet trgovina postaje sve važniji kanal u poslovanju. U sklopu naše online prodaje www.leshop.ch nudimo pouzdanu i pravovremenu dostavu prehrambenih proizvoda. Također, naši specijalizirani maloprodajni lanci poput Micasa (namještaj), M-Ele-ctronics (elektronički proizvodi) ili SportXX (sportska oprema) su vrlo aktivni u digitalnom sektoru. Naše internetsko poslovanje ostvarilo je promet od 741 milijun švicarskih fra-naka u fiskalnoj 2013. godini.

Kako vidite daljnji razvoj online usluga u maloprodajnoj industriji?Očito je kako potrošač postaje sve bitniji za maloprodaju, odnosno kako dolazi u centar pažnje. S obzirom na to kako svaki kupac ima nešto što je njemu važno mi želimo znati njihove želje i potrebe te ih zadovoljiti, a digi-talni kanal komunikacije nam upravo pomaže u tome da taj cilj i ostvarimo. Iz tog razloga vjerujem kako je u ovim nastojanjima targetiranje od ključne važnosti te da će i u budućnosti biti

vrlo prisutno. Drugim riječima, vjeru-jem kako nam online usluge pomažu da u pravo vrijeme dostavimo pravu poruku pravim ljudima sa što manje nepotrebnog kruženja informacija.

“Danas je postalo uobičajeno da trgovac pita kupce za njihovo mišljenje”

“Bez obzira putem kojeg kanala nas kontaktirali, potrošači uvijek mogu očekivati odgovor”

Yvonne MillerMigros


Online branding

Prije 15-ak godina započela je priča o webu i prezentaciji pu-tem weba. Možemo reći da je u početnoj fazi internet komuni-

kacija s potrošačima bila jednosmjer-na. Gotovo prije desetak godina kupci su promatrali stranice koje su bile u funkciji informiranja korisnika. Tada gotovo da nije bilo riječi o stranicama koje su predstavljale određen proizvod ili bile namijenjene isključivo njemu, već se sve fokusiralo isključivo na korporativnu online strategiju. Pritom prvenstveno mislim na našu regiju.Razvoj interneta donosi i promjene u odnosu s potrošačem. Sve je globalno započelo s mogućnošću kupovanja avionskih karata te se postepeno pro-širilo na rezervaciju hotelskog smje-štaja te internet trgovinu. Danas, kako globalno, tako i lokalno, od igle pa do lokomotive, metaforično rečeno, možemo naručiti da nam dostave na kućni prag.

SIGURNOST TRANSAKCIJAPotrošačke navike generacija se ra-zlikuju pa se u tom smjeru razvija i potrošnja putem interneta. Ako bismo analizirali hrvatsko tržište uvidjeli bismo da ima više od milijun umi-rovljenika od kojih je možda 10% internetski ne samo pismeno, već i dovoljno hrabro da upravljaju svojom kupnjom putem internetskih portala

ili web trgovina. Iako je na našem trži-štu itekako razvijeno kartično trgova-nje te je nacija prezadužena, najveće strahove u pogledu upravljanja online kupnjom i dalje predstavljaju sigur-nosni podaci. Toj tvrdnji pridonose i brojni forumi te online priče i izjave. Financijski sustavi nisu se potrudili dovoljno dobro informirati javnost o

sigurnosti ili o mogućnostima prepaid kartica. Nove generacije pak upuštaju se u online trgovinu slobodnije i brže. Predviđanja su da će to u budućnosti predstavljati jedan od osnovnih nači-na plaćanja, ponajviše zbog korištenja pametnih telefona i tableta, kao i užurbanog životnog stila.

ONLINE PREZENTACIJAViše nego ikada potrebno je investirati u online prezentaciju naših proizvoda i usluga. Osim korporativnih web stra-nica imate li stranice vaših proizvoda i usluga? U tom procesu komunikacije najvažniju ulogu imaju fotografije. Ako imate web stranicu vaša komu-nikacija ovisi o community manageru kojeg ćete zaposliti ili ćete angažirati za to specijaliziranu agenciju. Iako Fa-cebook i neke društvene mreže nude

mogućnost automatskog upravljanja i postavljanja, vaša bi strategija morala biti usklađena na kvartalnom nivou, ona mora jasno pratiti vaš komunika-cijski, ali i marketinški plan promocije koji uključuje kvalitetne fotografije i njihovu različitost, pomno osmišljene kratke poruke, inovativnost, kreativ-nost i sadržaj. Sve navedeno predstav-lja preduvjet za opstanak. Vaš opsta-nak na tržištu, ali također i prozor u svijet ovisi o vašoj digitalnoj strategiji. Razvoj novih tehnologija nameće po-trošačima nove mogućnosti, ali isto tako tjera proizvođače proizvoda i usluga da prate te standarde, što u pri-jevodu znači neprestano investiranje i promjene. Ako idete u tom smjeru,

morat ćete povećati svoje budžete oglaša-vanja i u smjeru onli-ne medija. Potrošači žele dinamiku, ne

statiku. Vaša digitalna strategija ovisi o tome kakav je vaš proizvod.Usudio bih se zaključiti, bez obzira čime se bavili: internet je važan i bit će sve važniji, ne samo u percepciji potrošačke javnosti, već i u njihovim navikama rezervacije termina ili kup-nje proizvoda. Vaš zadatak je da u tome budete transparentni, jednostav-ni i oku primamljivi.

JASNA PRAVILA KUPNJEKao što sam već napomenuo, fotografija je ključ dobre prezentacije, ali također i stvaranja želje za kup-njom nekog proizvo-da. Imaju li ekrani vaših kupaca HD rezoluciju? Sigu-ran sam da ima-

VIRTUALNA realnost Danijel KoletićApriori komunikacije

Internet je odavno iz virtualnog domena zakoračio u stvarnost i ušao u sve sfere potrošačkog društva, što vlasnici brendova nikako ne bi smjeli smetnuti s uma

Opstanak na tržištu, ali i prozor u svijet ovisi o vašoj digitalnoj strategiji


ju, stoga je još važnije da investirate u vaš proizvod ili uslugu ako to ona za-htijeva te ju predstavite na što je mo-guće kvalitetniji način. Fotografirajte svoj proizvod iz više kuteva, omogu-ćite kupcu da ga može zumirati, ako je riječ o usluzi, predstavite ju putem 60-sekundnog filma, pripremite naj-češća pitanja i najčešće odgovore, posebnu pozornost posvetite jasnim pravilima kupnje. Ne zaboravite da kupci, prema zakonu o zaštiti potro-šača, imaju pravo na reklamacije. Bu-dite precizni i detaljni u svojim reče-nicama, ne dozvolite sebi sitna slova, već transparentnost. Nikada ne znate tko se krije s druge strane online kup-nje. Za vas je to možda samo jedan kupac, a taj kupac može biti ministar ili kćerka glavnog tržišnog inspektora. Siguran sam da možete povećati svoj profit zahvaljujući dobroj internetskoj prezentaciji, ali ne zaboravite da niti jedan ozbiljan studio ili agencija za web dizajn nemaju čarobni štapić. Ozbiljna prezentacija zahtijeva ozbi-ljan vremenski period. Ne očekujte da će internet prezentacija zaobići vas ili

vaš tim ljudi i ono najvažnije, kada ste lansirali vaše web stranice, ne zabo-ravite da s njima netko kontinuirano mora upravljati. Siguran sam da ste i vi jednom bili u funkciji online kupca i da sa sobom nosite svoja iskustva. Možda hrvatski potrošač danas ne po-kazuje svoju online kupovnu moć, no to ne znači da ju ne prakticira i da nije spreman za vas.

SVAKI KORAK JE IZAZOVStvaranje brandinga putem digitalne strategije, ako ne želite improvizirati (što je u konačnici najskuplje), zahti-jeva temeljitu pripremu. Nije nikakva

senzacija potvrditi da svi statistički podaci o oglašavanju idu u korist interneta. Izazov pred kojim se nalazi-mo je gdje se oglasiti. Je li realna sta-tistika o dosegu i klikovima? Pitanje se logički nameće s obzirom na to da i nakon 20 godina samostalnog na-

kladništva nemamo rezultate o tiraži. Oglašavati brendove putem interneta znači kreirati različite tematski konci-pirane oglase. Ako želite biti vidljivi, prepoznatljivi i izravni, tada će vaš oglas u digitalnoj komunikaciji biti prikazan s fotografijom vašeg proi-zvoda i njegovim logotipom. Na pri-mjer, Jana - poruka vaše oglašivačke strategije bit će Izvor života ili možda rješenje za suhu kožu. Ovakvom ćete porukom zainteresirati potrošača da svojim klikom dođe do vaše Facebo-ok ili web točke. Ukratko, možemo zaključiti da je kreativnost najvažnija i u digitalnom oglašavanju. Izazov je

koji internetski prostor izabrati za oglašavanje. Ako niste sigur-ni moj savjet je

da strategiju i mjesto oglašavanja prepustite stručnjacima i u prvom koraku učite od njih. Mali tehnički dio može obaviti svatko s obzirom na to da priznati svjetski brendovi poput Facebooka i Googlea omogućavaju svakome od nas da samostalno putem kartičnog poslovanja, o kojem sam na početku teksta govorio, objavi i uplati oglas. Zakup medija u uobičajenoj proceduri odradite sami zbog dobrih uvjeta i, nažalost, neetičnosti hrvat-skog oglašivačkog prostora, usudio bih se reći i regionalnog. Dio priče o brandingu prepustite stručnjacima, koristite stručna mišljena, savjete i usluge agencije. Prisjetimo se kada je tek lansiran Facebook kao platforma. Poslovni svijet i brendovi pružali su otpor, pomalo se podsmjehujući. Ako bi analizirali taj magični svijet inter-neta, podataka koji putuju njime, uvi-jek postoje dobre i loše strane. Unatoč tome, želite li da vaš proizvod živi, investirajte na profesionalan način u internet i oglašavanje putem njega. Ono što će ostati otvorena nepoznani-

ca su statistike i potrošačke navike korištenja društvenih mreža. U

nekim državama društvene mreže su hit, a u nekima nisu

zaživjele. Dakle, analiza ci-jene, marketinške ili ko-

munikacijske poruke, kanali, dosezi, kre-

ativnost, pogled i klik koraci su internetskog oglašavanja.

Tvrtke trebaju svoje budžete oglašavanja prilagoditi i u smjeru online medija

internet pruža koju potrošači cijenedinamiku

www.jatrgovac.hr Rujan 2014.

Smrznuta hrana 60% populacije koristi

Kategorija “NA LEDU”U prvoj polovici 2014. nije došlo do značajnih pomaka u

korištenju kategorija smrznute hrane u odnosu na prijašnje periode, osim kod smrznutog povrća koje bilježi blagi porast

Već se duže vrijeme u medijima debatira o nutritivnoj kvaliteti smrznute hrane pri

čemu proizvođači ulažu nemale napore u nastoja-nju da educiraju potrošače i uvjere ih u kvalitetu svo-jih smrznutih proizvoda. Posebice se naglašava či-njenica da se voće ili povr-će bere u trenutku zrelosti te se onda vrlo brzo za-mrzava na određenu tem-peraturu kako bi zadržalo što više važnih nutritivnih sastojaka. Prema Pravilni-ku o brzo smrznutoj hrani, koji je donijelo Ministar-stvo zdravstva i socijalne skrbi, ako se kvalitetne namirnice dovoljno brzo zamrznu na temperaturu od –18°C ili nižu, mo-žemo biti sigurni da

su svi bitni sastojci hrane zadržani. Možemo naići i na tvrdnje da je smrznuta

hrana zbog navedenog postupka zamrzavanja po-nekad i bolje kvalitete od one koju možemo naći na tržnicama jer je kod hrane na tržnici često predugo vremena prošlo od trenut-ka kad je namirnica ubra-na do trenutka kad je došla na naš stol čime su izgu-bljeni vrijedni nutritivni sastojci. Bez obzira što mislili o kvaliteti smrznute hrane, činjenica je da nam

ova kategorija proizvoda

uvelike olakša-

va i ubrzava pripremu jela, što u današnje vrijeme sve ubrzanijeg životnog tempa

svima nama puno znači. S druge strane, u škrinjama trgovačkih lanaca izbor gotovih jela

sve je veći, a uz njih se tu mogu pronaći i razne vrste voća i povrća te ribe pa nam time proizvođači uve-like olakšavaju izbor.

RAZINA KONZUMACIJEOsim podataka o prodaji, za uspješno vođenje svakog brenda, pa tako i smrznute hrane, važni su i marke-tinški pokazatelji uspjeha koji se kontinuirano prate u svrhu dobivanja slike “zdravlja” brenda i ranog uočavanja mogućih pro-blema. U okviru BRAND-puls istraživanja detaljno se prate marketinški poka-

zatelji za četi-

ri kategorije smrznute hra-ne: smrznuto povrće, smr-znuta riba i plodovi mora, smrznuta tijesta i slastice i smrznuta gotova jela, a podaci se analiziraju u pogledu sociodemografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika. Prema podacima priku-pljenima u prvoj polovici 2014., populacija Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine od smrznutih namirnica najčešće koristi povrće i ribu (oko 60% populacije), oko polovine populacije koristi smrznuta tijesta i slastice, dok smrznuta go-tova jela konzumira samo četvrtina Hrvata. U ovom periodu nije došlo do zna-čajnih pomaka u korištenju kategorija smrznute hrane

Jednostavnost pripreme glavni je kriterij upotrebe ovih kategorija

40


60% populacije koristi

Kategorija “NA LEDU”smrznuto povrće i ribu

u odnosu na prijašnje peri-ode, osim kod smrznutog povrća koje bilježi blagi porast. Sve kategorije, osim smrznutih gotovih jela, su sezonalnog karaktera te se više koriste u zimskom periodu nego u ljetnom, naročito smrznuto povr-će kod kojeg je ta razlika među periodima posebno izražena. Možemo zaklju-čiti da su Hrvati skloni konzumaciji smrznutih namirnica koje im omogu-ćavaju da kroz cijelu godi-nu mogu u pripremi jela koristiti i one proizvode koji trenutno nisu dostupni na tržnicama, dok su ipak manje skloni konzumaciji samih smrznutih gotovih jela. U ovoj kategoriji ne pratimo trend i zaostajemo

u razini konzumacije za drugim europskim trži-štima gdje ova kategorija kontinuirano raste.

PROFIL KORISNIKAProfil korisnika kategorija smrznutih gotovih jela razlikuje se u odnosu na korisnike drugih kategori-ja smrznute hrane. Češće od prosjeka tu nalazimo nešto mlađu populaciju u dobi od 20-39 godina koja je češće od prosjeka zaposlena, te živi u Za-

grebu i okolici, s osobnim prihodima većim od 6.000 kn. Možemo reći da su ovoj kategoriji skloni po-trošači urbanijeg životnog stila koje prvenstveno karakterizira nedostatak vremena za pripremu jela. S druge strane, tipičan korisnik ostalih kategorija smrznute hrane je zapravo prosječna Hrvatica, u dobi

od 30-59 godina, sa zavr-šenom srednjom školom, udana te živi u kućan-stvima s ukupnim priho-dima od 3.000-9.000 kn. Uglavnom su to žene koje svakodnevno kuhaju za svoju obitelj pa prilikom pripreme odabiru i razli-čite smrznute proizvode. Zanimljivo je da među

kategorijama postoje razli-čitosti u smi-slu regije pa tako potro-šače smrznu-tog povrća i

tijesta nalazimo češće od prosjeka u Zagrebu i oko-lici a potrošače smrznute ribe u Lici i Banovini. Bitno je izdvojiti da samo oko četvrtine korisnika smrznutog povrća i smr-znutog tijesta smatra da su smrznute varijante istog okusa kao i svježi proi-zvodi dok je taj postotak još niži kod druge dvije

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Ledo

81,7%

40,9%

88,7%

77,5%

62,1%

89%

55%

43%

38%

31%

13%

Podravka

39,4%

37,6%

74,3%

50,4%

57%

80%

46%

23%

17%

6,7%

2,5%

Bonduelle

52,5%

16,2%

62,3%

32,2%

50,3%

56%

28%

9%

5,6%

2,9%

0,4%

Fresco

50,6%

18,5%

64,9%

40,3%

48,2%

45%

22%

8,7%

5,6%

2,8%

0,5%

Clever

62,8%

24,6%

54,9%

30,9%

38,9%

45%

18%

5,4%

2,9%

1,8%

0,4%

40,9%

81,7%

88,7%

77,5%

62,1%

89%

55%

43%

38%

31%

13%

BRANDpiramide - TOP 5 brendova smrznutog povrća, 2014.

Sve kategorije osim smrznutih gotovih jela su sezonalnog karaktera


kategorije (smrznuta riba i gotova jela). Također, udio onih koje misle da je kvaliteta smrznutog proizvoda manja od kva-litete svježeg proizvoda je oko 30% kod katego-rija smrznutog povrća i

tijesta dok taj udio raste kod gotovih jela na 40% a kod smrznute ribe na čak 50% korisnika. S druge strane, čak 50% korisnika svih navedenih kategorija smatra da su smrznuti proizvodi jednostavniji za pripremu od svježih pa možemo zaključiti da je jednostavnost pripreme glavni kriterij upotrebe ovih kategorija.

LEDO UVJERLJIVI LIDERPonuda na tržištu smrznu-te hrane na našem tržištu vrlo je bogata te nepre-stano raste i razvija se. Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine, (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.) dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu – BRANDscore – koji uspo-ređuje brendove razli-čitih kategorija pro-izvoda i pokazatelj

je snage brenda na tržištu. Prema njemu, u svim ka-tegorijama smrznutih pro-izvoda na hrvatskom trži-štu Ledo je vodeći brend. U najčešće korištenoj kategoriji – smrznutom povrću, konkurencija Ledu

su Podravka i Bonduelle, s tim da oba brenda imaju znatno manje korisnika i najčešćih ko-

risnika u odnosu na vode-ći. Ova tri brenda snažno drže svoje pozicije i njihov rang ostaje nepromijenjen već godinama. Kod kate-gorije smrznute ribe Ledo u Hrvatskoj nema ozbilj-nijih konkurenata. Prvi konkurent mu je trgovačka marka K Plus (Konzum) koji znatno zaostaje za prvim brendom po svim pokazateljima. Kod tijesta i slastica u Hrvatskoj se pojavljuje Tena kao drugi brend po snazi, a za njim Podravka, dok u kategoriji gotovih jela Ledo kao glav-ni brend prate Podravka i Cekin. Prema podacima je vidljivo da su Hrvati već odavno prihvatili katego-rije smrznutog povrća i ribe te ih uvrstili na svoju shopping listu ali kod smr-

znutih tijesta i gotovih jela još uvijek kaskamo za tr-žištima Europe na kojima

prvenstveno kategorija

smrznutih gotovih jela predvodi cijelu katego-riju smrznute hrane. Taj

trend je zasigurno vezan za ubrzani stil života. S obzirom da je u zadnjih

nekoliko godina na našem tržištu napravljen velik iskorak od stra-ne proizvođača u ovim katego-rijama u smislu proširenja asor-

timana, možemo očekivati da će se stavovi potrošača

prema njima mi-jenjati.

Smrznuta hrana

Karla KovačResearch Executive, Ipsos Puls

Pozicija brendova prema BRANDscore-u

KATEGORIJA BREND

1. SMRZNUTA RIBA I PLODOVI MORA Ledo

2. SMRZNUTO POVRĆE Ledo

3. SMRZNUTA TIJESTA I SLASTICE Ledo

4. SMRZNUTA GOTOVA JELA Ledo

5. SMRZNUTO POVRĆE Podravka

6. SMRZNUTA GOTOVA JELA Podravka

7. SMRZNUTA TIJESTA I SLASTICE Podravka

8. SMRZNUTA TIJESTA I SLASTICE Tena

9. SMRZNUTA GOTOVA JELA Cekin/Vindija

10. SMRZNUTO POVRĆE Bonduelle

11. SMRZNUTA GOTOVA JELA Vindon/Vindija

12. SMRZNUTA TIJESTA I SLASTICE Ledolette

13. SMRZNUTA GOTOVA JELA Puris

14. SMRZNUTA GOTOVA JELA Perutnina Ptuj/PP

15. SMRZNUTA RIBA I PLODOVI MORA K Plus

Smrznuta gotova jela konzumira samo četvrtina hrvatskih potrošača

U ovoj kategoriji zaostajemo u razini konzumacije za drugim europskim tržištima


Smrznuta hrana – što i kako?

Iako je svježa namirnica uvijek bolja ne možemo osporiti činje-nicu kako je konzerviranje hrane osiguralo ljudski opstanak. Uz

to, kroz povijest smo, raznim me-todama, došli do nekoliko različitih načina očuvanja većine namirnica, a jedan od najboljih oblika konzer-viranja, koji najmanje utječe na pro-mjene u svojstvima hrane, upravo je smrzavanje. Ono nam omogućuje da jedemo raznovrsnu hranu i onda kada radi sezone određene namirni-

ce nisu dostupne u svježem obliku. Štoviše, hrana poput mesa, povrća i voća ima prirodno ograničen rok trajanja čime njena dostupnost i zdravstvena ispravnost uvelike ovisi o smrzavanju.

POKRETAČ INDUSTRIJEUpravo tu svoju priliku za napredak prepoznala je prehrambena industri-

ja pa je tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća smrznuta hrana postala njen glavni pokretač. To se očituje i kod potrošnje smrznutih proizvoda kao što su voće i povrće koja se s počet-nih 15-ak kilograma godišnje po gla-vi stanovnika do danas udvostručila. Vodeće svjetsko tržište smrznutih namirnica tako su 2012. godine bile Sjedinjene Američke Države s 80-postotnim tržišnim udjelom, a slijedili su ih Japan i Njemačka. Međutim, prema procjenama ma-

gazina Frozen Food Europe najbrži rast proizvodnje smr-znutih proizvoda do 2019. očekuje se na

azijskom te južnoameričkom tržištu koje je bogato kvalitetnim svježim sirovinama. Što se pak tiče konzu-macije smrznutih proizvoda, u ze-mljama mediteranskog dijela Europe ona je manja od europskog prosjeka (oko 6 kilograma po stanovniku naspram 13,5 kilograma po stanov-niku EU), a od smrznutih namirnica uglavnom se jedu voće i povrće,

zatim riba, meso te gotovi proizvodi. Konzumacijom takvih proizvoda jedemo kontroliranu hranu kojom obogaćujemo našu prehranu čitave godine, a ovaj način čuvanja hrane nam omogućava i jednostavnost pripreme jela, što je svakako važan faktor u današnjem užurbanom na-činu života.

SEZONSKO i izvan sezone

Tomislava Vukušić, mag.ing.Prehrambeno–biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Smrzavanje hrane jedan je od najboljih oblika konzerviranja namirnica kojim se može jednostavno i brzo osigurati kvalitetna prehrana čitave godine. No, unatoč tome i ovakav oblik konzerviranja ima svoje prednosti i nedostatke

Zamrzavanje namirnica uglavnom se provodi na temperaturama oko -18°C


JEDNOSTAVNOST POSTUPKASam proces konzerviranja hrane smrzavanjem odvija se kratkim i brzim postupkom obrade, čime se značajno produžuje vijek namir-nica, osiguravajući pritom njihovu visoku kvalitetu. Ova metoda kon-zerviranja bazira se na tome što se, sniženjem temperature namirnice i kristaliziranjem u hrani prisutne vode, zaustavljaju kemijski, bio-kemijski te mikrobiološki procesi. Ipak, dobro je znati i kako mikro-biološka inaktivacija smrzavanjem nije ista za sve mikroorganizme pa se tako neke bakterije mogu razvijati i na temperaturama do -8°C, kvasci od -7 do -10°C, a plijesni čak i na -12°C. Upravo stoga se zamrzavanje namirnica uobičajeno provodi na temperaturama oko -18°C. Pred-

nost smrznute namirnice krije se u tome što ima znatno očuvaniju boju, okus i sastav od namirnica konzer-viranih drugim metodama kao što je hlađenje, sušenje ili sterilizacija. Ipak, i prilikom ovog poprilično jednostavnog procesa treba imati na umu kako se smrzavati može samo potpuno zrela i zdrava sirovina.

NEDOSTACI SMRZNUTE HRANEUnatoč tome što ova metoda konzer-viranja ima brojne prednosti, ona nije bez mana. Nedostatak metode očuva-nja namirnica zamrzavanjem odražava se u većim ili manjim teksturalnim promjenama namirnica do kojih dolazi uslijed stvaranja kristala leda. Na ma-njak izvorne teksture utječe nekoliko

čimbenika od kojih pretpriprema na-mirnice te sam tip postupka, odnosno brzina zamrzavanja, imaju najveći značaj. Upravo zato je blanširanje, postupak koji brojna domaćinstva i danas koriste, dobar izbor pretpripre-me za smrzavanje primjerice povrća.

Razlog tome je to što tijekom procesa toplinske obrade namirnice vodom ili parom dolazi do inaktivacije enzima, omekšavanja tkiva te uklanjanja zraka iz međustaničnog prostora. Što se tiče vremena potrebnog za potpuno smr-zavanje namirnice, ono ovisi o načinu smrzavanja, proizvodu, obliku te samoj veličini. Brzim, industrijskim smrzava-

njem u namirnici se razvija veliki broj malih kristala leda koji minimalno narušavaju teksturu tijekom odmr-zavanja. Međutim, ova metoda nije uvijek primjenjiva zbog, primjerice, geometrijskog oblika namirnice koji ne dopušta jednoliko i brzo smrzavanje u cijelosti. Kod sporijeg postupka dolazi do potpunog smrzavanja proizvoda,

ali to dovodi i do deformacije stanica uslijed nastanka velikih kristala. Uz na-

vedeno, tijekom zamrzavanja dolazi i do isparavanja vode s namirnice. Međutim, ako je proizvod upakiran u adekvatnu ambalažu, do takvog ispara-vanja neće doći, ali može doći do talo-ženja leda s unutarnje strane pakova-nja. Također, ne treba zaboraviti niti to da na kvalitetu smrznute hrane utječe i način skladištenja te se održavanje ni-skog temperaturnog lanca, bez fluktu-acija u temperaturi, smatra presudnim za kvalitetu konačnog proizvoda.

PRAVILNO ODMRZAVANJES obzirom na to da trajnost smrznutih namirnica ovisi o smrznutoj sirovini, načinu smrzavanja i skladištenja te uvjetima pri odmrzavanju proizvoda važno je znati pravilno postupati s ta-kvom hranom. Upravo zato je poželjno zamrznute proizvode odmrzavati u hladnjaku, pod hladnom vodom ili u programu odmrzavanja mikrovalne pećnice. Brzo odmrzavanje za kojim se nerijetko poseže, odnosno odmrzava-nje vrućom vodom, nije preporučljivo jer može dovesti do oštećenja vanjskog sloja namirnice te razvoja mikrobiološ-ke kontaminacije. No, pravilnim odmr-zavanjem u hladnjaku mljeveno meso te meso peradi i ribe može se čuvati još jedan do dva dana, dok se crveno meso može čuvati čak tri do četiri dana. Ukoliko pak želite ponovno smrznuti odmrznute namirnice potrebno ih je skuhati prije ponovnog zamrzavanja, pri čemu je bitno naglasiti kako ponov-no smrzavanje jednom odmrznutog voća i povrća te gotovih jela nije poželj-no jer dovodi do narušavanja strukture proizvoda. Također, kako bi se izbjegle nepoželjne promjene kvalitete te zdrav-stvene ispravnosti proizvoda, pripremu smrznute hrane treba provoditi prema danim uputama na ambalaži i pridrža-vati se označenog roka trajanja.

Ponovno smrzavanje jednom odmrznutog voća i povrća te gotovih jela nije poželjno

po stanovniku - konzumacija smrznutih proizvoda na Mediteranu6 kg


Below The Line aktivnosti =ATL+BTL

Promocija LICEM U LICE

BTL usluge koriste trgovci, proizvođači i distributeri koji žele unaprijediti svoju prodaju te dodatno promovirati određene

proizvode i usluge na licu mjesta, što u konačnici dovodi do brzo vidljivih rezultata u prodaji

Legenda o nastanku BTL, odnosno below the line tehnike ogla-šavanja kaže kako je

naziv za ovaj način komu-nikacije nastao sredinom 20. stoljeća kada je jedan od menadžera tvrtke Pro-cter & Gamble napravio

okvirne marketinške troškove za tadašnju

kampanju. U svoj troškovnik uključio je standardne ele-

mente poput ogla-šavanja u medijima,

trošak PR usluga, nove ambalaže i slično. Zbrojio je sve troškove i podvukao crtu ispod iznosa, ali se

sjetio kako je izostavio iz-datke koje sa sobom nose distribucija besplatnih uzoraka, POS materijali uz proizvode te troškovi za organizaciju prezenta-cije kako bi potencijalni kupci mogli isprobati njihove proizvode. Nakon što je uključio i ove do-datne stavke u svoju pro-cjenu, napravio je finalni

troškovnik. Tako je, ako je vjerovati legendi, nastao termin below the line.

BRZI UČINAKBTL, odnosno oglašavanje ispod crte, tradicionalno se odnosilo na unapre-đenje prodaje i odnose s javnošću, ali u praksi to obuhvaća znatno širi spek-tar djelovanja. Tako danas marketinške agencije u sklopu svojih BTL kampa-nja i promocija nude klijen-tima usluge poput dijeljenja promotivnih uzoraka, bro-šura i flyera, izradu banne-ra, naljepnica, provedbu kampanja elektroničkom

i klasičnom poštom, lo-gistiku POS materijala i stalaka, or-ganizaciju nagradnih

igara, sponzorstva i slične aktivnosti koje prvenstveno podrazumijevaju direktan kontakt između proizvoda i potencijalnog kupca. “Teh-nike ovakve vrste komuni-kacije uglavnom su nami-jenjene trenutačnom pove-ćanju prodaje, a najčešće se koriste zato što su cjenovno povoljne i precizne u targe-tiranju specifičnih ciljnih

Radi ograničenog budžeta BTL kampanje su sve kreativnije i inovativnije

skupina”, pojašnjava nam Ana Tkalac Verčič, pro-fesorica na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Uz to, mnogi uključuju u svoje marketinške budžete troškove za BTL promocije i zato što se time postiže jačanje svi-jesti o čitavom brendu, a u isto vrijeme se i pred-stavlja, odnosno dodatno promovira određeni proizvod.

GRADNJA IMIDŽAUz bok BTL-u, kao sa-stavnom dijelu marke-tinga, stoji i ATL što je

kratica za engleski pojam above the line, odnosno oglašavanje iznad crte. Izvorno oglašavanje iznad crte odnosilo se na oglašavanje u masov-nim medijima za čiji se zakup oglasnoj agenciji plaća provizija. U užem smislu, oglašavanje iznad crte odnosi se upravo na klasično reklamiranje putem tiska, radija, tele-vizije, kina i na vanjsko oglašavanje kao dio mar-ketinškog komunikacij-skog miksa. Ovakva vrsta komunikacije održava svijest o brendu kod jav-nosti, no za razliku od BTL-a nije usmjerena prema točno ciljanoj publici, već se obraća širokoj masi. Na taj način veliki brendovi koriste medije kako bi promovi-rali svoj imidž i održali status među kupcima i partnerima. “Iako je mo-guće koristiti samo jednu od ove dvije vrste komu-nikacije treba znati kako se ATL i BTL oglašavanje međusobno nadopunjuju

i iz tog razloga najbolje ih je integrirati u jednu cjelovitu marketinšku ko-munikacijsku kampanju koja daje najbolje rezulta-te”, smatra Tkalac Verčič. Razvoj spomenutih ATL i BTL tehnika oglašava-nja u Sjedinjenim Ame-ričkim Državama ima specifične razloge koji su uglavnom povezani s raspodjelom oglasnih budžeta. Ovakav pristup komunikacijskim tehni-kama, odnosno financi-ranju komunikacijskih kampanja, udomaćio se i na hrvatskom tržištu. No,

s obzirom na to da je ovaj princip pre-uzet iz ame-ričke prakse nerijetko se zna povući

pitanje kasnimo li za ostatkom svijeta po pi-tanju ATL i BTL tehnika oglašavanja. “Gledajući trenutno stanje u Hr-vatskoj ne bih rekla da kaskamo za ostatkom svijeta”, kaže Tkalac Ver-čič te objašnjava kako se, kao i drugdje u svijetu, i kod nas granice među komunikacijskim alatima gube, tradicionalne po-

djele postaju zastarjele, a novi mediji potpuno mijenjaju pristup marke-tinškim komunikacijama. Uz to, na domaćem tr-žištu se uočava i kako je sada kreativnost u takvoj komunikaciji dodatno potaknuta, što je najvje-rojatnije rezultat utjecaja krize u industriji. “Na kraju neće ostati pitanje

jesmo li mi u Hrvatskoj na nivou, već jesmo li na krizu i sve manje budžete za marketinšku komunikaciju odgovorili većom kreativnošću i boljim rješenjima”, sma-tra Tkalac Verčič. To stajalište potvrđuje i di-rektor tvrtke Promoplus marketing, Kristijan Ko-lenko, koji kaže kako je manjak budžeta s kojim se klijenti danas suoča-vanju doveo do izrazito inovativnih i kreativnih promocija. S obzirom na navedeno jasno je kako su marketinški ti-movi danas pod velikim pritiskom ograničenog budžeta i zahtjeva klije-nata da na što učinkoviti-ji način i što prije ostvare željene rezultate kod ciljane publike. Upravo radi takve situacije mar-ketinške agencije ovdje imaju ključnu ulogu, ali i priliku da što bolje i kva-litetnije provedu željene promotivne aktivnosti za svoje klijente i time se istaknu u odnosu na konkurenciju iz svoje branše. Iz svega navede-noga vidljivo je kako je BTL komunikacija posta-la nezamjenjiva, a dodat-

na prednost kako za trgovce, tako i za proizvođače, leži u tome što se na ovaj način potrošači u krat-kom vremenu upoznaju s proi-zvodom, sami ga

testiraju, prokomentiraju i u konačnici kupe.

LAKO MJERLJIVI REZULTATIS obzirom na to da je ovakav način ogla-šavanja zasnovan na konkretnim podacima dobivenim iz kampanje on osigurava i mjerljive podatke. “Klijenti koji ulažu u BTL kampanje

www.jatrgovac.hr

=ATL+BTL

Kombinacija ATL i BTL oglašavanja optimizira uložene troškove za marketing

BTL kampanje kroz promocije privlače kupce na povećanu potrošnju

TTL


Below The Line aktivnostipovećavaju prodaju na licu mjesta i stimuliraju potroš-nju. Upravo zato oni koji ulažu u takvu vrstu komu-nikacije iznimno cijene tu karakteristiku BTL-a koja im omogućuje da odmah dobiju povratne rezultate o uspjehu”, objašnjava Kreši-mir Švigir, direktor tvrtke POS marketing. Ipak, kada smo pokušali doći do kon-kretnih podatka o ukupnoj vrijednosti BTL tržišta u Hrvatskoj niti Hrvatska udruga za marketing (Cro-mar) niti Hrvatsko udru-ženje društava za tržišno komuniciranje (HURA) nisu imali te informacije. Razlog tome Tkalac Verčič vidi u cijeni istraživanja. “Sve komunikacijske alate prate određene tehnike mjerenja i svako istraživa-nje je skupo pa se zato vrlo često preskače. Uz to, ako i postoje neke generalne procjene vrijednosti ovih aktivnosti, one su izrazito paušalne pa im ne bih vje-rovala”, kaže profesorica.

SVI PREPOZNAJU VAŽNOSTNo, i unatoč tome što kon-kretnih podataka o vrijed-nosti ovog tržišta nema, ono što dodatno potvrđuje

da je ovakva vrsta oglaša-vanja poželjna i prepoznata su dugogodišnji klijenti nekih od domaćih mar-ketinških agencija koje provode BTL aktivnosti. Tako su samo neki od njihovih klijenata koji kon-tinuirano koriste ovakvu vrstu komunikacije banke, farmaceuti, kozmetičke tvrtke, pivovare, hotelijeri, prehrambena industrija, proizvođači kozmetičkih proizvoda, teleoperateri,

digitalna industrija, ali i mnogi drugi. “Klijenti su izrazito svjesni važnosti BTL marketinga, no njiho-va ulaganja ovise o budžetu koji imaju na raspolaganju i zbog kojeg u zadnjih nekoliko godina rade kom-promise u komuniciranju”, priznaje Kolenko. Ipak, krizi unatoč, važnost ovog segmenta poslovanja pre-poznaju i domaći trgovci koji vrlo pozitivno gledaju na takva događanja u svo-jim prostorima. Razlog za

pozitivan stav trgova-ca oko BTL aktivnosti možda se krije i u tome što

im takve usluge smanjuju potrebu za radnicima koji slažu robu na policama i postavljaju dodatne stalke te kroz promocije privlače kupce na pove-ćanu potrošnju. Toga su svjesni i u marketinškim agencijama. “Suradnja s domaćim trgovcima je jako dobra, a naši unapređivači i promotori su doživljeni kao sastavni i neizostavni dio prodajnih mjesta. Uz to, kada uđete u trgovinu

itekako je vidljivo da se za neke proizvode brinu una-pređivači prodaje”, uvjera-va nas Kolenko.

PREDNOST ZA PROIZVOĐAČENo, od BTL oglašavanja nemaju korist samo krajnji kupci, koji dobiju proizvod po akcijskoj cijeni ili neki

dodatan artikal uz onaj koji kupuju, ali i trgovci koji osjete povećanje prometa. Prednosti ove vrste komu-nikacije osjete i proizvođači koji također rado koriste ovaj način komunikacije s kupcima pa svoje BTL aktivnosti planiraju ovi-sno o kategoriji proizvoda

BTL promocijama se predstavlja određeni proizvod i jača svijest o čitavom brendu

3 www.jatrgovac.hr Rujan 2014.

ADSMANAGERPharmacy

ADSMANAGERCity

ADSMANAGERShoppingMall

ADSMANAGERKiosk

ADSMANAGERAgency

ADSMANAGERRegister

Vaše poslovanje zahtjeva složen proces izrade ponuda na temelju zadanog budžeta, a u svojoj ponudi imate desetke tisuća oglasnih pozicija? Tarmel je razvio novu verziju aplikacije specijaliziranu za marketinške agencije.

- Izradite ponudu temeljem budžeta- U ponudu uključite više vlasnika oglasnog prostora - U ponudu uključite cijene produkcije oglasa- U svakom trenutku znajte broj pozicija u ponudama, najmovima i rezervacijama- Osigurajte da se slični brandovi različitih klijenata ne pojavljuju na istoj lokaciji- Omogućite da klijent sam izabere lokaciju oglasa

Ako niste vlasnik oglasnog prostora, no želite pratiti na kojim mjestima ste vi unajmili ili postavili vlastiti marketinški materijal, tada je za Vas nova aplikacija Q-AdsRegister.

- Pratite ukupni trošak oglašavanja- Planirajte marketinške kampanje- Kategorizirajte troškove- Optimirajte ulaganja- Povećajte učinkovitost

Nove varijante Q-AdsManagera

Q-AdsRegister Q-AdsAgency

Q-AdsManager možete instalirati na Vašem poslužitelju ili ugovoriti mjesecni najam, sukladno potrebama vaseg poslovanja. Zasigurno ćete opravdati Vašu investiciju u kratkom roku. Uključite se u trend optimizacije vlastitih resursa i osigurajte svoje poslovanje. Posjetite nas na web stranici www.q-adsmanager.com.

Olakšajte si posao i uštedite vrijeme

Povećajte prihode

Budite učinkovitiji

Kategorizirajte svoj oglasni prostor

Automatizirajte proces iznajmljivanja

Upravljajte svim podacima centralno i u realnom vremenu

Novi alati za unaprjeđenje poslovanjau oglašivačkom poslovanju

Kako upravljate svojim oglasnim i medijskim prostorima? Ručno, u Excel tablicama, iako je nespretno i znate da to nije najbolje rješenje? Znamo i mi da nije, zato smo proizveli Q-AdsManager!

Ako znate razliku između kalkulatora i Excela - kada govorimo o računanju - onda možete pretpostaviti kolika je razlika između Excela i Q-AdsManagera - kada govorimo o upravljanju oglasnim i medijskim prostorima.

IT u maloprodaji

Svaka aplikacija je dizajnirana i optimirana prema potrebama vašeg poslovanja .

Rezervirajte svoj termin za prezentaciju telefonom ili mailom !TARMEL d.o.o. | B.Magovca 109, 10 010 Zagreb | Tel: 01 6523 738 | E-mail: [email protected] | Web: tarmel.com, q-adsmanager.com

Oglasi su sve češće na sve većem broju različitih i novih mjesta, integrirani u različite medije. U prodaji i upravljanju oglasnim prostorom sve je više novih elemenata, mogućnosti i kombinacija. Kako bismo Vam olakšali napravili smo Q-AdsManager - specijalizirano rješenje rađeno po mjeri Vaših potreba i iskustava. Ono Vam osigurava jednostavan ulazak u ovu kompleksnu nišu, ali i optimizaciju već postojećeg poslovanja u području upravljanja oglasnim prostorom.

Surađujući s vodećim stručnjacima iz branše, Tarmel je proizveo aplikacije za upravljanje najmom oglasnih prostora u veleprodajama, maloprodajama, trgovačkim lancima, ljekarnama, kioscima i reklamnim katalozima.

Q-AdsManager je kolekcija aplikacija koje upravljaju i poboljšavaju poslovanje u području oglašavanja.


PROMO

3 www.jatrgovac.hr Rujan 2014.

ADSMANAGERPharmacy

ADSMANAGERCity

ADSMANAGERShoppingMall

ADSMANAGERKiosk

ADSMANAGERAgency

ADSMANAGERRegister

Vaše poslovanje zahtjeva složen proces izrade ponuda na temelju zadanog budžeta, a u svojoj ponudi imate desetke tisuća oglasnih pozicija? Tarmel je razvio novu verziju aplikacije specijaliziranu za marketinške agencije.

- Izradite ponudu temeljem budžeta- U ponudu uključite više vlasnika oglasnog prostora - U ponudu uključite cijene produkcije oglasa- U svakom trenutku znajte broj pozicija u ponudama, najmovima i rezervacijama- Osigurajte da se slični brandovi različitih klijenata ne pojavljuju na istoj lokaciji- Omogućite da klijent sam izabere lokaciju oglasa

Ako niste vlasnik oglasnog prostora, no želite pratiti na kojim mjestima ste vi unajmili ili postavili vlastiti marketinški materijal, tada je za Vas nova aplikacija Q-AdsRegister.

- Pratite ukupni trošak oglašavanja- Planirajte marketinške kampanje- Kategorizirajte troškove- Optimirajte ulaganja- Povećajte učinkovitost

Nove varijante Q-AdsManagera

Q-AdsRegister Q-AdsAgency

Q-AdsManager možete instalirati na Vašem poslužitelju ili ugovoriti mjesecni najam, sukladno potrebama vaseg poslovanja. Zasigurno ćete opravdati Vašu investiciju u kratkom roku. Uključite se u trend optimizacije vlastitih resursa i osigurajte svoje poslovanje. Posjetite nas na web stranici www.q-adsmanager.com.

Olakšajte si posao i uštedite vrijeme

Povećajte prihode

Budite učinkovitiji

Kategorizirajte svoj oglasni prostor

Automatizirajte proces iznajmljivanja

Upravljajte svim podacima centralno i u realnom vremenu

Novi alati za unaprjeđenje poslovanjau oglašivačkom poslovanju

Kako upravljate svojim oglasnim i medijskim prostorima? Ručno, u Excel tablicama, iako je nespretno i znate da to nije najbolje rješenje? Znamo i mi da nije, zato smo proizveli Q-AdsManager!

Ako znate razliku između kalkulatora i Excela - kada govorimo o računanju - onda možete pretpostaviti kolika je razlika između Excela i Q-AdsManagera - kada govorimo o upravljanju oglasnim i medijskim prostorima.

IT u maloprodaji

Svaka aplikacija je dizajnirana i optimirana prema potrebama vašeg poslovanja .

Rezervirajte svoj termin za prezentaciju telefonom ili mailom !TARMEL d.o.o. | B.Magovca 109, 10 010 Zagreb | Tel: 01 6523 738 | E-mail: [email protected] | Web: tarmel.com, q-adsmanager.com

Oglasi su sve češće na sve većem broju različitih i novih mjesta, integrirani u različite medije. U prodaji i upravljanju oglasnim prostorom sve je više novih elemenata, mogućnosti i kombinacija. Kako bismo Vam olakšali napravili smo Q-AdsManager - specijalizirano rješenje rađeno po mjeri Vaših potreba i iskustava. Ono Vam osigurava jednostavan ulazak u ovu kompleksnu nišu, ali i optimizaciju već postojećeg poslovanja u području upravljanja oglasnim prostorom.

Surađujući s vodećim stručnjacima iz branše, Tarmel je proizveo aplikacije za upravljanje najmom oglasnih prostora u veleprodajama, maloprodajama, trgovačkim lancima, ljekarnama, kioscima i reklamnim katalozima.

Q-AdsManager je kolekcija aplikacija koje upravljaju i poboljšavaju poslovanje u području oglašavanja.


Below The Line aktivnostii ciljevima marketinške kampanje. Tako nam iz tvrtke Nestlé kažu kako prilikom BTL aktivnosti na umu imaju i želje potro-šača pa uvijek žele stvoriti neku dodatnu vrijednost kroz poklon uz proizvod, zabavan sadržaj ili korisne informacije. “Najčešće BTL aktivnosti koje koristimo usmjerene su na povećanje vidljivosti proizvoda na prodajnom mjestu, degu-stacije proizvoda te cjenov-ne promotivne aktivnosti. Uz to, ove kampanje su za nas korisne jer dobivamo povratne informacije od potrošača koje nam poma-žu u daljnjim unapređenji-ma naših aktivnosti”, ističe Ana Surić, CCSD Category Manager u Nestlé Adria-ticu. Osim toga, u ovoj tvrtki je i dijeljenje uzo-raka, kao jedan od oblika BTL komunikacije, važna aktivnost koja omogućuje potencijalnim potrošačima da proizvod isprobaju u vlastitom domu, a vjernost potrošača i dodatno nagra-đuju kroz nagradne igre te druge programe lojalnosti. Ipak, unatoč brojnim pred-nostima BTL kampanja s uma ne treba smetnuti kako je njihov utjecaj krat-koročan, odnosno da po-tiču na impulzivnu kupnju i povećanje potražnje za oglašavanim proizvodom. Upravo stoga najbolji rezul-tati mogu se postići kom-binacijom ATL i BTL mar-ketinških usluga, odnosno marketinškim miksom koji se popularno naziva TTL (through the line). Radi svega navedenog većina marketinških agencija nudi i preporučuje upravo takav, kombinirani, angažman kojim se objedinjuje najbo-lje iz obje vrste marketinške komunikacije zbog čega se postiže i željena optimizaci-ja uloženih investicija u ove aktivnosti.

Neki marketinški pojmovi temelje se na tuđicama koje su preuzete najče-

šće, ali ne i uvijek, iz engleskog jezika pa njihovo značenje može biti nejasno. Kako bi vam olakšali razumijevanje marketinš-kih termina koje agencije često koriste u BTL i ATL kampanjama, ali i potaknuli vas na korištenje ovih tehnika oglašavanja, donosimo vam značenja nekih marke-tinških pojmova.

CITY LIGHTJedan od oblika vanjskog oglašavanja. To je ostakljen i osvijetljen ormarić u koji se stavljaju plakati. Takve oglasne prostore najčešće nalazimo na stajalištima javnog prijevoza i na benzinskim postajama, odnosno tamo gdje je velika koncentraci-ja prometa.

DATA COLLECTIONTermin koji se odnosi na prikupljanje podataka, a najčešće obuhvaća mjerenje distribucije, praćenje cijena, mjerenje aktivnosti konkurencije, ad hoc ankete i istraživanja.

DECO TOURPostavljanje i provjera oznaka vizualnog identiteta klijenta na svim prodajnim mjestima u Hrvatskoj.

EVENT MANAGEMENTPromocijsko događanje na javnoj, otvore-noj ili zatvorenoj površini, sadržajno obli-kovano na način da privlači pozornost, potakne interes i želju te rezultira akcijom.

FREEBIESBesplatni uzorci koji se dijele potencijal-nim kupcima dok god ima zaliha kako bi ih se potaknulo na kupnju.

FULFILLMENTSkup aktivnosti manipulacije, pakiranja i prepakiravanja, evidencije, procjene, distribucije, redistribucije, skladištenja i čuvanja svake vrste materijala, opreme i robe namijenjene promociji.

IN STORE PROMOCIJEDegustacija i prezentacija proizvoda na mjestu prodaje. Takva vrsta promocije kroz aktivno pokazivanje, prezentaciju i kušanje proizvoda upoznaje potrošača s proizvodom ili uslugom, pri čemu se olak-

šava donošenje konačne odluke o kupnji.

MERCHANDISINGOblik unapređenja prodaje gdje se uz pomoć specifičnih i dobro smišljenih tehnika izlaganja proizvoda utječe na konačnu odluku o kupnji što u konačnici rezultira povećanjem prodaje. Proi-zvod, usluga i informacija se objašnjava i prezentira kupcu na mjestu prodaje radi upoznavanja kupca s prednostima predmeta izlaganja, olakšanja donošenja odluke o kupnji, isticanja od konkurencije i postkupovnog zadovoljstva. Promicate-lji prodaje brinu se o izlaganju proizvoda, ostvaruju i održavaju što bolje pozicije, održavaju police čistima, rotacijski ob-navljaju zalihe na policama, odstranjuju oštećenu robu te provjeravaju stanje na skladištu.

PERSONAL LEASINGSelektiranje i educiranje vlastitih i/ili klijentovih djelatnika i prodajne sile za potrebe redovitih, povremenih i privre-menih prodajno-promocijskih akcija, s trenutnim efektom prodaje.

POP DISPLAY(Point-of-Purchase Display) marketinški materijali ili oglasi postavljeni pored proi-zvoda koje reklamiraju. Takvi materijali su uglavnom smješteni na mjestima gdje se odlučuje o kupnji i najčešće dovode do impulzivne kupnje.

SAMPLINGPromocije s osmišljenom distribucijom besplatnih uzoraka proizvoda radi ispro-bavanja proizvoda. Ovakav oblik promo-cije se uglavnom koristi kod robe široke potrošnje gdje potrošač ima mogućnost isprobavanja proizvoda, a adekvatno educirano osoblje prenosi željenu infor-maciju i odgovara na pitanja.

ŠPANMASTERJedan od oblika vanjskog oglašavanja. To je svojevrsni plakat na rasvjetnim stu-povima uglavnom smješten na glavnim gradskim prometnicama koji služi kao putokaz. Radi svoje veličine od jednog do jednog i pol metra najčešće sadrži samo logo tvrtke, trenutnu udaljenost te smjer do tvrtke, trgovačkog centra ili nekog drugog objekta.

Pojmovnik marketinških termina

BUDITE VIĐENI na ključnim lokacijama

grada Splita i županije!

Billboard – Wallscape - Megaboard

Adorea d.o.o., Vinogradska 49, 21 000 Split Tel: 021 456 276, Mob: 099 270 3700

e-mail: [email protected] www.adorea.hr


Marketinška strategija

Mnogi marketinški struč-njaci i njihovi marketinški odjeli morali su preispitati svoje dosadašnje strategije

i taktike. Udari dugogodišnje krize iz korijena su promijenili tržište i ponašanje potrošača. Fleksibilnost i kreativnost stoga su postali ključni sastojci u kreiranju uspješnog mar-ketinškog nastupa.

FLEKSIBILNOST PRIJE SVEGAPoznato je da se tvrtke moraju pri-državati definirane strategije. Ipak, nastup na današnjem tržištu, osim discipliniranog provođenja plana, zahtijeva veću dozu fleksibilnosti. Sve organizacije u svom poslovanju na-stoje zadovoljiti želje i potrebe kupaca i pri tome ostvariti poslovne ciljeve. U prošlosti, godinama je funkcioni-rao pristup u kojemu su tvrtke nešto kreirale, proizvele i ponudile, a onda dosljednim prodajnim aktivnostima motivirali kupce da to i kupe. Teoret-ski, odavno je poznato da marketinška koncepcija funkcionira na način da

tvrtke kreiraju upravo ono što je trži-šte spremno kupiti. Međutim, ovisno o veličini i spremnosti na promjene, veliki broj organizacija nije usvojilo novu koncepciju pristupa tržištu. Tradicionalni stil poslovanja ne može uspjeti na tržištu gdje je velika po-nuda. Isto tako, zaposlenici u prodaji ne mogu dugoročno i kontinuirano

svojim vještinama nametati proizvode koje kupci ne žele. Isti je slučaj ako kupci bolju ponudu mogu naći kod konkurencije. Tada jedino vještine zaposlenika u prodaji mogu presuditi u korist organizacije, što nije održivo kroz duže vremensko razdoblje.

MARKETINŠKA STRATEGIJAUspješne organizacije znaju da je marketing potrebno staviti na poče-tak procesa poslovanja. U tom slu-čaju, organizacije biraju vrijednosti

koje će isporučivati tržištu. Ta faza uključuje proces segmentacije tržišta, odabir ciljnih skupina i pozicioni-ranje vrijednosti ponude. Nakon kreiranja marketinške strategije, or-ganizacija se može upustiti u ponudu vrijednosti tržištu, gdje je potrebno odrediti pojedinačne karakteristike marketinškog miksa. Svaka organi-zacija definira elemente proizvoda ili usluge, distribucije i cijene koju će ponuditi tržištu. Po definiranju elemenata za pružanje vrijednosti klijentu, organizacije se mogu upu-stiti u kreiranje aktivnosti integrirane marketinške komunikacije koja uk-ljučuje promotivne alate kao što su oglašavanje, odnosi s javnošću, di-rektni marketing te aktivnosti osobne

prodaje i unapre-đenja prodaje. Za uspjeh na za-htjevnom tržištu, svaka organizacija

bi trebala razumjeti da proces ispo-ručivanja vrijednosti počinje prije nego što proizvod ili usluga izađu na tržište. Marketinški odjeli nisu sami zaduženi za kreiranje vrijednosti, već je cijelu organizaciju potrebno orga-nizirati za provođenje marketinške strategije i taktike.

HOLISTIČKI MARKETINGStručnjaci za upravljanje poslovnim procesima Michael Hammer i James Champy proučavali su koliko uspjeh

MARKETING od glave do repa

Mr.sc. Elvira Mlivić BudešPoslovno učilište Filaks

Prošla su vremena kad se marketingom bavilo iz hobija ili usputno. Danas je to itekako ozbiljan posao koji traži prave znalce, a kazna ili nagrada za obavljeni posao stiže direktno od kupaca ili klijenata

Tradicionalni stil poslovanja ne može uspjeti na tržištu gdje je velika ponuda


organizacije ovisi o poslovanju pojedinih odjela i definirali su ključne poslovne procese koje je po-trebno provesti:1. Proces osjećanja tržišta – uključuje sve aktivnosti za prikupljanje marketinških podataka.2. Proces realizacije novih ponuda – uključuje aktivno-sti usmjerene na istraživanje, razvoj i lansiranje novih viso-kokvalitetnih ponuda u okviru raspoloživog budžeta.3. Proces pribavljanja klijenata – uključuje aktivnosti za definiranje ciljnih tržišta i privlačenje novih kupaca.4. Proces upravljanja odnosima s klijentima – uključuje procese za dublje razumijevanje potreba kupaca

5. Proces od narudžbe do naplate – uključuje sve aktivnosti od narudž-be, isporuke proizvoda i usluga do naplate.Uspješne organizacije svojom strate-gijom i taktikom uspijevaju povezati svoje ključne poslovne procese. Pone-kad takvi procesi zahtijevaju reorgani-zaciju poslovanja, povezivanje timova iz različitih odjela i postavljanje no-vog sustava odgovornosti za pojedine

ak-tivnosti.

Takav holi-stički marketing

istražuje vrijednost nami-jenjenu kupcima s ciljem

prepoznavanja novih prilika na tržištu, stvara vrijednost, odnosno

kreira atraktivnu ponudu i na kraju isporučuje vrijednost na način da or-ganizacija što učinkovitije koristi sve svoje resurse i infrastrukturu.

MARKETINŠKI PLANMeđutim, stvaranje vrijednosti i kvalitetno komuniciranje vrijed-nosti s ciljnom skupinom zahtijeva složeni splet marketinških aktivno-sti. Marketinški stručnjaci kreiraju

marketinški plan koji se sastoji od strateških odluka i taktičkih aktivnosti. U prvom dijelu plana navodi se sažetak i kratki pregled aktivnosti kako bi viši menadžment

dobio kratki uvid u najvaž-nije elemente plana. Drugi

dio obuhvaća analizu postojećeg stanja na tržištu i predstavlja važne podatke o poslovanju, prodaji, troš-kovima, konkurentima, kao i svim silama makrookružja u okviru kojih organizacija posluje. Iz tih informa-cija se kreira SWOT analiza iz koje se uočavaju snage i slabosti orga-nizacije te analiziraju prilike i pri-jetnje iz okružja. Kvalitetan uvid u postojeće stanje temelj je za kreira-nje uspješne marketinške strategije. U trećem dijelu marketinškog plana stručnjaci definiraju marketinške ciljeve i predlažu strateške alate za ostvarenje postavljenih ciljeva. Po definiranju općeg plana djelova-nja, navedena strategija detaljno se razrađuje kroz taktičke aktivnosti. Četvrti dio plana sastoji se od finan-cijske projekcije, odnosno finan-cijskih pokazatelja koji su važni za ostvarenje postavljenog plana. Na kraju, u petom dijelu marketinški stručnjaci daju naznake kontrolnih mehanizama kojima će pratiti pro-vođenje marketinških aktivnosti. Za uspjeh marketinškog plana važni su znanje, vještine i iskustvo tima koji radi na marketinškom plani-ranju. U marketinškim odjelima bi trebali raditi stručnjaci koji mogu uspješno procijeniti kako održati ravnotežu između ciljeva i resursa organizacije i promjenjivih tržišnih uvjeta. Marketinški stručnjaci su osobe koje vješto upravljaju potra-žnjom, uzimajući u obzir stupanj potražnje, vrijeme i elemente po-nude organizacije. Globalizacija i napredne tehnologije iz temelja su promijenile pristup tržištu. Ho-listički marketing uključuje širu perspektivu, a za takvo promišljanje je potrebno veliko znanje, osjećaj za tržište i iskustvo u planiranju i

provedbi različitih marketinških aktivno-sti. Prošla su vremena kad se marketingom bavilo iz hobija ili usputno. Danas je to itekako ozbiljan po-

sao koji traži prave znalce. Kazna ili nagrada za obavljeni posao stiže direktno od kupaca ili klijenata. Sva-ka organizacija će procijeniti kome će onda povjeriti taj posao.

Proces isporučivanja vrijednosti počinje prije nego što proizvod ili usluga izađu na tržište

širu perspektivuholistički marketing uključuje


Sredstva za pranje i održavanje rublja

ČISTO I MEKO, ali ne i pozitivno

Sredstva za pranje i održavanje rublja ostvarila su u zadnjem godišnjem mjerenju

znatan pad vrijednosti prodaje, što su omekšivači za rublje samo donekle ublažili s

količinskim rastom od 1%

Sredstva za pranje i održavanje rublja su kategorija proizvoda bez kojih ne može

funkcionirati niti jedno kućanstvo. Unatoč tome, smanjena kupovna moć hrvatskih građana već dugi niz godina limitira potrošnju pa čak i u tako

neizostavno važnim katego-rijama. Prema podacima o prodaji, koji ne obuhvaćaju Cash&Carry, ljekarne i dis-kontne trgovine (Lidl), ka-tegorija sredstava za pranje i održavanje rublja u zadnjih je 12 mjeseci (srpanj 2013. - lipanj 2014.) ostvarila uku-pnu količinsku prodaju od

42.591,6 tona, dok je vrijed-nosna prodaja pritom izno-sila 583,2 milijuna kuna. Od pozitivnih pokazatelja može se jedino izdvojiti stidljivi rast količinske prodaje kod omekšivača za rublje od 1%, no ni to nije uspjelo zausta-viti vrijednosni pad. Ipak, to je još uvijek bolji rezultat

od sredstava za pranje ru-blja koja su u minusu po oba prodajna parametra. Glavni kanal prodaje u ovoj kategoriji, koju karakte-rizira izrazita dominacija brendova te relativno mali udio proizvoda trgovačke marke, su supermarketi i hipermarketi.

Ovi proizvodi su namijenjeni za pranje odjeće, u perilici rublja ili

za ručno pranje. Mogu biti u obliku tekućine ili gela, praška, tablete, kreme ili paste, te kapsule i sapuna. U kategoriju nisu uključeni proizvodi namijenjeni za industrijsku upotrebu koji se prodaju u specijaliziranim pro-dajnim kanalima. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Henkel (Persil, Perwoll), Labud (Oli-ver), Procter&Gamble (Ariel, Dreft), Reckitt Benckiser (Woolite), Saponia

(Faks Helizim, Bioaktiv) te trgovačke robne marke koje same nose 8% ko-ličinske prodaje. Kategorija sredstava za pranje rublja je u godišnjem perio-du srpanj 2013. - lipanj 2014. zabilje-žila negativno ostvarenje. Količinska prodaja je u tom periodu iznosila 29.005,3 tone što je za 2,7% manje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Vrijednosna prodaja je istodobno zabilježila izraženije smanjenje od 5,2% uz ukupnu prodajnu vrijednost od 418.753.600 kuna.

SREDSTVA ZA PRANJE RUBLJA

srpanj 2013. - li-

panj 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (1000 kg) 29.005,3 -2,7

Vrijednosna prodaja (1000 kn) 418.753,6 -5,2

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

26

37

14

11

4

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

srpanj 2013. - lipanj 2014.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Drogerije

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)

8

Izvor: Nielsen

SREDSTVA ZA PRANJE RUBLJA

Podjela prema tipu srpanj 2013. - lipanj 2014.Prašak

73,8%Tekućina/gel

24,9%Kapsula

0,9%Krema/pasta

0,1%Tableta

0,1%Sapun

0,1%

Analizu pripremila:Jura Horvat

OMEKŠIVAČI ZA RUBLJE

srpanj 2013. - li-

panj 2014.

% promjena u odnosu na godinu prije

Količinska prodaja (1000 litara) 13.586,3 1

Vrijednosna prodaja (1000 kn) 164.546,7 -5,1

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

25

36

15

10

4

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)

srpanj 2013. - lipanj 2014.

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300 m2)

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2)

Hipermarketi (2501 m2 +)

Supermarketi (301 - 2500 m2)

Drogerije

Male trgovine mješovitom robom (0 - 40 m2)10

Izvor: Nielsen

OMEKŠIVAČI ZA RUBLJE

Podjela prema koncentraciji proizvoda srpanj 2013. - lipanj 2014.Koncetrirani

95,2%Nekoncentrirani

4,8%

Ovi proizvodi su namijenjeni za omekšivanje i održavanje odjeće

i tkanina, a koriste se nakon procesa pranja, pri kraju ispiranja. Mogu biti koncentrirani i nekoncentrirani. U kategoriji nisu uključeni proizvodi namijenjeni za industrijsku upotrebu

koji se prodaju u speci-jaliziranim prodajnim kanalima. Vodeći proizvođači u kate-

goriji su (abecednim redom): Henkel (Silan), Procter&-

Gamble (Lenor),

Saponia (Ornel), Unilever (Coccolino) te trgovačke robne marke koje same nose 7% količinske prodaje. Omek-šivači za rublje u promatranom su periodu zabilježili blagi rast prodanih količina (+1%) na ukupno prodanih 13.586,3 tone. Vrijednosno to nije izgledalo tako dobro s obzirom na pad od 5,1% s ukupnom prodajom koja je iznosila 164.546.700 kuna. Prema koncentraciji proizvoda omekšivači za rublje se dijele na kon-centrirane koji čine 95,2% kategorije i nekoncentrirane koji zauzimaju preostalih 4,8%. I u plasmanu ove kategorije vodeći kanal distribucije

su supermarketi s 36% udjela te hipermarketi s 25%.

IZVOR INFORMACIJA S PODRUČJA MALOPRODAJE I INDUSTRIJE ROBE ŠIROKE POTROŠNJE

Čitaj onlineissuu.com/jatrgovac/docs


Iz regije

OKRUPNJAVANJE TRŽIŠTA

Univerexport najveći srpski

trgovački lanac

Novosadski Univerexport uskoro će postati najveći domaći malopro-

dajni lanac u Srbiji. Postignut je, naime, dogovor o preuzimanju kikindskog An-groprometa i zrenjaninskog Lurdyja, oba u vlasništvu njemačke kompanije Phiwa – Walther Group. Trenutno Univerexport i njegovo ovisno poduzeće Trgopromet iz Subotice posjeduju 90 prodavaonica, mahom u Vojvodini, a s novih 40 objeka-ta bit će vodeći na sjeveru zemlje. Tako će, poslije belgijskog Delhaizea i hrvat-skog Agrokora (Idea, Roda i Mercator), doći na treću poziciju u prehrambenoj maloprodaji Srbije, a bit će prvi kada

Mercatoru smanjeni prihodi od prodaje

Trgovački lanac Mercator u prvoj je polovici ove godine imao 1,3 milijarde

eura prihoda od prodaje te dobit iz poslo-vanja u visini 11,8 milijuna eura. U Mer-catoru su naveli da je prihod od prodaje u skladu s planovima i za 4 posto manji nego u lanjskom prvom polugodištu te da je to posljedica krize koja je dovela do promijenjenih modela ponašanja kupaca. Iz tvrtke kažu i kako su proveli uspješan program financijskog restrukturiranja koji će omogućiti stabilnije poslovanje te kako je povezivanje s Agrokorom stabiliziralo Mercatorovu vlasničku strukturu, čija je nestabilnost zadnjih godina negativno djelovala na rezultate poslovanja ovog trgovačkog lanca.

Potraga za investitorima

Kompanije iz Hrvatske, Mađarske, Španjolske i Turske vode pregovore s

Vladom RS-a o strateškom partnerstvu u Fabrici šećera Bijeljina s ciljem pokretanja proizvodnje u ovoj tvornici i izmirenja dugova prema vjerovnicima. Iz tvornice navode kako je najozbiljniji partner onaj koji ozbiljno pristupi izazovu pokretanja proizvodnje i izmirenju dugova.

Prihodi u slovenskoj trgovini

lani pali za 5,7%Prema konačnim podacima koje je

objavio državni statistički zavod Slovenije, prihod od prodaje robe u toj zemlji lani je smanjen za 5,7% u odnosu na 2012. godinu, dok pad u

je riječ o domaćem trgovačkom lancu. Trenutno je u tijeku postupak dobivanja zakonske suglasnosti od Komisije za zaštitu konkurencije koja treba odobriti pripajanje tih poduzeća. Komisija će provjeriti tržišnu koncentraciju trgovaca u svakom mjestu gdje posluju, kako bi utvrdila eventualno postojanje monopola. Taj posao mogao bi biti okončan tek za nekoliko mjeseci, odnosno tijekom studenog.

Duhanska kompanija Japan Tobacco International (JTI) prva je kompanija u Srbiji koja je dobila međunarodni certifikat Investors in Peo-ple za upravljanje ljudskim resursima. Certifikat dodje-

ljuje organizacija za unapređe-nje poslovanja, pod upravom Komisije za zapošljavanje i sposobnosti, pri Vladi Velike Britanije. Certifikacija je pokre-nuta 1991. godine, a od tada je dodijeljen u 76 zemalja.

Slovenska tvrtka za oglašava-nje putem interneta Httpool sklopila je ugovor s Twitterom o partnerstvu koji će joj omo-gućiti prodaju internetskog reklamiranja u 11 država sred-nje i istočne Europe. Ugovor

s Twitterom pokriva Austriju, BiH, Bugarsku, Hrvatsku, Češ-ku, Makedoniju, Rumunjsku, Srbiju, Sloveniju, Švicarsku i Ukrajinu, a odnosi se na sve produkte, usluge i podršku koju nudi ova mreža.

Partnerstvo Httpoola i Twittera • • •

trgovini na malo iznosi 5,2%. Prošle je godine u trgovačkoj djelatnosti ukupno ostvareno nešto više od 23 milijarde eura prihoda, od čega 11,5 milijardi u maloprodaji. Najviše je, za 8,5%, pala prodaja motornih goriva, dok je prihod od prodaje u kategoriji hrane, pića i duhanskih proizvoda snižen za 5,5%.

Nagrada za JTI • • •

57Rujan 2014. www.jatrgovac.hr www.infoarena.hr | tel: +385 1 6431 454 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected]

THE MOST INFLUENTAL INTERNATIONAL 5TH FMCG, RETAIL & AGRIBUSINESS ARENA WILL BE HELD IN NOVEMBER

BOOK YOUR TIME!

5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 201416th to18th November, 2014hotel Dubrovnik Palace in Dubrovnik

The 5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014 is an ideal opportunity to meet the representatives of the companies and top decision makers from private and public sector and investors from 7 regions in one place in only 3 days!

In the conference will participate representatives of the companies from South-Eastern Europe, Central and Eastern Europe, Commonwealth and Independent States, European Union, Russia, North Africa and Middle East.

In 5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014 you can hear about priorities and financial programmes of the EBRD, exchange experience and new technologies through various

examples in practice / hot spot tables / workshops and find partners for business co-operation in mentioned regions.

More information on this and other conferences which are coming soon can be seen on www.infoarena.biz.

Have questions? Contact us! [email protected]

Join us this year in the 5th FMCG, Retail & Agribusiness Arena 2014!!!

Your Infoarena team


Iz svijeta

ČIŠĆENJE PORTFELJA

Heineken prodaje

EmpaqueNizozemski proizvođač piva Heine-

ken objavio je prodaju meksičkog proizvođača ambalaže Empaque američkom Crown Holdingu za 1,2 milijarde dolara. Heineken je potpisao obvezujući sporazum o prodaji, a uku-pna vrijednost transakcije iznosi 1,225 milijardi dolara (933 milijuna eura). Očekuje se kako će prodaja Empaquea rezultirati prihodom nakon oporeziva-nja od 300 milijuna eura. U Heinekenu navode da su odlučili prodati Empaque kako bi u potpunosti fokusirali svoje resurse na proizvodnju, marketing i prodaju portfelja pivskih brendova svjetske klase. Nizozemska kompanija kupila je Empaque prije četiri godine u

Nestlé otvorio pogon u Njemačkoj

Vodeći svjetski proizvođač prehrambe-nih proizvoda, švicarska kompanija

Nestlé, otvorila je u Njemačkoj novu tvornicu za proizvodnju instant kave i čaja u granulama. Izgradnja tvornice u njemačkom gradu Schwerin trajala je dvije godine, a u njoj će biti zaposleno 450 radnika. U tvornicu je uloženo 220 milijuna eura te će proizvoditi asortiman marke Dolce Gusto namijenjen njemač-kom, skandinavskom i istočnoeuropskom tržištu. Nestlé planira i otvaranje tvornice u Španjolskoj te Velikoj Britaniji u kojoj će se proizvoditi isti artikli. Otvaranje nove tvornice u Njemačkoj odvija se u sklopu programa kompanije o većem zapošljava-nju mladih.

Barilla planira jači prodor na strana

tržištaTalijanski proizvođač tjestenine Barilla je od

konzorcija 13 domaćih i stranih banaka na pet godina posudio 700 milijuna eura. S tim novcem koncern iz Parme namjerava potaknuti rast prodaje u razvijenim državama te moder-nizirati svoje tvornice. Barilla je lani ostvarila 3,53 milijarde eura prihoda od prodaje, a svoje trenutne prihode namjerava udvostručiti.

Biedronka se priprema za online

prodajuPortugalski trgovac Jerónimo Martins

priprema se za pokretanje internet trgovine u svojim diskontnim supermar-ketima Biedronka u Poljskoj. Navodno je spomenuti trgovac već i našao menadžera

sklopu akvizicije Femsa Cervese. Teme-ljem dugoročnih ugovora, Empaque će i dalje opskrbljivati Heinekenov meksički Cuauhtemoc Moctezuma. Prijelaz u sastav Crowna, ozbiljnog svjetskog lidera u segmentu proizvodnje potrošačke ambalaže, na dulji će rok povoljno utjecati na razvoj Empaquea. Očekuje se da će transakcija biti sklopljena do kraja godine.

Danski proizvođač piva Carlsberg snizio je prognozu godišnje dobiti i upozorio da bi zbog ekonomske neizvjesnosti na ruskom tržištu mogao za-tvoriti neke pivovare. Iz tvrtke očekuju da će prilagođena

neto dobit u ovoj godini pasti za pet do devet posto, a kako bi ublažili rizike napravljene su neke strukturne promjene u poslovanju istočne Europe koje uključuju i razmatranje zatvaranja pivovara.

Lidl je u sklopu svog online shopa, koji je aktivan samo u Njemačkoj, obogatio ponudu neprehrambenih artikala na kojem sada kupci mogu ku-povati i bezreceptne lijekove te proizvode poput deterdže-

nata, proizvoda za njegu i zdravlje kao i proizvode za či-šćenje kućanstva te papirnate proizvode. Izuzev spomenu-tih artikala, za kupnju putem interneta dostupna su vina, kava i hrana za ljubimce.

za online trgovinu koji će voditi taj dio poslovanja. Za sada u takav pothvat diljem Poljske ušli su samo hipermarketi poput Leclerca, Auchana i Tesca te maloprodajne tvrtke koje posluju isključivo putem interne-ta kao što su Alma24, Piotr i Paweł. Trenutna vrijednost ovog tržišta u Poljskoj procjenjuje se na 165 milijuna eura, ali se i bilježi rast na međugodišnjoj razini od 25 posto.

Lidlova internet prodaja • • •Carlsberg pogođen ruskom krizom • • •


Nova generacija mekanih posuda za nadzemni uzgoj biljaka

www.bacsac.com.hr

Jednostavna, lagana, jedinstvena, mekana tegla. Njezin dupli sloj od 100% reciklirajućeg geotekstila prirodno

čuva neophodnu ravnotežu između zraka, zemlje i vode. BACSAC® je ultra-lagana vreća koja će vas pratiti svugdje:

u kući, na terasi, na balkonu, u vrtu.


Globalna kretanja

RAZLOZI LIDLOVOG globalnog uspjeha

Prisutnost na gotovo čitavom tržištu Europe

Lidlu omogućuje inovacije u ponudi privatnih robnih marki različitih zemalja. Redoviti tematski tjedni međunarodne kuhinje pružaju konstantno svježu ponudu pro-izvoda i uzbuđenje za kupca.Lidlovi dobavljači iz Grčke, pri-mjerice, testiraju mogućnost izvoza u 26 zemalja u kojima je ovaj diskonter prisutan.U slučaju Velike Britanije Lidlov tjedan azijske kuhinje uključivao je bogatu ponudu kineske i indijske hrane poput panir sira kojeg je uistinu rijetkost pronaći u redovnim supermarketima.Hrvatski potrošači također su imali priliku upoznati se s ovim asortimanom te ku-hinjom Španjolske, Portugala i Italije.Ovakav pristup omogućuje prodaju proizvoda lokalnih dobavljača u velikim količi-nama, što inače ne bi bilo moguće, te visoku razinu učinkovitosti.

ASORTIMAN MEĐUNARODNE KUHINJE

KOMUNIKACIJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

LOKALNA PROIZVODNJA

Predstavljamo kratak pregled inicijativa i inovacija ovog diskontera na nekoliko europskih tržišta uključujući i hrvatsko Lidl je detektirao potenci-

jal društvenih mreža za osobniju i izravniju ko-munikaciju s potrošačima postavši jedan od aktivnijih trgovaca u ovom području. Lidl Njemačka često usmjerava svoje tweetove u skladu s potrošačkim po-trebama odašiljući linkove na svoju internet stranicu.Aktivnim djelovanjem na Facebooku i Twitteru Lidl

Plasiranjem proizvoda

domaćih/lokalnih proizvođača Lidl radi na unapređe-nju vjerodostoj-nosti.Većinu svježih namirnica poput mesa, voća i povrća nastoji dobaviti u zemlji u kojoj posluje.Za primjer, u Velikoj Britaniji gotovo 95% svježeg mesa domaće je proizvodnje, a ostatak asor-timana čini

60% britanskih proizvoda.U Češkoj Lidl pak nudi desetak razli-čitih piva domaće

proi-

zvodnje kako bi ugodili lokalnim ukusima.Podružnica u Irskoj napravila je korak više tako što je otvorila privre-meni restoran “Lidl

Secret garden” u kojem

su služena jela spravlje-

na izričito od namirnica do-maće proizvod-nje i uzgoja.

Prilagodba lokalnom tržištu ključna je za privlačenje

kupaca i stva-ranje odnosa

povjerenja.

RAZLOZI LIDLOVOG globalnog uspjeha

Miloš RybaSenior Retail Analyst

KOMUNIKACIJA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

PITANJA I ODGOVORI

Na kojim tržištima Lidl ima najveći potencijal rasta?

U narednih nekoliko godina najveći se rast očekuje u Polj-

skoj i Rumunjskoj te Velikoj Britaniji i Irskoj.Koju veliku promjenu mogu očekivati dobavljači?Lidl će svakako nastaviti raditi na podizanju kvalitete svojih proizvoda što će značiti deli-stiranje onih koji neće moći zadovoljiti te uvjete, pritom inzistirajući na ulaganjima u kvalitetu i očuvanju stabilnih cijena.U koje će druge kategorije možebitno usmjeriti razvoj ili obnovu?Nakon širenja programa svje-žih namirnica: pekarskih pro-izvoda, voća i povrća te vina, Lidl bi mogao proširiti svoju BIO liniju - eko proizvode koji zadovoljavaju EU regulativu u tom području. Spomenuti asortiman trenutno se testira na njemačkom tržištu.

ZŠEM Poslovna Akademija u sklopu Zagrebačke škole ekonomije i managementa organizira razne stručne programe, treninge, seminare i konferencije iz područja marketinga,

menadžerskih vještina, financija, računovodstva i dr.

KEY ACCOUNT MANAGEMENT

„MIND THE GAP“THE CRUCIAL WORK STREAM FOR SUCCESSFUL CHANGES

RAČUNOVODSTVO ZA NERAČUNOVOĐE

E-POSLOVANJE: IZRADA WEB PORTALA I WEB TRGOVINA

FINANCIJE ZA NEFINANCIJAŠE

MARKET RESEARCH

ZSEMBUSINESSACADEMY

ZŠEMPOSLOVNAAKADEMIJA

ZSEMBUSINESSACADEMY

ZŠEMPOSLOVNAAKADEMIJA

dr.sc. John Branch,University of Michigan, SAD

Thomas HrovatDavorin Belamarić

dr.sc. Branka Remenarić,ZŠEM, Hrvatska

dr.sc. Hrvoje Jerković,ZŠEM, Hrvatska

Dr. Andrej Grubišić, ZŠEM

dr.sc. Trecy Tuten,College of BusinessEast Carolina University, SAD

24.9.2014.

17.10.2014.

31.10. 2014.

13.-14.11. 2014.

24.11.2014.

9.12.2014.

businessacademy.zsem.hr

na brojnim tržištima po-tencira dijalog s fanovima i sljedbenicima.U nekoliko je zemalja tako stvorena posebna Face-book stranica “Lidl Brand factory” s ciljem interak-

tivnog stvaranja novih brendova.Društvene mreže igraju veliku ulogu u marketinškoj strategiji Lidla kako bi se približili potrošačima na topao i prijateljski način.


Što jedemo…

Izvor zdravljaSvježe je uvijek bolje. To vrijedi i za ribu. No, ako želite ponešto uštedjeti i pritom se

zdravo hraniti, slobodno možete u dućanima posegnuti za već zamrznutom ribom, koja je jeftinija od svježe, a i dalje ima sva potrebna hranjiva svojstva

U želji da jedemo kva-litetno sve više se okrećemo prehrani naših baka pa je riba

(p)ostala sinonim za zdravu prehranu. Razlog tome krije se u bogatstvu nutritivnih sastojaka koje ova namirnica nudi, od čega su najvažnije svakako omega-3 nezasićene masne kiseline koje povolj-no djeluju na niz procesa u ljudskom organizmu. Ipak, zdrava prehrana ima svoju cijenu, pogotovo riba na čiju vrijednost utječe vrsta, pori-jeklo i način skladištenja pa je u današnje vrijeme i nije baš jednostavno priuštiti. No, upravo zato smo provjerili kako možemo izvući najviše od onog najboljega – uštedje-ti i zdravo jesti.

DIVLJA ILI UZGOJENA?Jedna od najčešćih zabluda vezanih uz ribu kaže kako riba iz ribogojilišta nije kvalitetna kao ona iz prirodnog staništa, odnosno ona divlja ulovljena

u morima i rijekama. To di-jelom potvrđuju i cijene iste vrste ribe koje dolaze iz dva različita okruženja pa ćemo tako nerijetko u ribarnicama naći različitu cijenu (primje-

rice orade) iz ribo-gojilišta i one iz prirodnog sta-ništa. Dodatno, kako bi ozna-čila njen izvor, onu nešto skuplju ribu najčešće prati i naziv “jadran-ska” ili “divlja”, dok objašnjenje za cjenovnu razliku uglavnom dolazi u okviru kvalitete, odnosno smatra se kako je ova potonja kvalitetnija. Ipak, stručnjaci kažu kako te tvrdnje nisu opravdane. “Činjenica je da postoje neke razlike izme-đu divljih i uzgojenih riba, ali te razlike se uglavnom očituju u udjelu masti, vode, vezivnog tkiva i gustoći mišićnih vlaka-na, ali ne i u bitnim segmenti-

ma poput ma-snih kiselina i aminokiselina”, objašnjava asistent na Pre-hrambeno-bi-otehnološkom

fakultetu u Zagrebu, Tibor Janči. Ipak, razlike postoje. Ono što ćemo na prvi pogled zamijetiti, uspoređujući ribe iz mora i one uzgojene, svakako je čvršća tekstura mesa. Ra-

zlog tome je poprilično logi-čan. Naime, meso divlje ribe ima veću gustoću vezivnih vlakana i veći udio vezivnog tkiva upravo zato što je riba u moru prisiljena više plivati u potrazi za hranom za razli-ku od one uzgojene kojoj se svakodnevno daje optimalna količina kako bi brzo došla do konzumne veličine. “S obzi-rom na to, ne možemo reći kako je meso uzgojene ribe isto kao i ono od divlje, ali isto tako nije točno da je lošije ili manje zdravo”, kaže Janči. Da-pače, riba iz mora neprestano migrira u potrazi za hranom pa je ima u lukama i u blizini

naseljenih mjesta, što utječe na kvalitetu mora i hrane koju te ribe jedu, za razliku od ribe iz uzgoja koja je pod stalnim nadzorom kvalitete. Kvalitetu uzgojene ribe potvrđuju i iz Cromarisa, tvrtke za uzgoj, preradu i prodaju autohtone jadranske ribe i školjki koji se bave i organskom proizvod-njom brancina i orade. Takva riba se uzgaja na pomno odabranoj lokaciji i okruženju, hrani se samo visokokvalitet-nim sastojcima te ima ograni-čen udio masti u hrani čime se postiže prirodna brzina rasta. Znajući to, vjerojatnije je kako na razliku u cijeni utječe se-zona za pojedinu vrstu ribe, količina ulova i ekonomija, odnosno činjenica kako je

Najbolji izvori esencijalnih omega-3 masnih kiselina su losos, skuša ili srdela


riba sve traženija namirnica, a u moru je ima sve manje.

PLIVAMO U IZVOZUTu tezu dokazuju i dostupni podaci s kraja 30-ih godina prošlog stoljeća koji govore kako je godišnja konzumacija ribe po stanovniku u ondaš-njoj Jugoslaviji iznosila samo 0,5 kilograma po stanovniku, dok zadnjih dostupni podaci Državnog zavoda za statisti-ku (DZS) iz 2011. godine o potrošnji kućanstava, poka-zuju kako prosječan Hrvat godišnje pojede 6,8 kilogra-ma slatkovodne i morske ribe. Iako je ta konzumacija

relativno mala, usporedi-mo li je sa svjetskim

prosjekom iz 2009. godine koji iznosi

više od 18 kilograma po stanovniku, napredak je ipak vidljiv. No, konkretna potražnja za ovom namirni-

com najbolje se vidi kod izvoza. Tako je prema

podacima DZS-a lani iz Hrvatske izvezeno svježe ili

rashlađene ribe u vri-jednosti većoj od 560 miliju-na kuna. Uvoz je pak znatno manji pa je njegova vrijed-nost oko 50 milijuna kuna te se ovu granu gospodarstva može smatrati jednom od najperspektivnijih, premda i tu treba imati na umu kako more i rijeke nisu nepresušan izvor ove namirnice. Upravo zato u Hrvatskoj postoje brojne zakonske regulative koje služe za sprečavanje prekomjernog izlova riba i morskih plodova, a dodatno osiguranje od nestašice ovom sektoru pružaju i ribogoji-lišta. Tako je po podacima DZS-a od 2011. godine proizvodnja konzumne ribe u šaranskim i pastrvskim ribnjacima u opadanju, a lani je u njima proizvedeno nešto više od 3.235 tona ribe. No, dobra vijest dolazi u vidu uzgoja i ulova morske ribe, ljuskavaca, kamenica te

ostalih mekušaca i školjkaša kojih je lani uzgojeno 10.484 tona, a godinu ranije tek 6.774 tone. Ako pak uzmemo u obzir pad kupovne moći u Hrvatskoj, nema razloga da pri idućoj kupnji ribe ne odaberemo onu nešto jeftini-ju, uzgojenu ribu, koja nam pruža podjednaku količinu najvrjednijih sastojaka za ljudski organizam.

BOGATSTVO NUTRIJENATARiba se stoga prvenstveno konzumira kao izvor viso-kovrijednih bjelančevina koje su lakše probavljive i bolje iskoristive u usporedbi s bjelančevinama iz mesa ili mlijeka. Osim toga, riba je vrlo važan izvor esencijal-nih, višestruko nezasićenih masnih kiselina koje ljudski organizam ne može sam

sintetizirati te ih je potrebno unositi prehranom. Radi toga konzumacija ribe ima važnu ulogu kod prevencije kardiovaskularnih, upalnih i malignih bolesti. “Iako svaka riba sadrži vrijedne sastojke, najbolji izvor esencijalnih omega-3 masnih kiselina su masnije vrste poput lososa te plava riba kao što su skuša ili srdela”, ističe Janči. Iz tog razloga preporuka stručnjaka je da se riba konzumira dva do četiri puta tjedno po 140 grama, pri čemu bi barem je-dan obrok trebao biti od gore navedenih, masnijih vrsta ribe. Uz to, ova namirnica je i dobar izvor vitamina B3, B12, D i A te minerala kalcija, željeza, cinka, kalija, fosfora i selena koji su također vrlo važni za organizam. No, da bi se sve te prednosti koje riba ima maksimalno iskoristile najvažnije je obratiti pažnju na njenu svježinu.

PREPOZNAVANJE SVJEŽE RIBERadi svega navedenoga na umu treba imati kako je ova namirnica osjetljiva i vrlo kvarljiva pa s njom treba rukovati na adekvatan način. Iako kupnja ribe može biti izazov, postoje neki poka-zatelji koji nam ukazuju na njenu svježinu. Svježu ribu tako odlikuje sjajna pigmen-tacija na koži te izbočene oči s crnom i sjajnom zjenicom i prozirnom rožnicom. “Svježa riba ima kožu prekrivenu prozirnom sluzi, čvrsto, kom-paktno i elastično meso te škrge jednolične sjajne crvene boje, bez sluzi”, pojašnjava spomenuti znanstvenik. Ugo-stitelji i prodavači u ribarni-cama ribu održavaju svježom držeći je na ledu, što je u redu kratkoročno gledajući, no takav način skladištenja ne

zaustavlja njeno kva-renje. Stoga će kroz vrijeme gore navedena svojstva ne-

stajati, a svježi morski miris ribe će prijeći u neugodan. Odstajala riba će biti blije-da, bez sjaja, utonulih očiju sa zamagljenom zjenicom, blijedih ili sivih škrga s mut-nom sluzi koja s vremenom postaje bijela i žućkasta. Kako bi izbjegli te procese dobro je poslušati preporu-ke stručnjaka. “Ukoliko ste kupili svježu ribu, potrebno ju je do konzumacije držati rashlađenu na temperaturi od 0 do 4°C. Poželjno je ribu

čim prije detaljno i pažljivo očistiti, odnosno ukloniti joj škrge i unutarnje organe jer se u njima nalazi najveći broj mikroorganizama, isprati te je što prije pripremiti i kon-zumirati”, savjetuje Janči. Ako pak kupite previše svježe ribe možete je zamrznuti jer joj tako produljujete rok trajanja bez dodavanja raznih aditiva. Također, ako želite ponešto uštedjeti i zdravo se hraniti, slobodno možete u dućanima posegnuti za već zamrznu-tom ribom, koja je jeftinija od svježe, a i dalje ima sva potrebna hranjiva svojstva. No, ni tu se ne treba zava-ravati. Zamrzavanje ribe je korisno, ali svejedno uzrokuje određene procese zbog kojih se dio nutrijenata gubi i mi-jenja struktura mesa jer ono u potpunosti ne zaustavlja kemijske reakcije, već ih samo znatno usporava. To znači da će se s vremenom udio hranjivih svojstava u zaleđe-noj ribi smanjivati. Ipak, te izgubljene količine nisu toliko značajne da bi bitnije utjecale na ono najvažnije od ribe, a to su omega-3 masne kiseline. Stoga isto pravilo vrijedi kao i u većini slučajeva - svježe je uvijek bolje - no konzervirana riba i dalje ima dovoljno svih kvalitetnih sastojaka pa nema potrebe panično inzistirati na svježoj. U redu je i kupiti jeftiniju, zamrznutu ili onu iz uzgoja koja će osigurati podjednake količine bitnih sastojaka, a donekle i pošte-djeti već dovoljno osiromašen kućni budžet.

prosječna potrošnja po stanovniku RH

Preporuka stručnjaka je da se riba konzumira dva do četiri puta tjedno po 140 grama

6,8 kg ribe

Iako se riba može spravljati na puno načina, nutricionisti smatraju kako prednost kod pripreme treba dati kuhanju

i pečenju. Razlog nije u tome što se prženjem gube neka svojstva ove namirnice, već zato što se tim načinom riba ne-potrebno natopi uljem. Ako pak želite izvući maksimum iz ove namirnice, najbolje ju je prirediti kuhanjem, a od vode u kojoj se kuhala napraviti riblju juhu. Time se maksimalno iskorištava njen nutritivni sastav jer sve što riba izgubi prilikom kuhanja ostaje u vodi u kojoj se kuhala.

Kako spraviti ribu?


Ja TRGOVACPoslovni stil tvrtke Gracin je stvaranje vrijednog i poštenog tima suradnika te

održavanje dobre poslovne prakse, kako unutar tvrtke, tako i sa svim poslovnim

partnerima i suradnicima

Otvaranjem tržišta 90-ih godina proš-log stoljeća trgovina je doživjela pravi

procvat te su mnogi izlaz iz nezaposlenosti potražili upravo u toj niši. Takvo tržište, osim što je pružalo nove prilike, sa sobom je dakako nosilo i brojne rizike. Nedovoljno znanja o malo-prodaji, nedostatak kapitala i nemogućnost podmirenja obaveza prema dobavljačima samo su neki od izazova zbog kojih mnogi nisu imali

čvrst temelj za buduće poslo-vanje, a trgovini nije pomo-gao niti dugotrajan utjecaj ekonomske krize. Ipak, ima i onih koji su se u čitavoj toj priči dobro postavili te danas vode uspješan biznis i dokazuju kako uspjeh u maloprodaji nije nemoguć. Jedan od takvih primjera je i poduzetnik Boris Gracin koji je nakon diplome Fakulteta strojarstva i brodogradnje 1989. godine dvije godine radio u Rade Končar institu-tu koji je otišao u stečaj. Su-očen s nezaposlenošću 1991. godine s partnerima osniva trgovačko društvo, a radi povoljnih prilika na tržištu

dvije godine kasnije osniva vlastito trgovačko društvo, Gracin usluge.

BRZA I KVALITETNA USLUGA Tvrtka je započela svoje po-slovanje s pet djelatnika, a povećanje ljudstva dobilo je maha 1998. godine kada su proširili svoju tada osnovnu djelatnost, veleprodaju, na maloprodajne poslovnice. Razlog ovog proširenja bili su problemi s naplatom pa se poslovanje veleprodaje s vre-menom smanjivalo i sada se

odnosi samo na manji, ogra-ničeni i pouzdani dio kupaca. Tako je maloprodaja zauzela primat u djelatnosti ove tvrt-ke koja danas u svom vla-sništvu ima 15 prodavaonica. “Naši dućani Panda kvar-tovske su trgovine čiji kupci prepoznaju kako za povoljnu

kupnju ne moraju ići u su-permarkete i velike trgovačke lance jer u svom susjedstvu mogu obaviti povoljnu i brzu

kupnju uz kvalitetnu uslugu i ugodan dobrosusjedski odnos kupca i trgovca”, kaže nam Boris Gracin. Prosječ-na vrijednost košarice u njegovim dućanima iznosi 30-ak kuna, a imajući na umu kako se današnji kupci bore s pritiskom sve skučenijeg

kućnog budže-ta i ubrzanog tempa života razumljivo je kako im akcije i brza te kva-litetna usluga

malih dućana puno znači. Upravo u tome se i krije glav-na prednost dućana Panda, vjeruje direktor. Iako velike

trgovačke kuće imaju maso-van i izuzetno skup marke-ting s kojim se mali trgovci teško mogu nositi, ovi poto-nji, udruživanjem s drugim malim i srednjim trgovcima, ako je suditi po iskustvu ove tvrtke, ipak mogu zadržati konkurentne cijene i sasvim zadovoljavajući asortiman.

UDRUŽIVANJEM DO USPJEHAVodeći se tom mišlju, Gracin usluge se 2007. godine uklju-

Unatoč teškim ekonomskim okolnostima važno je zadržati pozitivan stav

POZITIVAN STAV i stil poslovanja Naziv tvrtke:

Gracin usluge d.o.o.Ime posjećene trgovine:

Trgovina Panda Adresa:

I. Pile 21, 10 000 Zagreb Vlasnik:

Boris Gracin Broj blagajni: 1

Kvadratura: 90 m2


čuju u projekt Velproa, Plus market. Samo godinu kasnije, udruživanjem s nekoliko srednjih i malih lokalno jakih trgovačkih lanaca i domaćih proizvođača osnovali su Meta grupu s ciljem očuvanja do-maće proizvodnje, trgovine, hrvatske kvalitete i stvaranja jasnog identiteta na nacional-noj razini. Danas ovu grupu čini više od 40 trgovaca s 385 prodajnih mjesta diljem Hrvatske. “Članstvo u Meta grupi nam pomaže u profili-ranju poslovanja i kvalitetni-

jeg ugovaranja poslovanja s dobavljačima, a od izuzetne važnosti nam je i suradnja s distributivnim centrom Velpro koji nam, kao osnovni poslovni partner, daje sigur-nost i stabilnost u poslovanju”, objašnjava Gracin. Ponukani početnim uspjehom malopro-daje 2000. godine počeli su se širiti i u druge djelatnosti pa su pokrenuli vlastitu pro-izvodnju toaletnog papira, a 2007. godine ulaze i u ugosti-teljstvo preuzimajući svoj prvi caffe bar, Star Caffe. Dobri rezultati iz ugostiteljstva dali su tvrtki dodatan motiv za nastavak širenja te su samo godinu kasnije, preuzima-njem tvrtke ACI-ugostitelj-stvo, počeli upravljati i resto-ranom Casablanca, a 2014. su otvorili još jedan caffe bar, Johnny be good.

PROBLEM IMIDŽAGracin ističe kako priča o

uspjehu nije tekla tako glat-ko jer, kako to inače biva u našem podneblju, čim netko uspije u svom poslovanju u javnosti se pojavi i negativan imidž. Uspješne poduzetni-ke se zato nerijetko gleda s podozrenjem, kao izrablji-vače koji su do kapitala došli kriminalom i poznanstvima. “Loša slika koju mediji stva-raju o poduzetnicima jedna je od najvećih prepreka našem gospodarstvu i njegovom mogućem oporavku. Svaki poduzetnik ovisi o svome

radniku i ako on vrijedi niti jedan kvalitetan poslodavac neće razmišljati o otkazu već samo kako nagraditi i stimu-lirati djelatnika”, uvjerava nas Gracin. Ipak, priznaje kako veliki problem poslodavcima i djelatnicima stvaraju rad-nici koji ne ispunjavaju svoje obaveze jer time stvaraju više posla kolegama, a nerijetko je proces otkazivanja ugovo-ra takvim djelatnicima radi kompliciranosti postupka teško izvediv i predug. Dok

tako jedni zaposlenike vide samo kao broj koji im stvara negativnu sliku u javnosti, drugi ih znaju cijeniti. Tvrtka Gracin u trgovini ima oko 90 zaposlenih koji su većinom njihovi dugogodišnji djelat-nici. Zajedništvo ove tvrtke najbolje se vidjelo 2004. godine kada im je izgorjelo veleprodajno skladište nakon čega su nesebični djelatnici danonoćno radili na otkla-njanju posljedica požara, a u pomoć su priskočili i njihovi poslovni partneri, dobavljači i kupci, što direktor nije za-boravio. Upravo zato ističe svoje zaposlenike kao najveću vrijednost tvrtke. “Naši za-poslenici svojim iskustvom i požrtvovnošću nose glavni teret poslovanja i upravo su oni naša najveća vrijednost”, odaje im priznanje Gracin. Zato u tvrtki težinu posla pokušavaju rasteretiti s po-vremenim opuštajućim ple-snim zabavama, roštiljadama, odlascima u kazališta ili na sajam cvijeća, što im puno pomaže pri osjećaju zajed-ničkog stvaranja i borbe za opstanak na tržištu. Takvom praksom, unatoč teškim eko-nomskim okolnostima koje osjećaju kupci, ali i trgovci, u ovoj tvrtki su uspjeli zadržati

pozitivan stav prema poslu koji zajedno odrađuju.

BUDUĆA OČEKIVANJAIako je tvrtka Gracin poziti-van primjer poslovanja u ma-loprodaji i odnosa poslodavca i djelatnika, općenito gledaju-ći situacija u trgovini u ovom je trenutku vrlo nezahvalna zbog smanjene kupovne moći građana te izuzetno velike i oštre konkurencije. Ipak, Boris Gracin kaže kako je maloprodaja posao koji znaju

najbolje raditi i kako će po-kušati svojom upornošću i skromnošću sačuvati sadaš-nju poziciju

na tržištu. Kako je njihova proizvodnja toaletnog papira za sada manjeg kapaciteta te usmjerena na zadovoljavanje potreba vlastite maloprodaje i nekoliko pouzdanih poslov-nih partnera, želja direktora je u pogodnom trenutku modernizirati i povećati tu proizvodnju te dalje razvi-jati ugostiteljski segment poslovanja. Imajući na umu pozitivan stav koji imaju u tvrtki, planove za širenjem, veličinu posla i ulazak u dru-ge niše ne možemo ne upitati kako im je sve to uspjelo. “Ne postoji tajna uspjeha, postoji samo stil poslovanja. Moj stil je stvaranje vrijednog i poštenog tima suradnika koji takvim pristupom stvaraju dobre poslovne i nadasve ljudske odnose unutar tvrtke i sa svim poslovnim partne-rima i suradnicima”, ističe direktor. Kaže nam kako je njihov stil skromniji i sporiji od drugih gdje se koriste razna poznanstva i prijatelj-stva u politici i gospodarstvu jer to, kako kaže, nije njihov način rada. “Možda je to u današnjem gladijatorskom kapitalizmu malo i naivno, ali mi jednostavno drugačije ne znamo i nećemo, pa što bude”, zaključuje Gracin.

osnovana tvrtka Gracin usluge

Uspješne poduzetnike nerijetko neopravdano prati loš imidž u javnosti

1993.


Leaflet report

Do posljednjeg LETKAKod sredstava za njegu rublja domaći brendovi vode ravnopravnu bitku s globalnim

predstavnicima kategorije, dok kod smrznute hrane sve osjetniji udio zauzimaju privatne marke trgovaca

Višegodišnja kriza u gospodarstvu, ko-joj se još uvijek ne nazire kraj, imala

je vrlo potresan utjecaj i na planove i budžete ogla-šivača. Tako zapravo svi traže optimalan kanal ko-jim najučinkovitije mogu doći do klijenata i kupaca kako bi poslali svoju poru-ku o akcijama, popustima

ili o isteku zaliha nekog proizvoda. LeReS je istraživanje koje tvrtka FOCUS provodi svake godine o upotrebi i primjeni letaka kod kraj-njeg kupca koje je potvr-dilo da je letak medij koji tvrtke sve učestalije kori-ste za potrebe informira-nja, educiranja i pozivanja na kupnju.

TRI KATEGORIJE Ovom prilikom anali-zirane su tri kategorije proizvoda: sredstva za pranje rublja, omekšivači za rublje i smrznuta hrana. Naoko nepovezive katego-rije, a opet kreativne mar-ketinške agencije u svojim TV spotovima ih redovito povezuju – fabula se obič-no vrti oko mrlja od hrane

za koje domaćice znaju pravi deterdžent koji će ih odstraniti i omekšivač koji će to rublje ponovno uči-niti mekim i praktički no-vim. Monitoring promo-cija u lecima tijekom ko-lovoza otkriva stanje koje je obilježilo spomenute tri kategorije proizvoda. Ono se očituje kroz parametar GAV (Gross Advertising


Value) koji predstavlja kvalitetu oglašavanja, a čine ga osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format let-ka i njegov bruto domet. Na temelju toga se radi tržišna procjena povrata uloženih sredstava u ogla-šavanje kroz letke. Gav parametar je od iznimne važnosti za oglašivače jer se na temelju dobivenih

podataka rade kontrole, analize i planiranja.

RUBLJE U FOCUSUU kategoriji sredstava za pranje rublja udjeli u GAV-u pokazuju kako više od polovice oglasnog kolača (57%) zauzimaju univerzalna sredstva za pranje rublja, zatim slije-de omekšivači (27,6%), a listu zaključuju specijalni deterdženti s 15,4% bruto oglasne vrijednosti. Narav-no, udjeli se mijenjaju tijekom cijele godine. Glo-balni proizvođači Henkel i P&G te domaća Saponia kroz svoje brendove za-uzimaju vodeće pozicije među sredstvima za pranje rublja. U kategoriji omek-šivača Vernel, Silan, Ornel i Lenor imaju veće udjele po GAV-u jer i najviše oglašavaju. Kod kategorije univerzalnih deterdženata udjeli internacionalnih

proizvođača su drugačiji. Ovdje domaća Saponia sa svoja tri brenda - Ru-bel, Faks i Bioaktiv - ima veći udio GAV-a s uku-pno 53,7%, a tek potom s 21,6% slijede Ariel (P&G) i sa 6% Persil (Henkel).

SMRZNUTA HRANASvježe pečeni brancin pre-liven s maslinovim uljem i čaša dobrog vina. Ta do-

bra sjećanja na ljeto nas dovode do zadnje anali-ze segmenta smrznute hrane. Usred

ljeta i unatoč velikoj po-nudi svježe ribe, kategorija smrznute ribe (19,2%) zauzima značajan udio GAV-a, što nas je malo i iznenadilo. Ostale katego-rije imaju različite udjele bruto oglasne vrijednosti. Kad gledamo na vodeće brendove koji se najviše oglašavaju, domaći Ledo je naprijed s 23,3% udjela, a slijede ga Podravka s

14,2% i Vindijin Cekin sa 6,3%. No, brendove oz-biljno ugrožavaju privatne robne marke Lidla i Bille, Trattoria Alfredo s 10,2% i Clever sa 7,1% udjela u oglašavanju putem letaka. Kao i uvijek koncem ljeta a uoči početka školske godine učenici dolaze u središte pažnje trgovaca koji su tijekom kolovoza

osobito veliku pažnju po-svetili oglašavanju školske opreme i pribora. Sve se to očitovalo i u njihovim lecima koji su vrvjeli bo-gatom ponudom za uče-nike koja će im olakšati školovanje.

udio univerzalnih sredstava za pranje rublja u GAV-u

Do posljednjeg LETKA

Unatoč sezoni svježe ribe, smrznuta riba zauzela je značajan oglasni udio

Melani CipotMarko Havaši

Focus ispitivanje tržišta

57%

Sredstva za pranje i održavanje rubljaBaza GAV% - kolovoz 2014.Univerzalni deterdženti za rublje

57%Omekšivači za rublje

Specijalni deterdženti za rublje27,6%

15,4%

Top brendovi omekšivača za rubljeBaza GAV% - kolovoz 2014.Vernel

29%Silan

Ornel24,1%

20,5%

Lenor

10,8%

Coccolino

Felce Azurra

Softlan

Dufty

Blur

Chicco

Aro

Doussy

8,5%

2,7%

2,3%

1,7%

0,2%

0,1%

0,1%

0%

Rubel

29,7%Ariel

Ostali brendovi

Faks

BioAktiv

Persil

21,6%

18,7%

15,6%

8,4%

6%

Top brendovi univerzalnih deterdženata za rubljeBaza GAV% - kolovoz 2014.

Ostale kategorije

21,1%Smrznuta riba

Smrznuta piletina/puretina

Smrznuti deserti

Smrznuto mljeveno meso

Smrznuta pizza

19,2%

10,1%

10%

10%

8,8%Smrznuti plodovi mora

7,7%Smrznuti proizvodi od krumpira

6,9%

Smrznuti riblji štapići

6,2%

Kategorije smrznuta hranaBaza GAV% - kolovoz 2014.

Ostali brendovi

38,9%Ledo

Podravka

Trattoria Alfredo

Clever

Cekin

23,3%

14,2%

10,2%

7,1%

6,3%

Top brendovi smrznute hraneBaza GAV% - kolovoz 2014.


Uz redizajn svih vrsta negaziranih Vindi sokova,

varaždinska prehrambena industrija lansirala je i dva potpuno nova okusa nektara, a ponudila je i novo izda-nje juicea. U grupi kašastih nektara sada se na-lazi slatka i osvježava-juća kruška te sočna jagoda s dodatkom soka jabu-

ke i aronije koji joj daju bogat i harmoničan okus. Kategorija Vindi juiceva oplemenjena je 100% juiceom od ananasa koji u moderno dizajnira-

noj ambalaži od 1 l donosi pravo osvježenje. Logističke informacije: Vindi kašasti nektar jagoda/kruška (1 l), 12 kom/karton, 60 kartona

na paleti. Vindi kašasti nektar jagoda kruška (0,2 l), 24 kom/karton, 119 kartona na paleti. Vindi juice ananas (1 l), 12 kom/karton, 60 kartona na paleti. Marketinška podrška: print, web. Proizvođač: Vindija d.d., Međimur-ska 6, Varaždin. Telefon i fax: 042/399-999; 042/399-076. E-mail: [email protected].

Dr. Oetker Vitalis

Čokolada + Keks

Dr. Oetker predstavlja novi okus Vitalis hrska-

vih müsli Čokolada + Keks u pakiranju od 450 g. Ukusne granole i hrskavi integralni keksi od maslaca koji i u mlijeku ostaju dugo hrskavi, brinu o posebnom hrskavom užitku te čine ove müsle posebnim. Vitalis Čokolada + Keks hrskavi müsli posebno su čokoladni u okusu i sadrže 14% čokolade. Prepoznatljiva i atraktivna Vitalis ambalaža osigurava dodatni potencijal prodaje. Marketinška podrška: PR kampanja i POS. Logističke informacije: Dr. Oetker Vitalis Čokolada + Keks (450 g); 8 kom/kart; 480 kom/paleti.

Novo na polici

Novi europski trend od sada je dostupan i na hrvatskom tržištu - mini asortiman

u frižideru za još veću atraktivnost prodaje. Novitet u asortimanu Dr. Oetker dubo-kosmrznutih pizza donose omiljene Guse-ppe pizze u mini izdanju za još veći užitak u svakoj prigodi. Mini pizza Guseppe dolazi u dva omiljena okusa, šunka i tri vrste sira, a svako pakiranje sadrži devet ukusnih mini pizza. Logističke informacije: Dr. Oetker Mini pizza Gusepe šunka i tri vrste sira (270 g); 12 kom/kart; 840 kom/paleti.

PREPORUKA

Tvrtka Nestlé hrvatskom tržištu je u sklopu svog

asortimana žitarica predsta-vila novi proizvod – Nestlé Musli žitne pločice naprav-

ljene s cjelovitim žitaricama te čokoladom ili višnjom. Ove žitne pločice idealan su izbor za međuobrok jer su hranjive i istodobno vrlo

ukusne. Praktično pakiranje stane u svaki džep ili torbicu, a hranjivi sastojci i odlični okusi zasigurno će zadovoljiti svačije potrebe.

Dr. Oetker Mini Pizza Guseppe

Novi okusi Vindi sokova

Nestlé Musli žitne pločice


Juicy Citrus Mix

Postojeći bogati asortiman voćnih sokova Juicy proširen je najnovijim

ljetnim okusom - Juicy Citrus Mix nektar. Grejp, naranča, limun i limeta, četiri su najpoznatija agruma koja od ovog ljeta dolaze u Juicy Citrus Mixu. Ovaj sok ujed-no je i prirodni izvor svježine i vitalnosti, bogatog voćnog okusa te idealno ljetno osvježenje koje pruža zdravu dopunu svakom jutar-njem obro-ku.

PROVJERITE

Novi okusi grickalica iz FranckaIz Francka dolaze dva nova okusa Tip Topa - Ketchup i Bolognese. Odlučili su tako ljubitelji grickalica koje je Franck pozvao da sudjeluju u istraživanju preferencija i želja potrošača te razvoju novih Tip Top okusa. Novi okusi Tip Topa, Ketchup i Bolognese, mogu se pronaći na policama uz već poznate okuse Franckovih grickalica - Ham-burger, Pizza, Cubics te Tip Top Veseli prijatelji. Preporučena cijena Tip Top noviteta iz Francka iznosi 4,69 kuna.

Svinjski file i kare iz PIK-aSvinjski file ili popularno zvani lungić, kao i svinjski kare jedni su od najkvali-tetnijih komada mesa te ujedno omi-ljeni kod pravih znalaca. Meso iz PIK-a odlikuje mekoća i podatnost što ga čini odličnim za pripremu brojnih jela. Prednost PIK svinjskog karea je i to što se nalazi u sočnoj marinadi spravlje-noj od mješavine extra djevičanskog maslinovog ulja, timijana, vlasca, dro-bljenog šarenog papra i češnjaka.

Vrhunski proizvodi koji se već nalaze u asortimanu PIK narezaka kao što su Panona,

Zimska, Vrbovečka, Čajna, Dimljena slanina Belje, Šunka u ovitku, Kuhana šunka, PIKO, Mortadela, Šunka Fina, Dimljena vratina, Mortadela s masli-nama i Toast šunka ove godine obogaćeni su i no-vim delicijama. Tako se sada već dobro poznatim narescima pridružila i PIK Mortadela Pre-mier, PIK Šunka Pre-mier, Deluxe Kare Slim i PIK Navijački mix. Već narezani i spremni za konzu-maciju PIK naresci bit će najbolji odabir za ugodna druženja uz gurmanski užitak.

Obogaćen asortiman PIK narezaka

Kozmetika Afrodita predstavila je pet

novih proizvoda za tu-širanje i njegu tijela. To su gel za tuširanje Mango cocktail, kremasti gel za tuširanje i mlijeko za njegu tijela Coconut milk te gel za tuši-ranje i hidratizirajući losion za tijelo Hya-luron. Ovi proizvodi pružaju koži intenzivnu

prirodnu njegu bez dodanih parabena,

parafina i BHT-a, ne narušavaju prirodnu pH ravnotežu te su prikladni za svaki pa i za osjetljivi tip kože. Dolaze u pakiranju od 250 ml. Preporučena

cijena novih gelova za tuširanje je 12,90

kn, a losiona i mlijeka za tijelo 21,90 kn.

Vindija je svoju liniju Vivis svježih krem sireva oplemenila s dva potpuno

nova izvrsna okusa. Vivis svježi krem sir vlasac pravo je mliječno osvježenje koje sadržava sjeckane komade ovog aroma-tičnog povrća s komadićima češnjaka koji

doprinosi još

boljem i bogatijem okusu. Svi ljubitelji povrća sa žara uživat će u Vivis svježem krem siru s pečenom paprikom koji, baš kao i vlasac, dolazi u praktičnom i moderno dizajniranom pakiranju od 125 g. Logističke informacije: Vivis svježi krem sir vlasac: 18 kom/karton, 99 kartona na

paleti. Vivis svježi krem sir pečena paprika: 18 kom/kar-

ton, 99 kartona na paleti. Marketinška podrška:

print, web.

Novi okusi Vivis krem sireva

Novi proizvodi za njegu tijela iz Afrodite

Izlog

Makar d.o.o.

Ul. Grada Wirgesa 10

10 430 Samobor, Croatia

Tel: +385 1 3324 545

www.makar.hr

Udobnost pri svakom korakuProizvodimo široki asortiman čarapa za svakodnevnu upotrebu i specijalne

narudžbe u svrhu promocije tvrtke ili proizvoda (čarape s logotipom).

Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime ključnih ljudi sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje, gospodarske udruge i komore). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime:

Poduzeće:

Adresa:

Poštanski broj:

Telefon/mobitel:

Mail:

Funkcija:

Djelatnost:

Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

ŽELITE PRIMATI JA TRGOVAC MAGAZIN?

Redakcija Ja TRGOVAC, KunaPak d.o.o.Iica 1a, 10 000 Zagreb

Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598e-mail: [email protected]



Smrznuta hrana

Sezonsko i izvan sezone

Trgovina u malom prstu

Internet trgovina

U fokusu Below The Line

aktivnosti

Sadržaj nije dostupan za javno prikazivanje zbog

poštivanja zakonske zabrane oglašavanja

duhanskih proizvoda i jakih alkoholnih pića.

ja trgovac magazin – rujan 2014

Documents