ja trgovac magazin – lipanj 2016

Broj 54 | Lipanj 2016.

PULS SEKTORABolje vrijemepred vratima

Analize kategorija• Ljetna kozmetika• Kečap, majoneza, senf

IntervjuOlivija Jakupec

Podravka

Broj 54 | Lipanj 2016.

Uvodnik

ISSN 1847-9987 Godina 6 / Broj 54Besplatni primjerak

NAKLADA: 8.000 primjeraka

Digitalno izdanje magazina dostupno je na:

www.jatrgovac.hr

DIREKTOR:Maroje Sabljić

GLAVNI UREDNIK:Goran Pavlović

AUTORI I SURADNICI:Jozo Knez, Ja TRGOVAC

Kristina Vorberger, Ja TRGOVACInes Kovačić, PressCLIPPING

Ivan Junaković, NielsenMelita Manojlović, KarizmaBožana Lovaković, NielsenDijana Knežević, Nielsen

Marija Gašpar, Ipsos Erlanda Ivić-Mandić, Focus

Marko Havaši, FocusFranciska Perković, AGB Nielsen

Dejan Mesarko, NielsenCredos odjel analize

Tatjana Kovačević, NielsenMaja Juričan, Mediana

Mladen Kožić, GfKKeshia Walvin, IGD

GRAFIČKI UREDNIK:Tomislav Gamberožić

FOTOGRAFIJE: In house, Bigstockphoto

PRIJEVOD:Marijana Pasarić

PRODAJA I MARKETING:Mario Miletić, Krešimir Vuletić

telefon: 01/559 5057e-mail: [email protected]

TISAK: GZH d.o.o.

Mičevečka ulica 7, 10 000 Zagreb

IZDAVAČ:KunaPak d.o.o.

Ilica 1a, 10 000 Zagrebtelefon: 01/559 5056

e-mail: [email protected]

Ja TRGOVAC je stručni magazin o maloprodaji i industriji robe

široke potrošnje. Kontroliranom distribucijom besplatno se

dostavlja na trgovce, proizvođače i distributere robe široke potrošnje

te prateću industriju.

Impressum

ma tome već nekolicina mjeseci a da ne spominjemo krizu i recesiju. Strpljen-spašen, rekao bi naš narod. Došlo je vrijeme da našu, done-davno tako tmurnu svakodnevicu doživljavamo u malo veselijim i ljepšim bojama, no i bilo je krajnje

vrijeme. Dakako, u duhu aktualne tema-tike europskog nogometnog prvenstva i odličnih nastupa naših “Vatrenih”, što je donekle u javnom mnijenju ublažilo čak i pad Vlade, ipak se u konstati-ranju tržišne realnosti možemo poslužiti upravo nogometnom frazom kako ipak treba “stati na loptu”. Tržište je krenulo u oporavak, to je neupitno, ali još nismo na sigurnom. Ipak, svakako raduje da se u komentaru indeksa očekivanja potrošača spominje kako se Hrvatska približava europskom prosjeku i da smo po tom mjerilu čak ispred jedne Francuske. Lije-po! O tim dobrim vijestima izvijestio nas je dragi kolega Ivan Junaković iz agencije Nielsen koji se pokazao kao dobar (ali zloguki) prorok kada je prije dosta vre-mena u svojoj periodičnoj kolumni “Puls sektora” biblijski ustvrdio kako nas čeka sedam mršavih godina. I bi tako. Sada nam najavljuje sedam debelih godina te se svi samo možemo usrdno nadati da je i ovaj put dobro predskazao. Trenutni pokazatelji prodaje kategorija prehrane u prva četiri mjeseca 2016. godine pokazu-ju u pravilu pozitivan trend, što svakako ohrabruje, dok je neprehrana istodobno

i dalje pomalo uspavana. Pogledamo li malo unaprijed, vidimo da nam najavlju-ju pravo vrelo ljeto pa smo tim povodom u ovom broju analizirali kategorije ljetne kozmetike, a s obzirom da je doba roštilja i hrane “s nogu” u punom jeku zasigurno će nam dobro doći i umaci naši svagdanji bez kojih ne možemo – kečap, majoneza i senf. U tom gastronomskom aspektu svakako je preporučljiva i priča o tjesten-ini koja je također vrlo praktičan i zdrav obrok, a što tek reći za međunarodnu

kuhinju koja sve više modificira naše svakodnevne prehrambene navike te ih obogaćuje raznim okusima etničke gas-tro ponude iz cijeloga svijeta. Osim ovih priloga, donosimo i sažetu analizu tržišta kioska koji su s vremenom postali pravi multipack formati sa širokom ponudom proizvoda i usluga. Sveukupno gledano, pozitivnih i inovativnih primjera nikad dosta pa se u tom optimističnom tonu svi možemo nadati da će se i politička sit-uacija u zemlji konsolidirati i da se neće negativno odraziti na ove dobre trendove kojima svjedočimo u posljednje vrijeme.

LJEPŠE BOJE

Goran PavlovićGlavni [email protected]

“Došlo je vrijeme da našu, donedavno tako tmurnu svakodnevicu doživljavamo u malo veselijim i ljepšim bojama”

I

Lipanj 2016. | jatrgovac.hr 7

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.8

SADRŽAJLipanj 2016.

Vijesti

BAT ULAŽE 30 MILIJUNA EURA U TVORNICU U KANFANARU

ČETIRI TVRTKE ŽELE INVESTIRATI U BADEL 1862

U proteklih osam mjeseci British American Tobacco, jedna od

vodećih multinacionalnih kompanija u svijetu koja zapošljava oko 60.000 ljudi, integrirala je TDR u svoj globalni sustav. “Zahvaljujući novim ulaganji-ma od 30 milijuna eura u poboljšanje kvalitete i povećanje kapaciteta, i to tijekom sljedeće tri godine, tvornica u Kanfanaru dodatno će dobiti na značaju i važnosti”, rekao je izvršni direktor BAT-a Nicandro Durante.

Đakovački Meteor, zagrebački Oštrc, slovački St. Nicolaus i splitska Stanić Grupa iskazale su interes da postanu strateški investitori u društvu Badel

1862. Te tvrtke javile su se na Badelov poziv za aktivno uključivanje u pro-vedbu mjera financijskog i operativnog restrukturiranja tog društva u okviru postupka predstečajne nagodbe. Ta četiri ponuditelja ulaze u daljnji postupak za odabir strateškog investitora društva u okviru postupka predstečajne nagodbe. Odabrani strateški investitori zajedno bi s Upravom Badela trebali utvrditi potrebne mjere financijskog i operativnog restrukturiranja kompanije. Inače, taj proizvođač vina i alkoholnih pića prošlu je godinu završio s neto dobiti od 11,8 milijuna kuna, nakon šest godina gubitaka.

9 VIJESTI Agrokor i Ardo ulažu 400 milijuna kuna u tvrtku Vinka

16 DRUŠTVENO ODGOVORNO POSLOVANJEDM partner 40 društveno korisnih projekata

18 PROMOCIJEABC svježi krem sir dobio Crystal Taste Award

20 MEDIJSKI BAROMETAR Poslovni svibanj

22 PULS SEKTORABolje vrijeme pred vratima

26 INTERVJU: OLIVIJA JAKUPECPodravka

30 POVRATNAAMBALAŽAVišestruka vrijednost

32 UNAPRJEĐENJE PRODAJETajna je u vještini prodavača

34 LJETNA KOZMETIKAMalim koracima prema naprijed

46 IT ODJEL - VIJESTILanjski rast IT potrošnje u Hrvatskoj gotovo 11%

50 KIOSCI - TRŽIŠTENezaobilazan multipack format

52 PROFIL KOMPANIJETisak d.d.

56 LOGISTIKA - VIJESTIInvesticija RALU logistike u Srbiji

58 MEĐUNARODNA KUHINJAMultikulturna gastro evolucija

64 KEČAP, MAJONEZA, SENF Kečap u crvenom

74 ISTRAŽIVANJE I RAZVOJZvijezda - Otvoreni kanal komunikacije

78 KULTNI BRENDOVIMilka - Čokolada svih generacija

80 IZ REGIJEPočela izgradnja prvog Lidla u Beogradu

82 IZ SVIJETASchwarz Grupa prijavila rast prihoda od 7%

84 GLOBALNA KRETANJA Sedam najboljih malih samoposluga u Europi

86 ŠTO ZNAMO O...Tjestenina - Jedite paštu i osjetite sreću i blagostanje

90 JA TRGOVACBura i sol

92 NOVO NA POLICI

METRO I SUMT POTPISALI SPORAZUM O SURADNJI

Veleprodajni trgovački lanac Metro Cash & Carry i Savez udruga malih trgovaca Republike Hrvatske potpisali su Sporazum o

poslovnoj suradnji za 2016. godinu. Sporazum su potpisali član Uprave Metroa Tomislav Smolčec i predsjednik Saveza udruga

malih trgovaca Republike Hrvatske Robert Fućak. Novim Sporazumom napravljen je značajan iskorak u uvjetima koje

će ostvarivati članice Saveza. Osim uvjeta povoljnije kupovine i nabave proizvoda, Metro će pratiti članice Saveza putem

niza aktivnosti, poput akcijskih ponuda, trajno niskih cijena, marketinške potpore te programom dostave robe.


Vijesti

MALOPRODAJA U PLUSU 3,2%

Promet od trgovine na malo što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u travnju je, prema

kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 0,7%, a realno za 3,2% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Time je u travnju promet rastao 20. mjesec zaredom, odnosno neprekinuto od rujna 2014. godine. U travnju je na godišnjoj razini, prema kalendarski prilagođenim indeksima, najviše, za 9,7%, rastao promet u trgovini na malo neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima. U maloprodaji hrane, pića i duhanskih proizvoda promet je realno rastao za 0,9%, dok je u ostaloj trgovini povećan za 1,4%.

Joint venture

Ui prostorima tvornice Vinka d.d. u Vinkovcima početkom lipnja

potpisan je Ugovor o međusobnoj suradnji – joint venture između Agrokora i belgijske Ardo Grupe. Ugovor su potpisali predsjednik Agrokor koncerna Ivica Todorić i operativni izvršni direktor tvrtke Ardo Bernard Haspeslagh. Potpisivanju su nazočili Domagoj Franić, direktor tvrtke Vinka d.d., Vladimir Džaja, direktor društva PIK Vinkovci d.d., Božo Galić, vukovarsko-srijemski župan, Mladen Karlić, gradonačelnik Vinkovaca, te kooperanti Vinke

i brojni drugi gosti. Potpisanim Ugovorom vrijednim gotovo 400 milijuna kuna dvije kompanije postaju ravnopravni vlasnici tvrtke Vinka. Glavni cilj ove joint venture suradnje je da Vinka postane vodeća proizvodnja zamrznutog voća i povr-ća u istočnoj Europi, što će se postići snažnom investicijom i objedinja-vanjem tržišnog, poljoprivrednog i industrijskog znanja Agrokora i Arda, uz kreiranje ekonomije obujma. Uz značajnu investiciju u povećanje proizvodnih kapaciteta, proizvodnja će se u narednom

periodu učetverostručiti i s postojećih 15.000 tona podići na 60.000 tona zamrznutog voća i povrća. “Agrokor je u Vinku do sada uložio gotovo 200 milijuna kuna, restrukturirali smo kompaniju financijski i poslovno.

Zajedno s našim partnerom, kompanijom Ardo, podići ćemo proizvodnju i zaposlenost kroz otvaranje više od 100 radnih mjesta. Posebno je važno napomenuti da će

cjelokupno povećanje proizvodnje biti namijenjeno izvozu i da će tako hrvatski proizvod biti plasiran na 60 tržišta na kojima je prisutna tvrtka Ardo. To je velika prilika za domaću proizvodnju i za naše kooperante

kojima se time otvaraju nova tržišta. Naš plan je da trenutna suradnja s 80 kooperanata realizacijom ove investicije preraste u suradnju s 300 kooperanata”, rekao je Todorić.

AGROKOR I ARDO ULAŽU 400 MILIJUNA KUNA U TVRTKU VINKA

broj RADNIH MJESTA otvoren

u sklopu investicije kompanija

AGROKOR i ARDO

100

Proizvodnja će se učetverostručiti i s postojećih 15.000 tona podići na 60.000 tona zamrznutog voća i povrća

jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

Vijesti

10

DM OTVORIO PRVU TRGOVINU S UGOSTITELJSKOM PONUDOM

U Zagrebu je otvorena je prva prodavaonica DM-a u Hrvat-skoj s ugostiteljskom ponudom. Uz asortiman u kojem

je više od 16.000 proizvoda, novo otvorena prodavaonica kupcima nudi zdrave smoothieje, eko čajeve, kave te mesne i vegetarijanske sendviče s glutenom ili bez njega, kao i kolače. “Tijekom 20 godina u Hrvatskoj uvijek smo nastojali biti inovativni. Dio tih nastojanja je i prva prodavaonica DM-a koja kupcima omogućuje da se opuste uz kavu, zdrave napitke i zalogaje. Vjerujem kako će, uz kontinuirano razvijanje ponude proizvoda iz ekološke proizvodnje, DM-ov zdravi kutak kupcima te proizvode učiniti još dostupnijima”, kazao je Mirko Mrakužić, direktor drogerijskog lanca DM.

razinaCIJENA

PREHRAMBENE KOŠARICE u Hrvatskoj u odnosu na EUROPSKI PROSJEK

91%

Karijere

Potrošačka košarica

Hrvatska je po potrošačkim cijenama košarice prehrambenih proizvoda i bezal-

koholnih pića u 2015. blizu prosjeka 28-člane Europske unije, kao i po cijenama alkohol-nih pića, ali je zato u kategoriji duhanskih proizvoda među najjeftinijim zemljama Unije, pokazuju podaci Eurostata. U Hrvatskoj je usporediva košarica prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u 2015. godini bila 9% jeftinija od prosjeka u EU-u. Podaci su dobi-veni temeljem istraživanja cijena hrane, pića i duhana u 2015. godini u kojem je sudjelovalo

38 europskih zemalja, uključujući 28 zemalja EU-a, a obuhvatilo je približno 440 uspore-divih proizvoda. Daleko je najskuplja među članicama EU-a Danska, gdje su cijene hrane i bezalkoholnih pića 45% više od prosjeka u EU. Slijede Švedska i Austrija s cijenama 24 odnosno 20% iznad prosjeka, te Irska i Finska gdje su ti proizvodi oko 20% skuplji u odnosu na europski prosjek. Najniže cijene te košarice proizvoda zabilježene su u Poljskoj i Rumunj-skoj, gdje su za 37% odnosno 36% niže od prosjeka u EU-u.

HRVATSKECIJENE BLIZU

EU PROSJEKA

NOVA UNAPRJEĐENJA U ZAGREBAČKOJ PIVOVARI

Željko Maslać, dosadašnji direktor komercijalne

izvrsnosti Zagrebačke pivovare, imenovan je glavnim direk-torom Molson Coorsa za BiH. Maslać je u Zagrebačku pivo-varu došao 2004. na poziciju menadžera prodaje za zonu. Godine 2006. napredovao je na mjesto direktora prodaje TIA-e d.o.o., tvrtke kćeri Zagrebačke pivovare, a 2009. preuzima poziciju regionalnog menadžera prodaje Zagrebačke pivovare i člana Uprave tvrtke TIA d.o.o. Početkom 2014. imenovan je na novo osnovanu poziciju direk-tora komercijalne izvrsnosti te se pridružuje lokalnom Country Leadership Teamu.

Poziciju komercijalnog direktora za izvrsnost preuzeo je Boris Nagyszombaty, dugogodišnji menadžer Zagrebačke pivovare za regiju Zagreb. Na novoj poziciji on će biti odgovoran za odjele podrške proda-ji i poslovnih analiza te trade marketing, a ujedno postaje i član Country Leadership Teama. Nagyszombaty se Zagrebačkoj pivovari pridružio 2003. godine na poziciji referenta prodaje. Ubrzo potom napredovao je na poziciju regionalnog Trade Marketing menadžera da bi 2007. bio promoviran na mjesto regionalnog menadžera prodaje za regiju Zagreb.

MLIJEČNOJ INDUSTRIJI ZDENKA 1,37 MILIJUNA KUNAAgencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju

isplatila je tvrtki Zdenka – mliječni proizvodi 1,37 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja, za ulaganje u strojeve i opremu za potrebe

proizvodnje. Riječ je o sredstvima koja se isplaćuju iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. i to za završeno ulaganje u sklopu podmjere 4.2. “Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda”, odnosno operacije “Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodi-

ma”. Zdenka će dobivena sredstva koristiti za nabavu stroja za rezanje blokova sira, stroja za pakiranje sira te grijanje poslovne građevine,

odnosno opremanje toplinske stanice.


PROIZVODNJA KRAVLJEG MLIJEKA SMANJENA 1,8%

Proizvodnja kravljeg mlijeka u Hrvatskoj je prošle godine pala za 1,8%, odnosno prikupljeno je 513.406 tona kravljeg mlijeka. Osim kravljeg, zabilježen je i pad ovčjeg mlijeka, dok se kod kozjeg mlijeka bilježi

rast proizvodnje. Tako je lani prikupljeno 2.821 tona ovčjeg mlijeka, što je 6,7% manje nego 2014. godine, dok je kozjeg mlijeka prikupljeno 6,2% više, ili 3.690 tona. Statistički podaci o proizvodnji svježih mli-ječnih proizvoda pokazuju da je lani zabilježen rast proizvodnje konzumnog mlijeka (mlijeka za piće) za 7,4%, na 296.793 tone, te fermentiranih proizvoda (jogurti, napici od jogurta i dr.) za 18,8%, na 84.972 tone. Proizvodnja vrhnja u 2015. je prema godini ranije povećana za 3,8%, na 27.342 tone, a porasla je i proizvodnja kravljeg sira, za 5,1%, na 33.586 tone.

Nakon uspješne implementacije MS Dynamics NAV-a u Galebu i tekstilnoj industriji, IN2 je početkom svibnja završio još jednu, ovog puta u tvrtki Gold partner koja se primarno bavi proizvodnjom, prodajom i otkupom zlata i srebra. Uvođenjem NAV-a u poslovanje, najveći je iskorak postignut u upravljanju proizvodnjom i otkupom zlata i srebra. IN2 je za tu svrhu nado-gradio MS Dynamics NAV posebnim modulom “Otkup zlata” koji upravlja procesom otkupa od početka do kraja. Proces “korisnik-prodavač-blagajna za otkup-skladište otkupa” povezan je i kontroliran od trenutka kad korisnik daje artikl na otkup do trenutka kad mu se prodana roba isplaćuje. Uvođenjem

NAV-a u proizvodnju, svi se događaji prate po etapama do najsitnijeg detalja te je za svaki artikl definiran proizvodni postupak i proizvodne sastavnice. Prije izrade određenog artikla radnik na rad-nom nalogu dobiva detaljnu uputu koje su mu sirovine potrebne i kroz koje sve proizvodne operacije mora proći kako bi proizveo zadani artikl.Gold partner je također želio uvesti novi web shop kao kanal prodaje. Pre-duvjet za povezanost s web trgovinom bilo je kvalitetno upravljanje matičnim podacima. Dynamics NAV je omogućio

sortiranje proizvoda po raznim svojstvi-ma pri čemu se svaki proizvod može opisati sa cca. 40 atributa, čime je stvorena podloga za povezivanje s web dućanom te bolje praćenje prodajnih i marketinških aktivnosti po lokacijama. A da se praćenje i planiranje prodaj-nih aktivnosti ne bi temeljilo samo na intuiciji menadžmenta, već na realnim i ažurnim poslovnim podacima, im-plementiran je izvještajni Tableau BI sustav. Cijeli projekt IN2 je uspješno završio u šest mjeseci.

GOLD partner – implementacija MS Dynamics NAV-a

PRO

MO

IKEA GRADI OUTLET CENTAR, HIPERMARKET I LANCE BRZE HRANE

Kompanija IKEA Centres, koja je dio centralne globalne

trgovačke kompanije IKEA Grupa, pokrenula je projekt vrijedan 33 milijuna eura za gradnju prve faze kompleksa Designer Outlet Croatia koji će biti smješten pored robne kuće IKEA Zagreb. Najvećim outlet kompleksom u Hrvatskoj će, u suradnji s IKEA Centres, upravljati konzultantska

tvrtka ROS Retail Outlet Shop-ping, poznati austrijski upravitelj dizajnerskih outleta. U prvoj fazi projekta, Designer Outlet Croatia protezat će se na 15.000 m2 u 90 lokala prosječne površine 170 m2 koje zakupci mogu spajati za potrebe većih dućana. Po zavr-šetku prve faze projekta očekuje se otvaranje više od 400 novih radnih mjesta.

ATLANTIC IZDAO KORPORATIVNE OBVEZNICE OD 200 MILIJUNA KUNA

Atlantic Grupa je uspješno izdala korporativne obveznice u iznosu

od 200 milijuna kuna, s fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 3,125% uz polugodišnju isplatu kamata s dospijećem 17. lipnja 2021. godine. Obveznice su izdane na domaćem tržištu kapitala i uvrštene u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze, Usluge depozitorija te Usluge prijeboja i

namire Središnjeg klirinškog depo-zitarnog društva. Zajednički agenti i pokrovitelji izdanja obveznica su Erste&Steiermärkische Bank, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačka banka. Iz Atlantic Grupe navode kako će sredstva prikupljena ovim izdanjem obveznica koristiti za refinanciranje postojećih obveznica oznake ATGR-O-169A, a ostatak za financiranje radnog kapitala.


Vijesti

12

Europski parlament (EP) usvojio je Izvješće o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe

hranom, koje poziva na usvajanje EU legislative kako bi se suzbilo nepoštenu trgovačku praksu. Izvješće je važno za poljoprivrednike jer potvrđuje kako je upravo na njih, kao najslabiju kariku u lancu opskrbe hranom, prebačen sav rizik poslovanja. “Zalažem se da se problem nepoštene trgovačke prakse koja je rak rana europske, ali i hrvatske poljoprivrede riješi donošenjem zakona na EU razini jer se pokazalo da volonterski pristup ovom problemu ne daje rezultate.

Beskrajno dugim rokovima plaćanja i jednostra-nim izmjenama ili raskidima ugovornih obveza od strane trgovačkih lanaca treba stati na kraj”, rekla je zastupnica Marijana Petir. Podaci u Hrvatskoj govore kako je u zadnjih par godina iz Upisnika nestalo gotovo 100.000 obiteljskih gospodarstava i njihova sudbina je nepoznata, uvoz hrane raste, a otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda padaju. Nije mnogo bolje niti u drugim zemljama članicama, čak i u onim najrazvijenijima, poput Francuske, Njemačke, Finske te Španjolske.

Usvojeno Izvješće

EUROPSKI PARLAMENT O

NEPOŠTENOJ TRGOVAČKOJ

PRAKSI

Karijere

DRŽAVA TRAŽI SVOJE ČLANOVE U NO-U

PODRAVKE

Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUU-

DI) zatražio je da se na glavnoj skupštini Podravke imenuju četiri nova člana Nadzornog odbora koji bi zamijenili četiri dosadašnja, za koje je prvotni prijedlog bio da im se produže mandati. Iz Podravke su objavili kako su izmjene u dnevnom redu zatražili Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) i Republika Hrvatska, zastupani po zakonskom zastupniku DUU-DI-ju, koji zajedno imaju 19,69 postotni udio u Podravki. U zahtjevu DUUDI-ja od Uprave se traži da se ranije najavljena toč-ka dnevnog reda, prema kojoj bi se u NO ponovno izabrali Milan Stojanović i Ivana Matovina, kojima mandat istječe počet-kom srpnja, zamijeni točkom kojom bi se samo utvrdilo da im je mandat istekao te im stoga istječe članstvo u NO-u. DUUDI traži i da se u dnevni red uvrsti točka po kojoj se opozivaju i članovi kojima mandat još nije istekao – Mato Crkvenac i Ivo Družić. Umjesto ta četiri člana, iz DUUDI-ja predlažu da se u NO imenuju Davor Vašiček, Ivo Grabovac, Anto Bajo i Mirko Volarević. Predlažu i izmjene statuta Podravke tako da se najmanji broj članova Uprave smanji s dosadašnjih četiri na tri, a najveći sa sedam na šest. Glavna skupština Podravke sazvana je za 22. srpnja ove godine, a na njoj bi trebala biti donesena i odluka o isplati dividende u bruto iznosu od sedam kuna po dionici, prva unazad deset godina.

MILIJUN KUNA ZA ULAGANJA U PROIZVODNJU LJEŠNJAKA

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i rural-nom razvoju isplatila je obiteljskom poljoprivred-

nom gospodarstvu (OPG) Setnik gotovo milijun kuna za ulaganja u proizvodnju lješnjaka. Riječ je o isplati na osnovu odobrenih sredstava iz programa IPARD, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice”. OPG-u Setnik Marinka iz Varaždinske županije isplaćeno je 956,1 tisuća kuna za ulaganje u izgradnju sušare, navodnjavanje te kupnju mehanizacije i opreme. Sredstvima IPARD-a izgrađen je objekt za skladištenje oraha i lješnjaka, uveden sustav navodnjavanja kap po kap za nasad lješnjaka te nabavljena razna mehanizacija. Realizacijom projekta nadopunjuje se i modernizira postojeće poslovanje te se povećala kvaliteta i konkurentnost proizvoda uz poštovanje standarda zaštite okoliša, javnog zdravstva, zdravlja biljaka i sigurnosti na radu.

ŽITO SPAŠAVA PROIZVOĐAČE CRNE SLAVONSKE SVINJENova mesna industrija osječke tvrtke Žito spremna je otkupiti kompletnu godišnju proizvodnju svih uzgajivača crne slavonske svinje fajferice i s otkupom nastaviti i svake sljedeće godine, bez obzira na to koliko ta proizvodnja bude rasla. To je, između ostaloga, najvažniji zaključak sa susreta predstav-nika uzgajivača udruženih u udrugu “Fajferica” i poslovodstva Žita. Kompanija kreće s proizvodnjom

tri linije pršuta (classic, premium i eko) ukupno oko 150.000 komada godišnje, zatim 3.000 tona salama mediteranskog tipa i 2.200 tona trajnih mesnih proizvoda tipa pancete, rolane pancete,

pečenice, buđole i slično. Da bi ostvarili planove, potrebno je postojeću proizvodnju svinja u Slavoniji povećati za 100.000 komada godišnje.

ZAGORSKI PURAN DOBIO OZNAKU ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Europska komisija objavila je da je Zagorski puran novi hrvatski

proizvod koji je dobio zaštitu zemljopisnog podrijetla. Radi se o autohtonom zagorskom proizvodu starosti od šest do osam mjeseci, koji je uzgojen slobodnom ispašom na otvorenom. Proizvodi pod oznakom “Zagorski puran” moraju biti uzgojeni isključivo na području Hrvatskog zagorja, koje obuhvaća cijelo područje Krapinsko – zagor-ske i Varaždinske županije, te rubne

dijelove Zagrebačke županije koji graniče s Krapinsko – zagorskom i Varaždinskom županijom.

POREZNA UPRAVA POKREĆE LJETNU OFENZIVU PROTIV UTAJE POREZA

Porezna uprava najavila je da će tijekom ljetne sezone nastaviti

s provođenjem nadzornih aktiv-nosti - pojačano će se nadzirati izdavanje računa kroz sustav fiskalizacije; posebna će pozornost biti usmjerena na nadzore u dje-latnosti ugostiteljstva, trgovine, iznajmljivanja, prijevoza, a pratit će se i sva značajnija događanja, posebice festivali. “Siva ekonomija predstavlja velik problem u cijeloj

Europi pa i u Republici Hrvatskoj. Stoga Ministarstvo financija, Porezna uprava nastavlja s provođenjem nadzornih aktivnosti iz svoga djelokruga. Prvenstveno se radi o provođenju pojačanih nadzora izdavanja računa kroz sustav fiskalizacije koju provode službenici Porezne uprave u suradnji s Carinskom upravom i drugim državnim tijelima”, naveli su iz Porezne uprave.

Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju rastu površine pod ekološkom poljoprivredom. Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi

od 2015. godine potpora za ekološku poljoprivredu financira se iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u okviru mjere 11 “Ekološki uzgoj”. Tu vrstu potpore poljoprivrednici mogu zatražiti u sklopu Jedinstvenog zahtjeva za izravna plaćanja, koji podnose Agenciji jednom godišnje. U 2015. godini potpora u okviru mjere 11 zatražena je za 78.778 hektara poljoprivrednog

zemljišta, a u 2014. za 48.664 hektara poljoprivrednog zemljišta.

UDVOSTRUČENE POVRŠINE POD EKOLOŠKOM PROIZVODNJOM


Vijesti

14

Tvrtka Badel 1862 dobitnik je nagrade Regionalni biznis partner 2016. koja se

dodjeljuje za poslovne subjekte iz Slovenije, Mađarske, Rumunjske, Moldavije, Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Bugarske, Grčke i Cipra. Riječ je o godišnjoj nagradi koja se dodjeljuje već 22 godine, a

Badel 1862 bio je ove godine jedini hrvatski predstavnik na ceremoniji koja je održana u Beogradu. Nagrada je veliko priznanje jer je osvojena u jakoj konkurenciji i predstavlja potvrdu poslovne uspješnosti i regionalne prepoznatljivosti, poručili su tom prigodom iz Badela 1862.

POTROŠAČKE CIJENE U SVIBNJU PALE REKORDNIH 1,8%

NOVI HIPERMARKET TOMMY U PRIMOŠTENU

U Hrvatskoj su u svibnju potro-šačke cijene pale rekordnih

1,8% na godišnjoj razini, što je ponajviše posljedica oštrog pada cijena goriva. To ukazuje na nastavak deflacijskih pritisaka, s obzirom da je trend pada po-trošačkih cijena ušao već u treću godinu. U svibnju je pad cijena na godišnjoj razini bio veći nego mjesec dana prije, kada su cijene pale 1,7%, a pad od 1,8% nije za-bilježen od 2000. godine, od kada DZS vodi te podatke. Cijene hrane i bezalkoholnih pića u svibnju su pale 0,3%, dok su alkoholna pića i duhan pojeftinili 0,2%.

Trgovački lanac Tommy otvorio je novi hipermarket u Primoštenu. Riječ je o 188. prodavaonici ovog

splitskog trgovca koja raspolaže ukupnom prodaj-nom površinom od 1.100 m2, a u sklopu prodajnog objekta otvorena su i 32 nova radna mjesta. Pored hipermarketa u ponudi je i pekarnica ‘’Bobis’’ sa 60 godina tradicije proizvodnje pekarskih proizvoda te suvremeno opremljen caffe bar. Posjetiteljima je na raspolaganju besplatno parkiralište sa 77 besplatnih parkirnih mjesta. Radno vrijeme hipermarketa je svaki dan od 7 do 22 sata.

Pogodnosti za obrtnike

Ui sklopu projekta “Zajednička nabava – HOK zna”, Hrvatska obrtnička komora (HOK) pot-

pisala je s energetskim kompanijama Crodux i INA sporazum o međusobnoj suradnji temeljem kojeg su obrtnicima omogućene posebne po-godnosti prilikom kupovine naftnih derivata te prirodnog i ukapljenog naftnog plina. Osnovni cilj je da se ostvarenjem boljih uvjeta nabave

potrebnih energenata smanje troškovi poslo-vanja hrvatskih obrtnika. Hrvatska obrtnička komora okuplja gotovo 77.000 obrta koji čine respektabilan udio u gospodarstvu Republike Hrvatske pa je povećanje konkurentnosti člano-va, kroz uštede koje će ostvariti putem projekta “Zajednička nabava HOK ZNA”, mjerljiv dopri-nos u ukupnim gospodarskim aktivnostima.

HOK UGOVORIO

SURADNJU S TVRTKAMA

CRODUX I INA

MILIJARDE KUNA

investicije Adris Grupe do 2019.

godine

4

AURO DOMUS GRUPA OTVARA TOBACCO SHOPOVEAuro Domus Grupa, vodeća hrvatska grupacija u djelatnostima otkupa i prodaje zlata te najveći domaći lanac

mjenjačnica, za svoje je klijente osigurala i nove usluge u poslovnicama. Naime, krajem svibnja i početkom lipnja otvorene su prve poslovnice koje nose oznaku Tobacco Shop, opremljene standardnim asortimanom

trafika, i to u Matuljima, Lovranu, Puli i Vrbovcu. Uskoro se očekuje otvaranje trgovina u Šibeniku, Splitu i zagrebačkoj Dubravi. Auro Domus Grupa iz Kastva do kraja godine bi se trebala proširiti na čitavu Hrvatsku s

ambicijom da se pozicionira kao treća prodajna mreža po veličini, iza Tiska i iNovina.

BADEL 1862 DOBITNIK NAGRADE REGIONALNI BIZNIS PARTNER 2016.


ADRIS GRUPA ULAŽE 4 MILIJARDE KUNA

Glavna skupština Adris Grupe usvojila je financijska izvješća

za 2015. godinu te odlučila da se ukupna ostvarena dobit poslije oporezivanja za 2015. godinu u iznosu od 1,84 milijarde kuna raspoređuje u statutarne rezerve. Obrazlažući prošlogodišnje po-slovne rezultate i plan poslovanja za ovu godinu, predsjednik Uprave Adris grupe Ante Vlahović ista-knuo je kako je, unatoč sveopćoj društvenoj krizi, Adris grupa

“izdržala u uspjehu”. Kompanija je u 2015. ostvarila ukupni prihod od 6,5 milijardi kuna te neto dobit od 389 milijuna kuna, a tomu treba pridodati i 1,04 milijarde kuna izvanredne neto dobiti ostvarene transakcijom duhanskog dijela poslovanja. Na skupštini je najav-ljeno kako Adris Grupa do 2019. godine planira investirati gotovo četiri milijarde kuna u turizam, zdravu hranu i regionalizaciju osiguranja.

KULEN MOŽE POKRENUTI NAŠE USNULO SVINJOGOJSTVO

U Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Osijek odr-žano je XVI. ocjenjivanje kakvoće slavonskog kulena, čime se još

jednom skrenula pozornost na veliki potencijal ovog tradicionalnog slavonskog proizvoda. “Jako mnogo truda uloženo je u zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla i na razini Hrvatske i Europske unije. U pro-izvodnji kulena leži velika šansa koja može pokrenuti cijeli lanac od proizvođača svinja do prerađivača, odnosno ono sigurno može vratiti usnulo svinjogojstvo na predratnu izvoznu poziciju kada je Hrvatska proizvodila 1,8 milijuna komada svinja godišnje”, izjavio je Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek. Trenutačna proizvodnja svinja u Hrvatskoj kreće se oko 750.000 do 800.000 komada, a kulena oko 500 tona.


Društveno odgovorno poslovanje

P Iovodom 20. obljetnice poslovanja u Hrvatskoj DM je odabrao 40 projekata koje će realizirati u sklopu

inicijative “Jer sve smo to MI!”. U 26 hrvatskih gradova i naselja zaživjet će društveno korisni projekti kojima će DM pružiti financijsku podršku, donirati proizvode, osigurati volontersku pomoć ili opremanje i uređenje prostora. “Tijekom veljače DM je zaprimio prijave više od 2.000 projekata iz cijele Hrvatske i građanima koji su se prijavili želimo zahvaliti na povjerenju koje

su nam ukazali. Imali smo težak zadatak među kvalitetnim projektima odabrati one koji u najvećoj mjeri doprinose boljitku zajednice i sugrađana. S velikim ponosom i odgovornošću postajemo partneri 40 društveno korisnih projekata čijom realizacijom želimo zahvaliti hrvatskim građanima na vjernosti i podršci koje su pružili DM-u tijekom prvih 20 godina poslovanja”, izjavila je Gordana Picek, članica Uprave drogerijskog lanca DM.

SVEČANO ZAKLJUČEN LIDLOV DONACIJSKI PROGRAM “VIŠE ZA ZAJEDNICU!”

Trgovački lanac Lidl Hrvatska svečano je obilježio završetak donacijskog programa zaposlenika

vrijednog pola milijuna kuna “Više za zajednicu!” koji je ove godine pomogao 71 udruzi i instituciji diljem Hrvatske. Tema ovogodišnjeg programa bila je kultura i obrazovanje pa su tako donirane obrazovne institucije, kulturno-umjetnička društva, udruge za promicanje kulture i obrazovanja. Na svečanosti u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija simbo-lično su uručene donacije za 27 udruga s područja Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske. Događaju su prisustvovali predstavnici Lidla, ZGK Komedija i Grada Zagreba, predstavnici doniranih udruga te Lidlovi zaposlenici koji su ih kandidirali.

AGROKOROVA NOVA POLITIKA UPRAVLJANJA OKOLIŠEM

Trgovački lanac Tommy je zajedno s tvrtkom P&G u humanitarnoj akciji

koja je trajala od prosinca 2015. do kraja siječnja 2016. prikupio 100 tisuća kuna za kupnju medi-cinskih uređaja dječjem odjelu KBC-a Split. U humanitarnoj akciji pod nazivom “Nota dobrote - Manje boli kad te netko voli” sudjelovali su svi kupci proizvoda tvrtke

P&G koji su svoju kupovinu ostvarili u prodavaonicama trgovačkog lanca Tommy te su na taj način pridonijeli prikupljanju

sredstava za kupnju prijeko potrebne medi-cinske opreme. Ova akcija dio je strategije druš-tveno odgovor-nog poslovanja tvrtke Tommy iz koje najav-

ljuju provedbu i sudjelovanje u daljnjim akcijama humanitarnog karaktera.

TOP 5 POSLODAVACA PARTNERA ZA 2015. GODINU

Konzultantska kuća Selectio proglasila je Top 5 Poslodavaca Partnera za 2015. godinu među kojima su se našle i dvije FMCG kompanije: Coca-Cola HBC

Hrvatska i Zagrebačka pivovara. Osim ove dvije tvrtke iz sektora proizvodnje pića, vodeći stručnjaci u upravljanju ljudskim potencijalima najbolje su ocijenili upravljanje

zaposlenicima u farmaceutskim tvrtkama Pliva Hrvatska i Sandoz te IT tvrtki Microsoft Hrvatska. U navedenim

organizacijama posebna se pozornost posvećuje razvoju zaposlenika. Kroz godinu svi njihovi zaposlenici prođu

barem jedan trening, a gotovo svi imaju i definiran svoj individualni plan razvoja. Top 5 organizacije u prosjeku po zaposleniku ulažu 48 sati i 6.994 kuna u educiranje godišnje, aktivno potiču kulturu razvoja kompetencija i

imaju razvijene sustave upravljanja karijerom.

DRUŠTVENO KORISNIM

PROJEKTIMA DM

OBILJEŽAVA 20 GODINA

POSLOVANJA

TOMMY I P&G POMAŽU DJEČJEM ODJELU KBC-A SPLIT

Agrokor koncern je, povodom Svjetskog dana zaštite okoliša koji se obilježava 5. lipnja,

objavio novu Politiku upravljanja okolišem, kao nadogradnju prve objavljene 2006. godine te Povelje o zaštiti okoliša i održivom razvoju koja je objavljena na Dan planeta Zemlje 22. travnja 2002. godine. U proteklom razdoblju Agrokor koncern je opseg svojih djelatnosti proširio i na specijalizirane poslove gospodarenja otpadom,

proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te održivi turizam. Nova politika odnosi se na područje sustava upravljanja okolišem, što uključuje i sustav energetske učinkovitosti te je usmjerena na dvije osnovne strateške odrednice: trajno poboljšavanje vrijednosti okoliša i energet-ske učinkovitosti te sprječavanje i smanjivanje svih vrsta onečišćenja u neposrednom, širem i globalnom okruženju.

“Jer sve smo to MI!”


JEDITE ZDRAVO.JEDITE PRIRODNO.JEDITE FINO.JEDITE .

� www.dm-drogeriemarkt.hr� www.facebook.com/dm.Hrvatska.hr� dm aplikacija


Promocije

PODRAVKI ČAK 23 ODLIČJA ZA KVALITETU PROIZVODA

Podravka je nadmašila prošlogodišnji rekordni uspjeh iz Bruxellesa i ove se godine okitila s čak

23 odličja Superior Taste Award. Od 27 prijavljenih, čak su 23 Podravkina proizvoda nagrađena ovim odličjem, što potvrđuje izvrsnost okusa u katego-rijama u kojima su se natjecali. Uz sva dobivena priznanja, Podravku je stručni žiri nagradio poseb-nim priznanjem “Crystal Taste Award” za Podravka čaj Limun limeta. Riječ je o nagradi dodijeljenoj za one proizvode koji su tri godine zaredom nagrađeni s najvišom ocjenom od tri zvjezdice i to od strane tri različita panela degustatora. Od 2008. godine, kad je tvrtka prvi puta sudjelovala na navedenom natje-canju, na samom vrhu kulinarske svjetske ljestvice smjestilo se više od 70 Podravkinih proizvoda.

ABC sir tvrtke Belje dobitnik je prestižne nagrade Crystal Taste Award za 2016. godinu koju mu je do-

dijelio Međunarodni institut za okus i kvalitetu (iTQi) iz Bruxellesa, vodeća svjetska organizacija za ocjenjivanje okusa i kvalitete. U izbor za Crystal Taste Award ulaze samo oni proizvodi koji su tri godine zaredom svojim okusom i kvalitetom osvojili maksimalne tri zlatne zvjezdice stručnog žirija koji je provodio istraživanje sadržaja, kvalitete i okusa proizvoda. Nakon tri godine “slijepog” testiranja u sklopu “Superior Taste Award” te osvojivši više od 90% bodova, ABC sir je jedan od rijetkih u svijetu koji je osvojio ovu nagradu. “Ova

nagrada je kruna dosadašnjih ocjenjivanja Superior Taste Award na kojima smo u zadnje tri godine osvajali najviše ocjene. Riječ je o važnom međunarodnom priznanju koje nam dolazi u godini u kojoj smo osvojili i treće mjesto na svijetu za ABC sir s vlascem. Osvojena nagrada potvrđuje našu ustrajnost i posvećenost kvaliteti, od proizvodnje mlijeka na vlastitim farmama do proizvodnje ABC svježeg krem sira”, rekla je Ljiljana Vajda-Mlinaček, izvršna direktorica Sektora marketinga i turizma Belja. Ovom nagradom ABC svježi krem sir svrstao se u birano društvo svjetski priznatih i najkvali-tetnijih prehrambenih brendova.

ABC SVJEŽI KREM SIR

DOBIO CRYSTAL TASTE

AWARD

Prestižna nagrada

Razvoj asortimana dm marke temelji se na inovativnim rješe-njima i razvoju proizvoda koji

poštuju principe održivog razvoja i doprinose zdravlju kupaca. Istovre-meno, u sklopu vlastite marke dm kupcima nastoji ponuditi vrhunsku kvalitetu proizvoda koji su isto-vremeno dovoljno povoljni da si ih većina kupaca može priuštiti. Jedan od načina na koji je dm odgovorio na potrebe kupaca u čijim se potro-šačkim košaricama sve češće mogu naći ekološki proizvodi je razvoj prve vlastite marke u kategoriji hrane - dmBio. Proizvodi dmBio marke su

prirodni, održivi te ih odlikuje visoka kvaliteta što potvrđuje Euro-list - lo-gotip ekoloških proizvoda Europske unije kao i njemački pečat ekološke kvalitete. Među proizvodima dmBio marke, uz žitarice, mahunarke, napit-ke i voćne poslastice, nalaze se i eko kašice za djecu te superhrana poput chia sjemenki i goji bobica. Proizvodi dmBio marke ne sadrže pesticide, boje, umjetne arome niti konzervans i proizvedeni su od najboljih, pažljivo odabranih sastojaka koji su 100 % organski i dolaze isključivo iz eko-loške proizvodnje. Trenutačno oko 10 % asortimana dm-a čine ekološki

proizvodi u kategorijama osviještene prehrane, proizvoda za domaćinstvo, prirodne kozmetike, dječje hrane i dodataka prehrani. U dm-u najavljuju daljnje širenje eko asortimana kao i razvoj novih proizvoda dmBio marke koja trenutačno broji više od 200 prehrambenih proizvoda.

dm-drogerie markt

PRO

MO

BRIGA O OKOLIŠU I ZDRAVLJU KUPACA KAO TEMELJ RAZVOJA ASORTIMANAOko 10 % asortimana dm-a čine ekološki proizvodi u kategorijama osviještene prehrane, a u dm-u najavljuju daljnje širenje eko asortimana kao i razvoj dmBio marke koja trenutačno broji više od 200 prehrambenih proizvoda

MEĐUNARODNO PRIZNANJE ČEPINSKOM TENA ULJU

Čepinskom Tena ulju dodijeljeno je Superior Taste Award, prestižno internacionalno priznanje

vrhunskih svjetskih kuhara i sommeliera, koji u testiranjima naslijepo procjenjuju senzorske karakteristike proizvoda, što rezultira ocjenom za ukupan dojam, a ocjenjivanje obuhvaća vizualnu procjenu, miris, teksturu i okus. Međunarodni institut za okus i kvalitetu (iTQi) Suncokretovu ulju Tena dodijelio je ocjenu “2016 Superior Taste Award s jed-nom zlatnom zvjezdicom” uz navod: “Čestitamo vašoj tvrtki i vašem timu na izuzetnom rezultatu. Trebate biti ponosni na vaš proizvod i visoko priznanje kojim nagrađujemo njegovu vrijednost i vrhunski okus”, navode iz osječkog Žita u čijem sastavu posluje Tvornica ulja Čepin.

PROMOCIJA VINA BADELA 1862 U SAD-UU New Yorku i Miami Beachu, u organizaciji uglednog Udruženja sommeliera SAD-a (United States Sommelier Association Miami), prezentirano je 16 Badelovih vina vinskim stručnjaci-ma, sommelierima, uvoznicima, trgovcima na malo i industrijskim konzultantima u SAD-u.

Nastavno na uspjeh na ocjenjivanjima vina održanim tijekom travnja u američkom Rochesteru, kada su četiri Badelova vina osvojila zlatne i srebrne medalje (Ivan Dolac Barrique berbe 2009.,

Korlat Merlot 2012., Korlat Syrah 2011., Dingač 50°), Badelov izvoznički tim organizirao je tri Masterclass Schedule prezentacije u Miami Beachu i New Yorku. Vina su prezentirali Aleksandar

Noršić, član upravnog odbora Škole vina pri američkom udruženju sommeliera, te enologinja Badela 1862 Tina Klepac.

U godini kada Hrvatski olimpijski odbor (HOO) obilježava 25 godina svog postojanja, predstav-

ljena je nova edicija Jana vode s porukom hrvatskih olimpijaca uoči Olimpijskih igara u brazilskom Rio de Janeiru. Edicijom poruka hrvatskih olimpijaca Jana želi ispričati priču o ljubavi prema sportu, natjecanju i izazovima koje donose Olimpijske igre. Svima je cilj što bolji rezultat i želja da u određenom trenutku budu najbolji, ali na Olimpijskim igrama i u životu, nije sve

u natjecanju za zlato i za slavu. Olimpijci se natječu za san, za ljubav onih koji ih podržavaju - jer žele usrećiti one koji su uz njih i koji vjeruju u njihovu nemjerljivu sportsku strast. I upravo ta ljubav želi se prenijeti kroz poruke olimpijaca. Ova suradnja potvrda je partner-skog odnosa Hrvatskog olimpijskog odbora i Jamnice, kao dva vrhunska brenda kojima je poveznica vjera u uspjeh i želja da hrvatski sport i hrvatski sportaši dobiju status koji zaslužuju.

PREDSTAVLJENA NOVA JANA S PORUKAMA HRVATSKIH OLIMPIJACA


Medijski barometar trgovačkih lanaca

POSLOVNI SVIBANJ

oslovanje, rezul-tati i poslovni planovi obilježili su svibanj. Ob-javljeni su rezul-tati poslovanja trgovaca za 2015.

godinu prema kojima je deset najvećih ostvarilo više od 35 milijardi kuna prometa, što je gotovo milijardu i pol kuna više nego godinu ranije. Na prva tri mjesta su Konzum, Plodine i Lidl. Zatim je krajem mjeseca poslovni tjednik Lider izdao posebno izdanje “1000 najvećih hrvatskih tvrtki prema ukupnom prihodu u 2015. godini” na čijim su se listama našli i trgovački lanci.

LIDL ISPRED TOMMYJAAnaliza donosi rezultate o kojim se trgovačkim lancima u svibnju najviše pisalo te u kojim kontekstima, a obuhvaćene su samo kvalitetne (sadržajne) objave, to jest one u kojima su trgovački lanci glavni samo-stalni ili glavni nesamostalni subjekti/teme u objavi. U svibnju su ukupno vezano za trgovačke lance zabilježene 574 objave. Konzum je uvjerljivo prvi, slijedi Lidl te Tommy. Lidl

se vratio na svoju drugu poz-iciju, na koju smo bili navikli kroz cijelu prošlu godinu. Ove je godine u veljači zamijenio mjesto s Tommyjem, no sada se vratio, pa ćemo pratiti hoće li tako ostati u mjesecima koji slijede. Kaufland je zauzeo četvrto mjesto, što je napredak u odnosu na prošla dva mjeseca u kojima je bio na šestom, odnosno petom mjestu. Billa nije uspjela zadržati svoju do-bru prošlomjesečnu poziciju, kada je bila četvrta, te je u svib-nju završila na sedmom mjestu.

TRGOVCI O POSLU NAJVIŠE Od ukupnog broja objava o Konzumu više od polovice odnosilo se na poslovanje (52%), a s jednakim su udjelom od 20% zastupljene teme vezane za promidžbu i sponzorstva te za asortiman i cijene proizvoda. O Lidlu se isto tako najviše pisalo vezano za poslovanje (45%). Slijedi tematika vezana za asortiman i cijene proiz-voda (26%) te promidžbene aktivnosti i sponzorstva (16%). Kod Tommyja je poslovanje

na drugom mjestu (35%), a na prvom su promidžbene

aktivnosti i sponzor-stva s udjelom od 55%. Mediji su izvijestili o poslovnim rezultatima za 2015. godinu, prema kojima je Konzum daleko najuspješniji.

Prošle je godine ost-vario prihode od gotovo

15 milijardi kuna uz rast od 11 posto. U svibnju je dobio i nagradu Zlatna košarica za trgovca godine, a mediji su izvijestili i o dogovoru s Vindi-jom, prema kojem će Konzum, kao najveći domaći trgovački lanac, dati još jaču podršku i veći prostor hrvatskim proizvođačima mlijeka. Lidl se na tablici poslovanja malo-prodajnih lanaca u 2015. godini nalazi na trećem mjestu, te se prenosi kako zadnjih godina nezaustavljivo raste. Objavljen je i popis najpoželjnijih poslo-davaca u Hrvatskoj prema ko-

jem je Lidl na drugom mjestu, odmah iza dm-a. Tematski su se objave o trgovačkim lancima najviše odnosile na poslovanje s 38% udjela u ukupnom broju zabilježenih objava. Slijedi tematika vezana za promidžbu i sponzorstva s udjelom od 30%. U svibnju se vezano za trgovačke lance znatnije objav-ljivao u tiskovinama, ukupno 58%. Mediji koji su pojedinačno o trgovačkim lancima najviše objavljivali su dnevnici 24 sata i Slobodna Dalmacija te portal jatrgovac.hr.

Ines Kovačić[email protected]

Press Clipping

PObjava poslovnih rezultata za 2015. godinu, Liderovo izdanje o 1000 najvećih tvrtki po prihodu te nagrada Zlatna košarica skrenuli su puno medijske pažnje na trgovačke lance

Trgovački lanci - broj objavasvibanj 2016.Konzum

276

Lidl

Tommy

Kaufland

Spar

Plodine

159

115

104

95

88

Billa84

KTC27

Mercator44

Diona

NTL

14

11

Teme o kojima mediji najčešće pišu kada se radi o trgovačkim lancimaPoslovanje

38%

Promidžba i sponzorstva

30%Asortiman, cijene

24%Usluge i odnos prema kupcima

5%Ostalo

3%

BROJ OBJAVA o trgovačkim

lancima tijekom svibnja

574


Puls sektora

ipanj je zanimljiv, dinamičan i aktivno-stima bogat mjesec. U lipnju počinje ljeto (i kalendarski i simbolički). U lipnju se zbrajaju polugodiš-nji rezultati mnogih kompani-ja, mjeri se prolazno vrijeme “na polovici utrke”. U lipnju

završava školska godina. Kreću upisi u srednje škole. Polaže se matura. Počinju pripreme za upise na fakultet. Prate se nogometna prvenstva (to jest, svake druge godine). Ili sam time trebao početi niz? U lipnju počinju masovniji dolasci turista. Inten-zivno se planiraju godišnji odmori, kupuju kupaći

kostimi. Lipanj (osim za đake koji idu na popravni ili ako je vrijeme izrazito loše), donosi optimi-

zam i pozitivne trendove. No, ovog lipnja hr-vatska je javnost zabrinuta u svezi političke

situacije. Bez namjere da ulazim u analizu ili predviđam ishode, s aspekta potrošnje trenutna kriza iznimno je važna. Naime, prethodno navedene lipanjske aktivnosti i događaji u pravilu imaju pozitivne kono-

tacije na potrošnju (pod uvjetom da je vri-jeme “lipanjski” toplo i sunčano, dakako). A

kriza, bez obzira što ne mislim da će značajnije utjecati na stabilnost zemlje ili standard građana, stvara tjeskobu, nesigurnost, pa potrošač postaje

BOLJE VRIJEME PRED VRATIMA

Napokon! Vraćajući se na meni omiljenu usporedbu o sedam mršavih i sedam debelih krava iz biblijske priče o Josipu, sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je sedam (“mršavih”) godina krize iza nas, a nadajmo se da dolazi barem toliko “debelih” godina

L RAST PRODAJE 130 odabranih kategorija u

PRVA ČETIRI MJESECA

2016.

1,7%


NAKON MRŠAVOG DEBELOKako nam kuca potrošačko bilo? Koliki nam je “puls”? Što kaže semafor?Referirat ćemo se na procjenu maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima, bez ljekarni i specijaliziranih trgovina te bez ugostiteljstva) za 130 kategorija (bez cigareta), za razdoblje prosinac 2015. – ožujak 2016. za hranu i piće, odnosno siječanj – travanj 2016. za neprehranu. Nisu uključene neke značajne (visoko obrtajne) kategorije, poput svježeg voća i povrća, brašna, šećera i sličnih, već one koje Nielsen redovno prati putem panela trgovine. U prva četiri mje-seca 2016. prodaja je veća 1,7% nego u isto doba lani. Posebno veseli veća konzumacija – količin-ska prodaja (u tonama / komadima) koja je rasla 1,5%, a ostatak dolazi od cijena koje su prosječno veće za 0,25%. Na godišnjoj razini (ukupno za-dnjih 12 mjeseci, travanj 2015. - ožujak 2016. za prehranu, odnosno svibanj 2015. - travanj 2016. za neprehranu), rast je 2,5% (1,5% količinski, a 1% od većih prosječnih cijena).Napokon! Vraćajući se na meni omiljenu uspo-redbu o sedam mršavih i sedam debelih krava iz biblijske priče o Josipu, sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je sedam (“mršavih”) godina krize iza nas, a nadajmo se da dolazi barem toliko “debelih” godina. Imamo više predispozicija i naznaka za takav trend - od povoljnijih europ-skih trendova, gospodarskog rasta, rasta turizma i kakvog-takvog rasta zaposlenosti i plaća. Više novca (i turista) ekvivalentno je rastu prodaje. Nadajmo se da se vanjskopolitička situacija EU neće dodatno uzburkati (nepoznati, ali negativni

oprezan, štedljiv, prelazi u “sigurnosni režim”, ra-dije štedi nego što troši. U ovom trenutku najbolji lijek bio bi što bolji rezultat hrvatskih nogometaša u Francuskoj.

POLITIKA I POTROŠNJAA da nije takva ozbiljna politička i društvena situacija, slika bi bila ugodna, optimistična. Nielsenov Indeks povjerenja potrošača za prvo tromjesečje u Hrvatskoj nastavio je rasti i sad je za 11 postotnih bodova iznad lanjskog, a pri tom smo i značajno iznad indeksa Slovenije i Srbi-je, pa čak i Francuske! Štoviše, približavamo se europskom prosjeku – donedavno toliko visoko postavljenoj letvici da nije imalo smisla takvo što ni spominjati. Primjerice, 45% hrvatskih ispitani-ka smatra da će stanje njihovih osobnih financija ove godine biti dobro ili odlično, za razliku od lanjskih 36% ili mršavih 25% prije dvije godine. Čak 40% onih koji su preklani tvrdili da im na-kon podmirenja osnovnih životnih troškova ne ostane ništa svela se na ovogodišnjih 21%. Ono što brine naše građane više od drugih je sigur-nost zaposlenja. Tu pokazuju najmanje entuzi-jazma u vezi poboljšanja – za trećinu ispitanika sigurnost posla predstavlja najveću brigu – sličan postotak nepromijenjen je zadnje dvije godine.Iz toga se vidi trend prisutan još od početka prošle godine – više novca za potrošnju (zbog promjene poreza početkom 2015., a nije za po-dcijeniti ni pozitivan učinak konverzije kredita u švicarskim francima na dio stanovništva). K tome su prosječne cijene za krajnjeg kupca – iste ili niže. Računica je jednostavna – ako više ljudi u prosjeku radi (a nezaposlenost je pala za oko 3% u odnosu na početak 2015.), ako ima-mo malo više za potrošiti (a imamo, plaća je u ožujku 2016. prosječno veća za 1,9% ili 105 kn), i situacija je općenito bolja (a jest bolja, BDP raste u prosjeku 2,5%), u situaciji stagnacije cijena – potrošnja mora porasti. Kao što ću ubrzo opisati. Baš zato se nadam da trenutna krizna situacija neće imati duljeg utjecaja na potrošački optimizam, a poglavito se nadam da će mediji odoljeti iskušenju pisanja katastrofičnih i stra-hom intoniranih napisa ovog ljeta. Mišljenja sam da pad Vlade, kao ni druge posljedične opcije, neće narušiti stabilnost funkcioniranja društva niti imati većeg utjecaja na osobnu potrošnju. To se može desiti jedino u atmosferi dugotrajnog medijskog prepucavanja i sukoba kad većina po-vjeruje “da nam je loše”. Nažalost, nemam iluzija da će mediji isticati pozitivno, dapače, s velikom vjerojatnošću predviđam nekoliko tjedana, pa i mjeseci, medijskog “sivila” i “crnila”. Dobro je da dolazi ljeto, a najavljuju ga vrućim i sunča-nim (iz hrvatske perspektive – idealnim), a traje i prvenstvo u nogometu pa je negativni utjecaj medija manji. Posljedično, nadam se i vjerujem, bez većeg utjecaja na potrošački optimizam.

Prodaja deset najvećih prehram-benih kategorija raste 2% (količinski +5%, uz prosječno niže cijene 3%)

Generatori rasta među najvećim neprehram-benim ka-tegorijama su dezo-doransi i paste za zube s plusom od po 6%


učinci eventualnog “Brexita” i daljnjeg zatezanja u odnosima s Rusijom).

ZELENO SVJETLO ZA PREHRANUPrehrana, koja čini 3/4 potrošačke košarice, zabi-lježila je 2% veću prodaju, uz rast količinske pro-daje od 2,5% i prosječno 0,5% veće cijene (uklju-čujući i akcijske cijene). Prodaja deset najvećih praćenih prehrambenih kategorija (svježe meso, trajne i polutrajne mesne prerađevine, pivo, mlijeko, sir, kava, jogurt, voda, gazirani sokovi i vino) raste 2% (količinski +5%, uz prosječno niže cijene 3%), uz iznimku mlijeka (-10% zbog nižih cijena; konzumacija je ostala nepromijenjena) i salama/suhomesnatih kategorija (-3%, također zbog cijena; konzumacija je porasla 7%). Svježe meso je u plusu 3%, unatoč 10% nižim cijenama (konzumacija je rasla čak 14%!). Najveći plus bilježe pivo (10%, uz 2% veće prosječne cijene) i voda (+20%). Za razliku od mlijeka, sirevi i jogurti su u makar nekakvom plusu (1% i 1,5%), unatoč prosječno nižim cijenama od 11%, od-nosno 8%. Nakon duljeg vremena u pozitivi je i kava (1%), iako je količinska prodaja manja za 0,6%.Sljedećih 10 kategorija (čokolade, keksi, sladoled, sokovi, jaka alkoholna pića - JAP, ulja, konzervi-rano i ukiseljeno povrće, vrhnja, male čokolade - prutići te maslaci i margarin), također rastu, no uz manji pritisak na cijene. Ukupna prodaja veća im je 3%; od toga je 4% rast količinske prodaje, dok su cijene prosječno niže 1%. Prodaja sladole-da, iako se radi o razdoblju izvan sezone, rasla je 11%, uz prosječno 4% veće cijene, a značajni rast bilježe sokovi (9%) te impulsni čoko-proizvodi (8%). Jedan od pokazatelja pozitivnih trendova je i rast prodaje jakih alkoholnih pića: 6% od početka godine (uz 2% veće prosječne cijene). Jedino su maslac i marga-rin na nuli (slično kao kod ostalih mliječnih kategorija, količinska prodaja raste, ali cijene padaju).Od ostalih kategorija za izdvojiti je rast prodaje čokoladnih figurica od 23% (cijene -2%), ener-getskih pića od 20% (cijene +1%), pralina 20% (cijene -3%), smrznute ribe i plodova mora od 17% (cijene +3%), konzervi-rane ribe 13% (ci-jene -3%), a rast veći od 5% ostvaruju i mliječni deserti, majoneza, žitarice za doručak, smr-

znuto povrće, smrznuta gotova jela, čokolade za kuhanje, kremni namazi, flips, prašci za pripre-mu kolača, smrznuta gotova jela, dječje kašice te flips. S druge strane, hrenovke padaju 13%, bujoni 12%, sirupi 10%, čaj i kakao 9% (toplija zima?), kobasice za kuhanje i pečenje, smrznuto meso i slanine po 7%, te u manjoj mjeri začini, paštete, vafli, žvakaće gume, mliječni namazi. Uz napomenu da su kod većine kategorija godišnji trendovi slični gore navedenima.

NEPREHRANA U STAGNACIJINeprehrana (kozmetika, sredstva za pranje i čišćenje te kućne potrepštine) je pak – na nuli.

Doslovno. Raste, naime, količin-ska prodaja za 0,8%, ali upravo su toliko niže prosječne cijene. Ipak, na godišnjoj razini zabilježen je napokon rast, mršavih 0,5%, ali ipak – rast. A generatori rasta

među najvećim neprehrambenim katego-

rijama su dezodoransi i paste za

Puls sektora

SEMAFOR KRETANJA PRODAJE 20 NAJVEĆIH KATEGORIJA PREHRANE U PRVA ČETIRI MJESECA 2016. (PROSINAC 2015. – OŽUJAK 2016.)

Kategorija Prodaja (kn %)Količinska

prodaja (%)Prosječne cijene (%)

Svježe meso 3% 14% -9%

Pivo i cideri 10% 8% 2%

Trajne i polutrajne salame -3% 4% -7%

Mlijeko -10% 0% -10%

Sirevi 1% 11% -9%

Kava 1% -1% 2%

Voda (uključene i vode s okusom) 19% 6% 13%

Jogurti 2% 8% -6%

Gazirana pića 6% 3% 3%

Vina i pjenušci 1% -1% 2%

Čokoladne table 1% 3% -2%

Keksi -5% -3% -2%

Sladoled 11% 7% 4%

Sokovi 9% 12% -3%

JAP 6% 4% 2%

Ulja 5% -4% 10%

Konzervirano i ukiseljeno povrće 1% 0% 0%

Vrhnja 1% 5% -3%

Male čokolade i prutići 8% 6% 2%

Maslac i margarin 0% 4% -4%

Izvor: Nielsenov panel trgovine *promjene u odnosu na isto razdoblje prethodne godine


zube s plusom od po 6% (uz malo veće prosječne cijene), te sredstva za čišćenje s također 6%, ali uz 8% niže cijene (količinski rast je 15%). U plu-su su i papirnati kuhinjski ručnici (3%), šamponi (2%) i toaletni papir (1%), svi uz veće prosječne cijene. Ipak, rast “poništavaju” ostale velike kate-gorije poput deterdženata za pranje rublja (-5%), dječjih pelena (-3%), higijenskih uložaka (-2%) i oplemenjivača rublja (-3%).U “zelenom” su i gelovi za tuširanje, prezervativi, britvice i brijači, vlažne maramice, sredstva za strojno pranje posuđa, četkice za zube, insekti-cidi i repelenti, te vlažni toaletni papir (najveći rast na godišnjoj razini – novi trend). Padaju deterdženti za ručno pranje posuđa, sredstva za njegu tijela i ruku (koja pak rastu na godišnjoj razini), boje za kosu, sredstva za njegu lica, sapu-ni, sredstva za čišćenje i održavanje WC-a.

ZANIMLJIVO LJETO JE PRED NAMAOd ostalih važnijih trendova (u prehrani i nepre-hrani) treba istaknuti stagnaciju (čak i pad) trgo-vačkih robnih marki. S vremenom će trgovci (s izuzetkom određenih specijalista u tom području) morati razmisliti treba li im “PL” u baš svakoj ka-tegoriji ili će se usredotočiti na (nišne) segmente koji će im omogućiti diferencijaciju. Logika (čitaj: profitabilnost) upućuje na fokusiranje k uspješ-nim i profitabilnim vlastitim markama, uz rad na

kvaliteti (sadržaja i pakiranja). Značaj diskontera ubuduće će još rasti, poglavito dok otvaraju nove objekte. K tome je njihova snaga u prehrani, gdje ostvaruju iznadprosječan rast, i to uz rast prosječ-nih cijena – pokazujući time odmak od fokusa na niske cijene i jedino na ekskluzivne robne marke, usmjeravajući veću pažnju na širenje asortimana poznatih brendova i kvalitetu koju kupci traže. Samim tim imaju i dodatni prostor za eventualnu eskalaciju cjenovnog rata, u kojem profitira samo kupac, a trgovci i proizvođači – gube.Na kraju, tu su i promocije. I lani je zabilježen njihov blagi rast. Trenutno se u Hrvatskoj u prosjeku trećina prodaje odvija kroz promocije, no postoje kategorije kod kojih se 50% pa čak i 60% prodaje ostvaruje tijekom akcija. Hoće li se to nastaviti? Vjerojatno – da. Iako svi (proizvođači) ulažu napor da se “akcijanje” barem dovede u neke razumne okvire (prosječnih -10 do maksimal-no -30% od redovnih cijena), više nade trebaju polagati u općenit oporavak potrošnje i (za nadati se) dobru ljetnu sezonu, nego u trgovce. Jer koliko god i trgovci shvaćali da duboke promocije ne donose posebnu dobit, cjenovni rat počinje čim planirani rezultati dođu pod upitnik. Budimo fer – i proizvođači se late “gratisa” i popusta kad za-škripi. Bude li kišovito ljeto ili podbace turistički rezultati, teško je vjerovati da se cjenovni rat neće rasplamsati. Unatoč činjenici da čak 2/3 promocija nije profitabilno. Teško je promišljati strateški kad su operativni pritisak i trenutni rezultat mjerilo (i jamstvo) opstanka mnogih aktera u maloprodaji.Sve u svemu, jedno je sigurno: Pred nama je zani-mljivo ljeto. Potrošnja ovisi o dva čimbenika – ko-liko imaš u novčaniku (u prosjeku ipak malo više) i kakvog smo raspoloženja (tu smo zasad “dobri”, ali uz opasnost povratka pesimizma zbog situacije u zemlji). Mišljenja sam da će prevladati prvo te da ćemo nastaviti zbrajati pluseve do konca godi-ne. I dogodine, pomalo. Zrno po zrno – pogača.

Želim vam ugodno i u svakom pogledu pozitivno ljeto!

SEMAFOR KRETANJA PRODAJE 20 NAJVEĆIH KATEGORIJA NEPREHRANE U PRVA ČETIRI MJESECA 2016. (SIJEČANJ 2016. – TRAVANJ 2016.)

Kategorija Prodaja (kn %)Količinska

prodaja (%)Prosječne cijene (%)

Deterdženti za pranje rublja -4% -4% 0%

Toaletni papir 1% -1% 2%

Higijenski ulošci i tamponi -3% -2% -1%

Dječje pelene -3% -4% 1%

Dezodoransi 6% 6% 0%

Sredstva za čišćenje 14% 15% -1%

Paste za zube 6% 3% 2%

Kuhinjski papirnati ručnici 3% 2% 1%

Oplemenjivači rublja -3% 2% -5%

Šamponi za kosu 2% 2% 1%

Gelovi za tuširanje 6% 9% -2%

Sredstva za njegu tijela i ruku -4% -8% 5%

Britvice i brijači 3% -7% 10%

Deterdženti za ručno pranje posuđa -4% -5% 0%

Boje za kosu -7% -2% -5%

Dječje vlažne maramice 7% 8% -1%

Sredstva za njegu lica -10% -8% -1%

Sredstva za strojno pranje posuđa 6% 6% 0%

Toaletni sapuni -2% -4% 3%

Sredstva za održavanje WC školjki -3% -5% 2%

Ivan Junaković[email protected]

Client Business Partner Adriatic

Nielsen

Stavovi izneseni u tekstu su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav tvrtke The Nielsen Company

Napomena


Stvaramo najveću međunarodnu

kompaniju u Hrvatskoj

Razgovarao: Goran Pavlović, [email protected]

ada je riječ o akvizicijama Po-dravka je iz lovine prešla u pozi-ciju lovca. Realizirali smo najveću

akviziciju u povijesti Podravke preuzi-manjem tvrtke Žito Ljubljana s kojom ćemo dosegnuti dugo očekivani prag od 4,5 milijardi kuna prihoda i pozicio-nirati Grupu Podravka u sam vrh naju-spješnijih prehrambenih kompanija na području regije Adria, navodi Jakupec.

Prošle su nešto više od četiri godine ot-kako ste preuzeli funkciju članice Uprave Podravke. Možete li se osvrnuti na taj period te dati opću ocjenu gdje je Po-dravka bila tada, a gdje je danas?Kada smo 2012. preuzeli upravljanje kompanijom, moram priznati kako smo zatekli stanje ispod naših očekiva-nja u i oko same kompanije. Kompa-nija je bila opterećena nekim utezima

iz prošlosti, blago rečeno stagnirala je gotovo u svim segmentima poslo-vanja. Tada smo definirali strategiju oporavka i daljnjeg razvoja kompanije te krenuli u njenu realizaciju. Nije bilo nimalo lako u vremenu prisutne krize provoditi vrlo bolno restrukturiranje, no to je u tom trenutku bila neminov-nost bez koje Grupa Podravka danas ne bi izgledala ovako uspješno. Današ-

Olivija JakupecPodravka d.d

Intervju

K

Nakon uspješno provedenog restrukturiranja i dokapitalizacije, akvizicije Žita, započete druge faze internacionalizacije te uz vrlo nisku razinu zaduženosti, pred nama je vrijeme novih izazova i snaženja poslovanja s ciljem stvaranja najveće međunarodne kompanije

sa sjedištem u Hrvatskoj, ističe Olivija Jakupec, članica Uprave Podravke

Intervju


nji rezultati naše kompanije potvrđuju da smo donosili ispravne odluke i usmjeravali Grupu Podravka u pozi-tivnu priču. Podravka danas izgleda neusporedivo bolje u odnosu na peri-od kada smo preuzimali vođenje ove kompanije, a u prilog tome ide i činje-nica što smo po prvi puta nakon deset godina došli u poziciju da donosimo

prijedlog odluke o isplati dividende. Za to su zaslužni i svi naši dioničari koji su nam davali svoju podršku kroz proteklo razdoblje, a ovim prijedlogom odluke o isplati dividende kompanija pokazuje da je njihovo povjerenje bilo u potpunosti opravdano.

Prošla godina je za Podravku bila izni-mno uspješna. Ostvareni su odlični poslovni rezultati, provedena dokapi-talizacija društva te dovršena akvizi-cija ljubljanskog Žita. Koliki su ukupni prihodi i neto dobit ostvareni u prošloj godini, koliki je interes pobudila do-kapitalizacija te koji su osnovni razlozi preuzimanja slovenske prehrambene kompanije Žito d.d.?Neto dobit Grupe Podravka za prote-klu godinu iznosi 398 milijuna kuna, što predstavlja značajan rast u odnosu na isto razdoblje godinu ranije kada je neto dobit iznosila 92,5 milijuna kuna. Kada je pak riječ o prihodima od prodaje Grupe Podravka, u 2015. godini ostvaren je rast od 7,8 posto na ukupno 3,8 milijardi kuna. Protekla godina ostat će zapisana u dugogodiš-njoj Podravkinoj povijesti po cijelom nizu značajnih projekata koje smo sproveli, a čiji rezultati već sada dolaze do izražaja. Dokapitalizirali smo kom-paniju s izdavanjem novih 1,7 milijuna redovnih dionica i na taj način unijeli u kompaniju svježi kapital u iznosu od 510 milijuna kuna, što investiramo u daljnji razvoj naše Grupe. Interes za upis novih dionica bio je 33 posto veći od ponuđenog iznosa novih dio-nica, što upućuje na značajan interes investitora. Realizirali smo najveću akviziciju u povijesti Podravke pre-uzimanjem tvrtke Žito Ljubljana s kojom ćemo dosegnuti dugo očekivani prag od 4,5 milijardi kuna prihoda i

pozicionirati Grupu Podravka u sam vrh najuspješnijih prehrambenih kompanija na području regije Adria. Ovo predstavlja snažan iskorak u in-ternacionalizaciji poslovanja za Grupu Podravka, pri čemu tržište Slovenije, pored hrvatskog te tržišta Bosne i Her-cegovine, postaje jedno od Podravki-nih najznačajnijih tržišta.

Tako dobri poslovni rezultati te drugi pokazatelji uspješnosti, prvenstveno u pogledu dobrog upravljanja ljudskim resursima, aktivna uloga u društvenoj zajednici i na području zaštite okoliša bili su glavni argumenti za članove stručnog žirija nagrade Zlatna košarica koju je ove godine organizirao magazin Ja TR-GOVAC. Podravka je u oštroj konkurenciji osvojila priznanje za proizvođača godine. Koliko je za vas značajna ova nagrada kao priznanje struke?Unazad nekoliko godina provodili smo snažno restrukturiranje, doka-pitalizirali smo kompaniju sa zna-čajnim svježim kapitalom, započeli drugu fazu internacionalizacije i po-krenuli poslovanje na nekim novim tržištima, kada je riječ o akvizicijama iz lovine prešli u poziciju lovca, te na-pravili pozitivne pomake na svim ra-zinama poslovanja i financijskih po-kazatelja. Drago nam je da je i struka prepoznala rezultate našega rada i dodijelila nam priznanje za najboljeg proizvođača 2015. godine. Zasigurno je lijepo primiti ovo priznanje u vrlo jakoj konkurenciji, ali to predstavlja i

određenu obvezu za sve nas u Grupi Podravka da i u narednom razdoblju nastavimo s potvrđivanjem dosadaš-njih uspješnih rezultata.

U prvom kvartalu 2016. godine nastav-ljen je pozitivan trend poslovanja. Osim dobrih financijskih pokazatelja, veliki fokus je stavljen na integraciju poslova-nja Žita u sustav Grupe Podravka. Kada očekujete ostvariti punu sinergiju te koji

proizvodi Žita imaju najviše potencijala u hrvatskoj maloprodaji?S obzirom da obje kompanije imaju sličan poslovni model, od nabave i proizvodnje pa do prodaje, očeku-jemo da ćemo ostvariti pozitivne sinergijsko-integracijske efekte koji bi trebali donijeti dodatnih 19 mili-juna kuna na EBITDA razinu u iduće dvije godine te dodatnih 37 milijuna kuna u 2019. godini. Kako bi ostvarili navedene sinergijsko-integracijske efekte, definiran je plan daljnjih ak-tivnosti i odabran menadžment koji će voditi ovaj vrlo zahtjevan i iza-zovan proces koji će Žito, a i Grupu Podravka, učiniti još uspješnijima. Podravka i Žito imaju vrlo komple-mentaran asortiman proizvoda – ri-ječ je o prehrambenim proizvodima koji imaju sličan model proizvodnje, prodaje, promocije, distribucije i logistike. Žito u svome portfelju ima široku paletu prepoznatljivih marki proizvoda poput Maestro (monozači-ni), Zlato polje (riža, tjestenina, mli-narski proizvodi), potom 1001 Cvet (čajevi), Natura (žitarice i mahunar-ke) i drugi. Uz navedene kategorije, želim još posebno istaknuti pekarske proizvode u kojima je Žito specijalist i drži polovicu slovenskog tržišta te izvozi u deset zemalja Europske uni-je. S obzirom na vrhunsku kvalitetu i tehnološka rješenja smatram da i ova kategorija ima velik potencijal i na hrvatskom tržištu. Većina ovih marki proizvoda ima potencijala ne samo na hrvatskom, već i na brojnim drugim tržištima na kojima je Grupa Podravka prisutna. U svakom sluča-ju, integracijski proces Žita u Grupu Podravka u punom je jeku.

U kojoj mjeri domaća poljoprivreda može pratiti zahtjeve prehrambene industrije za kvalitetnim sirovinama? Što se može učiniti kako bi se ta surad-nja unaprijedila i tako podigla konku-rentnost finalnog proizvoda i njegova dodana vrijednost?Od ukupno nabavljenih količina povrća i voća koju Podravka otkupi, čak 80 posto čine sirovine s domaćeg tržišta. U otkupu povrća (ugovorena proizvodnja)

“Dokapitalizacijom je kompanija dobila kapital od 510 milijuna kuna, što investiramo u daljnji razvoj”

“Podravka danas izgleda neusporedivo bolje u odnosu na period kada smo preuzimali vođenje kompanije”


Intervju

Podravka surađuje s oko 20 domaćih otkupljivača (OPG-ovi, zadruge), dok u otkupu voća surađuje s 35 domaćih otkupljivača (OPG-ovi). Dakle, Podrav-ka nastoji otkupljivati voće i povrće za potrebe proizvodnje prvenstveno s do-

maćeg tržišta, no jednim dijelom je pri-siljena nabavljati navedene sirovine i s vanjskih tržišta zbog toga što na doma-ćem tržištu nema dovoljnih količina za zadovoljavanje potreba njene proizvod-

nje. Vrijedi spomenuti kako je Podravka jedna od rijetkih kompanija koja, bez obzira što nema primarnu proizvodnju, ima ustrojenu vlastitu službu za Razvoj poljoprivrede u koju je investirano više od 7 milijuna kuna kroz zadnjih neko-

liko godina, s ciljem unapređenja poljo-privredne proizvodnje naših kooperana-ta te ostvarenja većih prinosa s domaćih polja i osiguranja kvalitete sirovina koje Podravka otkupljuje.

Kako ocjenjujete snagu domaće pre-hrambene industrije u cijelosti? Što su glavne odlike ove strateške grane hrvatske industrije, a gdje još ima pro-stora za napredak?Ulaskom Hrvatske pod okrilje Europske unije došlo je do veće liberalizacije trži-šta. Samim time, inozemna konkurencija povećala je svoje aktivnosti na domaćem tržištu, ali isto tako domaća prehram-bena industrija dobila je priliku da jednostavnije plasira svoje proizvode na velikom EU tržištu. Kvaliteta proizvoda te inovativnost glavne su snage domaće prehrambene industrije i to je ono na čemu treba graditi konkurentnost.

Jedna od glavnih strateških odrednica poslovanja Podravke je internacionali-zacija poslovanja. Koliki je udio izvoza u vašim ukupnim prihodima, koja su naj-značajnija izvozna tržišta te gdje vidite najveći neiskorišteni potencijal? Gotovo 60 posto ukupnih prihoda od prodaje Grupa Podravka ostvaruje na inozemnim tržištima. Kada je pak riječ o pojedinim regijama Grupe Podravka, glavni pokretač rasta u 2015. godini je regija Adria s 11,4 posto višim prihodima od prodaje u odnosu na godinu ranije. U protekloj godini rast prihoda od prodaje ostvarile su i regije Europa (4,7 posto) te regija Nova tržišta (7,6 posto). Jedina regija koja bilježi pad prihoda od prodaje u odnosu na godinu ranije (-18,1 posto), ponajviše uslijed deprecijacije ruske ru-blje, je regija Rusija, ZND i Baltik. Bez utjecaja tečajnih razlika, prihodi bi bili veći za 5,6 posto u odnosu na 2014. go-dinu, ponajviše zbog ostvarenih prihoda potkategorije zamrznutog povrća. Kada je pak riječ o narednom razdoblju, pored već etablirane Adria regije, najveći do-prinos očekujemo od regije Europa, ali jednako tako i regije Rusija, ZND i Baltik koja nakon nedavne političko-gospodar-ske krize pokazuje znakove oporavka. Podravka je nedavno osnažila me-nadžment tim za tržišta Centralne Europe dolaskom Jerzyja Zalope za čelnog čovje-ka regije koja obuhvaća tržišta Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Rumunjske i Bugarske. Koliko su za Podravku značaj-na ova tržišta?Podravka je dugi niz godina prisutna na ovim tržištima i naše marke proi-zvoda jako su dobro prihvaćene među tamošnjim potrošačima. Riječ je o tržištima koja su vrlo značajna za naše

“Kvaliteta proizvoda te inovativnost predstavljaju glavne snage domaće prehrambene industrije”


“Tržište Slovenije, pored hrvatskog te tržišta BiH, postaje jedno od Podravkinih najznačajnijih tržišta”

poslovanje, a postavljanjem gospodina Zalope, menadžera s bogatim isku-stvom i dokazanim poslovnim uspje-sima u prehrambenom sektoru upravo na tim tržištima na mjesto direktora Centralne Europe, želimo napraviti novi iskorak u razvoju poslovanja.

Prije nekoliko godina predsjednik Upra-ve Podravke Zvonimir Mršić najavio je poslovnu orijentaciju Podravke koja je imala za cilj smanjenje broja brendova i pojedinačnih proizvoda kako bi se op-timizirao asortiman. Kako je tekao taj proces te koliko brendova i proizvoda (SKU) danas imate u svom asortimanu?Smanjenje broja SKU-a odnosno fo-kusiranje na poslovne programe za koje smo utvrdili da imaju vrlo jasan potencijal daljnjeg razvoja, samo je dio ukupne strategije razvoja Grupe Podravka. Kada je riječ o optimizaciji asortimana to je proces koji nikada ne završava. Svaka razvojno usmje-rena kompanija redovito razvija i lansira nove proizvode, ali isto tako povlači one koji ne ostvaruju zado-voljavajuće rezultate. I to je proces koji je kontinuiran. Zadnjih nekoliko godina ozbiljno se bavimo complexity managementom i rezultati su vidljivi. Brigom za asortiman Podravka na-stoji razumjeti potrošača, pružiti mu visokokvalitetne proizvode, ojačati vlastite marke te ujedno brinuti o njihovoj profitabilnosti.

Koji su proizvodi iz Podravkinog portfelja s najvećim potencijalom na izvoznim tr-žištima? Koja su tržišta, pored hrvatskog, najznačajnija za vaš vodeći brend Vegetu?Podravka će se u narednom razdoblju prvenstveno fokusirati na marke proi-zvoda koje imaju značajnu perspektivu

na internacionalnim tržištima i od kojih očekujemo natprosječan rast, a to su Vegeta, Podravka, Lino i Belupo. Kada je riječ o marki Vegeta, riječ je o najinternacionaliziranijoj marki pro-izvoda s ovih područja koja se danas prodaje u više od 40 zemalja svijeta. Svako od tih tržišta je značajno jer daje svoj doprinos u ostvarenju res-pektabilnih rezultata Vegete.

Početkom lipnja čak 17 Podravkinih pro-izvoda dobilo je priznanje Superior Taste Award koju dodjeljuje Međunarodni institut za okus i kvalitetu u Bruxellesu. Koliko ova i slična priznanja doprinose međunarodnoj afirmaciji Podravkinih proizvoda?Točnije, 23 Podravkina proizvoda nagrađena su za izvrsnost kvalitete na ovogodišnjem natjecanju Superior Taste Award održanom u Bruxellesu. Naime, od 2008. godine, kad je prvi

puta sudjelovala na navedenom na-tjecanju, pa do danas, na samom vrhu kulinarske svjetske ljestvice smjestilo se više od 70 Podravkinih proizvo-da koji svojim okusima, kvalitetom i dizajnom svakodnevno privlače potrošače u više od 40 različitih ze-malja svijeta. Ove, kao i slične druge nagrade dodatno vidimo i kao poticaj za razvoj i kombiniranje novih okusa,

odnosno sastojaka, koje će naši struč-njaci iz Istraživanja i razvoja itekako znati primijeniti, a naši potrošači, uvjereni smo, znati prepoznati. Broj-na dobivena priznanja, kako na lokal-noj, tako i na svjetskoj razini, potvr-đuju visoku kvalitetu naših proizvoda i pomažu potrošačima na raznim trži-štima na kojima smo prisutni pri oda-biru proizvoda koji će u potpunosti zadovoljiti njihove potrebe.

Na što ćete se u Podravki fokusirati u 2016. godini? Koji su osnovni ciljevi koje želite ostvariti u nadolazećem razdoblju?Rezultati poslovanja prvog kvartala ove godine potvrđuju nastavak po-zitivnih trendova u poslovanju, što pokazuje da je kompanija spremna na daljnji organski i anorganski rast. Na-kon uspješno provedenog restrukturi-ranja i dokapitalizacije, akvizicije Žita, započete druge faze internacionalizaci-je te uz vrlo nisku razinu zaduženosti, pred nama je vrijeme novih izazova i snaženja kompanije s ciljem stvaranja najveće međunarodne kompanije sa sjedištem u Hrvatskoj.


Povratna ambalaža

VIŠESTRUKA VRIJEDNOST

Uvođenjem organiziranog sustava povratne naknade za ambalažu pića potaknuta je i razvijena svijest među širom javnosti o važnosti recikliranja i neprihvatljivosti odlaganja otpada koji se može iskoristiti u proizvodnji novog proizvoda

STOPA SAKUPLJANJA

ambalaže ukupne količine PIĆA

stavljenog na tržište

90%

Organizirani sustav pri-kupljanja ambalaže s povratnom naknadom

od 50 lipa po boci u Hrvatskoj egzistira već deset godina. Sustav povratne naknade je način prikupljanja aluminijske, staklene i PET otpadne amba-laže od pića u kojem se potro-šača potiče na povrat otpadne ambalaže putem isplate od 50 lipa za svaku vraćenu bocu ili limenku. Cilj sustava je odvoje-no sakupiti i reciklirati spo-menuti otpad s obzirom da se radi o otpadu koji ima vrijedna svojstva kao sekundarna siro-vina. Odvojenim sakupljanjem i recikliranjem tog otpada, dakle iskorištavanjem otpada kao sirovine, štede se prirod-ni resursi, reducira količina odloženog otpada na odlaga-lišta, smanjuje ukupan trošak gospodarenja otpadom, štiti se okoliš, ali i otvaraju nova radna mjesta. Na ovaj način sakuplje-ni otpad zahtijeva puno manje dodatnog ulaganja u sortiranje i pranje otpada s obzirom na to da se sakuplja po vrsti materija-la. “Sustav je pokazao izuzetne rezultate od samog početka i danas stopa sakupljanja, prema podacima kojima raspolaže

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinko-vitost, prelazi 90% polazeći od količine pića stavljenog na tržište”, ističe Dijana Petković, načelnica Sektora za gospo-darenje posebnim kategorijama otpada pri Fondu za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost. Prije uvođenja sustava povratne

naknade ulični spremnici za otpad, spremnici pred zgradama, ali i najvaž-nija odlagališta otpada bili su zatrpani bocama i limenkama, dok danas

to više nije slučaj. Osim što ovako osigurava visoku

stopu odvojenog sakupljanja


i recikliranja otpada, uvođe-njem organiziranog sustava potaknuta je i razvijena svijest među širom javnosti o važnosti recikliranja i neprihvatljivosti odlaganja otpada koji se može iskoristiti u proizvodnji novog proizvoda. Petković ističe kako je upravo to od primarne važ-nosti jer prvi korak u procesu recikliranja poduzimaju upravo građani prilikom odvajanja otpada koji nastane u njihovim kućanstvima.

NOVI PRAVILNIKProšle je godine na snagu stupio novi Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži kao nasta-vak starog Pravilnika u smislu obveze odvajanja ambalažnog otpada od ostalih vrsta otpada i sustava povratne naknade. “Lani doneseni Pravilnik predstavlja logični korak u poboljšanju po-stojećeg sustava kroz uvođenje modernih tehnologija u prihva-tu otpadne ambalaže, povećanju količine odvojenog sakupljanja otpadne ambalaže koja nije u sustavu povratne naknade, efi-kasnosti sakupljanja, jedinstve-nog toka otpada koji omogućava relevantne količine za sakuplja-nje i manje vrijednih ambalaž-nih materijala te granicu prava, obveza i odgovornosti sudioni-ka”, pojašnjava Petković. Kon-kretno, to znači da će po novom Pravilniku poslove sakupljanja moći raditi samo oni sakupljači koji osim dozvole za gospoda-renje otpadom sklope ugovor s Fondom o obavljanju usluge sakupljanja s obzirom na to da je Fond odgovoran za ispunjenje ciljeva sakupljanja i recikliranja Republike Hrvatske za tu vrstu otpada. Uz to, komunalnim po-

duzećima, koja sakupljaju manje količine otpadne plastike i stakla i nemaju vlastite sortirnice s do-datnim sortiranjem, omogućava se uz određenu novčanu nado-knadu predavanje tog otpada sakupljačima Fonda koji imaju opremu i količine relevantne za prodaju na tržištu sekundar-nih sirovina. Time se povećava količina odvojenog sakupljanja i recikliranja otpadne ambalaže koja nije obuhvaćena sustavom povratne naknade te se ujedno smanjuje količina odlaganja tog otpada na odlagalištima, što je neophodno da bi se ostvarili ciljevi koje je preuzela Republi-ka Hrvatska. Sustav povratne naknade nadograđuje se moguć-nošću preuzimanja boca putem automatiziranih uređaja za preuzimanje otpadne ambalaže s modulom za pljoštenjem koji građanima omogućava ugodniji povrat boca, a sustav čini sigur-nijim u smislu kontrole broja boca i pojeftinjenja prijevoza tog otpada s obzirom na to da se pljoštenjem bitno smanjuje volumen boca. Preduvjet za automatizirano preuzimanje otpadnih boca je označavanje boca bar kodom i oznakom po-vratne naknade koji bocu kada postane otpad čini čitljivom na uređaju za preuzimanje. Stoga je novim Pravilnikom uvedena i obveza označavanja ambalaže sukladno tehničkim zahtjevima aparata. “Uglavnom, sve novi-ne Pravilnika usmjerene su na modernizaciju i automatizaciju sustava, bolju kontrolu plaćanja unutar sustava, povećanje koli-čine otpadnih ambalažnih mate-rijala koje se sakupljaju u manjoj mjeri ili se uopće ne sakupljaju, povećanje vrijednosti otpada te omogućavanje svim subjektima sudjelovanje u tim poslovima na jednaki način i pod istim uvje-tima”, navodi načelnica u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

OČEKUJU SE UŠTEDEProvođenjem postupka za skla-panje novih ugovora sa sudio-nicima gospodarenja otpadnom

ambalažom, sukladno novom Pravilniku koji propisuje i dobivanje novih cijena usluge sakupljanja i otkupa otpadne ambalaže, očekuje se smanjenje naknada koje proizvođači pro-izvoda pakiranih u ambalažu plaćaju Fondu radi pokrivanja troškova gospodarenja. Riječ je o troškovima koji nisu pokri-veni prihodom ostvarenim od prerade otpadom sukladno općim načelima EU i pravnom određenju sadržanom u Zako-nu o održivom gospodarenju otpadom koje je usklađeno s tim načelima, a radi ostvarenja propisanog sustava gospoda-renja otpadnom ambalažom. “Iznosi naknada definirat će se po provedenom postupku za sklapanje ugovora vezanih za gospodarenje otpadnom ambalažom, a Fond procjenjuje da bi se one mogle smanjiti do 20%”, navodi Petković te dodaje kako su prodavatelji za kori-štenje uređaja za preuzimanje, brojanje i pljoštenje otpadne ambalaže od pića direktno sti-mulirani kroz diferenciranu na-knadu za pokrivanje troškova preuzimanja otpadne ambalaže od pića. Pritom prodavatelji koji imaju predmetne aparate nemaju terećenja na izdane ra-čune zbog naknadno utvrđenih nepravilnosti kod kontrolnog brojanja preuzetih boca te im se smanjuje potrebni skladišni prostor za čuvanje tog otpada koji se pljošti i time smanjuje volumen. “Osim toga, Fond je u postupku nabave softverskog rješenja koje će omogućiti direktni prijenos podataka o preuzetim bocama i limenkama iz automatiziranih uređaja u bazu podataka Fonda, čime će se ubrzati propisana plaćanja i smanjiti ‘papirologija’ koju su danas dužni dostavljati proda-vatelji uz račun prema Fondu. Također, zbog manjeg volume-na troškovi prijevoza otpada i broj odvoza bit će značajno smanjeni”, zaključuje Petković.

Goran Pavlović[email protected]

Novi Pravilnik je unaprijedio sustav kroz uvođenje modernih tehnologi-ja u prihvatu otpadne ambalaže

Preduvjet za automa-tizirano preuzima-nje otpad-nih boca je označavanje boca bar kodom i oznakom povratne naknade


Unaprjeđenje prodaje

rodajne vještine ovise o mnogo-čemu i čak onda kada mislimo da je neki proizvod naprosto savršen, dobro znamo da neće biti primijećen ako nije dobro komuniciran. Vješt komunikator zna da kada prodaje proizvod zapravo najprije prodaje

sebe i svoje komunikacijske vještine pa tek onda proizvod. Kako bi proizvod i informacije koje u komunikaciji verbalno prenosimo došli do izra-žaja i doprli do sugovornika, puno je segmenata koji se moraju poklopiti. Dobro je poznato da se komunikacija u daleko većem postotku odvija na neverbalnoj razini, dok verbalna također iznimno važna, dolazi kao šlag na torti. Temelj za dobru komunikaciju i najvažniji faktor uspjeha u proda-ji jest povjerenje između sugovornika. Onda kada ljudi vjeruju nama, vjeruju i našim riječima.

NEVERBALNI ALAT PRODAJEPovjerenje u komunikaciji odvija se na nesvjesnoj razini, a najvažniji segment koji upravlja komunikacijom i povjerenjem u njoj jest - neverbalna komunikacija. Koli-ko puta vam se dogodilo da ste verbalno imali namjeru prenijeti izvrsne sadržaje, no ishod komunikacije je otišao u neže-ljenom smjeru? Neverbalnom komunika-cijom upravlja nesvjesni um koji, dok smo u interakciji sa sugovornikom, kontinuirano radi – proizvodi misli i u skladu s mislima emocije. Dok smo u interakciji s drugim ljudima, djelomič-no smo svjesno prisutni u toj komunikaciji, no istovremeno na nesvjesnom planu radi nesvjesni um. Dok mi izgovaramo sadržaje i promatramo što se događa u toj interakciji, on donosi odre-đene zaključke koji su utemeljeni na emocijama

TAJNA JE U VJEŠTINI PRODAVAČAKada je tržište iznimno konkurentno, a istih ili sličnih proizvoda previše, onda je vješt komunikator ili prodavač taj koji je odgovoran za uspjeh u prodaji

i odgovorima na pitanje - što ova situacija za mene znači? Emocija je ta koja se na nesvjesnoj razini automatski prenosi na drugu osobu i puno dosljednije od riječi definira je li ta druga osoba od povjerenja ili nije. Zato prodaja vrlo često nije pitanje pregovaranja, već upravo uspostavljanja dobrog odnosa ili povjerenja.Neuro lingvističko programiranje (NLP) taj proces uspostave dobrog odnosa i povjerenja naziva “rapport”, a ilustrativno se opisuje se kao ples na podiju. Zamislite da ste došli na podij na kojem pleše osoba kojoj se želite pridružiti. Ako želite uspostaviti kontakt s njom i pridružiti joj se,

najprije će biti potrebno da se uskladite s njom i uhvatite njezin ritam. Sigurno je da nećete

tu osobu zaustaviti s njenim plesanjem i tek onda nastaviti ples, nego upravo suprotno. Onda kada preuzmete tempo i način na koji ona pleše, kod nje ćete izazvati po-vjerenje. U slučaju da tu osobu zaustavite i tražite da se ona prilagodi vašem tempu

i slijedi način na koji vi želite plesati, najvjerojatnije ćete biti doživljeni kao

manipulator. Ona vam tada neće ni vjerovati i što prije će vas se htjeti riješiti. Ista stvar je i s

prodajom ili komunikacijom.

STJECANJE POVJERENJASvaki čovjek ima svoj način razmišljanja koji se neprestano odvija u njegovom neurološkom susta-vu. Kako bismo razumjeli taj sustav i uskladili informacije koje želimo unijeti u njega kao nešto

Ppomaže

učinkovitom vođenju

PROCESA PRODAJE i

MOTIVACIJE KUPACA

NLP


Melita ManojlovićKarizma

[email protected]

što sustav razumije, moramo stvoriti dobar osjećaj kod druge osobe, ali prije svega osjećaj povjerenja. Potrebno je pritom ponajprije prepoznati na koji način razmišlja, koje riječi koristi i koje značenje te riječi imaju za nju, ali i “uzeti mjeru” osobi na neverbalnoj razini – primijetiti kako se osjeća po njenom držanju tijela, koje neverbalne signa-le šalje te razlučiti što misli dok je u interakciji s vama. Zapamtite, to je prvi korak za uspješnu prodaju. Tek onda kada “uzmemo mjeru” ima-mo materijal za rad. Kada znamo kako se osoba osjeća, znat ćemo i što je potrebno napraviti da ona emocionalno dođe u stanje u kojem će na pravi način primiti informaciju od vas, ali i kojim ćemo verbalnim i neverbalnim signalima prenijeti tu informaciju. Ako, recimo, primijetite da osoba često koristi riječ specifično, sigurno je da ćete u svoj govor više puta spontano ubaciti tu riječ kao karakteristiku proizvoda koji prodajete. Ako oso-ba ima određene geste, bilo bi dobro da se kori-štenjem tih gesti neverbalno uskladite s njom. Na taj način će se povjerenje na nesvjesnoj razini još više učvrstiti. Ljudi vole ljude koji su slični njima i to je ono što osigurava uspjeh u prodaji. Jeste li primijetili kako ljudi kada kupe neki proizvod ili koriste neku uslugu, o tome pričaju kao o nečem najboljem na svijetu i vrlo često vas uvjeravaju da to kupite ili konzumirate? To rade zato što je pri-marna ljudska potreba biti prihvaćen i potvrđen. U prodaji je zato taj segment sličnosti jako važan za uspostavljanje povjerenja s kupcem. Onda kada osoba osjeti važnost i dobije vrijednost koja joj treba, ona će tek tada biti spremna slušati sadr-žaje koje joj želite prenijeti, no ovaj put mnogo dosljednije i ozbiljnije.

SLUŠAJTE SVOJE KUPCEJoš jedan iznimno važan segment jest slušanje što kupac priča jer ljudi uvijek govore ono što su njihove teme. Recimo da prodajete posuđe nekoj ženi i vidite da je zainteresirana, ali ne može se odlučiti. Slušajte tada što priča. Ona će možda sa-držajno pričati nešto što neće dati argumente želi li ili ne želi kupiti, ali će svaka druga riječ koju bude izgovorila u tom sadržaju govoriti o temama koje ju muče i blokiraju u donošenju odluke. Možda će pritom spominjati muža ili neke obaveze, kredite, svekrvu ili susjedu koja ima to isto posuđe. Naime, igra riječi koju ljudi koriste u potpuno marginal-nom razgovoru s prodavačem, navest će vas na teme o kojima trebate razgovarati s njima kako bi se njihovo emocionalno stanje promijenilo.Recimo da osoba ima strah od toga što će svekr-va reći kada ona kupi posuđe koje jako želi jer ga i susjeda ima, a kako se nalazi u kreditu za stan razmišlja i o reakciji muža. Ona će vrtjeti ključne riječi u nekom drugom kontekstu, ali po ekspre-siji lica prodavač može primijetiti koja je tema aktualna i što te riječi izazivaju u toj osobi. Nakon što donese zaključak, prodavač bi trebao te riječi

staviti u kontekst rješenja, s tim da nađe najbolje moguće rješenje za aktualnu problematiku. Uspi-jeva li u svojoj nakani primijetit će po ekspresiji lica, odnosno emocijama koje će osoba generirati dok prodavač govori. Zato je prodavačeva uloga da bude fleksibilan, emocionalno inteligentan da pre-pozna poveznicu između misli, emocija i reakcija te da zna hipnotički govoriti u smjeru cilja i to s ciljem podizanja emocionalnog stanja kupca, a ne s ciljem i inzistiranjem na kupnji.Dakle, proces prodaje se vodi marginalnim raz-govorom o drugim stvarima koje muče kupca, odnosno drže ga u niskom emocionalnom stanju. Proces prodaje će se kretati prema naprijed onda kada prodavač na tim marginalnim temama uspije kod kupca stvoriti dobar osjećaj, nakon kojeg će kupac bolje primijetiti proizvod koji prodavač nudi i tek tada će moći primiti sadržaje vezane uz njega. Zato je kod prodaje najvažnije imati: cilj, zatim izoštrena čula (primijetiti gdje se osoba nalazi sa svojim spoznajama i u kojem je emocionalnom stanju), te fleksibilnost (za promjenu reakcija i pri-lagodbu razgovora na način koji kupcu odgovara).

NLP POMAŽE PRODAVAČUNLP nas uči mnogobrojnim metodama koje, kada se ovako lijepo stave u kontekst prodaje, daju izvrsne rezultate. Što više znamo o ljudima gle-dano sa psihološke točke gledišta, to više uspje-ha možemo imati u prodaji. NLP ima značajan broj modela koji pomažu za učinkovito vođenje procesa prodaje i motivacije kupaca za proizvod ili uslugu koju prodajete, ali i različite modele strategija koje svaki prodavač može jednostavno i konstruktivno razviti te staviti u pogon. Jedan od modela je i Maslowljeva ljestvica ljudskih potreba. Naime, čovjek sve što radi, poduzima i odlučuje to radi iz potreba. Potrebe su u psiho-logiji definirane po hijerarhiji pa tako kupac koji nije zadovoljio prvu fiziološku potrebu, neće vas pozorno slušati i takvog ćete kupca bezuvjetno izgubiti. Usmjerena komunikacija koja spontano integrira i izaziva kod kupca osjećaj pripadnosti omogućit će još jednu višu stepenicu povjerenja u komunikaciji, a kada ste neprimjetno zadovoljili tu potrebu u komunikaciji, osoba će se osjećati sigurnom i tada joj već možete prodati i proizvod na neviđeno. Iza pripadnosti ima još nekoliko razina ljudskih potreba, a o tome i hipnotičkom govoru vam pišem drugi put.

Što više znamo o ljudima gledano sa psihološke točke gledi-šta, to više uspjeha možemo imati u prodaji

Prodaja vrlo često nije pitanje pre-govaranja, već upravo uspostav-ljanja dobrog odnosa ili povjere-nja


Ljetna kozmetika

MALIM KORACIMAPREMA NAPRIJEDKategorije iz segmenta ljetne kozmetike u zadnjih su godinu dana ostvarile solidnu tržišnu realizaciju. Jedino su proizvodi za depilaciju, kao razmjerno najmanja kategorija, ubilježili blago smanjenje prodajnih pokazatelja

okviru tzv. ljetne koz-metike ana-lizirali smo prodajne pokazatelje tri kate-

gorije: Proizvodi za njegu tijela, Proizvodi za depi-laciju i Gelovi za tuširanje. Ukupno gledano, rezultati prodaje u zadnjih godi-nu dana (ožujak 2015. - veljača 2016.) sasvim su solidni jer su dvije kategorije ostvarile rast, a jedna blagi pad pro-daje. Najbolje su se pro-davali gelovi za tuširanje koji su vrijednosno rasli 5,1% ubilježivši pritom 3% veću komadnu pro-daju. Proizvodi za njegu tijela također su u plusu, ali zbilja minimalnom, jer je komadna prodaja veća 0,4%, a vrijednosna 0,3% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Jedino su proizvo-

U di za depilaciju ostvarili blago negativna kretanja jer je komadna prodaja smanjena za 0,9%, dok je u vrijednosnom pogledu pad iznosio tek nešto većih

1,1%. No, proizvodi za depilaciju su, kako

količinski, tako i vrijed-

nosno, višestruko manja ka-tegorija u odnosu na prethodne

dvije koje su imale

pozitivan pro-dajni trend.

PROIZVODI ZA NJEGU TIJELAKategorija obuhvaća proizvode namijenjene hranjenju, zaštiti ili vlaženju kože tijela. Mogu biti u obliku krema, losiona, gelova ili "maslaca". U kategoriju su uključeni i proizvo-di za njegu i

učvršćivanje tijela, a nisu uključene kreme za lice, sredstva za tuši-ranje, puderi za tijelo, kreme za depilaciju, pilinzi za tijelo, sredstva za njegu stopala (isključivo), "2 u 1" gelovi za tuširanje s kremom, dječje kreme, sredstva za sunčanje te sredstva za sa-mota-

MILIJUNA KUNAVRIJEDNOSNA PRODAJA tri promatrane kategorije

276,4


ANALIZA KATEGORIJELjetna kozmetika

Drogerije

2

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

ožujak 2015. - veljača 2016. Izvor: Nielsen

Važnost tipa prodajnog mjesta (komadna prodaja)

Male trgovine mješovitom robom

(0 - 40 m²)

Hipermarketi (2501 m² +)

Srednje trgovine mješovitom robom

(41 - 100 m²)

Velike trgovine mješovitom robom

(101 - 300 m²)

Supermarketi (301 - 2500 m²)

57

17

11

58

mnjenje (osim kad im je osnovna namjena njega i hidratacija). Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Afro-dita (Afrodita), Beiersdorf (Nivea, Atrix), Johnson & Johnson (Johnson & Johnson, La Petit Marse-illais, Neutrogena), Neva (Melem, Rosal), Unilever (Dove) te trgovačke robne marke koje same nose 24% komadne prodaje. Prodajni

rezultati, koji ne uključuju Cash&Carry, parfumerije, ljekarne ni diskontne tr-govine (Lidl), otkrivaju da je u zadnjih godinu dana (ožujak 2015. - veljača 2016.) kategorija ostvarila blagi napredak. Komad-na prodaja je uvećana za 0,4% na gotovo 6,1 milijun komada, dok je u financij-skom pogledu kategorija porasla za 0,3% na ukupni iznos od 124,5 milijuna kuna. Drogerije su uvjer-ljivo vodeći kanal kroz koji se realizira 58% komadne prodaje proizvoda za njegu tijela. Supermarketi su daleko iza sa 17% udjela,

a potom dolaze hipermar-keti (11%), velike trgovine mješovitom robom (7%), srednje trgovine mješovi-tom robom (5%) i male tr-govine mješovitom robom (2%). Znatno je izjed-načenija podjela prema namjeni, gdje su sredstva za njegu tijela (37,9%) u komadnoj prodaji za dlaku ispred sredstava za njegu ruku (37,8%), dok preostalih 24,2% udjela drže univerzalna sredstva. Pogledamo li podjelu prema tipu, dominantno se izdvaja krema s 58,6% udjela u komadnoj prodaji. Mlijeko ima 13%, losion 11,5%, ulje 1,8%, gel 1,1%, a svi ostali tipovi zauzima-ju 14% udjela.

PROIZVODI ZA DEPILACIJUOvi proizvodi su namije-njeni za uklanjanje dlačica. Mogu biti u obliku kreme, gela, pjene te voska i meda. U kategoriju ne spadaju sredstva za brijanje, bri-

tvice te električni depila-tori. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Afrodita (Afrodi-ta), Biokozmetika (Čupko), Eveline Cosmetics (Eveli-ne), Naturale Use (Luxe-pil), Reckitt Benckiser (Veet) te trgovačke robne marke koje same nose 18% komadne prodaje. Prodaja ne uključuje Cash&Carry, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl). U zadnjih godinu dana (ožujak 2015. - veljača 2016.) proizvodi za depilaciju bilježe mali pad prodajnih pokazatelja.

PROIZVODI ZA NJEGU TIJELAožujak ‘15. - veljača ‘16.

% promjena u odnosu na godinu prije

Komadna prodaja (komada) 6.063.200 0,4

Vrijednosna prodaja (HRK) 124.530.900 0,3

Krema58,6%

Podjela prema namjeni(komadna prodaja)ožujak 2015. - veljača 2016.

Sredstva za njegu tijela37,9%

Univerzalna sredstva

Sredstva za njegu ruku37,8%

24,2%

8

10

2

80

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%



Drogerije



(101 - 300 m²)


PROIZVODI ZA DEPILACIJUožujak ‘15. - veljača ‘16.


Komadna prodaja (komada) 729.900 -0,9

Vrijednosna prodaja (HRK) 18.103.900 -1,1

Podjela prema tipu (komadna prodaja)ožujak 2015. - veljača 2016.

Trake

Kreme

Ostalo

Vosak

54%

31,1%

4,5%

10,4%

Izvor: Nielsen Izvor: NielsenIzvor: Nielsen

Podjela prema tipu (komadna prodaja)ožujak 2015. - veljača 2016.

Ostalo

14%

Mlijeko

Ulje

Losion

Gel

13%

1,8%

11,5%

1,1%


tuširanje, a ujedno mogu biti i kupka, gelovi za tuširanje i losioni za tijelo u jednom, dječji proizvodi za tuširanje, antibakterijski i dermatološki gelovi za tuširanje ako na njima nije navedeno da su protiv akni, te emulzije za tu-širanje koje su pakirane bez pumpice. Kombinacije: Body and Hair Shampoo, Shower & Shampoo, Shower and Bath, Body and Hair soaps, Face & Body wash, Face & Body & Hair wash spadaju u ovu kategoriju. U kategoriju ne spadaju sapuni, proizvodi koji nemaju svrhu pranja tijela, proizvodi za pranje ruku te proizvodi na kojima je naznačeno da su protiv akni. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Afrodita (Afrodita), Beiersdorf (Nivea), Colga-te Palmolive (Palmolive, Sanex), Henkel (Fa, Schau-ma), Unilever (Axe, Dove, Duschdas, Radox) te trgo-vačke robne marke koje same nose 20% komadne prodaje. Prodaja ne uključuje Cash&-Carry, ljekarne ni diskontne trgovine (Lidl). U tom okviru gelovi za tuširanje u zadnjih su 12 promatranih mjeseci (ožujak 2015. - veljača 2016.) ostvarili sasvim solidan

Božana Lovaković[email protected] Manager

Nielsen

Ljetna kozmetika

U tom je periodu prodano blizu 730 tisuća komada, što je smanjenje od 0,9% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, dok je vrijedno-sna prodaja pala 1,1%, na ukupno 18,1 milijun kuna. Drogerije u ovoj kategoriji zauzimaju impozantnih 80% udjela u komadnoj prodaji prepustivši ostalim formatima doslovno mr-vice: supermarketi imaju 10%, hipermarketi 8%, a velike trgovine mješovitom robom 2% udjela.

GELOVI ZA TUŠIRANJEKategorija uključuje proizvo-de za tuširanje bilo u kremi,

gelu ili tekućini. Također, tu spadaju proizvodi koji su za

tržišni nastup povećavši komadnu prodaju za 3%, na gotovo 9,9 milijuna komada, uz rast vrijednosne prodaje od 5,1% na ukupno realizi-ranih 133,7 milijuna kuna. Vodstvo drogerija je u ovoj kategoriji manje izraženo jer se kroz ovaj kanal realizi-ra 47% komadne prodaje kategorije. Supermarketi drže 22% prodaje, hipermarketi imaju 17%, velike trgovine mješovitom robom 7%, srednje trgovine mješovitom robom 5%, a male trgovine mješovitom robom 2% udjela u komadnoj prodaji. Ukupno 69,8% udjela u komadnoj prodaji imaju univerzalni gelovi za tuširanje naspram kojih stoji 30,2% ovih pro-izvoda koji su namijenjeni isključivo muškarcima. Pre-ma veličini pakiranja vodeći su gelovi za tuširanje od 250 ml sa 66,8% udjela. Slijede pakiranja veća od 250 ml s 28%, zatim pakiranja do 250 ml s 1,4%, dok na sva ostala pakiranja otpada 3,7% udjela u komadnoj prodaji.

Drogerije

47

17

22

752

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%




(0 - 40 m²)



(41 - 100 m²)


(101 - 300 m²)


GELOVI ZA TUŠIRANJEožujak ‘15. - veljača ‘16.


Komadna prodaja (komada) 9.890.200 3,0

Vrijednosna prodaja (HRK) 133.744.200 5,1

Podjela prema veličini pakiranja (komadna prodaja)ožujak 2015. - veljača 2016.

250 ml

Više od 250 ml66,8%

28%

Podjela prema namjeni(komadna prodaja)ožujak 2015. - veljača 2016.

Univerzalni69,8%

Za muškarce

30,2%

Izvor: Nielsen Izvor: Nielsen

Ostale veličine3,7%

Do 250 ml

1,4%


RAST IZ DROGERIJSKOG KANALAProdaja gelova za tuširanje lani je porasla za 5% u odnosu na 2014. godinu, a rast dolazi iz droge-rijskog kanala unutar kojeg se prodaja specijalnih pakiranja gotovo udvostručila

Dijana Knežević[email protected] Effectiveness Senior Consultant

Nielsen

ao i mnoge katego-rije koje su, pod utjecajem tem-peraturnog kretanja i toplije/duže ljetne sezo-

ne u 2015. godini, ostva-rile rast, prodaja gelova za tuširanje također raste (i to za 5% u odnosu na 2014.). Rast kategorije dolazi iz drogerijskog kanala unutar kojeg se prodaja speci-jalnih pakiranja gotovo udvo-

stručila. Promotivnu dominaciju uzimaju velika pakiranja od 400

ml/500 ml s 40-50% gratis volumena te 1+1 gratis

pakiranja, što također predstavlja uštedu od 50% za krajnjega kupca. Značajan udio u pro-mocijama ovakvog tipa čine gelovi za tuširanje za

muškarce. Trećina katego-rije prodaje se kroz cjenov-

ne akcije uz prosječan popust kupcu od 26% na masovnom

tržištu (hipermarketi, supermar-

K PROSJEČAN POPUST KUPCU

na masovnom tržištu te 28%

u kanalu drogerija

26%keti, trgovine mješovitom robom) te 28% u kanalu drogerija koji također bilježe 2% dublji popust u odnosu na prethodnu godinu. Sve intenzivnije promoviranje u drogerijama zasigurno je dijelom utjecalo na privlačenje kupaca iz masovnog tržišta (mass-market) u kanal drogerija.

Izvor: Nielsen Promo Pressure

*Masovno tržište = hipermarketi, supermarketi, trgovine mješovitom robom*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom; bez diskontera); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te specijalna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja itd.

Kompozicija prodaje gelova za tuširanjeProdaja uz cjenovne akcijeProdaja specijalnih/gratis pakiranja

Redovna prodaja

2014. 2014.2015. 2015.MASOVNO TRŽIŠTE DROGERIJE

43%

37%

20%

46%

35%

19%

56%

34%

10%

51%

34%

15%

Gelovi za tuširanje – Promometar


okviru BRAND-puls istra-živanja kontinuira-no se prate marketinški

pokazatelji uspjeha za kategoriju proizvoda za zaštitu od sunca te bren-dove unutar nje. Riječ je o alatu za brend i marketing management koji nudi detaljnu analizu tržišta i dubinsku analizu po-trošača na velikom broju proizvodnih kategorija. BRANDpuls kombinira

Proizvodi za zaštitu od sunca – Trendovi i brendovi

SUNCEJOŠ UVIJEK

NEOZBILJNOSHVAĆAMO

Iako mediji i stručnjaci sve više upozoravaju na važnost korištenja proizvoda za zaštitu od sunca, u hrvatskoj populaciji od 15 do 64 godine tek 48% ljudi ih barem ponekad koristi. Ipak, to je značajno bolje negoli 2012. kada je bilo svega 35% korisnika

tržišne indikatore s različi-tim tipovima podataka kao što su demografija, psi-hografija, kupovne navike i korištenje medija. Marke-tinški pokazatelji dobiveni ovim putem od iznimne su važnosti za uspješno vođenje brenda i rano uo-čavanje mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi priku-pljeni su u drugoj polovici 2015. godine.

IPAK NAPREDAKKasno proljeće uz sve dulje trajanje dnevne svjetlo-

sti donosi i sve veći broj sunčanih dana, što ujedno znači da je to vrijeme kad se proizvo-di za zaštitu od sunca počinju in-tenzivnije koristiti. Njihova uloga je spriječiti štetno dje-lovanje sun-ca, odnosno UV zračenja, na ljudsku kožu. Na tržištu je danas dostupan

velik broj različitih proi-zvoda s različitim karak-

teristikama – od razine zaštitnog faktora

do samog obli-ka sredstva

koji se ko-risti. Iako mediji i stručnjaci sve više upozo-

ravaju na važnost

korištenja proizvoda za

zaštitu od sunca, u hrvatskoj populaciji od 15

KORISNIKA proizvoda

za zaštitu od sunca čine

ŽENE

64%U


do 64 godine tek 48% ljudi ih barem ponekad koristi. Ta brojka ipak predstavlja rast u odnosu na posljednje mjerenje unutar BRAND-

puls istraživanja iz 2012. godine kada je zabilježeno tek 35% korisnika. Uče-stalost korištenja s druge strane pokazuje da je među korisnicima najviše onih koji proizvode koriste redovito – 24% popula-

cije proizvode za zaštitu od sunca tijekom ljetnih mjeseci koristi nekoliko puta dnevno do 4-6 puta tjedno. Umjereni korisnici proizvode za zaštitu od sunca koriste barem 2-3 puta tjedno i čine 12% po-pulacije, jednako kao i mali korisnici koji ih koriste 2-3 puta mjesečno i rjeđe. Važnost marke pri odabiru proizvoda za zaštitu od sunca je velika – samo 9% korisnika navodi da im marka uopće nije važna, dok 48% korisnika tvrdi da im je jako važno koju marku odabiru.

O KORISNICIMAPrimarni korisnici proi-zvoda za zaštitu od sunca su žene (64%) mlađih i srednjih godina, s visokim obrazovanjem te višim pri-manjima u odnosu na opću populaciju. Uglavnom se radi o osobama koje žive ur-banim stilom života i više su sklone aktivnoj konzumaciji kulturnih priredbi poput kina, koncerata i kazališta. Vole se zabavljati s prijatelji-ma i poznanicima, ali svoje interese ne svode samo na dobar provod. Visoko vred-nuju obrazovanje i otvoreni su prema novim spoznaja-ma. Ne prihvaćaju materi-jalistički nazor ni oportu-nizam, kao ni tradicionalne poglede. Važan im je ugled u društvu. Mnogo važnosti polažu na osobno zdravlje, skloni su hraniti se zdravo, a na kuhanje gledaju kao na užitak. Ekološki su osviješte-ni i mnogo značaja pridaju temama koje se odnose na to područje. Zainteresirani su za uređenje doma, ali ne zaziru od kućanskih poslo-va. Općenito ne prihvaćaju

Segmentacija korisnika kategorije "Proizvodi za zaštitu od sunca"(srpanj-prosinac 2015.)

Veliki korisnici kategorije24%

Srednji korisnici kategorije

Mali korisnici kategorije

Nekorisnici kategorije

12%

12%

52%

Korisnici kategorije "Proizvodi za zaštitu od sunca"(srpanj-prosinac 2015.)

Nekorisnici52%

Korisnici

48%

Izvor: Ipsos

1000 10 20 30 40 50 60 70 80 90

Ne vjerujem da veći zaštitni faktori bolje štite od sunca. Smatram da je to marketinški trik

Smatram da mlijeko za sunčanje štiti bolje od ulja za sunčanje

22,9%

45,1%

26,7%

32,6%

49,9%

21,7%

48,2% 29,1% 21,9%

43,3% 27,2% 29,1%

39,8% 25,4% 34,2%

63,3% 17,8% 18,5%

Najčešće kupujem vodootpornasredstva za zaštitu od sunca

Preferiram proizvode za zaštitu od sunca u spreju, jer su lakša za uporabu od tekućih

Nakon izlaganja suncu koristim sredstva za njegu poslije sunčanja

Proizvode za zaštitu od sunca koristim isključivo na plaži/bazenu

Stavovi korisnika kategorije "Proizvodi za zaštitu od sunca" (srpanj-prosinac 2015.)

Slaže se Niti se slaže niti se ne slaže Ne slaže se

Izvor: Ipsos


bezrezervno tradicionalne obrasce koji poslove dijele na muške i ženske. Aktivno se služe računalom, zain-teresirani su za suvremenu tehnologiju. Ne kupuju kako bi bili u trendu ili izrazi-li svoju osobnost, već su okrenuti kvaliteti i nastoje se vezati uz marku koju prepoznaju kao upotreblji-vu i svrhovitu. Politički su osviješteni, ponekad skloni obrascu nacionalne kupnje kao potpori domaćem gos-podarstvu.Iako proizvodi za zaštitu od sunca bilježe rast korištenja, i dalje ih većina korisnika koristi isključivo na plaži ili bazenu (63%). S obzirom na to, gotovo polovica kori-snika koristi vodootporna sredstva za zaštitu. Kada je riječ o različitim oblicima sredstava za zaštitu, 43% ko-risnika preferira proizvode u obliku spreja jer su praktič-nija za uporabu u odnosu na tekuća sredstva. Uz to, 45% korisnika smatra da mlijeko za sunčanje bolje štiti u odnosu na ulje. Među korisnicima je i 23% onih koji zaštitne

faktore smatraju marketinš-kim trikom, odnosno ne vje-ruju da veći zaštitni faktor bolje štiti od sunca, a 27% korisnika nisu sigurni u tu tvrdnju. Proizvode za njegu poslije sunčanja koristi 40% korisnika kategorije.

MANJAK LOJALNOSTIOsim općenitog praćenja kategorije proizvoda za zaštitu od sunca, unutar BRANDpuls istraživanja prate se i brendovi, tj. odnos potrošača prema brendu. Najvažniji indikator koji se prati svakako je razina kori-štenja ("usage"), marketinški indikator koji najbolje govo-ri o vitalnosti brenda. Pra-ćenje korištenja važno je za procjenu potrošačke mase na koju se u određenom trenutku može računati. Ko-risnici brenda isti su koristi-li u posljednjih mjesec dana. Unutar populacije Hrvatske

od 15 do 64 godine vodeći brend u kategoriji proizvoda za zaštitu od sunca je Nivea. U posljednjem periodu 25% populacije koristilo je Nivea Sun proizvode za zaštitu od sunca. Potom slijede Coppertone proizvodi koje

je koristilo 9% populacije te na trećem mjestu DM-ova robna marka Sundance s 8,5% korisnika unutar populacije.Pored korištenja svakog brenda prati se i lojalnost brendovima. Model dije-li tržište brenda na četiri segmenta. Mjeri lojalnost našeg i dostupnost konku-rentskog potrošača. Kon-cipira se na korištenosti brenda, važnosti brenda pri kupovini, ocjeni imidža i odnosu prema konkurent-skim brendovima. Razina lojalnosti među proizvo-dima za zaštitu od sunca

Proizvodi za zaštitu od sunca – Trendovi i brendovi

BRANDpiramide - TOP 3 brenda proizvoda za zaštitu od sunca unutar populacije Hrvatske 15-64 (srpanj-prosinac 2015.)

Primarno korištenje

Lojalnost

Razmatranje

Korištenje

Iskustvo

Prepoznavanje

optimal Nivea Sun

71%

45,3%

87,8%

62,7%

53,6%

75%

40%

25%

22%

16%

7,1%

Coppertone

59,3%

40,5%

76%

36,4%

42,5%

58%

25%

9%

6,8%

4%

1,6%

Sundance (DM)

62,2%

27,3%

76,1%

48,8%

42,3%

42%

18%

8,5%

6,5%

4%

1,1%

45,3%

71%

87,8%

62,7%

53,6%

75%

40%

25%

22%

16%

7,1%

Izvor: Ipsos

BRANDlojalnost – TOP 3 brenda proizvoda za zaštitu od sunca među korisnicima kategorije (srpanj-prosinac 2015.)

BREND Lojalan Nelojalan Dostupan NedostupanNe koriste kategoriju

Nivea Sun 7,12% 17,3% 10,67% 13,08% 51,83%

Coppertone 1,65% 7,09% 11,74% 27,69% 51,83%

Sundance (DM) 1,11% 7,44% 6,65% 32,97% 51,83%

općenito je niska. Vodećoj Nivei lojalno je tek 7% po-pulacije, dok ostali brendovi također imaju jako malo lojalnih potrošača i trebali bi raditi na tom segmentu. Lojalni potrošači su najveća vrijednost brenda. Spre-

Marija Gaš[email protected] Executive

Ipsos

mni su platiti veću cijenu, otporniji su na marketinške aktivnosti konkurencije i lakše je poticati ponovnu kupnju. Lojalnost je osim tržišnog ponašanja i rezultat emotivnog odnosa s bren-dom tako da je za jačanje tog indikatora potreban rad na imidžu i konzistentno uvjeravanje potrošača u vrijednosti brenda kroz duži vremenski period.


Prvo pravilo svake igre

S MIRISOM

EUKALIPTUSA

NOVO

Dokazana zaštita od komaraca i krpeljaDokazana zaštita od komaraca i krpelja


Ljetna kozmetika - Leaflet report

okviru ana-lize kretanja u kategori-jama ljetne kozmetike pogledaj-mo koji su

osnovni pokazatelji komu-nikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete

LJEPOTA JE NA NISKOJ CIJENINe iznenađuje da je smanjena cijena ("X%cheaper") na prvom mjestu i da bilježi ozbiljan napredak, poglavito u broju promocija gdje raste 10% te sada drži 59% udjela, a tek nešto manji plus od 6% ostvaruje u bruto oglasnoj vrijednosti s aktualnih 66% udjela u oglašavanju

U oglašavanja, te bruto ogla-sna vrijednost (GAV - Gro-ss Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazu-je kvalitetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se od-nosi na period svibanj 2015. – travanj 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje).

GUŽVA U ŠESNAESTERCUU zadnje dvije godine u katalozima i letcima trgo-vaca na hrvatskom tržištu u kategoriji slanih grickali-ca nastupilo je više od 140 proizvođača (trgovce koji stavljaju na tržište svoje privatne marke računamo kao proizvođače), te je komunicirano više od 240 marki (proizvođačke i trgo-vačke). U dva zadnja godiš-

nja perioda bilo je više od 2.800 promocija proizvoda iz kategorija ljetne kozme-tike. Sredstva za tuširanje su vodeća kategorija ljetne kozmetike u katalozima i letcima trgovačkih lana-ca jer drže 62% udjela u broju promocija (+5% u odnosu na lani), dok su u bruto oglasnoj vrijedno-sti zadržale lanjskih 56% udjela. Kreme za tijelo drže značajnih 22% kvantitativ-nog udjela, što je jednaka vrijednost kao i u prethod-nih 12 mjeseci, ali su zato ostvarile kvalitativni rast od 3% na sadašnjih 24% udjela. Pozitivni trend se nije prelio na proizvode za zaštitu od sunca koji su na međugodišnjoj razini pali za 3% u broju promocija te sada imaju 8%, a GAV je smanjen za 4% na udio od 11%. Nisu se baš iskazale niti kategorije proizvoda za depilaciju i električnih uređaja za depilaciju, za razliku od proizvoda za njegu nogu koji bilježe rast, no riječ je ipak o razmjer-no malim udjelima.

VODEĆI PREDSTAVNICIBeiersdorf predvodi pore-dak vodećih proizvođača s 18% kvantitativnog udjela, koliko je imao i lani, dok je u vrijednosnom pogledu izgubio 1 postotni poen i sada ima 15% udjela. Henkel se probio na drugo mjesto dobrano popravivši svoju prisutnost te sada

Udjeli vodećih trgovaca u GAV-u kategorija ljetne kozmetikesvibanj 2015. - travanj 2016.svibanj 2014. - travanj 2015.

10%

15%

5%

20%

25%

0%

10% 10% 11% 10%10% 11%8%

11%

5%2%

10%

5% 5% 4%6% 6%

4% 4%

13%

21%

Plodine OstaliKonzum Kaufland IntersparLidl BillaBipa KTCDM Müller

19%15%

Broj promocija i GAV po kategorijama ljetne kozmetikeKreme za tijelo

Proizvodi za njegu nogu

Proizvodi za zaštitu od sunca

Električni uređaji za depilacijuProizvodi za depilaciju

Sredstva za tuširanje

20%

30%

10%

40%

50%

60%

70%

svibanj 2014. - travanj 2015. svibanj 2015. - travanj 2016.

Broj promocija Broj promocijaGAV GAV0%

57%

11%

2% 3%

22%

4%

56%

15%

1% 3%

21%

4%

62%

8%3% 2%

22%

3%

56%

11%3% 2%

24%

4%


Ljetna kozmetika - Leaflet report

Erlanda Ivić-Mandić[email protected] Havaš[email protected]

Focus

ima 13% udjela u broju promocija (+5%) te 10% u bruto oglasnoj vrijednosti (+4%). Colgate-Palmolive je također porastao i to u GAV-u s 8% na 12%, a s 10% udjela u broju pro-mocija ostao je na prošlo-godišnjoj razini. Isti udio zadržao je i Unilever samo u pogledu bruto oglasne vrijednosti, a po broju promocija rastao je za 2% na aktualnih 11%. Pozi-tivna je i Afrodita koja je zadržala 5% udjela u broju promocija, ali je u GAV-u ostvarila minimalan rast na 4%. Isto toliko udjela

Udjeli vodećih proizvođača u kategorijama ljetne kozmetikeHenkel

Johnson & Johnson

Colgate-Palmolive

Ostali

Unilever

Afrodita

Beiersdorf

20%

30%

10%

40%

50%

60%



18%10%

5% 4%8% 9%

46%

16%8%

3% 5%6%10%

52%

18%10%

5% 4%13% 11%

39%

15% 12%4% 4%

10% 10%

45%

10%

15%

5%

20%

25%

30%

35%

45%

40%

GAV (svibanj 2014. - travanj 2015.) Broj promocija (svibanj 2015. - travanj 2016.)GAV (svibanj 2015. - travanj 2016.)

Udjeli vodećih marki u kategorijama ljetne kozmetike

0%

Broj promocija(svibanj 2014. - travanj 2015.)

Fa

17%

25%

16%

21%

Dove

10%13% 12%

14%

Afrodita

11%8%

10%8%

Palmolive

22% 22%19%

23%

Nivea

40%

35%

41%

34%

Udjeli tipova promocija u kategorijama ljetne kozmetike

No promo OstaliX%cheaper

20%

30%

10%

40%

50%

60%

70%



49%

17%

34%

59%

12%

29%

60%

14%

26%

66%

16%18%

u GAV-u ima i Johnson & Johnson, ali je za razliku od Afrodite ostvario mini-malni pad, dok je u broju promocija ostao na 4% kao i lani. Ostali proizvođači su na međugodišnjoj razini izgubili 7% udjela prema oba promatrana parametra te sada imaju 39% udjela u broju promocija i 45% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti kategorija ljetne kozmetike.Udjeli vodećih marki očekivano na prvo mjesto postavljaju brend Nivea, čije je vodstvo ipak sma-njeno u odnosu na raniju

godinu jer je u broju pro-mocija izgubila 5% udjela i sada drži 35%, a u GAV-u je pad iznosio 7% te sada ima 34% udjela. Za razliku od toga, Fa je unaprijedio svoju prisutnost zauzev-ši udio od 25% u broju promocija (+8%) te 21% u bruto oglasnoj vrijednosti (+5%). Palmolive je lani imao stabilnih 22% po oba parametra, a u zadnjih 12 mjeseci izgubio je 3% udje-la u broju promocija, ali i porastao za 1% u GAV-u. Četvrti Dove je zabilježio kvantitativni rast s 10% na 12% te kvalitativni rast s 13% na 14%, dok je Afro-dita izgubila 1% u broju promocija te sada ima 10%, dok je po GAV-u ostala na lanjskih 8% udjela. U poretku trgovaca vodeći su drogerijski lanci. Tako DM u bruto oglasnoj vrijednosti predvodi s 21% uz rast od 8%, a slijedi ga Müller s 15% udjela i padom od 4%. Treći je Konzum koji je porastao s 10% na 11%, a na istoj

razini je i Kaufland koji je rastao s 8% na 11%. Plodi-ne su zadržale svojih 10%, jednako kao i Bipa koja drži 6% udjela u GAV-u. Lidl je prepolovio svoj udio te sada ima 5%, Billa i KTC drže 4%, a Interspar 2% udjela. Svi ostali trgovci kombinirano drže 10% oglašavanja kategorija ljet-ne kozmetike, što je za 1% manje negoli u prethodnih 12 mjeseci. Na kraju, pogledajmo i koji su tipovi promocija najviše korišteni u oglašavanju. Ne iznenađuje da je smanjena cijena ("X%cheaper") na prvom mjestu i da bilježi ozbiljan rast, poglavito u broju promocija gdje raste 10% te sada drži 59% udjela, a tek nešto manji plus od 6% ostvaruje u bruto oglasnoj vrijednosti s aktualnih 66% udjela u oglašavanju. Tip oglasa "No promo" (fotografija i cijena) je shodno tome pao s 34% na 29% u kvantitativnom pogledu te s 26% na 18% u vrijednosnom. Ostali tipovi promocija također su smanjili svoju prisutnost u broju promocija na 12% (-5%), ali su ipak porasli u bruto oglasnoj vrijednosti za 2% na aktualnih 16% udjela.


Ljetna kozmetika – TV oglašavanje

STRELOVIT NAPREDAKAko kažemo da je broj spotova u zadnjih 12 mjeseci porastao 55,4%, da je ostvareni Eq. GRP povećan 55,2% i da je bruto investicija taj rast pratila s plusom od 32,3%, onda se bez dvojbe može zaključiti da je ljetna koz-metika uistinu napravila dobar korak napri-jed u televizijskom nastupu

naliza oglaša-vanja kategorija koje svrstavamo u ljetnu kozme-tiku (proizvodi za njegu tijela,

proizvodi za žensku njegu, proizvodi za depilaciju, epilatori, gelovi za tušira-nje, pjenaste kupke - ulja i pjene, generalno oglašava-nje proizvoda za kupanje, univerzalne kreme i uni-verzalna ulja), provedena je na TV postajama (HTV 1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uklju-čuje sve pojedince u Repu-blici Hrvatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglašavanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih re-cipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je metodom peoplemetera provela tvrtka AGB Nielsen istraživanje medija d.o.o. na uzorku od 2.500 pojedinaca u 810 kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individualnog spota,

dok je Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekundi. Bruto investicija je izračunata na temelju službenih cjenika televizijskih kuća te ne mora označavati stvarnu (neto) investiciju, dok su u izračun uključene sve vrste oglaša-vanja izuzev telemarketinga – TV prodaje, te samoogla-šavanja televizija. Istraži-vanje se odnosi na period travanj 2015. - ožujak 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje). Analiza ne uključuje podat-ke o gledanosti za 26. veljače 2016. godine.

NATPOLOVIČNA DVOJKAAko kažemo da je broj spo-tova u zadnjih 12 mjeseci porastao 55,4% u odnosu na godinu prije, da je os-tvareni Eq. GRP tek za de-cimalnu vrijednost manje rastao te je povećan 55,2% i da je bruto investicija taj rast pratila s plusom od 32,3%, onda se može bez okolišanja reći da je ljetna kozmetika uistinu napra-vila dobar korak naprijed

u pogledu televizijskog nastupa. U apsolutnim iznosima, zadnjih 12 mje-seci su zaključeni s ukupno realiziranom bruto inve-sticijom od 136,5 milijuna kuna, broj spotova se zau-stavio na brojci od 14.880, a Eq. GRP je istodobno dosegnuo 20.797,35%. U periodu travanj 2015. - ožujak 2016. potrošačima je svoje poruke putem televizije komuniciralo 10 oglašivača (u prethodnih 12 mjeseci bilo ih je 14), pred-stavljeno je uku-pno 12 brendova (u pret-hodnih 12 mjeseci: 16), a ukupno je ogla-šavano 24 proizvoda (u prethodnih 12 mjeseci: 32). Rast je, prema tome, ostvaren unatoč smanjenju broja oglašivača, brendova i proizvoda, a najzaslužniji za to su dva vodeća oglaši-vača – Beiersdorf i Reckitt

Benckiser – koji zajedno zauzimaju više od polovice oglašavanja kategorije. Be-iersdorf (Nivea) je uvjer-ljivo na prvom mjestu te je svoju bruto investiciju ud-vostručio u promatranom MAT razdoblju: s 21,1 mi-lijun kuna na 42,7 milijuna kuna. Taj napredak praćen je i rastom broja spotova, s 1.624 na 3.113, te Eq. GRP pokazatelja, s 2.413,31% na

5.342,73%. Drugoplasi-rani Reckitt Benc-

kiser (Scholl, Veet) je čak

bolji od Beiersdor-fa pre-ma dva zadnja parametra

jer je imao znatno veći

broj spotova koji su narasli

s 2.559 na 5.051, a ostvario je i nešto veći Eq. GRP koji je porastao s 3.136,53% na 5.638,51%, dok je bruto investicija zabilježila skok s lanjskih 13,1 milijun kuna na aktu-alnih 25,2 milijuna kuna.

udio DVA VODEĆA oglašivača u

BRUTO INVESTICIJI kategorije

50,3%


Franciska Perković[email protected] Client Executive

AGB Nielsen

OSTALI OGLAŠIVAČISlijedi Johnson & Johnson (Neutrogena, Le Petit Mar-seillais) koji ne prati tempo vodeće dvojke jer je svoju bruto investiciju smanjio s 19,5 milijuna kuna na 17,5 milijuna, premda je broj spotova ostao na gotovo istoj razini (smanjenje s 1.379 na 1.360), a Eq. GRP je čak narastao s 1.804,28% na 1.853,60%. Četvrtoplasirani Unilever (Dove) doprinio je rastu oglasnog rezultata kategorije povećavši bruto investiciju s 11,4 milijuna kuna na 15,8 milijuna; broj spotova istodobno je narastao sa 706 na 997, a Eq. GRP s 1.584,77% na 2.392,62%.

Odličan trend ostvario je Colgate Palmolive (Palmo-live, Sanex) koji je gotovo učetverostručio svoju bruto investiciju s 3,6 milijuna kuna na 12,9 milijuna, a jednako razmjeran rast ostvario je i broj spotova s 558 na 2.130 i Eq. GRP sa 731,17% na 2.655,31%. Na petom mjestu dolazi Procter & Gamble (Old Spice) koji je pak zadržao vrlu sličnu oglasnu razinu s realizi-ranim bruto ulaganjem od 6,7 milijuna kuna (u godini ranije 7 milijuna kuna), dok je broj spotova ipak malo porastao, s 489 na 624, a Eq. GRP neznatno pao s lanj-skih 1.013,47% na sadašnjih 961,18%. Potom dolazi Neva

(Melem) s blagim rastom bruto oglasne vrijednosti s 5,6 milijuna kuna na 6,3 milijuna i rastom EQ. GRP pokazatelja sa 684,05% na 829,77%, ali i smanjenjem broja spotova s 829 na 763. Osmi je Hen-kel (Fa) koji je srezao svoje bruto ulaganje s lanjskih 12,7 milijuna kuna na 5,8 mi-lijuna, broj spotova sa 697 na 275 i Eq. GRP s 873,98% na 436,91%. Bayer Pharma (Bepanderm) je blago unapri-jedila svoje TV oglašavanje uloživši 3,3 milijuna kuna (lani: 2,8 milijuna kuna), povećavši pritom broj spotova sa 197 na 314 i Eq. GRP sa 282,33% na 383,24%. Ningbo Sunny Stationery (Bio-Oil) na

posljednjem mjestu drastično je smanjio svoju bruto inve-sticiju s 2,4 milijuna kuna na svega 195 tisuća kuna premda je broj spotova zabilježio rast s lanjskih 189 na aktualnih 253, a blago povećanje ostvario je i Eq. GRP pokazatelj s 289,22% na 303,48%. Četiri oglašivača koji su bili prisutni u ranijem godišnjem razdoblju (Afro-dita, L'Oreal, Nuxe i Saponia) nisu oglašavali svoje brendo-ve na televiziji u zadnjih 12 mjeseci.

PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (TRAVANJ 2015. - OŽUJAK 2016.)

Oglašivač Brend Proizvod Eq. GRP % Eq. GRP Broj spotova Bruto investicija

Reckitt Benckiser Scholl

Scholl Velvet Smooth Diamond 2.181,46% 10,49% 1.859 9.653.129 kn

Scholl Velvet Smooth Diamond in dm 1.423,10% 6,84% 1.368 6.241.261 kn

Scholl Velvet Smooth Electronic Nail Care System

1.449,90% 6,97% 1.251 6.060.250 kn

Scholl Velvet Smooth Electronic Nail Care System - special offer

239,93% 1,15% 223 1.058.076 kn

Scholl Velvet Smooth Wet & Dry 344,12% 1,65% 350 2.167.288 kn

Beiersdorf Nivea

Nivea Creme 787,94% 3,79% 328 5.379.285 kn

Nivea Body Milk Nourishing 866,06% 4,16% 596 6.492.106 kn

Nivea Shower Creme Care Gel 872,73% 4,20% 538 7.023.625 kn

Nivea In Shower Q10 Firming Body Lotion

977,89% 4,70% 491 8.439.083 kn

Nivea Men Creme 1.352,24% 6,50% 857 11.551.706 kn

Nivea Care Intensive Nourishment 485,87% 2,34% 303 3.821.797 kn

Procter & Gamble Old Spice Old Spice Original Shower Gel 961,18% 4,62% 624 6.653.028 kn

Neva MelemMelem 581,67% 2,80% 596 4.048.559 kn

Melem - special offer 248,10% 1,19% 167 2.262.074 kn

Henkel Fa Fa Magic Oil 436,91% 2,10% 275 5.834.100 kn

Bayer Pharma Bepanderm Bepanderm 383,24% 1,84% 314 3.333.834 kn

Colgate PalmolivePalmolive Palmolive Aroma Sensations 939,98% 4,52% 858 4.399.587 kn

Sanex Sanex Dermo Protector 1.715,33% 8,25% 1.272 8.524.068 kn

Unilever DoveDove Deeply Nourishing Shower Cream 1.191,47% 5,73% 477 8.034.612 kn

Dove Derma Spa 1.201,15% 5,78% 520 7.768.805 kn

Johnson & JohnsonNeutrogena

Neutrogena Norwegian Formula 282,90% 1,36% 234 3.153.602 kn

Neutrogena Norwegian Formula - special offer

415,15% 2,00% 251 3.163.409 kn

Le Petit Marseillais Le Petit Marseillais Showers 1.155,55% 5,56% 875 11.227.747 kn

Ningbo Sunny Stationery Bio-Oil Bio-Oil 303,48% 1,46% 253 195.431 kn

Ukupno: 20.797,35% 100,00% 14.880 136.486.461 kn

*analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26.2.2016.


IT odjel - Vijesti

Nadzorni odbor imenovao je Krešimira Madunovića novim predsjednikom Uprave Iskon Interneta.

Madunović je na toj poziciji od 1. lipnja 2016. naslijedio Sašu Kramara koji je vodio tvrtku posljednjih 14 godina, a karijeru nastavlja u Hrvatskom Telekomu kao član Uprave i glavni direktor za poslovne korisnike. Madunović je u Iskonu od 2013. godine. Inicijalno član Uprave za

poslovnu prodaju, ubrzo preuzima i upravljanje reziden-cijalnim prodajnim segmentom, korisničkom podrškom te marketingom. Karijeru je gradio u HPT Mostaru, T-Mobile-u i HT-u na zahtjevnim menadžerskim funkci-jama. Rođen 1974. godine, Madunović je završio Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i MBA studij na IEDC – Poslovnoj školi Bled.

MAKROMIKRO GRUPA PREDSTAVILA

NOVU INTERNET TRGOVINU

Makromikro grupa, tvrtka koja se bavi pro-dajom informatičke opreme i uredskog mate-rijala, predstavila je novu, modernu internet trgovinu MMG webshop i redizajniranu web stranicu na adresi www.makromikrogrupa.hr. MMG webshop namijenjen je maloprodajnim i veleprodajnim kupcima i uključuje 10.000 proizvoda iz raznih kategorija, poput računala i računalnih komponenti, potrošačke elektro-nike, potrošnog materijala za pisače, uredskog

materijala i papirne konfekcije.

Prema rezultatima godišnjeg istraživanja analitičke tvrtke IDC Adriatics, hrvatsko

informatičko tržište u 2015. je ostvarilo rast od 10,8 posto u odnosu na prethodnu godinu te pritom dosegnulo vrijednost od 7,13 milijardi kuna. Mjereno u američkim dolarima, pak, IT potrošnja je u prošloj godini smanjena za 7 posto u odnosu na 2014., na iznos od 1,04 milijarde dolara, što je posljedica vrlo snažnog jačanja tečaja dolara u odnosu na domaću valutu. IDC Adriatics očekuje nastavak blagog

oporavka informatičkog tržišta u 2016. godini. U srednjoročnom razdoblju očekuje se daljnje jačanje tržišta po prosječnoj godišnjoj stopi od 6,5 posto, na temelju isporuka hardverskih komponenti, IT usluga i pakiranog softvera, da bi dosegnulo vrijednost od 9,75 milijardi kuna u 2020. godini. IT usluge bile su najveća zasebna kategorija s udjelom od 31posto, osobna računala zauzela su udio od 18 posto, a pametni telefoni 17 posto udjela u ukupnoj vrijednosti domaćeg IT tržišta u prošloj godini.

Dobri trendovi

LANJSKI RAST IT

POTROŠNJE U HRVATSKOJ GOTOVO 11%

KREŠIMIR MADUNOVIĆ IMENOVAN PREDSJEDNIKOM UPRAVE ISKONA

Kompanija A007 d.o.o. osvojila je u Pragu sre-brnu SAP Quality Award nagradu u kategoriji

Inovacije za izved-bu Abrakadabra online platforme za e-commerce primjenom tehnološkog rje-šenja SAP Hybris Commerce. Na-grada SAP Quality Awards priznanje je korisnicima koji su unaprijedili svoje poslovanje zahvaljujući uspješnoj implementaciji softverskih rješenja

SAP te tako ubrzali, pojednostavili i pojeftinili poslovne procese, a sve kako bi osigurali zna-

čajne poslovne prednosti svojim tvrtkama. SAP Quality Awards u kategoriji Inovacije nagrada je priznanje za Abrakadabra online mall, prvu regionalnu online platformu za

elektroničku trgovinu, koja je izvedena primjenom tehnološkog rješenja SAP Hybris Commerce.

MICROSOFT KUPUJE LINKEDIN ZA 26 MILIJARDI DOLARA

Uskoro bi trebala biti realizirana jedna od najvećih akvizicija u IT svijetu u kojoj Microsoft za 26,2 milijar-

de dolara kupuje LinkedIn. Ovom akvizicijom Microsoft očito želi pokazati koliko mu je važno tržište društvenih mreža te se kao kompanija koja je snažno orijentirana na poslovne korisnike upravo fokusirala na društvenu mrežu namijenjenu prije svega poslovnim korisnicima. Brojke koje stoje iza LinkedIna zaista su impresivne. Kompanija je to koja ima najveći broj poslovnih korisnika i to 433 milijuna uz rast od čak 19% na godišnjoj razini. Istovremeno bilježi i rast posjetitelja na mjesečnoj razini od 9% na ukupno 105 milijuna korisnika.

ABRAKADABRA NAGRAĐENA SREBRNOM NAGRADOM SAP QUALITY AWARD

R ezultati istraživanja MasterIndex kompanije Ma-sterCard pokazuju da razvoj modernih tehnologija

uistinu potiče evoluciju kupnje i plaćanja te da Hrvati prate najnovije trendove u industriji: sve više volimo kartice te preferiramo ovaj način plaćanja na pro-dajnim mjestima. Uz to, trgovina se iz fizičkog svijeta, osim na zaslone računala, seli i na pametne telefone. Tako raste popularnost beskontaktnih i mobilnih plaćanja, a kupnja online je i dalje privlačna velikom broju ispitani-

ka. Korištenje beskontaktnih plaćanja povećano je s 10% u 2014., preko 32% u 2015., na 40% u 2016., što po-

kazuje da korisnici kartica u Hrvatskoj vole koristiti ovu vrstu jednostavnog, brzog i sigurnog plaćanja. Naime, beskontaktna plaćanja omogućuju brze transakcije jednostavnim prislanjanjem kartice na POS uređaj. Internetska kupnja je također sve po-pularnija među Hrvatima – 83% ispitanika kupuje

karticama na internetu, u usporedbi sa 73% u 2014. i 81% u 2015., a 36% njih to čini više puta mjesečno.

MASTERINDEX: U HRVATSKOJ SE PRATE EUROPSKI TRENDOVI

Konferencija OMGcommerce okupila je u Zagrebu brojne poduzetnike, trgovce i marketingaše kako

bi razgovarali o važnosti i trendovima digitalne eko-nomije. Zanimljiva predavanja o trendovima online poslovanja održali su mnogi stručnjaci i predstavnici uglednih kompanija kao što su MasterCard, SAP, Allianz, Zepter, Criteo, BlaBlaCar i drugi. Održan je i panel o ulasku velikih brendova u ecommerce segment te izazovima s kojima se susreću pri prelasku u online poslovanje, a kada je riječ o sustavu plaćanja rečeno je kako će se u cijelom ekosustavu plaćanja dogoditi više promjena u idućih pet godina nego što ih se dogodilo u posljednjih 50 pri čemu će u središtu tih promjena biti korisnik te njegove potrebe i želje. Poručeno je da sama cijena nije dovoljna kako bi neka online trgovina bila više konkurentna,

već zajedno s atraktivnom cijenom valja postojati i čitav “paket” drugih usluga i pogodnosti koje su privlačne kupcu. U sklopu konferencije održane su i prezentacije nedavno otvorenih internetskih trgovina: Abrakadabra i Konzum klik koncerna Agrokor te novi web shop robne kuće IKEA.

DIGITALNA EKONOMIJA U FOKUSU KONFERENCIJE OMGCOMMERCE

Jiuvo - Home friend, pobjednički projekt tima Home Guardians s hrvatskog finala Imagine Cup natjecanja

održanog u travnju, plasirao se na finalno natjecanje na svjetskoj razini koje će se krajem srpnja održati u Seattleu u SAD-u. Radi se o najvećem i najprestižnijem svjetskom studentskom natjecanju u organizaciji Microsofta u okviru kojeg se studenti natječu u razvijanju inovativnih aplikacija, računalnih igara te rješenja problema u zajednici. Hrvatski tim, sastavljen od dvoje studenata, Matije Srbića i Marije Cestarić, ovogodišnje finale izborio je u oštroj konkurenciji. U polufinalu je sudjelovalo 158 timova, a u finale se plasiralo samo njih 35. Osnovna zadaća aplikacije Juvo - Home

friend je da brine za sigurnost djece unutar kućanstava kako se ne bi ozlijedili. Proizvod je iz područja interneta stvari i razvijen je pomoću Raspberry Pi uređaja koji komunicira s Microsoft Azureom.

HRVATSKI STUDENTI U FINALU MICROSOFTOVOG NATJECANJA


Kiosci - Tržište

NEZAOBILAZNI MULTIPACK

FORMATU ukupnoj košarici svih kategorija (112), koje prati Nielsen, kiosci

u 2015. godini sudjeluju sa 7,6% udjela u prodaji. Važnost tog kanala lani je na cjelokupnom tržištu Hrvatske s uključenim

benzinskim postajama najznačajnija u kategorijama duhana za pušenje (74,9%), cigaretama (28,5%), žvakaćim gumama (17,5%),

prezervativima (10,7%) i ledenom čaju (10,1%)

iosci su općenito mala prodajna mjesta koja su oduvijek bila potrošaču bitna zbog kupnje onoga zbog čega i jesmo navikli na njih - tiskovina i

duhanskih proizvoda. Kioska ima na svakom uglu, raznim auto-busnim i željezničkim kolodvori-ma, križanjima frekventnih ulica ili šoping centrima tako da se zbog njihove frekventnosti vrlo rado odlučujemo za kupovinu impulsnih proizvoda. Bez obzira na njihovu podcijenjenu veličinu, kiosci dandanas pored prodaje tiskovina, duhanskih proizvoda i impulsnih proizvoda nude toliko različitih usluga da ih slobodno možemo nazvati multipack pro-dajnim formatom.

PAD GLAVNIH KATEGORIJARazvoj interneta te pojava news portala, koje potrošači prate na

pametnim mobilnim uređajima, svakako imaju utjecaj na manju prodaju tiskovina koja je jedna od glavnih kategorija kioska. Druga bitna kategorija za kioske su duhanski proizvodi. Količin-

ska prodaja kategorije cigareta u kanalu kioska, ako usporedimo 2015. s godinom prije, pala je za 9,3%. Pad količinske prodaje zabilježila je i kategorija duhana za pušenje. U odnosu na prethod-

veljača 2014. veljača 2015.

Drogerije

2 2 2

Izvor: Nielsen

Prosječni broj mjesečnih odlazaka u pojedini tip trgovineveljača 2013.

Hipermarketi

6 5 6

Supermarketi

12 1311

Diskonti

3 4 5

Pekare

15 16 17

Trgovine mješovitom

robom

9 811

Kiosci

57 7

Trgovine na benzinskimpostajama

3 2 2

SKALA: Svaki dan (30); Jednom tjedno (4); Rjeđe od jednom mjesečno (0,5)

Promjena udjela vrijednosne i količinske prodaje u kanalu kioska

% promjena količinske prodaje (2015. vs 2014.)

% promjena vrijednosne prodaje (2015. vs 2014.)

Cigarete

-5,7-9,3

0,6

-7,2

Duhan za pušenje

22,5

16,9

Mineralnavoda

-13,3-16,0

Žvakaće gume

11,49,6

Pivo

-2,5

-8,0

Gaziranapića

20,917,1

Sladoled ismrznuti deserti

5,12,1

Voćni sokovi

-8,0

-13,5

Malečokolade

2,4 1,1

Alkoholna pića

*podaci panela maloprodaje; prehrambene kategorije (veljača-siječanj); neprehrambene kategorije (siječanj-prosinac); cigarete i duhan za pušenje (siječanj-prosinac) Izvor: Nielsen

25

-5

20

-10

10

-20

15

-15

5

%

K


cigaretama (28,5%), žvakaćim gumama (17,5%), prezervativima (10,7%) i ledenom čaju (10,1%). Najveći rast prodaje u 2015. godini, među TOP 10 kategorija po vrijednosnoj prodaji u toj godini u kanalu kioska, zabilježile su kategorije mineralnih voda (vrijednosno 22,5% i količinski 16,9%), sladoleda (vrijednosno 20,9% i količinski 17,1%) i piva (vrijednosno 11,4% i količinski 9,6%). Na drugoj strani najveći pad prodaje u 2015 godini, među TOP 10 kategorija po vrijedno-snoj prodaji u toj godini u kanalu kioska, zabilježile su kategorije žvakaćih guma (vrijednosno -13,3% i količinski -16,0%), malih čokolada (vrijednosno -8,0% i ko-ličinski -13,5%) i cigareta (vrijed-nosno -5,7% i količinski -9,3%). Kategorija duhana za pušenje vrijednosno je zabilježila u toj godini u kanalu kioska blagi rast prodaje od 0,6%, dok je količinska prodaja te kategorije zabilježila pad prodaje od -7,2%.

nu godinu, u 2015. je kategorija duhana za pušenje u kanalu kioska pala za 7,2%. Najvjerojatnije su to jedni od bitnih razloga zašto se kiosci preusmjeravaju na ponudu dodatnih aktivnosti kako bi mogli nadoknaditi manju prodaju bitnih kategorija proizvoda i zadovoljiti današnjeg modernog kupca. Kioski tako danas nude dodatne aktivnosti kao što su igre na sreću, primanje i slanje paketa, usluga prijenosa i isplate novca, usluge kupnje karti za me-đugradski i javni gradski prijevoz, plaćanje računa, usluge kupnje ulaznica, foto usluge, fotokopiranje, coffee-to-go, kupnju SMS ENC e-bonova i neke druge usluge. Nielsen u svom panelu pokriva kanal kioska i prati prodaju u tom kanalu. Prema standardnoj Nielse-novoj definiciji, kiosci su prodajna mjesta koja uglavnom prodaju dnevne novine/časopise, cigarete i prehrambene proizvode (žvakaće gume, slatkiše, kavu, gazirana pića itd.). Uz ovu standardnu ponudu, drže i određenu količinu i izbor drugih proizvoda široke potrošnje kao što su, primjerice, sredstva za osobnu higijenu, brijači, britvice

i dr. Prema Nielsenovom cenzu-su za 2015. godinu, ukupan broj kioska na tržištu Hrvatske bio je 2.509, što je 7,8% manje u odnosu na broj ovih prodajnih mjesta zabilježen u prethodnoj 2014. go-dini. Ako usporedimo broj kioska

u 2015. s brojem kioska u 2010. godini, broj kioska je pao

čak za 26%, kada ih je bilo 3.379. Prema Nielsenovoj ShopperTrends studiji iz 2015. godine, kupci su u prosjeku kioske posjećivali sedam puta

mjesečno, dok je godinu dana ranije frekvencija

obilazaka bila ista. Prema rezultatima iste studije, u mjesec

dana kioske je posjetilo 41% svih ispitanika.

PREGLED KOŠARICEU ukupnoj košarici svih katego-rija (112), koje prati Nielsen (ti-skovine nisu uključene u analizu), kiosci u 2015. godini sudjeluju sa 7,6% udjela u prodaji, što je za 0,5% manje nego u godini dana prije. Važnost tog kanala lani je na cjelokupnom tržištu Hrvatske s uključenim benzinskim posta-jama najznačajnija u kategorija-ma duhana za pušenje (74,9%),

Dejan [email protected] Services Account Manager

Nielsen

broj kioska na HRVATSKOM tržištu prema

NIELSENOVOM CENZUSU

2.509


Profil kompanije

TISAK d.d.Kroz posljednje tri godine tržišna vrijednost dionice Tiska gotovo je nepromijenjena, a prosječni dnevni promet promatranog razdoblja je oko 100 tisuća kuna. Ipak, od početka 2016. godine do zaključenja ovog izvještaja (25.5.) cijena dionice izgubila je na vrijednosti 15%

rvi pisani tragovi o nastanku Tiska sežu u daleku 1946. godinu kada je 1. srpnja osnovano javno trgovačko društvo

“Narodna štampa” koje organi-zira prodajnu mrežu i prodaju novina. Pet godina kasnije, 1. travnja 1951. godine, “Na-rodna štampa” i “Štamparija novina” iz Zagreba spajaju se u novinsko i štamparsko podu-zeće “Vjesnik-Narodna fronta Hrvatske”. Poduzeće se bavilo izdavanjem i tiskanjem novina i knjiga, a u njegovu okrilju osnovan je 1. rujna 1951. go-dine i odjel distribucije. Tih se godina otvaraju nova prodajna

mjesta i poslovnice, a poduzeće distribuira i prodaje novine i ostala izdanja na teritori-ju cijele bivše države. U razdoblju između 1961. i 1972. u okviru NIŠP “Vjesnik” stvaraju se nove organizacijske jedinice za unapređiva-nje prodaje - Otprema, Transport, Plasman, Izvoz-uvoz, Zagrebačka prodaja, Prodaja-vanjske poslovnice.

PROFILIRANJE TVRTKEPrimjenom Zakona o udruže-nom radu te jedinice dobivaju poslovnu samostalnost pa se 1972. često uzima kao godi-na osnivanja Društva. Tvrtka

Tisak osniva se 1990., a nastaje izdvajanjem bivšeg OOUR-a

Prodaja-vanjske poslovnice iz sastava RO “Vjesnik”.

Radi unapređenja i racionalizacije poslo-vanja tadašnje Uprave donijele su odluke o pripajanju poduzeća “Vjesnik-Zagrebačka

prodaja” i “Trgoštampa” poduzeću “Tisak Za-

greb”. Godine 1994. Tisak je registriran kao dioničko

društvo i od tada svakodnevno pronalazi nove lokacije za svoje kioske kako bi bili što bliže kupcima, jača svoju poziciju na tržištu kroz prepoznatljivu crvenu boju i dobro pozicio-nirane kioske te se od konku-

P broj ZAPOSLENIH u Tisak grupi

na kraju PRVOG KVARTALA 2016.

GODINE

4.319


rencije diferencira ponudom i uslugama te stalnim razvojem i unapređenjem.Jedan od važnijih poslovnih događaja iz novije povijesti Tiska d.d. svakako se veže za 2007. godinu kada tvrtka posta-je članica Agrokor koncerna, najveće privatne kompanije u Hrvatskoj i jedne od najve-ćih kompanija u jugoistočnoj Europi. Time počinje doba mo-dernizacije i razvoja Tiska kao moderne kompanije koja prati svjetske trendove. Jedan od ciljeva koji su dolaskom Agro-kora bili zadani je i provođenje informatizacije i modernizacije svih kioska. Uspješno uvođenje PC kasa na sve kioske u Tisku smatraju jednim od svojih većih informatičkih dostignuća, čime je stvoren preduvjet za daljnji razvoj novih projekata.U kolovozu 2012. Tisak d.d. je preselio zgradu uprave i dis-tributivni centar na zagrebački Žitnjak. Novi prostor znatno je veći i moderniji te zadovoljava sve potrebe tvrtke.

AKTUALNO STANJETisak je najveći maloprodajni lanac kioska te vodeći hrvatski distributer tiskovina, duhan-skih proizvoda, prepaid bonova i start paketa telekom operatera te ostalih proizvoda u Hrvat-skoj. Tisak je ujedno i jedina distribucijska kuća koja svaki proizvod može u roku od 24 sata distribuirati na bilo koje mjesto u Hrvatskoj, 365 dana u godini. Osim toga, tvrtka je i jedini domaći veletrgovac koji osigurava dnevnu dostavu svih vrsta tiskovina, cigareta i duhanskih proizvoda, prepaid bonova za mobilnu telefoniju te ostale komercijalne robe na području cijele Hrvatske svim vrstama kupaca bez obzira na veličinu - malim obiteljskim prodavačima, lokalnim trgo-vačkim društvima kao i najve-ćim nacionalnim trgovačkim lancima. Tisak u svom portfelju nudi na jednom mjestu ove usluge – TISAKmedia Webs-hop, TISAKpaket, TISAKbizz,

TISAKfoto, TISAKcopy, Franck Café COFFEE TO GO, Podigni NOVAC (Cash Advance), pla-ćanje računa s 2D barkodom, igre na sreću Hrvatske lutrije, karte za javni gradski prijevoz ZET i Butra, m-kupi, SMS ENC bonove, Paysafecard i Ekesh bonove te prodaju ulaznica iz Eventim sustava za sva važnija kulturna i sportska događanja.

ODRŽIVI RAZVOJU lipnju 2013. godine Tisak je pokrenuo uslugu otkupa starog papira od građana na otkupnim stanicama diljem Hrvatske. Kao vodeći nacionalni distributer, Tisak je ukazao na problem gomilanja količine otpada te ponudio građanima mogućnost otkupa starog papira po cijeni od 50 lipa po kilogramu. Na taj na-čin značajno se smanjuje količina otpada koja se odlaže na deponi-je te se također dobiva sirovina za proizvodnju novog papira. Tisak otkupljuje dnevne novine, letke, časopise i kataloge. Nakon prikupljanja, papir se obrađuje, preša, balira te tako zbrinuti stari papir prodaje na slobodnom tr-žištu društvima koja se bave pre-radom papira. Ovom poslovnom aktivnošću Tisak čini višestruku društvenu korist kroz smanjenje količine otpada koja se odlaže na deponije, korištenjem otpada kao sirovine za proizvodnju novog papira i ekološkog osvještavanja građana.

DVOGODIŠNJA BILANCATisak d.d. u svojim financijskih izvješćima konsolidira društva Tisak usluge d.o.o. Zagreb, e-Ko-lektor d.o.o. i Backstage d.o.o. Zagreb. Poslovanje tijekom 2014. i 2015. godine bilo je pod utjeca-jem krize na tržištu i pada kupov-ne moći stanovništva uzrokovane povećanjem nezaposlenosti. Maloprodajni segment ostvario je pad prihoda na osnovnim katego-rijama tiskovina, bonova telekom operatera, ostale trgovačke robe i duhana, dok elektronička roba te usluge u maloprodaji bilježe rast. Prodajna mjesta Tiska percipirana su kao mjesta brze kupnje, a asor-

BILANCA (U TISUĆAMA KUNA) 31.12.2015. kons. rev.

AKTIVA

A) DUGOTRAJNA IMOVINA 278.816

1. Nematerijalna imovina 43.195

2. Materijalna imovina 221.270

3. Dugotrajna financijska imovina 11.811

4. Dugoročna potraživanja 2.540

B) KRATKOTRAJNA IMOVINA 851.196

1. Zalihe 160.651

2. Kratkoročna potraživanja 266.796

3. Kratkotrajna financijska imovina 394.811

4. Novac u banci i blagajni 28.937

C) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

4.390

D) GUBITAK IZNAD KAPITALA -

E) UKUPNO AKTIVA 1.134.402

F) IZVANBILANČNI ZAPISI 47.654

PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE 271.114

1. Temeljni (upisani) kapital 238.779

C) DUGOROČNE OBVEZE 7.188

D) KRATKOROČNE OBVEZE 848.994

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA

1.646

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMAKAPITALA MATICE

270.406

PROFITABILNOSTPOSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2015.

ROE 2,22% 3,98%

ROA 0,50% 0,95%

EBIT marža 1,44% 1,52%

EBITDA marža 3,27% 3,41%

NETO PROFITNA MARŽA 0,19% 0,37%

TISAK D.D. - TRŽIŠNI PODACI

Cijena dionice za izračun (kn) 140,00

Broj dionica 2.386.587

Broj dionica (povlaštene) 0

Tržišna kapitalizacija(tisuća kuna)

334.122,00

PROMJENE KAPITALA (U TISUĆAMA KUNA)

31.12.2015. kons. rev.

TEMELJNI (UPISANI) KAPITAL 238.779

REVALORIZACIJA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE

28.750

KAPITAL I REZERVE PRIPISANO IMATELJIMA KAPITALA MATICE

270.406

ZADUŽENOSTPOSLJEDNJA 4

KVARTALA31.12.2015.

Dug/kapital 339,65% 316,63%


Profil kompanije timan proizvoda čine artikli kojih se kupci prvih odriču u krizi. Na kretanje prihoda i pad prodanih količina značajno su utjecale tiskovine kod kojih se primjećuje snažan zaokret potrošača prema internetu te kod cigareta zabrana pušenja na svim javnim mjestima. Sukladno navedenom, Tisak čini napore da uvođenjem elektronič-kih, financijskih i kurirskih usluga nadomjesti dio izgubljenih priho-da. Tijekom 2014. godine ukupno je poslovalo 1.171 prodajno mje-sto, 29 manje nego u 2013. godini. Veleprodaja tijekom 2014. godine bilježi pad prodaje u segmentima duhana i tiskovina. U odnosu na 2013. veleprodaja ima oko 400 kupaca manje, što je rezultat gašenja manjih trgovina i obrta, no unatoč tome u veleprodaji je

PERFORMANS DIONICE U ODNOSU NA INDEKS

Datum CROBEX TISK-R-A

2.1.2012. 1.746,71 127,00

31.12.2012. 1.740,39 185,13

Promjena % -0,36% 45,77%

2.1.2013. 1.763,45 189,88

31.12.2013. 1.794,28 165,00

Promjena % 1,75% -13,10%

2.1.2014. 1.804,55 170,00

31.12.2014. 1.745,44 180,00

Promjena % -3,28% 5,88%

2.1.2015. 1.740,60 190,00

31.12.2015. 1.689,63 180,00

Promjena % -2,93% -5,26%

VLASNIK/NOSITELJ RAČUNA / SUOVLAŠTENIK/IMATELJ VP

STANJE [%]

1. Agrokor d.d. 1.209.480 50,68

2. BAT Investments Limited 617.227 25,86

3. ERSTE Banka 165.155 6,92

4. Jadransko osiguranje d.d. 116.449 4,88

5. Euroherc osiguranje d.d. 112.599 4,72

6. Societe Generale - Splitska banka 29.257 1,23

7. OTP banka 10.200 0,43

8. PBZ 9.300 0,39

9. Zagrebačka banka 4.517 0,19

10. Vaba d.d. Banka Varaždin 4.150 0,17

Ukupno: 2.278.334 95,47

Prema važećim podacima SKDD-a za uredovni dan 13.5.2016.

Tisak d.d. u svojim financijskih izvješćima konso-lidira društva Tisak usluge d.o.o. Zagreb, e-Kolektor d.o.o. i Backstage d.o.o. Zagreb

Poslovanje tijekom 2014. i 2015. godine bilo je pod utjecajem krize na tržištu i pada kupovne moći stanovništva

RDIG (U TISUĆAMA KUNA)31.12.2015. kons. rev.

A) POSLOVNI PRIHODI 2.901.399

1. Prihodi od prodaje 2.895.941

2. Ostali poslovni prihodi 5.458

B) POSLOVNI RASHODI 2.857.189

1. Neto smanjenje vrijednosti zaliha 0

2. Materijalni troškovi 2.436.430

3. Troškovi osoblja 283.837

4. Amortizacija 41.772

5. Vrijednosno usklađivanje i rezerviranja 13.138

6. Ostali poslovni rashodi i troškovi 82.011

OPERATIVNA DOBIT 44.051

C) FINANCIJSKI PRIHODI 22.833

D) FINANCIJSKI RASHODI 50.361

NETO FINANCIJSKI RASHODI 27.528

UDIO U DOBITI OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA 0

UDIO U GUBITKU OD PRIDRUŽENIH PODUZETNIKA 158

E) IZVANREDNI - OSTALI PRIHODI 0

F) IZVANREDNI - OSTALI RASHODI 0

G) UKUPNI PRIHODI 2.924.232

H) UKUPNI RASHODI 2.907.709

I) DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 16.523

J) POREZ NA DOBIT 4.799

K) DOBIT RAZDOBLJA 11.724

L) DOBIT PRIPISANA IMATELJIMA KAPITALA MATICE 10.752

POKAZATELJI POSLOVANJA*

POSLJEDNJA 4 KVARTALA

31.12.2015.

Prihodi od prodaje 2.924,73 2.895,94

Poslovni prihodi 2.931,02 2.901,40

EBIT 42,21 44,05

Neto dobit - pripisana imateljima kapitala matice

5,71 10,75

EBITDA 95,86 98,96

Operativni novčani tijek 227,81 158,95

Slobodni novčani tijek 184,40 116,65

Kapital i rezerve 257,21 270,41

Aktiva 1.139,63 1.134,40

Broj zaposlenih 4.319 4.323

*iznosi u milijunima kuna

DIVIDENDA 2015. 2014.

Iznos 0,00% 0,00%

Dividendni prinos 0,00% 0,00%

Referentna cijena 140,00 140,00

LIKVIDNOSTPOSLJEDNJA 4

KVARTALA31.12.2015.

Koeficijent tekuće likvidnosti

1,00 1,00

Novac po dionici 198,62 177,55


Navedene informacije su dane u svrhu općeg informiranja, nisu preporuka za kupnju ili prodaju te ne mogu biti zamjena za neovisan financijski savjet niti se njihovim objavljiva-njem stvara bilo kakva obveza za investicijsko društvo Credos d.o.o. Credos d.o.o. ne prihvaća odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu upo-rabom informacija i cijena iz ovog materijala, niti jamči za njihovu cjelovitost i točnost. Izvor informacija su javno objavljeni podaci na web stranicama Zagrebačke burze te korporativnim web stranicama promatranih kompanija.

Napomena

Odjel [email protected]

Credos

narastao broj dostavnih mjesta za oko 190 zbog širenja broja prodaj-nih mjesta trgovačkih lanaca.

Tijekom 2015. Tisak grupa je ostvarila ukupne pri-hode u iznosu od 2.924,2 milijuna kuna odnosno 3,8% više nego u prethodnoj godini. Ukupni rashodi su rasli 4% na razinu od 2.907,7 milijuna kuna. Konsolidirana dobit nakon poreza iznosi 11,7 milijuna kuna. U lipnju 2015. Tisak d.d. je kupio 90% udjela u

tvrtki e-Kolektor d.o.o. koja se bavi prikupljanjem i zbrinjava-njem neopasnog otpada (PET, MET i staklo) i trenutno djeluje na sedam lokacija diljem Hr-vatske. U 2016. godini planiran je značajan rast prihoda kroz suradnju s komunalnim poduze-ćima i Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tisak u poslovanju nije izložen kreditnom riziku a time niti riziku promjene kamatnih stopa. Rizik naplate je kontroliran i prema podacima iz kompanije, sveden je na mini-mum uslijed redovite provjere

50.000

5.000

250,00

200,00

150,00

100,00

50,00

Prom

et

Cije

na

2.1. 2012.

3.10. 2012.

4.7. 2013.

14.5. 2012.

19.2. 2013.

25.3. 2014.

8.3. 2012.

13.12. 2012.

24.10. 2013.

24.7. 2012.

25.4. 2013.

23.7. 2015.

21.1. 2015.

30.12. 2015.

0,00

5.000.000

Promet i kretanje cijene dionice TISK-R-A 1.1.2012. – 5.5.2016.

500.000

NOVČANI TIJEK (U TISUĆAMA KUNA)

31.12.2015. kons. rev.

NOVČANI TIJEK OD POSLOVNIH AKTIVNOSTI

158.950

NOVČANI TIJEK OD INVESTICIJSKIH AKTIVNOSTI

-156.794

Primici od prodaje materijalne i nematerijalne imovine

18.241

Izdaci za kupnju materijalne i nematerijalne imovine

60.540

NOVČANI TIJEK OD FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

1.363

kreditnih limita kupaca. I tijekom 2015. Tisak je ostao vodeći nacionalni distributer tiskovina i duhanskih proizvoda te vodeći maloprodajni lanac kioska s goto-vo 1.200 prodajnih mjesta diljem zemlje. Tisak je također najveći knjižarski maloprodajni lanac te vodeći kanal u prodaji multime-dije i igračaka. Kroz posljednje tri godine tržišna vrijednost dionice Tiska gotovo je nepromijenjena, a prosječni dnevni promet proma-tranog razdoblja je oko 100 tisuća kuna. Od početka 2016. godine do zaključenja ovog izvještaja (25.5.) cijena dionice izgubila je na vrijednosti 15%.


Logistika - Vijesti

DHL TESTIRA KORIŠTENJE ROBOTA U SKLADIŠTIMA

Kompanija DHL objavila je da je uspješno testirala upotrebu robota u procesima prikupljanja robe.

Testiranje je održano u DHL-ovom skladištu u Uni u Nje-mačkoj u kome su roboti radili zajedno sa zaposlenima. Robot pod nazivom EffiBOT, koji je razvila francuska start-up kompanija Effidence, predstavlja potpuno automatska kolica koja prate zaposlene dok biraju robu i umjesto njih obavljaju sav fizički posao. Effidence je robota razvio tako da bez opasnosti može raditi u blizini ljudi, a tijekom testiranja dva robota su pratila zaposlene i prenosila sav teret te automatski odnosila gotove narudžbe. Ovakva robotska tehnologija će svakako biti od pomoći trgovcima da izađu na kraj sa sve većim narudžbama, prije svega putem online platformi.

IMLEK ULAŽE U MODERNIZACIJU VOZNOG PARKA

Kompanija Imlek nastavlja s ulaganjima u obnovu i modernizaciju vozila namije-njenih sakupljanju i prijevozu sirovog mlijeka u što je uložila oko 700.000 eura.

Vrijedna nabavka obuhvatila je kupovinu najsuvremenija četiri Volvo FM 62R kamio-na autocisterne kao i tri prikolice poljskog proizvođača Romex. Napredne karakteristike i pouzdani sigurnosni sustavi novih vozila omogućit će efikasno sakupljanje i siguran prijevoz sirovog mlijeka. Osim što sva vozila zadovoljavaju higijenske uvijete, opremljena su i najmodernijim računal-nim sustavom za preuzimanje i mjerenje, kao i laborato-rijem koji vrši uzorkovanje mlijeka svakog pojedinačnog dobavljača.

RALU logistika, tvrtka specijalizirana za logistiku hladnog lanca, nakon otvaranja novog logi-

stičkog centra u Rugvici kod Zagreba u rujnu prošle godine, kupovinom je skladišta-hladnjače u Ugri-novcima pored Beograda stvorila sve preduvjete za ostvarenje svoje poslovne vizije da bude vodeći nezavisni dobavljač integrirane logističke usluge u hladnom lancu u regiji jugoistočne Europe. Preu-zeto skladište je pod kontroliranim temperaturnim uvjetima površine 8.000 m2 i pripadajuće zemljište

od 75.000 m², što omogućava daljnje širenje logističkog kapaciteta na području Republike Srbije. Osim ove investicije, u Ralu logistici bilo je i kadrovskih promjena pa je tako početkom lipnja Andrej Sirk imenovan članom Uprave za prodaju te će biti odgovoran za planiranje, organizaciju i upravljanje svim prodajnim i promotivnim aktiv-nostima kompanije, ostvarenje daljnjeg razvoja poslovanja, proširenje ponude usluga kompanije te rast prihoda i profitabilnosti poslovanja.

NAGRADA “PARTNER OF THE YEAR” ZA GEBRÜDER WEISS

Dodjela nagrada Performance Awards svake godine okuplja suradnike agencije System Alliance Europe

među koje pripada i logistička kompanija Gebrüder Weiss koja je ove godine osvojila najprestižniju nagradu “Partner Of The Year”. Osim nagrade za par-tnera godine, Gebrüder Weiss je, uz još tri logističke

kompanije, osvojio i nagradu “Innovator Of The Year”. Početkom lipnja Gebrüder Weiss je pokrenuo i novu uslugu cestovnog prometa do Irana. Nova je to veza za prijevoz zbirnog tereta od Sofije u Bugarskoj do Teherana u Iranu od koje će profitirati svi klijenti tvrtke Gebrüder Weiss.

CARGO-PARTNER GRADI DRVENI LOGISTIČKI CENTAR U AUSTRIJI

Međunarodna prijevoznička i logistička kuća Cargo-partner dodaje u svoju ponudu održivi logistički centar, ukupnog kapaciteta od 25.000

paletnih mjesta smještenog u krugu centrale u blizini bečke zračne luke. S obzirom na povećan volumen pošiljaka koje prolaze kroz centralno

skladište u Austriji, Cargo-partner povećava svoje kapacitete izgradnjom novog skladišnog prostora, energetski učinkovitog, baziranog na drvetu

kao građevnom materijalu. Upotreba drveta kao glavnog građevnog materijala omogućava kontrolu temperature od 15°C – 25°C, konstante

vlage od 70%, niske operativne troškove i značajno smanjenje emisije CO

2. Cilj ovog projekta je postupan prelazak na održivu arhitekturu te

učinkovitiju manipulaciju većim obujmom pošiljaka. Završetak radova planiran je za ljeto 2017. godine.

INVESTICIJA RALU LOGISTIKE U SRBIJI

Regionalno širenje


Međunarodna kuhinja

MULTIKULTURNA GASTRO EVOLUCIJA

ovjek je kroz dugo povijesno razdoblje pro-šao put od sa-kupljača i lovca do poljodjelca i stočara stekavši pritom odre-đene prehram-bene navike

koje su se do danas promijenile do neprepoznatljivosti. Moder-nizacija i globalizacija učinili su svijet više povezanim u mnogim područjima ljudskog djelovanja pa tako i u hranidbenom lancu.

Namirnice s drugog kraja svijeta i dalekih nam zemalja dostupne su u prvoj većoj trgovini kako bi upotpunili i promijenili okus tradicionalnog ručka ili čak sami spravili recept daleke egzotične zemlje u vlastitoj kuhinji. Više nije potrebno pakirati kovčege i zaputiti se na dalek put kako bi osjetili čaroliju okusa i mirisa istočne Azije, temperamentnog Meksika ili romantične Francu-ske. U zadnjih desetak godina na domaćem tržištu vlada uzlazna putanja u ponudi proizvoda in-ternacionalnog predznaka, čime

domaće tržište slijedi trendove u razvijenoj svjetskoj maloprodaji.

UGOSTITELJSKI ARGUMENTKuhanje je u zadnje vrijeme ite-kako popularno. Razvidno je to i iz inflacije pomodnih kulinarskih emisija na televiziji, što svakako prati i ponuda raznih kuharica i časopisa specijaliziranih za hra-nu. Gastronomska etnička gro-znica zavladala je ugostiteljskom ponudom pa tako naša metro-pola nudi velik broj restorana i zalogajnica gdje možete “ručati u inozemstvu”. Popularni “wokovi”

Č

U zadnjih desetak godina na domaćem se tržištu bilježi uzlazna putanja u ponudi proizvoda internacionalnog predznaka. Uz sve veći broj turista iz raznih dijelova svijeta, taj rast generiraju angažirani, sofisticirani i znatiželjni te prije svega informirani potrošači koji nastoje produbiti i promijeniti svoje dosadašnje prehrambene navike


MULTIKULTURNA GASTRO EVOLUCIJA

tortilju, ali i fajitu, enchiladu, burrito ili taco. Meksička kuhinja je svoje egzotične okuse već dobrano utaborila u gastronom-sku ponudu Hrvatske. Koristi mnoštvo različitog povrća i cijeli spektar ljutih začina, a zbog mješavine raznih boja i okusa itekako je privlačna te interes za nju ne jenjava. Fast food tako gubi dosadašnje epitete loše, nekvalitet-ne i nezdrave hrane te se stavlja u novi kontekst predstavljajući brzu, pristu-pačnu i ukusnu hranu. Osim meksičke, u ponudi brzih zalo-gajnica možemo pronaći turski kebab odnosno šareni orijentalni sendvič od najfinijih komadića mesa i obilne porcije povrća s dodatkom slasnih umaka. Kine-ski i japanski specijaliteti nešto su slabije zastupljeni u lancima brze prehrane, ali zato vegeta-

rijanski restorani vire iz skoro svakog kutka grada. Potražnja za mjestima zdrave hrane u posljednje vrijeme osobito raste pa se sukladno tome povećava

broj restorana specijaliziranih za vegetarijanska i veganska

jela uzgojena na organski način i pripremljena bez aditiva. Bogata ponuda vege restorana donosi zdrave delicije poput woka, raznih vege bur-

gera, hot doga, tortilla, sendviča, slatkih delicija i

voćnih shakeova.

ETNIČKA PONUDAMaloprodaja u Hrvatskoj kon-stantno napreduje i prati svjetske trendove, a jedan od njih je sve veća potražnja za visoko kvalitet-nom svježom hranom iz organske i održive proizvodnje te za tzv. etničkim namirnicama. Budući da cijena zdrave i egzotične hrane

porijeklom iz Azije uvjerljivo vladaju novijom gastro ponudom te su postali omiljeni supstitut za tradicionalni američki fast food. Wok je u biti svestrana posuda za kuhanje s okruglim dnom, a potječe iz Kine. Koristi se za gotovo sve kineske meto-de kuhanja i otuda dolazi naziv wok za konačan nutricionistički proizvod. Jednostavna i brza priprema hrane, različiti načini obrade, od kuhanja do prže-nja, sačuvani hranjivi sastojci namirnica te sočnost i hrskavost osnovne su karakteristike jela pripremljenih u woku, zbog čega su se u vrlo kratkom vremenu udomaćili na našem tržištu. Kad smo već kod fast fooda, važno je napomenuti da i ovaj segment koketira s idejom egzotike pa tako danas postoje specijalizirani fast foodovi, primjerice s tradi-cionalnim meksičkim specijali-tetima u koje ubrajamo kraljicu

udio kupaca AZIJSKOG

SUPERMARKETA u zapadnoj Europi

koji NISU AZIJATI

60%


nije previsoka, ova kategorija može izravno konkurirati ostalim prehrambenim proizvodima koji su u granicama dobre kvalitete. Trendovi se mijenjaju zahvalju-jući angažiranim, sofisticiranim i znatiželjnim te prije svega informiranim potrošačima koji nastoje produbiti i promijeniti svoje dosadašnje prehrambene navike. Na primjer, prije desetak godina u Hrvatskoj je bilo slabo poznato što su acai bobice, chia sjemenke i kvinoja, a danas su ove drevne južnoameričke namirnice jako popularne na našem tržištu. Trgovački lanci trude se osvježiti uobičajenu dnevnu ponudu s asortimanom proizvoda potreb-nih za pripremu međunarodnih specijaliteta i delicija kako bi kupcima omogućili otkrivanje do sada nepoznatih svjetskih okusa. Brza i jednostavna priprema, uz mogućnost kombiniranja puno različitih namirnica i okusa, čine svjetsku hranu interesantnom i primamljivom. Takvu kulinarsku avanturu želi iskusiti sve veći broj domaćih potrošača te im trgo-vački lanci nastoje ponuditi velik izbor namirnica i začina kako bi svom tradicionalnom ručku dali aromatičnu notu ili pripravili inozemne specijalitete.Poseban segment u asortimanu zauzimaju začinske mješavine koje su kombinacija sušenog po-vrća i više vrsta začina za pripre-mu bilo kojeg jela. Univerzalan su dodatak svakom jelu te olakšavaju pripremu obroka bez obzira koliki ste majstor u kuhinji. Globalizaci-ja je omogućila da vrlo brzo i lako ručak može postati meksički ili možda azijski obrok, ovisno koje začine odlučimo odabrati taj dan. Zato su začinske mješavine česta namirnica u našim kuhinjama jer uvijek iznova obogaćuju jela poznatim kompleksnim okusom. Iz tvrtke Salvia, koja se bavi distri-bucijom premium prehrambenih brendova, ističu kako su prepo-znali važnost segmenta među-narodne kuhinje te distribuiraju svjetski poznate brendove poput Poco Loco, La Fiesta, Blue Dra-gon, Patak’s, Youwok i DeSiam. U ponudi imaju brendove meksič-

ke, japanske, kineske, indijske, tajlandske i arapske kuhinje. Filip Carić iz odjela marketinga navodi kako je segment međunarodne kuhinje u konstantnom rastu i u skladu s tim prepoznat od strane restorana i trgovačkih lanaca. Na pitanje pridonosi li tome sve zna-čajniji priljev stranih turista Carić odgovara: “Ljetna turistička sezo-na je posebno važna za Salviju i internacionalni segment asorti-mana. Stranci, pogotovo turisti iz zapadne Europe, Azije i Sjeverne Amerike ostvaruju značajnu po-tražnju, što prati i ponuda jer smo svjedoci sve većeg broja otvorenih tortilla barova, sushi i wok resto-rana te restorana internacionalne kuhinje.” U Salviji smatraju da možemo očekivati rast potražnje za proizvodima svjetske kuhinje u trgovačkim lancima prvenstveno zbog sve većeg broja specijalizi-ranih restorana i dolazaka turista koji su navikli na ovu vrstu hrane, ali i domicilnog stanovništva koje sve više putuje i tako dolazi u do-ticaj s internacionalnom hranom. Domaći proizvođači također su prepoznali potencijal međuna-rodne kuhinje te su odlučili zači-niti svoju tradicionalnu ponudu s proizvodima koji će imati dašak aromatičnih, nesvakidašnjih oku-sa. Najpopularnija je još uvijek kategorija grickalica i snackova pa tako Adria Snack Company u svojoj kategoriji međunarodne kuhinje nudi nekoliko proizvoda poput Chio dipova i tortille, a

paralelno na tržište lansiraju li-mitirana izdanja proizvoda poput Chio Salsa de Janeiro te Chio Cre-amy Mustard čipsa. Ante Jelavić, direktor prodaje u tvrtki Adria Snack Company, navodi kako je trenutna razina prisutnosti me-đunarodnih proizvoda dosegnula određeni stupanj saturacije i teško je očekivati značajniji rast bez in-tenzivnijeg ulaganja i pokretanja novog trenda. S druge strane, iz perspektive snack kategorije koja je specifična u odnosu na klasična jela međunarodne kuhinje, on ističe kako uvijek postoji interes i potencijal pa je potrošače lakše zadovoljiti. “Iako svjetska ku-hinja dugoročno ima određeni potencijal rasta, problem je u trendovskom karakteru među-narodne kuhinje te velikoj snazi i bogatstvu domaće kuhinje kao i naglašenom konzervativizmu potrošača s obzirom da se uvijek vraćaju na poznate im okuse”, mišljenja je Jelavić.

STANJE NA POLICAMAU SPAR centrima klasični proi-zvodi meksičke kuhinje iz asor-timana tortilla, umaka, tabasca i tortilla chipseva zastupljeni su pod svjetski poznatim brendovi-ma La Fiesta, Poco Loco, Azteca, kao i kroz privatnu robnu marku SPAR. U ponudi ovog trgovačkog lanca možemo naći i razne artikle iz asortimana tjestenina, riža, algi, wasabi tempura, ali i posuđe za pripremu sushija kao tipičnog ja-

Maloprodaja u Hrvatskoj konstantno napreduje i prati svjetske trendove u pogledu asortimana tzv. etničke kuhinje

Za očekivati je kako će popularnost azijske kuhinje i potražnja za proizvo-dima iz tog podneblja i dalje rasti



panskog jela. Osim proizvoda koji čine već poznatu nam kinesku ku-hinju, SPAR u svojoj ponudi ističe Tahini i Humus umake te začine koji spadaju pod marokansku i libanonsku kuhinju. Kupcima su na raspolaganju razne egzotične riže, tjestenine, umaci, začini, tortille te ponuda posebnih pakiranja u kojima se nude već složeni artikli za pojedini ručak. Nives Fett iz odjela s javnošću Spara Hrvatska naglasila je da su kupci u Hrvatskoj sve otvoreniji prema međunarodnoj kuhinji, prije svega potaknuti edukaci-jom i znatiželjom, putovanjima, većom ponudom u restoranima, kulinarskim emisijama, ali i širim asortimanom ovih kategorija u maloprodaji. “U zadnjih nekoliko godina može se primijetiti da se osnovni sastojci za pripremu tipičnih internacionalnih jela implementiraju i u domaća jela npr. soja sos za mariniranje mesa za roštilj, pečenja, dresinzi, tortille

umjesto kruha za tostirane sen-dviče i slično”, ističe Fett. Proizvode za pripremu egzotičnih jela Konzum u svoj asortiman uključuje već dugi niz godina, a danas se u njihovoj ponudi može pronaći više od 300 različitih proizvoda karakterističnih za međunarodnu kuhinju s tim da se asortiman svake godine širi. Važnost ovog segmenta počela je rasti zbog povećane potražnje ku-paca pa su tako izdvojili poseban odjel internacionalne kuhinje, a asortiman je dodatno proširen i gotovim jelima. U Konzumu se tako može pronaći dnevno svježe pripremljena japanska poslastica u Sushi barovima, a kupci mogu odabrati i omiljeno jelo iz woka na gastro odjelu. “Povećana po-tražnja za ovakvim proizvodima više je rezultat promjena u pona-šanju potrošača koji vole istraži-vati i eksperimentirati s raznim okusima nego direktna posljedica turizma. Trend kuhanja i kombi-

niranja egzotičnih okusa, ali i sve veća dostupnost internacionalnih proizvoda daju nam naslutiti kako će potražnja za takvim namirni-cama i dalje rasti”, naglašava Ivana Glavurdić iz sektora marketinga Konzuma. Trgovački lanac Billa ponudu jela međunarodne kuhinje uvela je i na odjel delikatesa, gdje se svaki dan pripremaju gotova topla i hladna jela. Uspostavljena je od-lična direktna suradnja s turskim proizvođačima te se u BILLA su-permarketima mogu kupiti razne vrste originalnih baklava, tahin, nar i tahan halve koje su postale pravi hit. Kupci su pokazali veliko zanimanje za proizvod koji dolazi iz bliskoistočnih zemalja – namaz Hummus u više varijanti, a radi se o namirnici koja se uvrštava u vrh zdrave prehrane. Aleksandra Šobat iz odjela marketinga ističe kako navedena kategorija tijekom godina bilježi stalni rast potražnje i prodaje te će se i dalje proširivati


novim proizvodima, posebice na odjelu delikatesa u kojem bilježe znatan rast prodaje. Tvrtka METRO Cash & Carry Hrvatska u svom asortimanu ima bazne proizvode za pripremu jela kineske, japanske, arapske, meksičke i ostalih stranih kuhinja. Budući da je u fokusu poslovanja METRO Cash & Carryja vele-prodaja i profesionalni kupci, uz komercijalna, odnosno manja pakiranja, METRO profesional-nim kupcima iz HoReCa sektora nudi veća pakiranja, prilagođena potrebama njihova poslovanja. “METRO tijekom ljetne sezone bilježi rast prodaje proizvoda ove kategorije, čemu neupitno doprinosi i broj stranih turi-sta koji tijekom ljetnih mjeseci borave u Hrvatskoj. Sigurno je da globalni gastronomski trendovi, sve snažnije otvaranje prema stranim kuhinjama i kulturama te specijalizirani kulinarski mediji inspiriraju i domaće potrošače na kupovinu i pripremu jela speci-fičnih za strane kuhinje, kao što su kineska, arapska, japanska i sl.”, istaknula je Nika Blažević iz odje-la ljudskih resursa i korporativnih komunikacija. Trgovački lanac Lidl Hrvatska tjednim tematskim akcijama

nastoji upoznati domaće kupce s gastronomskim kulturama mno-gih svjetskih zemalja, pri čemu kroz svoj tematski asortiman nudi proizvode svojih kvalitetnih brendova. Tijekom godine kupci imaju priliku uživati u izdvojenim ponudama kao što su npr. tjedni Azije, Italije, Francuske, Grčke, Njemačke, Amerike te Španjolske i Portugala. Tematski asortiman različitih zemalja redovito se iz-mjenjuje, a u svakom tjednu može se naći bogata ponuda kuhinje koja je taj tjedan u Lidlu aktualna.

SPECIJALIZIRANE TRGOVINEOsim rasta internacionalnih restorana i međunarodne gastro-nomske ponude u maloprodaji, bilježimo rast i specijaliziranih trgovina etničke hrane u našoj metropoli. Prijašnjih godina jela azijske kuhinje zavladala su Zagrebom, a rezultat toga je otvorenje mnogih restorana i trgovina koje prodaju isključivo namirnice potrebne za pripremu tih jela. Tvrtka Pan Asia u svojoj specijaliziranoj trgovini nudi više od 900 azijskih proizvoda, kako prehrambenih, tako i nepre-hrambenih. Ostvaruju direktni kontakt s Azijom tako da nude izvorne azijske proizvode vodećih

robnih marki iz zemalja odakle potječu, koji se uobičajeno mogu naći na policama trgovina širom Azije. Generalni direktor Pan Asie, Srećko Berlan, navodi kako je popularnost azijske kuhinje u stalnom porastu, kako u svijetu, tako i kod nas, posebno nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju jer su ukinute visoke carine, čime su proizvodi postali znat-no pristupačniji svim slojevima kupaca. Dakako, priljev stranih turista također pridonosi potra-žnji za azijskim proizvodima, ali nije zanemariv ni poriv domaćeg stanovništva za otkrivanjem novih okusa. “Popularnost azijske kuhinje i potražnja za proizvo-dima i dalje će rasti jer u tom segmentu postoje nebrojene mogućnosti razvoja koje u ovom trenutku još nisu niti dotaknu-te. Osim dugogodišnje ponude kineskih restorana koja nije zabi-lježila pomak od svoje pojave na hrvatskom tržištu, u sve izraženi-jem uzlaznom trendu je japanska kuhinja koja se najvećim dijelom svodi na sushi. Sve ostalo su jela iz woka prilagođena našem ukusu. Jedini iskorak je pojava korejskog restorana, što je i logičan rezultat izuzetno velikog porasta priljeva korejskih turista, dok će za kvali-


Meksička kuhinja je svoje egzotične okuse već dobrano utaborila u gastro-nomsku ponudu Hrvatske

Drevne juž-noameričke namirnice kao što su acai bobice, chia sjemenke ili kvinoja jako su popularne na našem tržištu


tetnu ponudu izvornih specijali-teta Indije, Tajlanda, Vijetnama, Malezije, Indonezije i Filipina tre-bati još dosta vremena”, nadodaje Berlan. Što se tiče marketinških aktivnosti kako bi promovirali svoje proizvode, Pan Asia je bila suorganizator i sponzor Sushi akademije. Trenutno imaju su-radnju s tvrtkom Moja kuhaona koja organizira razne kulinarske radionice, među kojima i kuhanje u woku, izrada sushija i slično. “Svim našim kupcima uvijek sto-jimo na raspolaganju za savjete i informacije o proizvodima, plani-ranje jelovnika i posebno krojene ponude ili dobavu proizvoda izvan našeg redovnog asortimana prema individualnim zahtjevima”, pohvalio se Berlan.Internacionalni minimarket i online trgovina Pekinška patka još je jedno mjesto gdje možemo pronaći osnovne namirnice kuhi-nja Afrike, Bliskog istoka, Azije, Indijskog poluotoka, Turske i Meksika. Na pitanje o potražnji domicilnog stanovništva za njiho-vim proizvodima ističu kako inte-resa definitivno ima, prvenstveno kod onih koji imaju kontakt s udaljenim kulturama, ali pritom navode da krug zainteresiranih nije jako širok. “U EU zemljama više od 20 godina raste interes za proizvodima iz ovog segmenta. Premda Hrvatska kaska za ovim trendovima, ipak je za očekivati

da će i kod nas, pogotovo ukoliko dođe do većeg priljeva stranaca i multikulturalizacije zemlje, doći do razmjene kulturnih i društve-nih navika u koje spada i kultura hrane”, zaključuje Andrea Keško iz Pekinške patke.

EUROPSKI STANDARD Etnička prehrambena ponuda u Europi ne jenjava, već raste iz godine u godinu zahvaljujući u velikoj mjeri multikulturalnom miksu ljudi. Popis internacio-nalnih restorana je beskrajan: tajlandski, indijski, vijetnamski, indonezijski, nepalski - samo su dio raznolike ponude. U za-padnoj Europi čak 60% kupaca u azijskom supermarketu nisu Azijati, već uglavnom Europljani. Stari je Kontinent odavno postao mjesto stapanja raznih kultura i nacionalnosti, a taj fenomen oči-tuje se i u cjelokupnom hranid-benom lancu koji vrvi raznoli-kom prehrambenom ponudom proizvoda iz svih krajeva svijeta. Europljani su globalni putnici i gdje god da odu, uživaju i otkri-vaju novu hranu te očekuju da će istu ponudu pronaći u svom obližnjem supermarketu. Etnička hrana je u Velikoj Britaniji posta-la dio svakodnevnog menija pa je čak jedno internacionalno jelo, Chicken Tikka Masala, postalo skoro najpopularnija britanska nacionalna delicija. Britanci su

inkorporirali etničku kuhinju u svoju tradicionalnu i time dižu ljestvicu u tolerantnosti i popu-larnosti etničkih jela u drugim europskim zemljama. Hrvatska po tome nije nikakav izuzetak. Eklektična internacionalna kuhi-nja definitivno je pronašla svoje mjesto i na našem tlu, a zanima-nje hrvatskih potrošača prema izvanrednim i nesvakidašnjim okusima već je neko vrijeme prisutno. Rast turizma utječe na porast interesa, ali više u ugosti-teljskom, negoli u maloprodaj-nom sektoru. Trgovački lanci kao i specijalizirane trgovine trude se približiti etničke namirnice do-maćem stanovništvu kroz razne marketinške aktivnosti, uglav-nom u vidu promocija ili pak degustacija. Zasad cjelokupnu ponudu i potražnju ne možemo mjeriti sa svjetskim standardima, što je i razumljivo s obzirom na relativno zatvoreno društvo. No, situacija se ipak iz godine u godi-nu mijena nabolje. U budućnosti možemo očekivati rast preferen-cije za namirnicama tajanstvenih zemalja, kako u ugostiteljskom, tako i u maloprodajnom sektoru jer je ljudski apetit nezasitan, posebice prema fuziji hrane kao neprestanom izvoru inspiracije i hedonizma.

Kristina [email protected]

Sveprisutni “wokovi” porijeklom iz Azije sve su jača konkurencija tradicionalnoj formi brze prehrane


Kečap, majoneza, senf

naliza prodaj-nih rezultata kategorija kečap, majoneza i senf odnosi se na period travanj

2015. – ožujak 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje). Prodaja ne uključuje Cash & Carry, institucionalnu prodaju i diskontne objekte. Kategorija majoneze zauzima ¾ vrijednosne prodaje, ako gledamo ukupnu financijsku

realizaciju sve tri kategorije, te je u zadnjih godinu dana ostvarila blagi količinski i vrijednosni rast. Senf je zabilježio još bolje prodajne pokazatelje, dok je kečap ostvario pad prodaje, kako u količinskom, tako i u vrijed-nosnom pogledu.

KEČAPVodeći proizvođači u kategoriji kečapa su (abecednim redom): Kraft Heinz Company (Heinz),

Podravka (Podravka), Zvi-jezda (Zvijezda) te privatne robne marke koje same nose 1/3 količinske proda-je. Kategorija je u zadnjih godinu dana blago smanjila svoj prodajni rezultat jer je količinska prodaja pala za 2,5% na ukupno prodani volumen od 2,6 milijuna kilograma, dok je vrijed-nosna prodaja zahvaljujući rastu maloprodajnih cijena ostvarila manji pad od 1% na ukupnu financijsku realizaciju od 40,2 milijuna kuna. Supermarketi s 40% i hipermarketi s 31% daleko su odmakli ostalim prodaj-

nim kanalima u količinskoj prodaji kategorija kečapa, majoneze i senfa. Nešto manje od trećine prodaje realizira se kroz ostale for-mate. Među njima prednja-če velike trgovine mješovi-tom robom s 15%, a potom dolaze srednje trgovine mješovitom robom s 11% i male trgovine mješovitom robom sa svega 3% udjela u količinskoj prodaji. U okviru podjele prema tipu proizvoda vidimo da je obični kečap značajno po-

Podjela prema tipu proizvoda (količinska prodaja)travanj 2015. – ožujak 2016.

Obični kečap86,2%

Ljuti kečap

13,8%

Podjela prema veličini pakiranja (količinska prodaja)travanj 2015. – ožujak 2016.

601 g - 1 kg52,0%

401 g - 600 g

Do 400 g

Veće od 1 kg

44,3%

2,8%

0,9%

KEČAP travanj 2015. - ožujak 2016.


Količinska prodaja (kg) 2.613.000 -2,5%

Vrijednosna prodaja (HRK) 40.188.000 -1,0%

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

travanj 2015. - ožujak 2016.

31

40

15

11

3

Izvor: Nielsen

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)


(101 - 300 m²)


(do 40 m²)


(41 - 100 m²)



KEČAP U CRVENOMKategorije majoneze i senfa u zadnjih su 12 mjeseci ostvarile pozitivan trend u malo-prodaji, dok je kečap istodobno zabilježio blagi pad prodaje


Kečap, majoneza, senf ANALIZA KATEGORIJE

Tatjana KovačevićClient [email protected]

Nielsen

pularniji s 86,2% količin-skog udjela, dok ljuti kečap drži preostalih 13,8%. Situacija je znatno izjedna-čenija ako gledamo podjelu prema veličini pakiranja jer volumen od 601 g - 1 kg zauzima 52% količinske prodaje, a pakiranje od 401 g - 600 g ima 44,3% udjela. Vrlo male, gotovo zanema-rive udjele imaju pakiranja do 400 g (2,8%) te pakira-nje veće od 1 kg (0,9%).

MAJONEZAVodeći proizvođači u ka-tegoriji majoneze su (abe-cednim redom): Dijamant (Dijamant), Nestlé (Thomy), Zvijezda (Zvijezda) te privatne robne marke. Za razliku od kečapa, kategorija majoneze je u zadnjih 12 mjeseci imala pozitivno kre-tanje zabilježivši količinsku prodaju nešto iznad 3,2 mi-

lijuna kilograma, što je plus od 1,5% u odnosu na pret-hodno godišnje razdoblje, dok je vrijednosna prodaja sa 156,5 milijuna kuna porasla malih ali vrijednih 0,3%. Supermarketi (40%) i hipermarketi (31%) drže primat s jednakim udjelom kao i kod kečapa, jedino je ponešto različit udjel ostalih formata: velike trgovine mješovitom robom (15%), srednje trgovine mješovitom robom (10%), male trgovine mješovitom robom (4%). Vrećica je vodeći tip pakira-nja majoneze s količinskim udjelom od 36,4%, dok čvrsto drugo mjesto drži staklenka s 28,3% udjela. Vrlo blizu su po zastuplje-nosti tuba (17,8%) i boca (16,1%), dok ostala pakiranja imaju malih 1,3% udjela. Prema veličini pakiranja najveći udio od 39,1% u količinskoj pro-daji ima volumen od 101 g - 500 g, dok su približno jednako značajni pakiranje od 51 g - 100 g s 28,2% te pakiranje od 501 g - 850 g s 25,7% udjela. Manje značajni su volumeni od 851 g - 1.300 g s 4,5%, do 50 g s 1,6% i pakiranje veće od 1.301 g s 0,9% udjela.

SENFVodeći proizvođači u kate-goriji senfa su (abecednim redom): Jutro (Jutro), Nestlé (Thomy), Podravka (Po-

dravka) te privatne robne marke. Prema rezultatima prodaje (podaci uključu-ju samo podatke ključnih

lanaca), kategorija senfa je u zadnjih 12 mjeseci ostvarila

vrlo dobar trend. Količinska prodaja je pritom porasla za 5% na ukupno prodanih 422 tisuće kilograma, dok je vrijedno-sna prodaja, zbog nižih maloprodaj-nih cijena, ipak rasla sporije te je povećana za 1,5% na ukupni iznos od 13,8 milijuna kuna. Staklenka je

uvjerljivo vodeći tip pakiranja sa 62% količin-skog udjela. Tuba ima 12%, kantica 9%, čaša 7%, šalica 6%, a boca 5% udjela.

Podjela prema tipu pakiranja (količinska prodaja)travanj 2015. – ožujak 2016.

Vrećica36,4%

Staklenka

Tuba

Boca

Ostalo

28,3%

17,8%

16,1%

1,3%

Podjela prema veličini pakiranja (količinska prodaja)travanj 2015. – ožujak 2016.

101 g - 500 g39,1%

51 g - 100 g

501 g - 850 g

851 g - 1.300 g

Do 50 g

Veće od 1.301 g

28,2%

25,7%

4,5%

1,6%

0,9%

MAJONEZA travanj 2015. - ožujak 2016.


Količinska prodaja (kg) 3.238.000 +1,5%

Vrijednosna prodaja (HRK) 156.473.000 +0,3%

90

100

80

70

60

50

40

30

20

10

%

travanj 2015. - ožujak 2016.

31

40

15

10

4

Izvor: Nielsen

Važnost tipa prodajnog mjesta (količinska prodaja)


(101 - 300 m²)


(do 40 m²)


(41 - 100 m²)



Podjela prema tipu pakiranja (količinska prodaja)travanj 2015. – ožujak 2016.

Staklenka62%

Tuba

Kantica

Šalica

Čaša

Boca

12%

9%

6%

7%

5%

SENFtravanj 2015. - ožujak 2016.


Količinska prodaja (kg) 422.000 +5,0%

Vrijednosna prodaja (HRK) 13.761.000 +1,5%

*uključeni samo podaci ključnih lanaca


nstitut za istraživanje tržišta i medija Mediana u svojoj analizi koristi multifunkcionalni alat Target Group Index (TGI) koji je namijenjen kompanijama u zadovo-

ljavanju osnovnih potreba za analizama potrošača, tržišta i konkurencije. Korisnik TGI baze može brzo i lako anali-zirati kako svoje postojeće i potencijalne potrošače, tako i potrošače konkurencije, te precizno definirati strategije i smjernice marketinškog oglašavanja. Riječ je o “single source” istraživanju, što zna-či da jedna osoba odgovara na sva pitanja koja upitnik sadrži, a provodi se konti-nuirano na velikom uzorku te pokriva cijeli teritorij Hrvatske. Pored konzuma-cije hrane i pića, korištenja proizvoda za domaćinstvo te medijskih preferencija, u TGI istraživanju postoji i više od 250 stajališta koja se odnose na razne životne sfere. Ovom prilikom pri-kazat ćemo dio podataka iz TGI baze koji se odnose na konzumaciju majoneze na tržištu Hrvatske.

POPULACIJA POTROŠAČAMajoneza je prikladan dodatak brojnim jelima, a radi se od žumanjaka jajeta i ulja. Taj svima poznati visoko kalorični umak pri-ja uz skoro svako jelo. Međutim, zanimlji-vo je pogledati tko u najve-ćoj mjeri konzumira majonezu i kakav je profil tih konzumena-ta. U posljed-njih godinu dana 45%

Majoneza – Profil potrošača

KVALITETA I PORIJEKLO SU VAŽNI

ADUTIKonzumenti majoneze u Hrvatskoj preferiraju domaće proizvode, vole kvalitetne proizvode s dugotrajnom garancijom kao i besplatnu dostavu, a kao top tri robne marke majoneze biraju Zvijezdu, Thomy i Hellmann’s

Hrvata je konzumiralo majonezu. Analiziramo li konzumente majone-ze prema demografskim pokazateljima možemo vidjeti da i muškarci i žene podjednako konzumiraju majonezu. Prema regional-noj podjeli konzumenti se nalaze najviše u Slavoniji i Međimurju (27%), te u Za-grebu i okolici (26%), a podije-limo li kon-

zumente majoneze na dobne sku-pine najviše ih je u dobi od 30 do 49 godina (38%). U pogledu frekven-cije kon-zumacije majoneze i podjele svih konzumenata

na velike, umjerene i male uvijek je zani-

mljivo vidjeti i analizirati udio

velikih i umjerenih konzu-menata. U ovoj kategoriji u Hrvatskoj

je uvjerljivo najviše umje-

renih konzu-menata (68%),

nešto više od četvrtine (26%) su mali konzumenti, dok je udio velikih konzu-menata na razini od 6%. U skupinu malih konzu-menata ubrajamo one koji konzumiraju majonezu jednom mjesečno ili rjeđe, u umjerene konzumen-te one koji konzumiraju

majonezu jednom ili više puta

tjedno te jednom ili više puta mjesečno, a u velike konzu-mente

one koji ovaj doda-

tak jelima konzumiraju

jednom ili više puta dnevno.

KUPNJA I OČEKIVANJAGrađani Hrvatske kao top tri robne marke majoneze biraju Zvijezda majone-zu, Thomy majonezu i Hellmann’s majonezu. Pogledamo li kakva su obilježja životnoga stila konzumenata majoneze u Hrvatskoj, vidimo da su to osobe koje preferiraju domaće proizvode, vole kvalitetne proizvode s

Hrvata konzumiralo je

MAJONEZU u posljednjih

GODINU DANA

45%

ISegmentacija konzumenata po učestalosti potrošnje majoneze

Veliki konzumenti6%

Umjereni konzumenti

Mali konzumenti68%

26%

Spolna segmentacija konzumenata majoneze

Muški konzumenti51%

Ženski konzumenti

49%

Izvor: TGI Mediana, 2015.


dugotrajnom garancijom kao i besplatnu dostavu. U TGI istraživanju je tako-đer moguće pogledati i za koje događaje u životu

ispitanici smatraju da će im se dogoditi u narednih godinu dana. Konzumenti majoneze kao tri događaja koja očekuju u budućnosti

Maja Jurič[email protected] istraživač

Mediana

navode promjene u doma-ćinstvu (renoviranje život-noga prostora), promjena radnog mjesta te rođenje unučadi i brak potomka. Kada su u pitanju slobodne aktivnosti, konzumenti majoneze navode da se najviše vole družiti s pri-jateljima, zatim s obitelji, gledati televiziju i čitati knjige. Svakako je zanimlji-vo vidjeti podatak u kojim trgovačkim lancima konzu-

menti majoneze najčešće kupuju namirnice. Ukupno 60% onih koji su konzu-mirali majonezu u posljed-njih godinu dana kupuje namirnice u Konzumu. U Lidlu ih kupuje 40%, oko 31% u Plodinama, dok u Kauflandu kupuje 28% konzumenata.

Regionalna segmentacija konzumenata majoneze

Slavonija i Međimurje27%

Zagreb i okolica

Istra, Primorje, Gorski kotar

Dalmacija

Centralna Hrvatska

26%

18%

16%

13%

Dobna segmentacija konzumenata majoneze

18-29 godina25%

30-49 godina

50-69 godina

70-75 godina

38%

30%

7%

Besplatna dostava je važan čimbenik pri

kupovini

Kada pronađem robnu marku koja mi se sviđa,

često joj ostajem vjeran / vjerna

Volim iskoristiti posebne ponude gdje se mogu kupiti dva proizvoda za

cijenu jednog

Isplati se platiti više za kvalitetan

proizvod

Rado koristim različite robne

marke

Ako je moguće kupujem domaće

proizvode

Prednost dajem proizvodima koji imaju dugotrajnu

garanciju

KONZUMENTI MAJONEZE SE NAJVIŠE SLAŽU SA SLJEDEĆIM TVRDNJAMA VEZANIM UZ KUPOVINU:

MAJONEZA

Izvor: TGI Mediana, 2015.


Kečap, majoneza, senf - Kupovne navike

rema poda-cima GfK Panela ku-ćanstava, oko 150 milijuna kuna hrvat-ska kućan-

stva godišnje troše na kečap, majonezu i senf za potrebe kućanstva. Ukupna vrijed-nost kategorije nešto je veća

P

TREND KOJI NE BUDI OPTIMIZAMIako ih u Hrvatskoj kupuje gotovo 90% kućan-stava, kečap, majoneza i senf u 2015. godini bilježe minuse u volumenima, vrijednosti, broju kupaca i frekvenciji kupovine

kada bismo pribrojili potrošnju izvan kućanstva (out of home). Iako ih u Hrvatskoj kupuje gotovo 90% kućansta-

va, kečap, majoneza i senf u 2015. godini bilježe minuse

u volu-menima,

vrijednosti, broju kupaca i

frekvenciji kupovine. Posto-je igrači koji prkose ovom crnom trendu povećavajući vrijednost, a to su Thomy majoneza te Konzumova, Lidlova i Kauflandova trgo-vačka marka u kečapima.

POTENCIJAL PLODINAKada analiziramo razvoj kategorije na razini osam vo-

MILIJUNA KUNA godišnja potrošnja

kućanstava na KEČAP,

MAJONEZU i SENF

150

Potrošnja za potrebe kućanstvaIzgubljene prilike Plodina u kategorijama kečapa, majoneze i senfa, 2015.

Izvor: GfK Panel kućanstava

15,3%

9,1%

7,1%

5,2%

5,0%

2,8%

1,9%

Konzum

Kaufland

Lidl

Billa

Tommy

Interspar

Studenac

KTC

100

112

97

108

89

92

93

93

Izgubljene prilike (udio) Indeks relativnog tržišnog udjelaIskorištenost vrijednosnog potencijala

Izgubljene prilike (udio) 37,9%

88,8%

11,2%

Total 2015.


Mladen Kožić[email protected] Relationship Manager

GfK

dećih trgovaca, uočavamo da je Tommy trgovac koji ima najveći destinacijski indeks. Kaufland, Billa, Konzum i Interspar također imaju veći kategorijski udio u potroš-nji kupca (Share of Wallet, SOW) u odnosu na svoj uku-pni SOW na FMCG tržištu. S druge strane, KTC, Lidl i Plodine imaju neiskorišteni potencijal u kategoriji jer im je destinacijski indeks ispod 100. Zanimljiv je slučaj Plo-dina koje kontinuirano po-većavaju SOW na FMCG-u posljednjih godina, a isti

trend rasta SOW-a bilježe i u kategoriji kečapa, majoneze i senfa. No, njihov kategorijski SOW ispod je SOW-a koji Plodine postižu na FMCG-u. Plodine zadržavaju 11,2% novca koji kupci Plodina troše u kategoriji. Postotak kupaca Plodina koji kupuju kategoriju u Plodinama je 34,1%. Drugim riječima, čak dva od tri kupca Plodina koji su kupci kategorije ne kupuju kategoriju u Plodinama. Plodine imaju prostora za dodatni rast u kategoriji jer njihovi kupci čak 89% svog

Anketa

Prema anketnom istraživanju magazina Ja TRGOVAC i agencije Hen-dal, majonezu konzumira ukupno 77% anketiranih građana. Od toga velika većina (59,5%) najčešće konzumira Classic majonezu. Light majonezu preferira 12,5%, majonezu s aromama (chilli, limun, jo-gurt i dr.) njih 5%, a da ne jede majonezu ističe pak 23% ispitanika.Ne iznenađuje da je sendvič na prvom mjestu (39% udjela) kada je riječ o jelu uz koje konzumenti najčešće koriste majonezu. Dvostruko manje (18,3%) ima pommes frites, a majoneza se često konzumira i uz kobasice (12,2%), hrenovke (11,8%), meso (10,2%) i salate (8,2%), dok na pizzu majonezu stavlja samo jedan ispitanik (0,3%). Uz majonezu, kečap se također često nalazi na našem meniju te ga konzumira 80,6% sudionika ankete. Pritom je blagi kečap s udjelom od 56,1% dvostruko popularniji od svog ljutog pandana kojeg naj-češće konzumira 24,5% ispitanika. Pommes frites je jelo uz koje čak 44,1% ispitanika najčešće jede kečap, dok je na drugom mjestu pizza

s dvostruko manjih 21,5% udjela. Potom dolaze kobasice (12,3%), meso (9,4%), hrenovke (6,4%), tjestenina (4,2%), dok je prvoplasi-rani kod majoneze, sendvič, ovdje na začelju sa svega 2,2% udjela. Zanimljivo je da senf konzumira veći udio potrošača negoli majonezu i kečap. Ovaj gorkasti dodatak jelima jede čak 89,3% anketiranih, a najveći broj njih (49,9%) senf jede uz kobasice. Četvrtina ispitanika (26,7%) konzumira senf uz hrenovke, njih 10,5% uz meso, a samo 2,1% ispitanika stavlja senf u sendvič.Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom travnja 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Tijekom istraživa-nja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Sastavni dio jela

novca u kategoriji troše kod drugih trgovaca. U Konzu-mu troše triput više nego u Plodinama (33,7% novca u kategoriji), u Kauflandu 13,6%, u Lidlu 8,1%, itd. Ta-kođer je zanimljivo da kupci Lidla pokazuju natprosječni afinitet prema kupovini kečapa, majoneze i senfa u Kauflandu i Billi.

Potrošnja za potrebe kućanstvaShare of Wallet Plodina u kategorijama kečap, majoneza i senf, 2015.

1.200

1.000

800

400

200

600

80.00060.00040.00020.0000 100.000 120.000 140.000

Tisuća kuna

Kategorija:Potrošnja: 141.423Broj kupaca: 1.325

Potrošnja kupaca Plodina u kategoriji (svi kupci Plodina):Potrošnja: 108.410Broj kupaca: 1.004

Potrošnja kupaca Plodina u kategoriji (kupci Plodina koji kupuju kategoriju bilo gdje):Potrošnja: 43.697Broj kupaca: 343

Potrošnja kupaca Plodina u kategoriji (kupci Plodina koji kupuju kategoriju u Plodinama):Potrošnja: 12.170Broj kupaca: 343

Tisu

ća k

upac

a

Plodine zadržavaju 11,2% novca kojeg kupci Plodina troše na kečap, senf i majonezu

8,6%

Udio Plodina u kategoriji

75,8

Preklapanje kupaca Plodina koji su kupci kategorije s ukupnim brojem kupaca kategorije

34,1

Preklapanje kupaca Plodina koji kupuju kategoriju u Plodinama s kupcima Plodina koji su kupci kategorije bilo gdje

Iskorištenost vrijednosnog potencijala

11,2%


Destinacijski SOW indeks trgovaca (MAT kolovoz 2015.)

Tommy 142

Kaufland 128

Billa 127

Konzum 122

Interspar 122

KTC 93

Lidl 92

Plodine 90

*rang prema relativnom SOW indeksu (Share of Wallet u kategoriji vs. Share of Wallet na ukupnom FMCG tržištu)



Kečap, majoneza, senf - Leaflet report

PROIZVOĐAČKE MARKE DOMINIRAJU

Proizvođačke marke s 84% udjela u broju promocija i 82% u bruto oglasnoj vrijednosti domini-raju kategorijom. Zvijezda je uvjerljivo vodeći brend u kategoriji majoneze, a uočljiv je i trend da oglašivači u zadnjih 12 mjeseci sve češće posežu za komunikacijom snižene cijene

okviru ana-lize kretanja u kategorija-ma kečapa, majoneze i senfa pogle-dajmo koji

su osnovni pokazatelji ko-munikacije predstavnika ove kategorije putem kataloga i letaka trgovaca. Čimbenici analize su broj promocija, kao pokazatelj kvantitete oglašavanja, te bruto ogla-sna vrijednost (GAV - Gross Advertising Value). Bruto oglasna vrijednost prikazuje

Ukvalitetu oglašavanja, a čine ju osnovni parametri: pozi-cija u letku, veličina objave u cm2, format i bruto domet letka. Analiza se odnosi na period svibanj 2015. – travanj 2016. u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci (MAT razdoblje).

OPĆI PREGLED KRETANJAU zadnje dvije godine u katalozima i letcima

Udjeli vodećih proizvođača u kategorijama kečapa, majoneze i senfa

GAV (svibanj 2014. - travanj 2015.)Broj promocija (svibanj 2015. - travanj 2016.)GAV (svibanj 2015. - travanj 2016.)

Broj promocija (svibanj 2014. - travanj 2015.)

10%

15%

5%

20%

25%

30%

35%

45%

40%

0%Zvijezda

41% 41%39% 40%

Nestlé

13%16%

21%19%

Podravka

11%8%9%

7%

Metro

7%3%

0% 0%

Ostali

28%32%31%

35%

Udjeli vodećih marki majoneze (proizvođačkih i trgovačkih)

20%

30%

10%

40%

50%

60%

0%Zvijezda

55% 53%47%

53%

Thomy

22%28%

34%30%

Marinero

3% 2%2% 1%

Horeca Select

6%2%0% 0%

Dijamant

2% 1%1% 0%

Ostali

12% 15%16% 16%

GAV (svibanj 2014. - travanj 2015.)Broj promocija (svibanj 2015. - travanj 2016.) GAV (svibanj 2015. - travanj 2016.)Broj promocija (svibanj 2014. - travanj 2015.)


Kečap, majoneza, senf - Leaflet report

Erlanda Ivić-Mandić[email protected] Havaš[email protected]

Focus

Udjeli vodećih trgovaca u GAV-u kategorija kečapa, majoneze i senfasvibanj 2015. - travanj 2016.svibanj 2014. - travanj 2015.

10%

15%

5%

20%

25%

0%Billa

12% 13%

Plodine

15% 15%

Kaufland

10%14%

Ostalitrgovci

21% 21%

Spar

8%4%

Konzum

11%

18%

Lidl

23%

15%

BROJ PROMOCIJA

kečapa, majoneze i senfa u

ZADNJE DVIJE GODINE

2.500

Trgovačka markaProizvođačka marka


Udjeli proizvođačkih i trgovačkih marki u kategorijama kečapa, majoneze i senfa

20%

30%

10%

40%

70%

50%

80%

60%

90%

0%Broj promocija

84%

16%

GAV

82%

18%

Broj promocija

80%

20%

GAV

83%

17%

No promo OstaliX%cheaper


Udjeli tipova promocija u broju promocija kategorija

20%

30%

10%

40%

70%

50%

60%

0%Broj promocija GAVBroj promocija

36%

3%

60%53%

4%

43%51%

5%

44%

67%

8%

26%

GAV

trgovaca na hrvatskom tržištu u kategorijama kečapa, majoneze i senfa nastupilo je više od 40 proizvođača (trgovce koji stavljaju na tržište svoje privatne marke računamo kao proizvođače), pri čemu je više od 30 proizvođača u kategoriji majoneze. U dva zadnja godišnja peri-oda bilo je više od 2.500 promocija proizvoda iz ovih kategorija. U omjeru promocija proizvođačkih i trgovačkih marki nešto više od 4/5 oglašavanja kečapa, majoneze i senfa u katalozima i letcima trgovaca drže proizvođačke marke s 84% udjela u broju promocija (+4% u odnosu

na prethodnih 12 mjeseci) i 82% u bruto oglasnoj vrijednosti (-1% u odnosu na prethodnih 12 mjeseci). Vodeći proizvođač je dosta uvjerljivo Zvijezda koja je zadržala svojih 41% kvanti-tativnog udjela na među-godišnjoj razini, dok je GAV istodobno unaprijedila za 1 postotni poen na aktualnih 40%. Nestlé je drugoplasirani sa 16% udjela u broju promocija

(+3% u odnosu na lani) te 19% udjela u GAV-u (-2% u odnosu na lani), dok je Podravka na trećemu

mjestu smanjila udio, kako u broju

promocija, na 8% uz pad

od 3%, tako i u GAV-u, na 7% uz pad od 2%. Metro je također

na listi vo-dećih, ali je

udio ostvario samo u broju

promocija gdje je pao s lanjskih 7% na aktualnih 3%, dok se bruto oglasna vrijednost u oba godišnja perioda nije pomaknula s 0%. Ostali proizvođači su povećali udjele za 4% te na kraju ovogodišnjeg travnja imaju 32% u broju promo-cija i 35% u bruto oglasnoj vrijednosti.

DVA IZDVOJENA BRENDADva brenda u kategori-ji majoneze drže glavnu riječ. To se posebno odnosi na brend Zvijezda koji u zadnjih 12 mjeseci ima 53% udjela u oba promatrana parametra pri čemu je, u odnosu na raniji godišnji period, GAV povećao za 6%, a broj promocija sma-njio za 2%. Thomy je pak kvantitativno rastao za 6% na aktualnih 28% udjela, ali je u vrijednosti oglaša-vanja izgubio 4% te sada ima 30%. Male udjele drže i trgovačke marke Marinero (Tommy) te Horeca Select

(Metro), te brend Dijamant. Osim navedenih, sve ostale marke majoneze zajedno drže 15% udjela u broju promocija i 16% udjela u bruto oglasnoj vrijednosti. Poredak trgovaca je dosta izjednačen. Konzum je zahvaljujući lijepom rastu od 7% na međugodišnjoj razini došao do 18% udjela u GAV-u i prve pozicije koju je lani držao Lidl. Međutim, ovaj diskontni tr-govac je izgubio velikih 8% udjela te sada s 15% dijeli drugu poziciju s Plodinama koje su isti udio imale i lani. Kaufland je četvrti s 14% i rastom od 4%, a i Billa je ostvarila minimalni rast na sadašnjih 13% udjela, dok je Spar, za razliku od toga, prepolovio svoj udio na 4%. Svi ostali trgovci zadržali su lanjsku razinu svoje pri-sutnosti te zauzimaju 21% udjela u bruto oglasnoj vri-jednosti kategorija kečapa, majoneze i senfa. Promocija jeftinije cijene proizvoda u katalozima i letcima kroz tip promocije “X%cheaper” dobiva sve više prostora: u broju promocija udio je porastao za 15% na uku-pno 51%, dok je u GAV-u rast iznosio 14% te ovaj tip promocije sada ima 67% udjela. Shodno tome, obični tip promocije, koji komu-nicira samo fotografiju i cijenu proizvoda (“No pro-mo”), kliznuo je s lanjskih 60% na 44% udjela u broju promocija te s 43% na 26% u bruto oglasnoj vrijednosti kategorija kečapa, majone-ze i senfa. Ostali tipovi promocija kvantitativno su blago porasli s 3% na 5% te nešto osjetnije vrijednosno s 4% na 8% udjela.


Kečap, majoneza, senf – Promometar

VISOKA RAZINA CJENOVNE OSJETLJIVOSTISve tri kategorije bilježe porast redovne, ali i promotivne prosječne cijene za 3-5%. Porast cijena uz pad ukupne prodaje i porast promotivnog pritiska ukazuje na visoku razinu cjenovne osjetljivosti. Kupci sve više pažnje posvećuju akcijama, ali ujedno kupuju manje količine

Dijana Knežević[email protected] Effectiveness Senior Consultant

Nielsen

ategorija umaka (kečap, majoneza, senf) bilježi 3% pad prodaje u promatra-nom razdoblju (rujan 2015. – listopad 2014. vs. rujan 2014. – li-

stopad 2013.) i prodajnom kanalu (Key Account Index s izuzetkom Kauflanda), iako se 15% više količina prodalo kroz promotivne akcije. Pritom povećanje promotivnog pritiska nije dovelo do rasta prodaje. Najveći porast promo-tivne prodaje dolazi upravo iz kategorije majoneza koje su ujedno i umaci s najvećim promocijskim pritiskom (32%). Kečap i senf također se sve češće prodaju kroz promo-tivne akcije (3-4% više u odnosu

na prethodnu godinu). Cjenovne akcije su preferirani oblik potica-nja prodaje, dok su specijalna pa-kiranja (2+1 gratis, 4+1 gratis, 20% gratis itd.), ponuđena uglavnom kupcima majoneze.

SEZONALNOST ILI PROMOCIJASve tri kategorije bilježe porast redovne, ali i promotivne prosječ-ne cijene za 3-5% uz zadržavanje

stabilnog prosječnog po-pusta prema krajnjem

kupcu od 16%. Porast cijena uz pad ukupne prodaje i porast promotivnog pritiska uka-zuje na visoku

razinu cjenovne osjetljivosti. Kup-

ci sve više pažnje posvećuju akcija-

ma, ali ujedno kupuju manje količine. Promatramo li

period od godinu dana, uočava

se pojačana promotivna prodaja u razdobljima visoke sezonalno-sti - Uskrs (majoneza), Praznik rada (kečap, senf), ljetni mjeseci (majoneza, kečap), što potiče na diskusiju o potrebi za intenzivnim promoviranjem u ionako prodajno izražajnijim periodima. Prosječan popust krajnjem kupcu tijekom sezonalnih perioda prelazi 30%. Otvoreno je pitanje, stoga, koji udio prodaje zapravo dolazi zbog sezonalnosti kategorije, a koji zbog intenzivnih promotivnih akcija.

KPROSJEČNI

POPUST prema krajnjem kupcu KEČAPA,

SENFA i MAJONEZE

16%*podaci temeljeni na skeniranim tjednim podacima ključnih trgovaca iz panela maloprodaje (hiper/supermarket, manje trgovine mješovitom robom; bez diskontera); pod promocijama se podrazumijevaju cjenovne akcije uz minimalno 5% popusta i u trajanju do šest tjedana te specijalna pakiranja kao što su gratis volumeni, poklon pakiranja, ko-pakiranja itd.

Izvor: Nielsen Promo Pressure

Kompozicija prodaje umakaProdaja uz cjenovne akcijeProdaja specijalnih/gratis pakiranja

Redovna prodaja

77%

21%

3%

2014.

72%

25%

3%

2015.UMACI

74%

22%

4%

2014.

68%

27%

5%

2015.MAJONEZA

78%

20%

2%

2014.

75%

25%

1%

2015.KEČAP

86%

14%

2014.

83%

17%

2015.SENF

0%

20%

80%

100%

40%

60%

1.10. 2014.

4.10. 2014.

3.11. 2014.

2.12. 2014.

5.12. 2014.

3.1. 2015.

2.2. 2015.

1.3. 2015.

4.3. 2015.

2.4. 2015.

1.5. 2015.

4.5. 2015.

3.6. 2015.

1.7. 2015.

4.7. 2015.

3.8. 2015.

2.9. 2015.

5.9. 2015.

Udio promotivne prodaje Izvor: Nielsen Promo Pressure

KečapMajonezaSenf


RAST KVALITETE

NA UŠTRB KVANTITETE

Bruto investicija je u zadnjih 12 mjeseci pora-sla 30,4% na ukupno realiziranih 23,6 miliju-na kuna, Eq. GRP je također rastao za 18,5% na 2.884,85%, a zanimljivo je kako je taj pozi-tivan rezultat ostvaren uz značajno smanjenje broja spotova za gotovo trećinu na ukupno emitiranih 1.383 spota (-29,4%)

Franciska Perković[email protected] Client Executive

AGB Nielsen

naliza oglaša-vanja kategorija majoneze, kečapa i senfa prove-dena je na TV postajama (HTV

1, HTV 2, Nova TV, RTL, Doma TV, RTL 2), za ciljnu grupu Total 4+ koja uključuje sve pojedince u Republici Hr-vatskoj starije od četiri godine (maksimalni doseg oglaša-vanja obuhvaća 4.090.004 potencijalnih recipijenata), koji u kućanstvu imaju barem jedan ispravan TV prijemnik. Istraživanje je provedeno me-todom peoplemetera na uzor-ku od 2.500 pojedinaca u 810

kućanstava. Varijable u analizi su Eq. GRP na ciljnoj grupi Total 4+. GRP je pritom zbroj rejtinga svakog individual-nog spota, dok je Eq. GRP ili 30 sek GRP jednak GRP-u koji bi se ostvario kada bi duljina spota bila 30 sekun-di. Bruto investicija je izra-čunata na temelju služ-benih cjenika televizijskih kuća te ne mora označa-vati stvarnu (neto) investiciju, dok su u izračun uključene

sve vrste oglašavanja izuzev telemarketinga – TV prodaje, te samooglašavanja televizi-ja. Istraživanje se odnosi na period travanj 2015. - ožujak 2016. u usporedbi s prethod-nih 12 mjeseci (MAT raz-doblje). Analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26. veljače 2016. godine.

THOMY DONIO RASTNa televizijskim ekranima u zadnjih 12 mjeseci Zvijezdi se pridružio Nestlé s brendom Thomy. Zvijezda je pritom komunicirala tri proizvoda

(majoneza, majone-za delikates i

ketchup), dok ih je lani bilo

šest. Thomy je pak bio prisutan u formi majoneze. Pogledamo

li ukupan rezultat, vidi-

mo da je bruto investicija porasla

30,4% na ukupno realiziranih 23,6 milijuna kuna, Eq. GRP

je također rastao za 18,5% na 2.884,85%, a zanimljivo je kako je taj pozitivan rezultat ostvaren uz značajno smanje-nje broja spotova za gotovo trećinu na ukupno emiti-ranih 1.383 spota (-29,4%). Zvijezda je zadržala gotovo nepromijenjenu razinu bruto investicije ostvarivši u zadnjih 12 mjeseci 18,2 milijuna kuna (u godini prije zabilježila je svega 36 tisuća kuna manje), Eq. GRP je blago smanjen s lanjskih 2.434,05% na aktual-nih 2.240,81%, ali je zato broj spotova gotovo prepolovljen s prošlogodišnjih 1.960 na 1.095 u zadnjih 12 mjeseci. Thomy je sa svojih 5,5 miliju-na kuna bruto investicije do-nio razliku na međugodišnjoj razini. Pritom je za podršku televizijske komunikacije brenda emitirano 288 spotova te je ostvareno 644,03% udjela po Eq. GRP pokazatelju.

udio ZVIJEZDE u BRUTO

INVESTICIJI kategorije

u zadnjih 12 mjeseci

76,8%

PREGLED TV OGLAŠAVANJA PREDSTAVNIKA KATEGORIJE (TRAVANJ 2015. - OŽUJAK 2016.)

Oglašivač Brend Proizvod Eq. GRP % Eq. GRP Broj spotova Bruto investicija

Zvijezda Zvijezda

Zvijezda majoneza 34,76% 1,20% 27 237.664 kn

Zvijezda majoneza delikates 1.805,32% 62,58% 717 14.278.862 kn

Zvijezda ketchup 400,73% 13,89% 351 3.649.418 kn

Nestlé S.A. Thomy Thomy mayonnaise 644,03% 22,32% 288 5.473.556 kn

Ukupno: 2.884,85% 100,00% 1.383 23.639.499 kn

*analiza ne uključuje podatke o gledanosti za 26.2.2016.

Kečap, majoneza, senf – Promometar Majoneza, kečap, senf – TV oglašavanje


Istraživanje i razvoj

OTVORENI KANAL KOMUNIKACIJE

stalo je još par mjeseci do prosla-ve velikog jubileja koji će obilježiti tvrtka Zvijezda. Okruglih 100 go-dina. To svakako

zaslužuje jedan brzi vremeplov da se uvedemo u tradiciju proizvod-nje ove tvrtke koja je od osnutka postavljala standarde u svom proizvodnom segmentu te do da-nas ostala nositelj trendova i lider na tržištu. Osnivačka skupština tvrtke održana je 15. rujna 1916.

godine u Zagrebu na kojoj je osnovana “Prva hrvatska tvornica ulja”. Tvornica je započela s radom 1917. godine, dok je u ljeto iste godine krenula prva proizvodnja ulja od buće i suncokreta, a proizvodnja rafiniranog jestivog ulja počinje 1924. godine. Tijekom 1930-ih ugrađene su automatske preše čime je značajno podignut kapacitet. Po završetku Drugog svjetskog rata tvrtka mijenja ime u “Tvorni-

ca ulja – Crvena zvijezda, Zagreb”, a od 31. prosinca 1946. godine

nosi naziv “Tvornica ulja Za-greb” (skraćeno TUZ). Prvi

značajni istraživački radovi u Tvornici ulja započinju 1952. u okviru prvog tvorničkog laboratorija za kontrolu proizvodnje, a četiri godine kasnije kre-

nula je proizvodnja marga-rina, čime je tvrtka postala

prvi proizvođač te namirnice u zemlji. Proizvodnja majoneze

(u tubi) pokrenuta je 1959., a od

Nova organizacijska shema marketinga i razvoja Zvijezde ima za cilj ostvariti bolju povezanost između djelatnika u ovim odjelima. Stoga svaki stručnjak koji se s marketinške strane bavi npr. margarinima ima svog pandana u razvoju, osobu koja će biti fokusirana na taj dio asortimana

0 osnovana SLUŽBA RAZVOJA

kao ZASEBNI ODJEL u sklopu

tvrtke

1979.


OTVORENI KANAL KOMUNIKACIJE

1965. ovaj je popularni proizvod postao dostupan i u foliji. Kra-jem 1981. počela je proizvodnja novih tipova mazivih margarina pod nazivom “Margo”, dok su se umaci na bazi majoneze na tržištu pojavili 1986. godine. Od 1993. tvrtka je u većinskom vlasništvu Agrokora d.d., a 1995. Prva hrvat-ska tvornica ulja d.d. mijenja ime u ono koje i danas nosi - Zvijezda d.d. Ulaskom u sastav Agrokor koncerna tvornica je modernizi-rana, tehnološki usavršena te je s jačom distribucijom i marketinški osmišljenom strategijom učvrstila svoju tržišnu poziciju.

SLUŽBA RAZVOJAVrijednosti koje odlikuju Zvi-jezdine proizvode kroz povi-jest jesu izvornost, izvrsnost i prepoznatljivost te korištenje vlastitih tradicionalnih receptura i visokovrijednih sirovina. To je premisa od koje polazi filozofija službe razvoja koja je kao zaseban odjel formirana 1979. godine. Uz brojne inovacije koje smo već spomenuli, u recentnom vreme-nu osobito je značajno istaknuti razvoj Omegola kao potpuno novog brenda koji je tržištu pred-stavljen 2004. godine. Riječ je o namazu obogaćenom s omega-3 masnim kiselinama i jednom od prvih funkcionalnih proizvoda sa zdravstvenom izjavom na hrvat-skom tržištu. “Bio je to jedan od najzahtjevnijih proizvoda koji je uključivao marketinško razvijanje potpuno novog funkcionalnog brenda s novom ambalažom dotad nevezanom uz Zvijezdu te iskorak s novim proizvodom nu-tritivno prilagođenim najnovijim trendovima vezanim uz omega-3 masne kiseline. Također, valja napomenuti i notificiranje pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi radi dobivanja zdravstvene izjave ‘OMEGOL dijetetska hrana s namjenom: za očuvanje krvnih žila’ za što smo morali pripremiti tri registratora znanstvenih čla-naka i vlastiti elaborat kojim smo trebali opravdati i obraniti izjavu pred Povjerenstvom za dodatke prehrani”, prisjeća se Zvoni-mir Ladešić, voditelj razvoja u

Zvijezdi. On pritom dodaje kako je jedna od ključnih prekretnica u razvoju i strategiji Zvijezde bio prijelaz na korištenje nehidroge-niranih sirovina (bez trans ma-snih kiselina) tako da su od 2006. godine svi Zvijezdini proizvodi u skladu s trendom “bez hidrogeni-ranih masti” odnosno popularnije “bez trans masnih kiselina”. Da je Zvijezda pokretač trendova ne samo u Hrvatskoj, nego i na međunarodnoj sceni, dokaz je to što se prijelaz na korištenje nehidrogeniranih sirovina u hr-vatskoj tvrtki dogodio puno prije većine europskih proizvođača. Uz napomenu kako je rok za to bio iznimno kratak, Ladešić ističe kako se radi o vrlo zahtjevnom tehnološko razvojnom projektu ponajviše zbog toga što su sve recepture i sama proizvodnja morale biti promijenjene.

LJUDI ČINE RAZLIKU Zvonimir je personifikacija Zvi-jezdinog razvoja u posljednja dva desetljeća jer u tvrtki radi već pu-nih 17 godina. Završio je Fakultet kemijskog inženjerstva i teh-nologije, a osim njega, razvojni tim čine još četiri tehnologa i tri tehničara. Njihov je svakodnevni rad usko povezan s kolegama iz marketinga tako da svaki voditelj robne marke o svim detaljima komunicira s tehnolozima koji razvojno rade na tim kategori-jama. Razvojni tim je u zadnje vrijeme pomlađen i dobiven je skladan odnos iskustva i mla-dih, novih ideja. Stručni profil djelatnika zaposlenih u odjelu razvoja obuhvaća prehrambene i biokemijske inženjere te inže-njere kemije koji imaju od dvije do čak 20 godina iskustva rada u Zvijezdi. Razvojni tim čine: Željka Kuštrić, voditelj odjela ambalaže, Senka Šarić, tehnolog razvoja delikatesnog programa, Martina Gogić, tehnolog razvo-ja namaza i masti, te Roberta Paliska kao najmlađi tehnolog razvoja delikatesnog programa. Zvonimir nam objašnjava kako radni dan u razvoju započinje kušanjem, odnosno senzorskim ocjenjivanjem svih proizvoda

koji su dan ranije proizvedeni. Ukoliko postoji proizvod koji nije senzorski ocijenjen s najvi-šom ocjenom, proći će detaljniju kontrolu senzorskih stručnjaka, certificiranih od strane Prehram-beno-biotehnološkog fakulteta (PBF), koji proizvod detaljnije ocjenjuju i statistički obrađuju. Osim kušanja, voditelji već dogo-vorenih projekata slažu recepture za taj dan koje će kasnije obrađi-vati pilot uređaji, što su zapravo pogonski uređaji u manjim di-menzijama. Ideje dolaze kako iz razvojnog, tako i iz marketinškog odjela, prate se pritom svjetski trendovi, posjećuju sajmovi, a marketing ima zadaću prepoznati one ideje koje imaju potencijal i odrediti pogodno vrijeme za lansiranje novih proizvoda.

PROIZVODNJA I KONTROLAProizvodnja je podijeljena na tri pogona: rafiniranje ulja, proi-zvodnja delikatesa (majoneze, salate, umaci i dr.) te proizvodnju margarina i industrijskih masti. “Osnova ovih procesa, najjed-nostavnije rečeno, je spajanje nespojivog odnosno miješanje ulja i vode u stabilne emulzije. Svaki proces može biti percipiran kao zahtjevan ili ne ovisno s koje razine ga promatramo (npr. svi znamo zagrijati vodu ali ‘grijanje vode’ u izmjenjivačima topline je jedan od visokotehnoloških procesa s posebnim predmetom na tehnološkim fakultetima). Ista stvar je i s proizvodnjom marga-rina za koju malo ljudi zna da se isto kao i majoneza može napra-viti u kućnoj radinosti: dovoljno vam je miješati ulje i kokosovu mast s vodom te smjesu pomalo hladiti do temperature hladnjaka. Začinite po želji i imate marga-rinski namaz za sendvič”, savje-tuje voditelj Zvijezdinog razvoja. Govoreći o kontroli kvalitete, on ističe kako Zvijezda ima jedan od najopremljenijih laboratorija koji svake godine investira u nove uređaje i analize te pritom navodi da je 100 tisuća analiza koliko ih se godišnje provede dovoljan podatak koji najbolje ilustrira kolika se pažnja poklanja ovom

Stručni profil djelatnika zaposlenih u odjelu razvoja obuhvaća prehram-bene i biokemijske inženjere te inženjere kemije

Zvijezda ima jedan od najo-premljenijih labora-torija koji svake godine obavi više od 100 tisuća analiza


Zvonimir SekiDirektor marketinga i razvoja

Zvonimir LadešićVoditelj razvoja

Goran Pavlović[email protected]

segmentu. Pritom se kontrolira i analizira svaka ulazna sirovina kao i svaki gotovi proizvod, a implementirani su i certificirani sustavi ISO 9001:2008; HACCP, IFS Food i Kosher.

IZVOR NOVIH IDEJAO načinu kako dolaze do novih ideja Zvonimir pojašnjava da tijekom godine zajedno s kolega-ma iz marketinga kreiraju bazu ideja koja uključuje sva raspolo-živa saznanja iz istraživanja trži-šta, fokus grupa, sudjelovanja na sajmovima te praćenja trendova i noviteta. “U novi proizvod se kreće od papira – osmišljavamo ideju koju teoretski razradimo, a zatim provodimo probna tzv. pilot testiranja (umanjena indu-strijska postrojenja). Kad smo zadovoljni prvim pilot probama te uzorke analitički i senzorski testiramo kroz rok trajnosti te paralelno korigiramo svaki ne-dostatak na koji naiđemo. Kada smo zadovoljni s testiranjem probnih pilot uzoraka, krećemo u industrijske uvjete da vidimo kako će se ponašati receptura. Kada dobijemo odgovaraju-će proizvode iz industrijske proizvodnje, na njima ponovno pratimo rok trajnosti, vršimo senzorske analize, ispitivanja tržišta i fokus grupe kako bi utvrdili ima li taj proizvod zaista potencijal na tržištu”, ističe voditelj razvoja te dodaje kako je od noviteta predstavljenih u prošloj godini bitno izdvojiti prelazak brenda Margo u novo pakiranje (četvrtaste kadice), zatim Omegol sa sjemenkama, Margo šunku i Margo Mediteran te Majonezu s paprom.

100 GODINA OKUSAU Zvijezdi je očito važno zvati se Zvonimir. Šalu na stranu, od konca prošle godine za direktora marketinga i razvoja Zvijezde došao je Zvonimir Seki, stručnjak s bogatim iskustvom rada u pre-hrambenoj industriji koji je naj-veći dio svoje dosadašnje karijere proveo u Dukatu i Lactalisu na različitim pozicijama u Hrvatskoj, Španjolskoj i Portugalu. “U novoj

priči između marketinga i razvoja nastojali smo ostvariti bolju pove-zanost između ljudi koji uprav-ljaju robnim markama, odnosno asortimanom i kolega tehnologa. Razmjenjujući ideje došli smo do zaključka da napravimo tzv. ‘clustere’. Pobliže, ako se netko s marketinške strane bavi npr. mar-garinima, želimo osigurati da ima svog pandana u razvoju, osobu koja će biti fokusirana na taj dio asortimana. Smatramo da tako povezani na dnevnoj bazi mogu bolje funkcionirati, komunicirati i realizirati koncepte do novog proizvoda. Prije su ljudi ‘uska-kali’ po potrebi u projekte koji su bili otvoreni, a danas imamo razvijeniji i specijaliziraniji model djelovanja. Znati u svakom trenu tko s druge strane vodi projekt i mogućnost komuniciranja oko ključnih stvari u bilo kojem tre-nutku čini organizaciju i rezultate kvalitetnijima”, naglašava Seki te dodaje kako se jednom mjeseč-no sastaje i inovacijski board u širem sastavu koji okuplja kolege iz marketinga, razvoja, nabave, proizvodnje i investicija te se na tim sastancima zajednički promotre svi otvoreni projekti i određuju prioriteti. Pritom se

nastoji u cijelome procesu dovolj-no rano detektirati proizvodni ili investicijski problem, prije nego što dođe u visoku fazu realizaci-je. Glavni je cilj da se marketing i razvoj povezuju te zajedno sudjeluju u fokus grupama, što je do sada bila isključivo zadaća marketinga koji je onda rezultate i iskustva prenosio odjelu razvoja. Za kraj, u Zvijezdi ističu kako će svoju stogodišnjicu dostojno obilježiti brojnim aktivnostima i jubilarnim pakiranjima. “Na ovogodišnji 15. rujna planiramo adekvatno obilježiti 100 godina Zvijezde, kako za eksternu jav-nost (potrošači, poslovni partne-ri), tako i interno među zaposle-nicima. Zahvalit ćemo se ljudima koji su dugo godina u Zvijezdi, možda čak i generacijama. Na na-šim ključnim proizvodima - ulje, margarin, majoneza - naći će se prigodna lenta ‘100 godina okusa’, a u rujnu planiramo organizirati i nagradne igre za potrošače, ‘cooking show’ po gradovima u Hrvatskoj i još mnoštvo raznih aktivnosti koje zasad ne želimo sve otkriti”, najavio je Seki.

Proizvodnja margarina u Zvijezdi je pokrenuta 1956., a proizvodnja majoneze u tubi 1959. godine

Razvojni tim je u zadnje vrijeme pomlađen i dobiven je skladan odnos iskustva i mladih, novih ideja

Istraživanje i razvoj

Voditelji kategorije


Svi čitaju

www.jatrgovac.hr

Voditelji nabave

Direktori prodaje

Product manageriTrgovciVoditelji razvoja

KonzultantiEvent manageri

Proizvođači

Članovi nadzornog odbora

Marketinške agencije

HR manageri

Gospodarske komore

PotrošačiBrand manageri Voditelji logistike

Istraživačke agencije

Komercijalisti

Direktori financija

IT manageri DistributeriTrade marketing manageri

Voditelji programa Asistenti marketinga

Članovi uprave

Vlasnici trgovina

Voditelji kategorije

PR agencije

Direktori marketinga

Account manageriPoslovođe

Rukovoditelji izvoza

Direktori nabave

PR manageri

Savjetnici

Voditelji odnosa s kupcima

Area manageri

Izvršni direktori

Media planeri

Voditelji merchandisinga

UvozniciProject manageri

Country manageri

Trgovačke udruge

Promotori

Kreativni direktori

Regionalni voditelji

BTL agencijeVoditelji ključnih kupaca

Analitičari

izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje


Kultni brendovi

ČOKOLADA SVIHGENERACIJA

ada su jednom pri-likom pred 40 tisuća djece u Njemačkoj postavili zadatak da nacrtaju kravu, svako treće dijete ju je nacrtalo i obojilo u

ljubičastu – boju Milka čokolade. Tolika je snaga ovog brenda koji je sa svojom ljubičastom kravom koja stoji na prelijepim alpskim pašnjacima uistinu pokorio svijet. Za ovu legendarnu mliječnu čokoladu zaslužan je Švicarac Philippe Suchard, koji da je uspio u svom naumu, ljudima nikad ne bi predstavio svoju Milka čokoladu. Naime, nakon završetka slastičarske škole u Bernu koju je pohađao sa svojim bratom, Philippe je odlučio napustiti taj “zanat” i zaploviti poduzetničkim vodama. I ne samo to, htio je zaploviti preko oceana i pokoriti

američko tržište. U svibnju 1824. godine Philippe Suchard je napunio svoju torbu vrhunskim švicarskim satovima i prekras-nim švicarskim vezom (nešto poput naše čipke) i zaputio se preko “bare” u nadi da će ostvariti odličnu prodaju i osigurati si bolju budućnost. Bio je uvjeren kako ispred njega stoji samo uspjeh i ništa više. Ali kako to obično biva u životu, planovi mu se nisu ostvarili, satovi se nisu prodavali, čipku nitko nije želio, a njemu je pao mrak na oči. Stara poslovica, dok jednom ne smrkne, drugom ne svane, mogla bi se primijeniti u Suchardovom slučaju. Njemu se smrklo, a nama ostalima je to početak svitanja jer da se epizoda u Americi odigrala drugačije, možda nikada ne bismo

upoznali Milka čokoladu. Pa hvala svima koji nisu htjeli kupiti sat od Sucharda i što su kolutali očima na švicarski vez jer taj ga je neuspjeh naposljetku natjerao nazad u domovinu u kojoj će mu se ostvariti svi snovi. Naime, u studenom 1825. godine, nešto više od godinu dana nakon neslavnog odlaska u Ameriku, Suchard je u gradu Neuchâtel otvorio vlas-titu slastičarnicu, gdje je počeo s proizvodnjom čokolade. Danas se nažalost ne zna mnogo o toj čokoladi i na koji način se proiz-vodila, ali sigurno je da se sve radi-lo ručno. Ubrzo nakon otvaranja, Suchard je shvatio da “ručnim radom” neće postići željeni uspjeh te je nakon godinu dana proširio svoju proizvodnju i preselio je u obližnje selo Serrières, gdje je počeo koristiti snagu vode, tj. mlin koji je ubrzao način proizvod-nje i omogućio mu da proizvede između 25 i 30 kilograma čokolade dnevno. Prve čokolade koje je osmislio prodavale su se u formi četvrtastih prutića naziva Neapoli-tans. U to vrijeme, mlijeko se još uvijek nije dodavalo u čokolade, osim u čokoladnim napitcima pa su čokolade bile tamne i gorke. Takva politika provodila se sve do 1890. godine kada je po prvi puta u čokoladu dodano i mlijeko.

ROĐENJE LJUBIČASTE KRAVEZačetnik Milka čokolade nije doživio mlijeko u čokoladi. Preminuo je 1884. godine, a njegov posao, i to više nego uspješno, preuzela su njegova djeca koja

su 1901. godine službeno predstavila brend “Suchard

Milka”. Čak i prije pred-stavljanja Milka čokolade, Suchardova tvornica je bila poznata i priznata u svijetu. Godine 1893. ime “Suchard” je regis-

trirano kao internacion-alni brend, što je potaknulo

i proces širenja proizvodnje na druge države. Prva tvor-

nica izvan Švicarske otvorena je u njemačkom gradu Lörrach. Od samog početka Milka čokolada prodavala se u danas svima prepoznatljivoj ljubičastoj boji. Ta

K

Malo je ljudi kojima se osmijeh na licu ne razvuče na spomen čokolade, a mnogi čokoladu poistovjećuju upravo s brendom Milka. To pokazuje koliku vrijednost i snagu posjeduje ovaj brend koji nas uveseljava više od sto godina

na tržištu PREDSTAVLJEN brend mliječne

čokolade SUCHARD

MILKA

1901.


upečatljiva boja koju mnogi pov-ezuju upravo s Milkom od samih je početka bila zaštitni znak ove čokolade, a službeno je registrirana i zaštićena kao boja Milka brenda 1964. godine. Više od 70 godina ovaj je brend na tržištu nastupao pod imenom Suchard Milka, sve do 1972. godine kada doživljava redizajn te se na omotu pojavljuje ljubičasta krava i u nazivu ostaje samo “Milka”. Za ljubičastu kravu zaslužna je marketinška agencija Young & Rubicam čija je ideja na kraju osvojila svijet i podarila nam jedan od najprepoznatljivijih brendova današnjice. Od tada do danas, ljubičasta krava se pojavila u više od 110 televizijskih reklama i mogli bi reći da je postala kultni simbol, prepoznatljiv u svim ku-tovima svijeta.

SPAJANJA I PREUZIMANJAKompanija Suchard je sve od 1970. godine poslovala samostalno kada se udružuje s kompanijom Tobler iz čega nastaje nova tvrtka naziva Interfoods. Dvanaest godina kas-nije Interfoods se udružuje s kom-panijom Jacobs i nastaje Jacobs

Suchard AG, da bi 1990. godine kompaniju preuzeo Phillip Morris koncern. Milka čokolade su bile pod Phillip Morrisom samo tri go-dine kada se Kraft General Foods Europe i Jacobs udružuju te nastaje kompanija Kraft Jacobs Suchard koji godine 2000. mijenja ime u Kraft Foods da bi se 2012. godine podijelio na dva entiteta: Mondelēz International, pod čijim se krovom nalaze konditorski i snack proiz-vodi, te Kraft Foods Group koji se fokusirao na ostali asortiman na tržištu Sjeverne Amerike.

UGLAĐENA I DELIKATNAKvaliteta ima dugu tradiciju u Milka čokoladama. Već više od sto godina Milka čokolade osvajaju tržišta diljem svijeta. Od samog početka Milka je bila na glasu kao najdelikatnija i najnježnija čokolada koja se topi u ustima. Te karakteristike vežu se uz alpsko mlijeko koje se koristi pri izradi Milke, a koje se dobiva od krava Simmental koje uživaju na Alpa-ma hraneći se samo najkvalitetni-jom travom i udišući svježi alpski zrak. Ovakvo pažljivo brendiranje

Jozo [email protected]

Od samog početka Milka čokolada prodavala se u danas svima prepo-znatljivim ljubi-častim bojama

Milka s ljubičastom kravom i bez dodatka prezimena Suchard na tržištu je prisutna od 1972. godine

Službeno, Milka čokolada svoj je naziv dobila kombi-nacijom imena dva sastojka od kojih je napravljena

- mlijeko i kakao (njem: milch/kakao), ali postoji i jedna druga, nama zabavnija priča. Prema toj verziji, za ime Milka zaslužna je najveća hrvatska operna umjetnica Milka Trnina. Ona se u svijetu proslavila kao jedna od

najvećih interpretatorica Wagnerovih tragičnih junaki-nja, a veliki zaljubljenik u njegova djela i našu pjevačicu bio je švicarski proizvođač čokolade Carl Russ-Suchard. Njegovo oduševljenje, naklonost, a možda i ljubav iznjedrilo je priču da je poznata i ukusna čokolada Milka dobila ime u čast Milke Trnine.

Operna diva

Milka čokolada od početka je bilo prisutno i mogli bi reći iznimno uvjerljivo, što je u konačnici i polučilo ogroman uspjeh Milka čokolada. Od početaka, kada se Milka prodavala samo u “tabli” pa do danas kada se prodaje u svim oblicima, bilo pralinama, keksima, sezonskim proizvodima ili slado-ledima, Milkina ogromna snaga dolazi iz stručnosti, kvalitete, vjerodostojnosti i tradicije koja ovaj brend drži na vodećim poz-icijama mnogih svjetskih tržišta. Uz sve navedeno, Milka svoju odličnu poziciju na tržištu može zahvaliti i neprestanom ulaganju i razvoju novih proizvoda, ali i co-branding strategiji koju je počela primjenjivati 2008. godine. Tako su se u kombinaciji s Milkom mogli pronaći keksi Oreo, Tuc, sir Philadelphia i mnogi drugi. Ovim pristupom Milka je privukla nove kupce i povećala tržišni udio. Strategijom co-brandinga Milka pokušava kreirati novu potražnju stvarajući nove proizvode kako bi u konačnici povećala prodaju. Ciljajući na znatiželjne potrošače koji žude za novim proizvodima Milka kombinira dva brenda pomoću kojih privlači nove vjerne kupce.

VELIKA PROIZVODNJAMilka danas svoje čokolade proizvodi u više od deset zemalja Europe. Glavna tvornica je i dalje u njemačkom gradu Lörrach, gdje se proizvede oko 140.000 tona čokolade godišnje (podaci iz 2012. godine). Ostale europske tvor-nice nalaze se u Austriji, Poljskoj, Belgiji, Španjolskoj, Francuskoj, Engleskoj, Slovačkoj, Bugarskoj i Mađarskoj. Brend Milka ostvario je 1,5 milijardi dolara prihoda u 2015. godini, a svakoga sata diljem svijeta proda se više od 150 tisuća proizvoda koji se nalaze pod Milkinim kišobranom. Vjernost kupaca u našoj regiji potvrdila je Valiconova lista vodećih brendova za 2015., gdje je Milka zauzela, baš kao i godinu prije, prvo mjesto na razini cijele regije.


HEINEKEN MODERNIZIRA ZAJEČARSKU PIVARU

U Zaječarsku pivaru u naredne dvije godine planirana su ulaganja od 15 milijuna eura,

objavili su iz kompanije Heineken Srbija, u okviru koje posluje ta pivovara. Navodi se kako je od 2008. godine, od kada je Heineken vlasnik pivovare, u njen razvoj uloženo ukupno 23 milijuna eura. Novom investicijom financirat će se rekonstrukcija i revitalizacija proizvodnih pogona u pivovari.

NOVA PROIZVODNA LINIJA MEGGLEA U BIHAĆUToni Meggle, vlasnik globalnog brenda Meggle, u Bihaću je krajem svibnja svečano otvorio

novi proizvodni pogon. Time je označen početak proizvodnje nove “Tetra Pak EDGE” linije u bihaćkoj mljekari. Meggle je samo u ovoj godini investirao oko 8 milijuna eura u razvoj

poslovanja u BiH, gdje okuplja oko 2.500 farmera te ima više od 200 zaposlenih.

U prisustvu predstavnika grada i Lidla postavljen je kamen temeljac za prvi

objekt poznatog njemačkog trgovačkog lanca u Beogradu. Objekt će biti izgrađen do 1. listopada u gradskoj četvrti Zvezdara, a pored ovog objekta Lidl će izgraditi još dva velika objekta u četvrtima Rakovica i Palilula. Plan Lidla je da do kraja 2017. godine izgradi tri do pet objekata u Beogradu. “Važno je to što će za veliki broj domaćih tvrtki ovo biti moguć-nost da plasiraju svoje proizvode, ali i da ih

izvoze u druge maloprodajne objekte Lidla u regiji”, kazao je prigodom svečanog otvorenja Siniša Mali, gradonačelnik Beograda. Osim maloprodajnih objekata, u Novoj Pazovi u punom je jeku i izgradnja Lidlovog logističkog centra od 78.500 četvornih metara. Kompleks se gradi na zemljištu površine 20 hektara koje se nalazi uz autocestu Beograd – Subotica te će po dovršetku radova zaposliti 700 radnika. Uz skladišni objekt, investicija uključuje i gradnju uredske zgrade.

POČELA IZGRADNJA PRVOG LIDLA U BEOGRADU

SLAVONCI U BIH LANI OSTAVILI 58 MILIJUNA KUNA

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, na četiri prijelaza u

Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji u 2015. godini podneseno je ukupno 77.907 zahtjeva za povrat PDV-a, u prosjeku čak 219 dnevno, a iznos povrata na spomenuti iznos ispostavljenih računa iznosio je oko 9,8 milijuna kuna pa je potrošnja temeljem toga dosegnula gotovo 58 milijuna kuna (PDV u BiH iznosi 17%). Dodatno, u prva četiri mjeseca 2016. godine na graničnim prijelazima u ove dvije županije podneseno je ukupno 23.567 zahtjeva za povrat PDV-a na potrošenih 20,8 milijuna kuna. Hrvatski kupci u susjednoj zemlji najviše kupuju hrvatske proizvode jer je razlika u cijeni osjetna.

PALOMA IDE NA DRAŽBU

Slovenski državni holding (SDH) koji upravlja portfeljem državne imovine objavio je da će se

pokušaji privatizacije tvornice Paloma kroz dokapi-talizaciju nastaviti putem javne dražbe, nakon što je poljski fond Abris Capital zbog kašnjenja u realizaciji dogovora odustao od ulaganja 15 milijuna eura u to poduzeće u većinskom državnom vlasništvu.

Tvornica higijenskog papira iz Sladkog Vrha kod Maribora ima 700 zaposlenih i nalazi se u predste-čajnom postupku zbog zastarjele opreme i visokog duga bankama pa treba svježa sredstva. Nakon odustajanja poljskog investitora, SDH je objavio da će se novi investitor za kupnju državnih dionica u novom postupku tražiti putem javne dražbe.

Maloprodaja u SrbijiCELJSKE MESNINE ULAŽU 11 MILIJUNA EURA

Celjske mesnine najavljuju jedan od najozbilj-nijih investicijskih ciklusa posljednjih godina. U širenje proizvodnje u Celju, na Krasu i u Gornjoj Radgoni investiraju 11 milijuna eura. Nove investicije donose i novo zapošljavanje. U Celju je već krenula gradnja pogona za preradu kobasica i za pripremu mesa vrijednog oko 6 milijuna eura koji će početi s radom u rujnu.

Iz regije


Promo

TOMRA je tvrtka koja je početkom 1970-ih godina osmislila i proizvela prvi na svijetu RVM sustav

za prihvat ambalaže, koji je 2. siječnja 1972. godi-ne instaliran u supermarket u Oslu u Norveškoj. Od tada je TOMRA svjetski lider u razvoju, proizvodnji i prodaji RVM sustava. TOMRA je osnovana 1972. go-dine kada započinje s projektiranjem, proizvodnjom i prodajom RVM aparata i sustava za automatizirano prikupljanje povratne i nepovratne ambalaže. Da-nas TOMRA grupa nastavlja s inovacijama i omogu-ćava cutting-edge rješenja za optimalnu produk-tivnost resursa u dva glavna poslovna područja: - Collection Solutions – RVM sustavi, prikuplja-nje materijala (PET, Al/Fe, staklo, TetraPak i dr.), te drobljenje, pljoštenje i lomljenje materijala; - Sorting Solutions – recikliranje materijala, rudar-stvo, proizvodnja hrane i specijalnih proizvoda. TOMRA stvara rješenja bazirana na tehnologiji senzo-ra za optimalnu produktivnost - pomažući našim kli-jentima da ostvare bolje financijske rezultate i smanje svoj utjecaj na okoliš. Danas je TOMRA aktivna na više od 80 tržišta diljem svijeta i ima oko 2.500 zaposleni-ka. Tvrtka je imala ukupni prihod od 6,14 milijardi nor-veških kruna (oko 650 milijuna eura) u 2015. godini te javno kotira na burzi u Oslu.

TOMRA – Collection SolutionsTOMRA danas ima instalirano više od 70 tisuća RVM sustava (Reverse vending machine) na više od 40 tr-žišta, po čemu je tvrtka uvjerljivo vodeći svjetski proi-zvođač i dobavljač ovih sustava. Svake godine TOMRA omogućava prihvat više od 30 bilijuna praznih limenki i boca omogućavajući trgovcima i drugim korisnicima prikupljanje, sortiranje i obradu materijala na učinko-vit i djelotvoran način. S RVM sustavima TOMRA ima tržišni udio od 70% na svjetskoj razini.

TOMRA HrvatskaTOMRA je u Hrvatskoj prisutna od početka 2000. go-dine kada počinje svoje aktivnosti na hrvatskom trži-štu preko svojeg zastupnika, tvrtke ScanPOS. TOMRA u 2015. godini otvara vlastitu tvrtku u Hrvatskoj pod imenom TOMRA Systems koja je službeno počela s radom 1. rujna 2015. godine. TOMRA Systems na-stavlja sa profesionalnim pristupom na specifičnom i zahtjevnom hrvatskom RVM tržištu punom izazova i novih prilika, kroz savjetovanje koje se temelji na dugogodišnjem iskustvu stečenom na brojnim trži-štima kako u Europi tako i u svijetu. Tomra Systems nastavlja sa prezentacijom, prodajom i implementa-cijom sve većeg broja RVM sustava u Hrvatskoj, na-

kon pozitivnih promjena koje donosi novi Pravilnik o ambalaži. Postojeća mreža instaliranih TOMRA RVM sustava na hrvatskom tržištu kod naših kupaca, a to su tvrtke Lidl, Kaufland, Spar, Billa, Konzum, Plodine, NTL i drugi, uspješno se nadograđuje i održava prema zahtjevima definiranim novim Pravilnikom. TOMRA Systems stavlja naglasak na servisnu mrežu te je u procesu uspostavljanja servisnih stanica u Splitu i Osijeku, kasnije i u Rijeci, uz postojeći servisni centar u Zagrebu. Želja nam je biti što brži i profesionalniji u pružanju usluga našim korisnicima. Naši korisnici su vrlo profesionalni te sve više shvaćaju potrebu za RVM sustavima.RVM sustavi su izuzetno bitan dio opreme svake trgo-vine jer na prvom mjestu predstavljaju dodatnu uslu-gu kupcima u trgovini omogućavajući im brz, siguran i elegantan prihvat ambalaže iz sustava povratne na-knade, pritom zadovoljavajući brigu o ekologiji i oko-lišu. RVM sustavi isto tako i trgovcima omogućavaju brz, isplativ i siguran prihvat ambalaže, osiguravajući svojim kupcima brži, ljepši i čišći prihvat ambalaže, smanjujući potrebu za skladišnim prostorom i logisti-kom pojeftinjujući cijeli proces, te osiguravaju siguran i točan obračun s Fondom, bez terećenja za krivo za-primljenu ambalažu.

TOMRA GLOBALNI LIDER U PODRUČJU RVM SUSTAVATOMRA danas ima instalirano više od 70 tisuća RVM sustava na više od 40 tržišta, po čemu je tvrtka uvjerljivo vodeći svjetski proizvođač i dobavljač ovih sustava s globalnim udjelom od čak 70%

TOMRA Systems d.o.o. Horvatova 82, 10000 Zagreb, Telefon: +385 1 6461 500, Fax: +385 1 6461 501, [email protected], www.tomra.hr


AMAZONFRESH UŠAO NA BRITANSKO TRŽIŠTEAmazon je na britanskom tržištu lansirao Amazon Fresh, servis za dostavu hrane, čime je zaoštrio

konkurenciju na britanskom maloprodajnom tržištu vrijednom oko 257 milijardi dolara. Od 7. lipnja AmazonFresh dostava je dostupna korisnicima u središnjem i istočnom Londonu. Očekuje

se da će britansko online tržište prehrambenih proizvoda udvostručiti vrijednost do 2020.

Europski lider

N ijemačka Schwarz Grupa, u čijem sastavu posluju Lidl i Kaufland, prijavila je rast

prihoda od 7% na iznos od 85,7 milijardi eura u financijskoj godini 2015./2016. koja u toj grupa-ciji završava krajem veljače. Prihodi Lidla porasli su za 9% na 64,4 milijarde eura, dok su prihodi Kauflanda uvećani za 4% na 21,1 milijardu eura. Na razini grupacije najuspješnijim su se pokazala tržišta Češke Republike, Španjolske i Austrije. Gru-pa također planira povećati kapitalna ulaganja s

5,2 milijarde na 6,5 milijardi eura u tekućoj finan-cijskoj godini. Što se Lidla tiče, većina sredstava će se ulagati u otvaranje novih te na obnovu starih trgovina prema novom konceptu trgovine budućnosti. Lidl će ove godine otvoriti svoje prve trgovine u Litvi, dok će na tržište Amerike i Srbije ući 2018. godine. Kaufland, druga uzdanica Schwarz Grupe, uvela je petogodišnji program kojim planira 650 njemačkih trgovina urediti prema novom konceptu trgovina budućnosti.

SCHWARZ GRUPA

PRIJAVILA RAST

PRIHODA OD 7%

PMI POKREĆE GLOBALNU INICIJATIVU PROTIV ŠVERCA DUHANA

Philip Morris International (PMI) najavio je novu veliku inicijativu – PMI IMPACT – kako bi po-

mogao sprječavanju šverca i povezanih kriminalnih radnji. Ključna točka projekta je savjetodavni odbor koji čini sedmero članova, vanjskih, neovisnih struč-njaka sa znanjem i postignućima u području prava, borbe protiv korupcije i provedbe zakona. Odbor će biti zadužen da nadgleda novac kojima će se poticati inovacije u tri ključna područja borbe protiv šverca i povezanih kriminalnih radnji – istraživanju, obra-zovanju i osviještenosti te poduzimanju aktivnosti protiv takvih kriminalnih radnji. Za ovu svrhu PMI je izdvojio 100 milijuna dolara kako bi financirao prva tri kruga subvencija.

JOHNSON & JOHNSON KUPUJE VOGUE

Kompanija Johnson & Johnson objavila je da preuzima rivala Vogue International,

proizvođača linije za njegu kose, za cijenu od oko 3,3 milijarde dolara. U akviziciju će biti uključeni OGX šamponi, balzami i sredstva za styling kose, kao i FX linija proizvoda za styling, brendovi Proganix i Maui Moisture. Očekuje se da će transakcija

biti završena krajem 2016. godine, kao i da akvizicija neće utjecati na prodaju ni zaradu u ovoj godini. Ugovor s Vogueom je Johnson & Johnsonu najveća akvizicija od kupnje 18 milijardi dolara vrijedne kompanije Synthes Inc, proizvođača alata i implantata za liječenje oštećenih kosti 2012. godine.

TESCO NASTAVLJA S DEZINVESTIRANJEM

EU UVJETNO ODOBRIO SPAJANJE INBEVA I SABMILLERA

Najveći svjetski proizvođač piva Anheuser-Busch InBev dobio je odobrenje EU regulatora za 100 milijardi dolara vrijedno preuzimanje kompanije SABMiller pod uvjetom da proda gotovo cijelo SABMillerovo europsko poslovanje. AB InBev je već pristao prodati SABMillerove brendove piva Peroni, Grolsch i Meantime japanskoj grupi Asahi Group Holdings te istočnoeuropsku imovinu.

Britanski trgovački lanac Tesco objavio je da nastavlja s prodajom dijelova poslovanja

koji ne predstavljaju ključni segment njiho-vog biznisa. Nakon izlaska s turskog tržišta, prodaje lanca restorana Giraffe i prodaje poslovanja u Južnoj Koreji za 4 milijarde funti, Tesco je objavio prodaju lanca vrtnog centra Dobbies za 217 milijuna funti.

Iz svijeta


SPAR INTERNATIONAL IMENOVAO NOVOG PREDSJEDNIKADosadašnji izvršni direktor Sparovog po-slovanja u Južnoj Africi, Graham O’Connor, imenovan je novim predsjednikom krovne kompanije SPAR International. O’Connor će naslijediti Lea Crawforda koji je na toj poziciji bio više od deset godina. Prije novog imenovanja O’Conor je obavljao funkciju izvršnog direktora u kompaniji SPAR Južna Afrika od siječnja 2014. godi-ne te je bio direktor odjela za SPAR KwaZulu Natal regiju. “Biti izabran predsjedni-kom SPAR Internationala iznimna je čast. Veselim se suradnji s upravom i našim partnerima iz cijelog svijeta kako bi i dalje rasli i razvijali organizaciju. Također bi se službeno htio zahvaliti Leu Crawfordu za sveukupan rad i predanost tijekom njegovog predsjedničkog mandata”, izjavio je O’Connor. SPAR Južna Afrika trenut-no ima više od 1.440 trgovina diljem Južne Afrike, Irske i Švicarske s prihodom većim od 6,7 milijardi eura.

COCA-COLA NAJAVILA VELIKE PROMJENE

Kompanija Coca-Cola najavila je od 1. kolovoza novu, suvre-

meniju međunarodnu strukturu kako bi bolje uskladila svoje operativne jedinice u odnosu na globalne punionice. Ta će američka kompanija formirati gru-pu za Europu, Bliski istok i Afriku (EMEA), koja će se sastojati od poslovnih jedinica koje trenutno čine grupu za Europu, Euroaziju i

Afriku. U Europi, odjeli za srednju i jugoistočnu Europu, Rusiju, Ukrajinu i Bjelorusiju spojit će se u novu poslovnu jedinicu za srednju i istočnu Europu radi bolje podrške punionicama u toj regiji. Inače, Coca-Cola je prošlog mjeseca izvi-jestila o usporavanju rasta prodaje u prvom ovogodišnjem tromje-sečju – nakon pet uzastopnih tromjesečja količinskog rasta.

K ineski internetski div Alibaba Group Holding očekuje da će do 2020. broj svojih transakcija gotovo udvostručiti, a izvršni predsjednik tog e-trgovca

Jack Ma obećao je i da će pojačati borbu protiv lažnih proizvoda. Alibaba je objavio kako očekuje u 2020. bruto robni obujam vrijedan 6.000 milijardi juana (912 milijardi dolara), što je gotovo dvostruko više od 3.090 milijardi juana u fiskalnoj 2016. godini. Ma je rekao da Alibaba očekuje do 2036. godine imati čak 2 milijarde potrošača, u odnosu na 423 milijuna aktivnih

ALIBABA PLANIRA UDVOSTRUČITI BROJ TRANSAKCIJA

84 jatrgovac.hr | Lipanj 2016.

3.Spar, Nizozemska

Globalna kretanja

SEDAM NAJBOLJIH MALIH SAMOPOSLUGA U EUROPIU mnogim europskim zemljama kanal male samoposluge jedan je od najbrže rastućih, što je potaknuto sve većim standardom, ubrzanom urbanizacijom, manjim kućanstvima i sl. Evo našeg izbora novih europskih trgovaca na malo ili onih koji svoje poslovanje šire diljem Starog Kontinenta

1.

Migros Turk, TurskaSa strategijom višestrukih formata i s više od 1.400 prodavaonica, Mi-gros je u Turskoj jedan od vodećih trgovaca na malo. Malu samopo-slugu Mjet pokrenuo je tek 2010., ali je do kraja 2015. premašio brojku od 465 prodavaonica. Čime se ističu?Na tržištu gdje diskonti BIM, A101 i Sok jačaju pritisak na cijene i ma-loprodaju koja se nalazi u blizini stanovanja, za Migros je bilo ključ-no diferencirati svoj format. Mjet mu je to omogućio, a mala samo-posluga postala je najbrže rastuće područje poslovanja i po prome-tima i po broju prodavaonica. Za vrijeme nedavnog izleta u Tursku, posjetili smo nekoliko Mjetovih malih samoposluga, uključujući jednu kvartovsku samoposlugu, jednu u sklopu benzinske postaje

i novootvorenu trgovinu u bloku poslovnih zgrada. Zadivila nas je širina asortimana ovog trgovca na malo kao i sposobnost da ponudu kroji prema različitim potrebama kupaca na svakoj od navedenih lokacija.

2.

Migros, ŠvicarskaŠvicarski Migros je 2012. pokrenuo Migros Express, novi koncept male samoposluge. Trenutačno posluju tri trgovine u prometnim područjima blizu željezničkih stanica, što im omogućuje da ciljaju na putnike. Čime se ističu? Za razliku od većih Mi-grosovih trgovina, Migros Express otvoren je cijeli tje-dan, uključujući nedjelje. Neke prodavaonice imaju i duže radno vrijeme. Samonaplatne blagajne kupcima omogućuju da sami skeniraju robu, što trgovine čini još praktični-jima, a i pomaže im da iza-đu nakraj s velikim brojem kupaca u najprometnije vrijeme dana. U prodavao-nicama je zastupljena ponuda grijane i hladne hrane za van, ali i mnogi drugi proizvodi uobičajeni za supermarkete. Količina svježih proizvoda veća je nego u manjim samoposlugama, a cijene su konkurentne kako bi privukle kupce.

Spar u Nizozemskoj posluje preko franšiza čiji vlasnici vode pojedinačne trgovine ili grupe trgovina.Franšizni model omogućuje fleksibilnost; jedan franšizer pritom je razvio format namijenjen sveučilišnim kam-pusima koji je fokusiran na hranu za van. Čime se ističu? Ovaj Sparov format usmjeren na sveučilište ispunjava potrebe studenata za hranom koju je moguće konzumirati i u trenutku kupnje, ali i kasnije, a sve to na samo 120 m2, što znači da je mnogo proizvoda smješteno na relativno malen prostor. Trgovina maksimizira potencijal za praktičnost, s ciljanim asortimanom potpomognutim samonaplatnim blagajnama isključivo za plaćanje karticama, čime je omogućen protok velikog broja kupaca u vrlo frekventnim razdobljima dana. Premda ova trgovina nudi ne baš dubok asortiman proizvoda, njegova širina je impresivna. Misleći o proizvodima koje će ponuditi, umjesto da osjećaju kako moraju predstaviti sve kategorije, vlasnici su pokazali kako se i mala trgovina može koncipirati tako da potiče broj posjeta i veličinu košarice.


Keshia WalvinRetail Analyst – International

IGD

POGLED U BUDUĆNOSTČini se neizbježnim da će s nastavkom njegova rasta i ostali trgovci na malo širom kontinenta ući u kanal male samoposluge, a s porastom konkuren-cije bit će zanimljivo promatrati diferencijaciju koja će se među njima početi odvijati. Na primjer, prili-ke za razvoj postoje na oba kraja tržišnog spektra – i na premium i na diskontnom tržištu, a ponuda se raznovrsnom može učiniti i s obzirom na lokaciju i karakteristike ciljane populacije.

4.

The Co-operative, Ujedinjeno KraljevstvoThe Co-operative je najveća malo-prodajna kooperativa na svijetu, a cilj joj je postati vodeća mala samo-posluga u Ujedinjenom Kraljevstvu kad je u pitanju maloprodaja hrane.Čime se ističu?The Co-operative sluša želje kupaca u vezi s promocijama te u skladu s time nudi više promocija svakod-nevno niskih cijena nego sniženja, a prošle godine je u strategiju cijena uložila 160 milijuna eura. To je posebno vidljivo u svježim proizvodima i “Fresh 3” ponudi u prodavaonici koja se odnosi na voće i povrće koje se kupuje svakodnev-no. Asortiman trgovine je pročišćen kako bi sve oznake proizvoda dodavale vrijednost i poticale rast

u ovoj kategoriji. Osim toga pažnja je na “lokalnom” te su asortimanu pridodani “domaći heroji”. Kako bi se to postiglo, angažirani su kupci čiji je jedini interes pronaći izvore domaćih dobavljača te ih dodati osnovnoj ponudi.

5.

Žabka, PoljskaŽabka je najveći operater malih sa-moposluga u Poljskoj. Ima više od 3.500 prodavaonica u gradovima s više od 200.000 stanovnika.Čime se ističu? Žabka ubrzano širi svoju prodajnu mrežu te istovreme-no istražuje prilike za poslovanje u kanalu posluživanja hrane. Jedan od unaprijeđenih koncepata prodavaonice ovog trgovca na malo je i Žabka Café u kojem su u ponudi i hrana za van, sendviči, hot-dogovi, tortilje i panini sendviči te hladni i topli napici. Ovaj trgovac na malo svojom ponudom jela daje sjajnu vrijednost te se ističe od konkurenata, npr. Carrefour Expressa. Osim toga, Žabka svojim kupcima omogućuje plaćanje režija i podizanje gotovine pri plaćanju računa, što su usluge koje trajno potiču broj posjeta trgovini.

6.

Carrefour, FrancuskaBon App!, jedan od najnovijih Carrefouro-vih formata male samoposluge, konstru-iran za urbane lokacije i gradska središta, osnovan je početkom 2015. Njime se Carrefour usredotočio na užurbane kupce, pristupivši im prodajnim mjestima male veličine. Čime se ističu? Bon app! je prodavaonica od 100 m2, posvećena hrani za užinu i hrani za van, koja je nastala iz Carrefourove robne marke snackova bon app’ koja je pokrenuta 2013. Ponuda ove trgovine sadrži sendviče, salate i sushi te pića, smrznutu hranu i svježe pečen kruh. Također donosi i najnovije pro-izvode vlastite premium robne marke, bon app’ l’envie du jour. Bon App! je Carrefourov format konkurentan Casinovu Monop’u i Monoprixu. Pokaže li se uspješnim, Bon App! bi mogao ostvariti brz rast, pogotovo ako uzmemo u obzir preuređenje preostalih preuzetih prodavaonica DIA-e.

7.

Leader Price Express, Casino, FrancuskaCasino je pokrenuo Leader Price Express 2014. godine kao produžetak Leader Pricea, diskontnog ogranka svog poslovanja. Njime će se nastojati ponuditi franšize formata orijentiranog na cijene koji osim toga zadovoljava potrebe kupaca za čestom kupnjom. Čime se ističu?Trgovinama površine od 75 do 300 m2, Leader Price Express cilja na gradske kupce te kombinira široku ponudu proizvoda (1.800 proizvoda u najmanjim trgovinama pa do 2.900 u najvećima) sa snažnom porukom o vrijednosti. U skladu s filozofijom Leader Pricea, više od 80 posto njihove ponude čine proizvodi vlastite robne marke. Ovaj format pomaže Casinu da preuzme veći udio rastućeg francuskog malopro-dajnog tržišta koje se odnosi na prodavaonice u blizini stano-vanja kupaca te da poveća svoju prisutnost na lokacijama u središtu grada, gdje standardni Leader Price ne bi prošao. Jednostavna organizacija unutar trgovina Leader Price Expressa u skladu je s Casinovim prioritetom da trgovine budu privlačne za kupnju, a njihova relativno mala veličina omogućuje kupcima da smanje vrijeme provedeno u trgovini.


Što znamo o...

JEDITE PAŠTU I OSJETITE SREĆU I

BLAGOSTANJE

jestenina ili pašta vjerojatno je najra-sprostranjenije jelo na svijetu, a na njen spomen većina će u glavi zamisliti malog Talijana umazanog

brašnom s crnim brčićima kako razvlači rezance sa smiješkom na licu. Mnogi tjesteninu povezuju upravo s Italijom, misleći kako

su je nekad davno Talijani prvi razvukli i skuhali. Dakako, to nije točno. Za ovakvo mišljenje zaslu-žan je Marco Polo koji je tjesteninu predstavio Talijanima nakon po-vratka s jednog od svojih putovanja u Kinu 1271. godine. Ipak, proizvodnja i konzumacija nekih oblika

tjestenine seže u daleku povijest, a zemlja porije-

kla bi mogla biti upravo Kina od koje je Marco Polo “ukrao” recepte. Tjestenina se, kao što je poznato, radi od brašna,

a brašno od žitarica, tako da je početak priče o

tjestenini moguće pozici-onirati u vrijeme kada čovjek

Termin “pasta” dolazi od talijanske riječi za tijesto, što u slobodnom prijevodu označava kom-binaciju durum pšenice i vode što je i osnovni sastojak svih tjestenina

T VRSTA TJESTENINE

postoji u svijetu po službenoj klasifikaciji

600


prestaje biti samo lovac i postaje poljoprivrednik. To je vrijeme neolitika, kada čovjek upoznaje čari sadnje. Tada je glavna uzga-jana žitarica bila pšenica. Mada u to vrijeme nisu razvlačili tjesteni-ne, zasigurno su radili hranu od pšenice, što bi se moglo nazvati pretečom tjestenine. Pravi dokazi o konzumaciji tjestenine u Kini pojavili su se 2005. godine kada je National Geographic objavio članak o pronađenoj najstarijoj zdjeli tjestenine na arheološkom nalazištu Lajia na sjeverozapadu Kine – i to ne samo zdjeli, nego zdjeli punoj tjestenine koja je do danas ostala očuvana. Istraživači su potvrdili da je pronađena tje-stenina stara oko 4.000 godina, što znači da datira oko 2000. godine prije nove ere. Nađena ispod tri metra sedimenta, tjeste-nina je ostala očuvana s dugim tankim rezancima, što pokazuje da je proizvodnja i tehnika starih Kineza bila na zavidnoj razini. Ovi dokazi bacili su poklonike Marca Pola u očaj. Još jedan dokaz iz arheoloških nalazišta pronađen je u etruščanskim grobnicama sjeverno od Rima, gdje su ekshumirani murali s prikazom proizvodnje tjesteni-ne a datiraju iz oko 400. godine prije nove ere. U prvom planu slike nalazi se posuda, valjak za tijesto, vreće s brašnom, daske za razvlačenje i noževi. Čak je i najveći rimski govornik Marko Tulije Ciceron s veseljem pričao o jelu zvanom “Laganum”, koje je preteča današnjih lazanja. Tada su izgledale kao dugačke široke plahte koje je lagano bilo sušiti na suncu, a pekle su se s pećni-cama sličnim današnjim pekama za picu. Tijekom tog razdoblja, Rimljani su razvili cijeli sustav za proizvodnju i sušenje tjestenine. Stari Grci su također bili upozna-ti s ukusnim čarima tjestenine koju su radili od durum pšenice i nazivali je “makaroni pšenica” i baš kao i Rimljani tjesteninu nisu kuhali nego su je pekli. Tjesteni-na nije oduvijek bila jelo običnog puka i siromašnih jer je njena proizvodnja zahtijevala popri-lično vremena i nije bila lagana.

Tek 1740. godine u Veneciji, lokalni poduzetnik Paolo Adami dobiva dozvolu za otvaranje prve tvornice tjestenine. Pojavom preše i strojeva za miješanje tjestenine proizvodnja se ubrzala i tjestenina je polako ali sigurno postajala dostupna i najsiromaš-nijem dijelu stanovništva. Pravi procvat tjestenine dogodio se početkom 20. stoljeća kada je ra-zvijen umjetni sustav sušenja koji je zamijenio sušenje tjestenine prirodnim putem, vani, na zraku.

POJAVA UMAKATjestenina se danas rijetko jede “na suho” iako ima ljudi koji i tako uživaju u svojoj omilje-noj tjestenini. Nikakav umak se nije koristio pri jelu, sve do pojave Lazzara Spallanzija koji je prvi skuhao umak od rajčice i shvatio kako rajčica može na duže vrijeme ostati jestiva ako se prethodno skuha i pohrani u čvrsto zatvorene posude. Umak od rajčice našao je svoje mjesto i u kuharici “Cuoco Galante” iz 1778. godine koju je napi-sao Vincenzo Corrado, a prvi službeni recept koji spominje sljubljivanje tjestenine i rajči-ce datira iz 1839. godine kada kuharicu objavljuje vojvoda od Buonvicinoa, Ippolito Cavalcan-ti. Pojavom umaka došlo je do novih higijenskih problema. U to vrijeme, hrana se jela rukama, a hrana prelivena umakom značila je zamazane rukave ili ruke do ramena, što je ipak predstavljalo mali problem pri uživanju u jelu. Kako bi doskočili problemu po-činje učestalije korištenje vilice prilikom jela. Uz umak od rajčice u koji se dodavala sol i papar te list dva bosiljka, popularan je po-stao i umak pesto koji je najčešće bio spravljen od sira, češnjaka i začina, mada su postojale i vari-jacije na temu.

600 VRSTA TJESTENINEPašta ili tjestenina može se pro-naći u raznim veličinama i obli-cima. Ovisno za koje se jelo ko-risti, izabire se i vrsta tjestenine. Najsitniji oblici tjestenina koriste se u juhama, rezanci u umacima,

dok se nepravilni oblici najče-šće koriste u salatama i raznim složencima. Neka tjestenina se puni sirom, šunkom ili gljivama, a poznata je pod nazivom ravi-oli. Mnogo puta nismo ni sami sigurni koja tjestenina se koristi u kojem jelu, a slijedi nekoliko najčešćih i najrasprostranjenijih oblika tjestenine. Na spomen pašte, najčešće se sjetimo špageta (spaghetti) koji su alfa i omega tjestenine, a konzumiraju se s umacima, poput bolognese umaka. Fusilli su oblika svrdla te se također odlično sljubljuju s ra-znim umacima, a radi svog obli-ka jednostavniji su za konzuma-ciju od špageta. Popularne Penne Rigate oblika su malih valjčića, a kod nas se najčešće nazivaju samo penne. Farfalle obožavaju klinci jer su oblika leptirića baš kao i Conchiglie Rigate koji su školjkastog oblika. Kada bi na-stavili nabrajati, vjerojatno cijeli časopis ne bi bio dovoljan za opisati sve vrste tjestenine, kojih prema International Pasta Orga-nization (IPO) ima više od 600. Prema posljednjim podacima ove neprofitne organizacije, koji su objavljeni 2014. godine, može se vidjeti da je najveći proizvođač tjestenine Italija koja proizvodi gotovo 3,5 milijuna tona tjeste-nine godišnje, što ne predstavlja neku veliku senzaciju. Nakon Italije, slijedi SAD, zatim Brazil pa Turska. Hrvatska se na ljestvi-ci 50 zemalja našla na 42. mjestu s proizvodnjom od 13 tisuća tona godišnje. Kada pogledamo u kojoj se zemlji najviše konzumira tjestenina po glavi stanovnika na prvom mjestu ćemo ponovno pronaći Talijane koji godišnje pojedu 25,3 kilograma tjesteni-ne. Kada bi se sva konzumirana tjestenina u Italiji pretvorila u špagete, dužina bi bila dovoljna za okružiti Zemlju čak 15 tisuća puta. Daleko iza Talijana, na drugom mjestu smjestio se, na iznenađenje svih, Tunis sa 16 kilograma po glavi stanovnika, dok je na trećem mjestu, također iznenađenje, Venecuela, gdje se godišnje po glavi stanovnika pojede do 12 kilograma tjesteni-

Najsitniji oblici tjestenine nalaze se u juhama, rezanci u umacima, dok se ne-pravilni oblici koriste u salatama

Najveći proizvođač tjestenine je Italija koja godišnje proizvodi gotovo 3,5 milijuna tona tjestenine


ne. Na ovoj ljestvici Hrvatska se smjestila na 15. mjesto s prosje-kom od 7,8 kilograma tjestenine po glavi stanovnika. Gledajući ove podatke primijetit ćemo da je tjestenina jedno od omiljenijih i konzumiranijih jela, a dokaza-no je da ugljikohidrati iz tjeste-nine povećavaju proizvodnju serotonina, neurotransmitera za koji znanstvenici vjeruju da akti-viraju osjećaj sreće i blagostanja.

3D ŠPAGETI IZ BARILLEGrupa Barilla i dalje je vodeći proizvođač tjestenine s tradici-jom dužom od 120 godina. Da su i dalje vodeći, potvrdilo se poslovnim rezultatima za prošlu godinu. Naime, prihodi Grupe su povećani za 2 posto u odnosu na godinu ranije. Kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, Barilla drži visoku poziciju među proizvo-đačima tjestenine i na našem tržištu nalazi se među top četiri proizvođača. Osim tjestenine, Barilla proizvodi iz umake koje se nalaze među 10 najprodavanijih umaka na hrvatskom tržištu. “Uz tje-stenine i umake, Barilla na hr-vatskom tržištu prodaje i kekse pod različitim robnim markama poput Mulino Bianco i Grance-reale”, navode iz tvrtke. Barilla je 2010. godine predstavila održivu strategiju po-slovanja “Dobro za vas, dobro za planet” te je u skladu s tom filozofijom ažurira-la recepture čak 219 proizvoda u kojima je smanjila masno-će i soli, a uvedeni su

Što znamo o...


Hrvati godišnje po glavi stanovnika konzumiraju oko 7,8 kilograma tjestenine raznih oblika

Britanski BBC je svojim gledateljima 1957. godine ser-virao najveću “foru” u povijesti televizijskog programa.

Naime, 1. travnja navedene godine na programu BBC-a emitiran je prilog o švicarskoj obitelji koja obavlja svoju godišnju žetvu špageta. U prilogu je prikazana obitelj kako

“bere” špagete s drveća te ih stavlja na sunce kako bi se osušili. Kako u to vrijeme tjestenina nije bila izrazito popu-larna u Velikoj Britaniji, mnogi su nasjeli na lažni prilog, a telefoni u BBC-u nisu prestajali zvoniti od uzbuđenih korisnika koji su željeli naručiti sadnice špageti drveta.

Godine 1957. špageti su rasli na drveću

nuli smo 1994. godine kupnjom prve linije za proizvodnju laminiranog tijesta”, započinju iz Raguse i dodaju da u svom portfelju trenutno imaju više od 70 različitih vrsta tjestenine i dva brenda – Paradiso i Fioli, te manje poznati brend Mamini keksići, a proizvode i privatne robne marke trgovačkih lanaca. “Svoje proizvode osim našeg tržišta izvozimo i u susjedne zemlje, ali i Veliku Britaniju te posjedujemo HALAL i KOŠER certifikate”, kazali su iz Raguse. Podravka također ima svoje tje-stenine na tržištu među kojima su najprodavaniji špageti, zatim fusilli, farfalle, chifferi i penne. “Sve naše proizvode odlikuje vrhunska kvaliteta dobivena iz visoko vrijedne pšenice Durum bogate proteinima te niskim udjelom glutena”, rekli su iz Podravke. Ti sastojci Podravka tjesteninu čine znatno tvrđom i kod kuhanja postojanijom od tjestenine proizvedene od obič-nog krušnog brašna. U malom međimurskom mjestu 1992. godine počela je proizvodnja Marodi tjestenina. “Od 2011. godine smo preselili proizvod-nju u Nedelišće pored Čakovca gdje smo otvorili pogon povr-šine 2.200 četvornih metara, a od 2013. godine imamo i IFS (International Food Standard)

certifikat koji daje potvrdu visoke kvalitete i sigurnosti pro-izvoda”, navode

iz Marodija. U asortimanu tje-

stenina Marodi nalazi se 20

vrsta tjestenine. “Sva tjeste-nina se proizvodi od durum

tvrde pšenice, a pri proizvodnji tjestenine s jajima koristimo isključivo svježa jaja. Također, sva naša tjestenina se suši duže i na nižim temperaturama, čime čuvamo nutritivnu vrijednost tjestenine, a ne koristimo aditi-ve, boje i konzervanse”, zaklju-čuju iz Marodija.

i novi proizvodi od integralnih žitarica. Na nedavno održanom festivalu hrane u Parmi, čelnici Barille su predstavili novi inova-tivni način proizvodnje tjeste-nine i to pomoću 3D pisača. “Postupak traje svega nekoliko minuta. Trebate samo staviti tijesto u spremnike gdje inače ide tinta i gledati kako pred vašim očima nastaje najfinija tjestenina”, pohvalili su se tom prigodom iz Barille.

TJESTENINA U HRVATSKOJUz svjetski poznatu Barillu, na hrvatskom tržištu moguće je pronaći tjestenine od nekoli-ko renomiranih proizvođača. Sredinom 19. stoljeća, 1845. godine, u Rijeci je postavljeno prvo postrojenje za proizvodnju tjestenine, a to je ujedno bio i početak proizvodnje u Hrvat-skoj. “Tjestenina je jedan od najvažnijih sastojaka medite-

ranske, ali i općenito hrvatske prehrane te smo u skladu s tim pokrenuli novi domaći

brend naziva Paštaria”, kažu nam iz PIK Rijeke. Tvrtka Ragu-sa započela je sa svojim radom 1991. godine kao uvoznik tje-stenine i gotovih proizvoda na

hrvatsko tržište. “Vla-stitu proizvodnju

pokre-


Promo

Dobra godina za Barillu

Barilla uz filozofiju “Dobro za vas, dobro za planet”

bilježi godišnji rast prihoda od 2 posto

Grupa Barilla, vodeći svjetski proizvođač tjestenine, predstavio je krajem svibnja u Milanu poslovne rezultate za 2015. godinu, koja je bila ukupno pozitivna godina

za grupaciju u pogledu ekonomskih podataka i ostvarenih rezultata na području održivog poslovanja.

RAST PRIHODA Prihodi grupe Barilla u 2015. povećani su na 3.383 milijuna eura, odnosno veći su za 2 posto neto na bazi učinka tečajnih razlika u usporedbi s 2014. godinom. Prihodi prije oporezivanja, poreza i amortizacije (EBITDA) prosječno su iznosili 13 posto prihoda, što je u skladu s prethodnom godinom (440 milijuna eura u 2015. u usporedbi s 427 milijuna u 2014.). Tijekom prošle godine investicijski rashodi grupe Barilla iznosili su oko 147 milijuna eura, odnosno 4 posto prihoda. Nastavljeno je smanjenje zaduženja grupe pa je tako dug pao s 250 milijuna u 2014. na 170 milijuna eura u 2015. Količina prodaje, pak, bila je stabilna u usporedbi s 2014. godinom. “Usprkos teškom kontekstu, tvrtka nastavlja sa širenjem u inozemstvu i na tim tržištima posluje bolje od tržišnog prosjeka u Italiji. Obvezali smo se na rast na tržištima u razvoju koja se odlikuju velikom potrošnjom tjestenine, a željeli bismo iskoristiti i mogućnosti koje pruža naša ponuda pekarskih proizvoda. To činimo promicanjem ukusne, zdrave i zabavne prehrane, inspirirane mediteranskim životnim stilom“, istaknuo je prilikom predstavljanja rezultata Guido Barilla, predsjednik grupe Barilla.

BARILLA U HRVATSKOJ Na hrvatskom tržištu Barilla se nalazi među top 4 proizvođača. U 2015. godini zabilježila je količinski rast prodaje od 7,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema najnovijim podacima

agencije Nielsen, Barilla je broj 1 brend u kategoriji tjestenine s udjelom u vrijednosti od 19,4 posto na hrvatskom tržištu. Osim tjestenine, Barilla bilježi i izvrsne rezultate u prodaji umaka za tjestenine. Godišnje Barillini umaci čine 30,3 posto ukupno prodanih umaka za tjestenine u Hrvatskoj i konstantno se nalaze u top 10 najprodavanijih umaka na hrvatskom tržištu. Uz tjestenine i umake, Barilla na hrvatskom tržištu prodaje i kekse pod različitim robnim markama. U ovoj je kategoriji prodaja prestigla ukupnu vrijednost od 500 milijuna kuna godišnje te je u zadnjoj godini rasla vrijednosno i količinski 0,7 posto u odnosu na godinu prije. Prodaja Mulino Bianco i Grancereale keksa je u zadnjoj godini porasla za 51 posto količinski, što je rezultiralo u rastom količinskog udjela na tržištu s 1,7 posto na 2,6 posto.

ODRŽIVO POSLOVANJE Barilla je predstavila i svoje izvješće o održivosti poslovanja na temelju strategije “Dobro za vas, dobro za planet“. Od 2010. godine do danas Barilla je u skladu s tom filozofijom aktivno ažurirala recepture čak 219 proizvoda, a samo u posljednje tri godine grupa je smanjila ukupnu količinu masnoća i zasićenih masnoća u 73 proizvoda te soli u 15 proizvoda. Uvedeni su novi proizvodi s manje šećera od prosjeka u toj djelatnosti i više integralnih žitarica. Grupa je pojačala razvoj održivih poljoprivrednih projekata: u 2015. godini Barilla je nabavila 140.000 tona durum pšenice proizvedene na održiv način (+50 posto u usporedbi s 2014. godinom) s 1.300 farmi. Istovremeno je utrostručena količina strateških sirovina koje se nabavljaju iz odgovornih lanaca nabave – sa 6 posto na 18 posto – a cilj je do 2020. godine dostići 100%.

PARTNERSTVA I INOVACIJE Grupa Barilla i dalje je referentna točka na području inovacija. Tijekom 2015. godine pokrenuta je Cucina Barilla: novi poslovni model na temelju partnerstva tvrtki Barilla i Whirlpool koji se sastoji od upotrebe pećnice s posebnom tehnologijom i proizvoda Barilla koji se prodaju zajedno s njom i isporučuju u kuću. Na Cibusu, nedavno održanom međunarodnom festivalu hrane u Parmi, Barilla je predstavila svoj 3D pisač za tjestenine. Visoka razina primjene inovativnih tehnologija ove tvrtke donijela je pravi revolucionarni način proizvodnje tjestenine: ispis na 3D pisaču. Trebate samo staviti tijesto u spremnike u kojima se inače nalazi tinta! Postupak traje samo nekoliko minuta: rukovatelj iscrtava oblik na računalu i podaci se šalju u pisač koji će proizvesti bilo koji željeni oblik, spreman za kuhanje. Iako još uvijek u eksperimentalnoj fazi, projekt već daje izvrsne rezultate.


Ja TRGOVAC

BEZ BURE I SOLI NEMA NI PRŠUTA

ršut je omiljena poslastica svih sladokusaca bez kojeg ne prolaze fešte, vjenčanja, rođendani te sve ostale zabave na

kojima je prirodno “pikati”. Napi-kavanje suhomesnatih proizvoda s tanjura omiljeni je sport pro-sječnog Hrvata, a ako se na stolu nalazi kvalitetan komad mesa, poput Drniškog pršuta, napikava-nje postaje sportska disciplina u kojoj nije važna ljepota već brzina. Zašto? Zato što pršut nestane brzinom munje s tanjura i tko zabušava ostane prazne čačkalice. Riječ pršut dolazi od talijanske riječi prosciutto, što u prijevo-du znači soljen i isušen svinjski but, a prvi podaci o sušenom i dimljenom svinjskom mesu na drniškom području spominju se u Šibenskom statutu iz 14. stoljeća. Ipak, tek 1969. godine počinje proizvodnja Drniškog pršuta kao posebnog brenda, a danas se taj vrhunski proizvod može pronaći u trgovini Bura i sol na zagrebačkoj Trešnjevci. Vlasnik ove delikatesne trgovine je Domagoj Marin, dijete pršutara, koji u genima nosi ljubav prema ovoj suhomesnatoj posla-stici. Kada djeca trebaju naslijediti obiteljski posao uvijek ima razli-čitih želja i smjerova, a djeca kao djeca uvijek žele napraviti nešto svoje. Tako je bilo i s Domagojem koji se nije odmah odlučio baviti

obiteljskim poslom, već je trebalo proći dosta godina da bi sve sjelo na svoje mjesto i da bi ovaj rođeni Drnišanin zauzeo svoju “prirod-nu” poziciju.

IZ KORPORACIJE U PRŠUTANU“Skoro 20 godina radio sam u velikim korporacijskim sustavima. Prvo u Podrav-ki, zatim Dr. Oetkeru, Meggleu i na kraju u Metrou”, započinje vlasnik trgovine, koji je u ovim velikim tvrtka-ma prošao sve pozicije od prodaje, marketinga, direktora prodaje, pa do vo-ditelja velikih projekata. Mada će mnogi smatrati da je ludo

napustiti tako fine i plaćene poslove da bi se bavili pršutima, Domagoj ni u jednom trenutku ne misli da je pogriješio. “Kada napredujete kroz velike sustave i na kraju dođete do kraja nakon kojeg nema napretka, jedno-

stavno vas napusti motiv i želja, te je pametnije okre-

nuti se nekom drugom poslu”, smatra Doma-goj. Na njegovu sreću, Marin stariji pršutanu u Drnišu ima već 40-ak godina koja dje-

luje kao tradicionalno obiteljsko gospodarstvo

na kojemu se proizvodi samo izvorni originalni

Drniški pršut. “Možda na prvu

Delikatesna trgovina Bura i sol na zagrebačkoj Trešnjevci nudi veliki izbor tradicionalnih proi-zvoda iz drniškog kraja među kojima prednjači njegovo veličanstvo – pršut

P

započela proizvodnja DRNIŠKOG

PRŠUTA kao posebnog BRENDA

1969.


izgleda da sam u ovaj posao pao kao s kruške s obzirom na moju poslovnu pozadinu, zapravo samo nastavljam raditi ono što su moji počeli, ali malo detalj-nije, s drugačijim modernim pristupom kroz ovaj delikatesni dućan”, pojašnjava Domagoj. Kada se odlučio na delikatesnu trgovinu, misao vodilja bila mu je da svi proizvodi u prodavao-nici budu iz njegovog kraja i da sav asortiman dolazi od malih neafirmiranih proizvođača koji su komplementarni s njegovim asortimanom. “Radom s malim proizvođačima koji se ne nalaze na policama trgovina dobivamo ekskluzivu, a oni u nama mjesto gdje ljudi mogu vidjeti njiho-ve proizvode. Uz to, nekima radimo i co-branding pa i na taj način pokušavamo afirmirati neke male ali kvalitetne proi-zvođače”, ističe Domagoj. Među proizvodima koje nabavlja od malih proizvođača izdvaja kozje i kravlje sireve, sireve iz mišine, razne začine, vina i likere. “Sir iz mišine je prava delikatesa i nije ga lako napraviti, ali je zato vrlo cijenjen. Istaknuo bih i paški sir s tartufima, zatim djevičanska

ulja s Brača koja su iznimno kvalitetna i pristupačna, zatim pašmanero – tabasco s Pašmana i marmelade s Visa koje ima-ju eko certifikate, te džem od plavca koji je isto tako poseban i vrhunski proizvod”, kaže nam Domagoj te pritom pokazuje na mali prostor trgovine zbog čega ne mogu imati puno proizvoda, ali zato svi moraju biti izrazi-to kvalitetni. Među policama pronašli smo i neke zanimljive proizvode poput marmelade od

maslačka, meda s vrha Dinare i izvorne rakije obitelji Bedrica koja njeguje tradiciju dugu već 300 godina. “Osim pršuta, još neke proizvode radimo sami. Prije svega tu su namazi od pršuta, čokolada s pršutom koju radimo u suradnji s Nadalinom i dimljena sol. Dimljena sol je naš brend i poseban je proizvod jer se dobiva u procesu sušenja pršuta. Sol se dimi u našim pogonima za sušenje i nalazi se između ložišta i pršuta. Kada dim prolazi kroz sol skuplja arome i prenosi ga na pršut koji se sušenjem cijedi, pada na sol i daje joj sasvim poseban okus”, otkriva Domagoj.

TRADICIONALNA PROIZVODNJATri su bitne stavke u proizvodnji pršuta. Prva je kvalitetna sirovi-na, zatim otvorena proizvodnja ovisna o atmosferskim uvjetima (bura, kiša, vlaga) ili zatvore-na proizvodnja (kontrolirani uvjeti), te zadnja i najvažnija stavka u proizvodnji - vještina. “U našoj pršutani u Drnišu sve radimo ručno u konobama koje su se koristile i prije sto godina. Koristimo otvoreni, prirodni sustav i oslanjamo se na tradi-cionalna znanja i vještine. Nije to težak fizički posao, ali je više stvar finese i osjećaja kada što treba napraviti. Riskantno je, ali se isplati. Otac mi se time bavi, kao što sam rekao, više od 40 godina i proizvodnju ima u malom prstu”, priča Domagoj. Nažalost, sirovine za pršute u Hrvatskoj nema pa se većina butova uvozi iz Mađarske jer su najbliži i zbog sličnih uvjeta i ishrane koja se tamo koristi. “Kod nas dobavljači prodaju cijelu ili pola svinje, a nama trebaju samo butovi. Kada uzmemo sirovinu kod nas, to obično budu polovice od kojih onda radimo slanine i još neke proizvode,” kaže vlasnik. Inače, da bi se kvalitetno osušio i bio spreman za konzumaciju pršut mora odstajati, tj. sušiti se minimalno 18 mjeseci, što se kod obitelji Marin poštu-je. “Ništa ne treba ubrzavati


Pršuti se u obitelji Marin proizvode na tradi-cionalan način u prirodnim uvjetima više od 40 godina

Proizvodi zastupljeni u ovoj trgovini dolaze s područja oko Drniša i nabavljaju se od malih proizvođača

i siliti jer tako proizvod neće biti vrhunske kvalitete koju mi zahtijevamo. Kod nas tržište još ne prepoznaje pravu kvalitetu, a mi želimo dati pršutu priču i poziciju koju zaslužuje”, smatra vlasnik ove trgovine. Da drniški pršut zaslužuje svoje mjesto na gastronomskoj karti, pokazuju i rezultati s Internacionalnog sajma pršuta u Tinjanu, gdje je dimljeni pršut obitelji Marin osvojio odlično drugo mjesto. “To je najveći sajam u ovom dijelu Europe i osvojeno drugo mjesto potvrda je kvalitete na kojoj iz dana u dan radimo”, zaključuje Domagoj.

PRIČAJ MI PRIČUU ovoj delikatesnoj trgovini pri-ča je zaokružena od početka do kraja, s prostorom za napredak. “Za sada smo zadovoljni kako se odvija cijela priča. Naša trgovina djeluje i kao showroom jer su nam glavno tržište HoReCa ka-nali. Mi jesmo trgovina, ali djelu-jemo i kao veleprodaja i glavnina posla odlazi na opskrbljivanje wine i cheese restorana po centru Zagreba i na razne cateringe koje također radimo, a nešto i izvozi-mo van Hrvatske”, priča vlasnik. Što se tiče planova za budućnost Domagoj planira raditi sireve koje će prodavati pod svojim brendom s obzirom na to da ima priličnog iskustva sa sirevima jer je u Meggleu radio kao brend menadžer upravo za tu katego-riju. “Uz to, željeli bi surađivati s drugim trgovcima, a tu ne mislim na velike trgovačke lance, nego na male Daily food korne-re, gdje bismo s malim štandom na neko određeno vrijeme ušli u neku trgovinu i prodavali svoje proizvode, tako dižući frekven-ciju kupaca na zadovoljstvo obje strane”, zaključuje Domagoj te navodi kako su ovakvi koncepti u Europi već poznati: “Kod nas to još nije u potpunosti zaživjelo, iako se nadamo da hoće na zado-voljstvo svih uključenih strana i krajnjih kupaca.”

Info

Naziv trgovine: Bura i sol

Naziv tvrtke: Bura i Sol d.o.o.Adresa trgovine: Krapinska 27, Zagreb

Vlasnik: Domagoj MarinGodina osnivanja: 2014.

Kvadratura: 20 m²


Novo na polici

Dukat je početkom lipnja na tržištu predsta-vio novu liniju Dukatos Duo, spoj bogate

kremaste struk-ture grčkog tipa jogurta s osvježavajućim kombinacijama mediteranskih sastojaka: meda i vanilije, jagode i vanilije te borovnice i lavande. Dukatos Duo se

može konzumirati lagano, sloj po sloj, sve do raskošnih kombinacija okusa koje se kriju na

samom dnu ili tako da ga se promije-ša odmah nakon otvaranja. Novi,

jedinstveni okusi linije Dukatos Duo

dostupni su u paki-ranjima od 150 g po preporučenoj

maloprodajnoj cijeni od 4,99 kn.

Kave i čajevi austrijskog brenda Julius Meinl domaćim su kupcima od kra-

ja svibnja dostupni u Billa i Interspar trgovinama u većim hrvatskim gradovima. Iz asortimana kava na policama se tako mogu pronaći Giubileo, moka mješavina napravljena od Arabica zrna punog okusa i ugodne arome te Buonaroma, mješavina kave bogatog okusa. Za ljubitelje čajeva dostupni su Julius Meinl single bag čajevi, i to: kineski zeleni čaj China Green Pure, visokokvalitetni crni čaj Assam Indian Blend, blagi bijeli čaj White Tee Mirabelle, crni čaj intenzivnog okusa divlje trešnje

Wild Cherry, krepka voćna mješavina Fruit Symphony, biljni čaj Camomile te osvježa-vajući Pepermint.

Mediteranski okusi Dukatos Duo

Julius Meinl u Billi i Intersparu

Roštilj uz PIK-ov grill asortiman

Heineken Hrvatska proširio portfelj specijalnih piva

Kako bi priprema roštilja ovoga ljeta bila što jednostavnija, pobrinuo se PIK Vrbovec uz još bo-

gatiji grill program – “Volim roštilj”. Uz dosadašnji širok izbor ćevapa, kobasica, pljeskavica i ražnjića, PIK je pripremio i šiš ćevape, uštipke sa slaninom i sirom te ćevape sa sirom. PIK-ove grill proizvode možete pronaći u modernim crnim pliticama. Atrak-tivna folija asortimana “Volim roštilj”, lako se otvara i omogućuje još bržu i lakšu pripremu neizostavnih grill specijaliteta.

Heineken Hrvatska obogatio je svoj portfelj

novim pivskim specijaliteti-ma. Belgijsko samostansko pivo Affligem i poznati nizozemski Brand IPA odsad su dostupni i na našem tržištu. Affligem, pivo koje i danas nastaje po izvornoj recepturi iz 11. stoljeća, dolazi u okusima: Blonde, Double i Tripple. Brand IPA se priprema s trima vrstama hmelja (Cascade, Citra i Ama-rillo) i trima vrstama slada, a karakteri-zira ga blago gorki voćni okus citrusa i miris manga. Među specijalnim pivima Heineken Hrvatska domaćim kupcima nudi i austrijsko pre-mium pšenično pivo Edelweiss Snowfresh, koje odlikuje pun i jedinstven okus s aromom alpskog bilja.

Rio Mare skuše sa žara novi su proizvod u kojem će ljubitelji ribljih

delicija u nadolazećim ljetnim mjeseci-ma moći uživati. Cijeli fileti ručno obra-đenih skuša, kuhanih na pari i pečenih na roštilju, dostupni su u tri okusa: skuše u ekstra djevičanskom maslinovom ulju, u vlastitom soku i u roštilj umaku. Pro-izvod je idealan za sve koji traže obrok s neodoljivim okusom plave ribe sa žara. Naime, žar je najbolji način pripreme za očuvanje nutritivnih vrijednosti ribe. A poznato je da su skuše u samom vrhu kada je riječ o bogatstvu s Omega-3

masnim kiselinama koje čuvaju zdravlje srca i funkciju mozga te smanjuju rizik od debljine.

Preporuka

Rio Mare skuše sa žara


Nakon pokretanja suradnje s domaćim

proizvođačima limuna u travnju prošle godine, kom-panija Heineken Hrvatska predstavila je ograničeno izdanje Karlovačko Limun Natur Radlera – prvog radlera na hrvatskom tr-žištu za čiju je proizvodnju korišten isključivo domaći limun i to onaj s otoka Visa. Ovaj proizvod jedinstveni je spoj svijetlog piva i osvježavajućeg voćnog soka limuna, a u njegovoj se proizvodnji osim soka koristi i kora limuna što mu

daje specifičan okus. Kao i svi Karlovačko radleri, sadrži 100% prirodne sastojke i ne sadrži kon-zervanse, umjetne boje ni sladila. Ograničeno izdanje Karlovačko Limun Natur Radlera s viškim limunom od lipnja do isteka zaliha dostupno je u nepovratnoj stakle-noj boci zapremnine 0,33 L u određenim trgovinama i ugosti-teljskim objektima.

Zdravo ljetno osvježenje predstavila je tvrtka Encian, domaći proizvođač inovativnih doda-

taka prehrani, funkcionalne kozmetike i zdrave hrane, lansiravši liniju voćno povrtnih sokova naziva I LOVE Ginger u tri kombinacije okusa: Cikla-jabuka-đumbir, Naranča-mrkva-đumbir i Jabuka-đumbir. Đumbir je trajna gomoljasta biljka iz porodice ljiljana poznata po svome ko-rijenju. Koristi se već tisućama godina kao lijek, začin, hrana i sredstvo za uljepšavanje. Bogat je eteričnim uljima, vitaminom B, kalijem, manganom, bakrom i magnezijem. Đumbir je odličan u kombinaciji s većinom voćnih i povrtnih sokova kojima pruža sasvim blagu notu osebujno ljutkastog i definiranog okusa. Sokove vrhunske kvalitete, s 99,5% udjela voća i povrća te bez dodanih šećera, potražite na policama svih većih trgovačkih lanaca.

Karlovačko Limun Natur Radler s viškim

limunom

Zdravi sokovi iz Superfoods by Encian linije

Dva omiljena proizvoda, PIKO salama i abc svježi krem sir,

odsad su dostupni kao jedinstveni proizvod, čijim su lansiranjem tvrtke PIK Vrbovec i Belje pred-stavile inovaciju na domaćem, ali i europskom tržištu. Ugodan mliječni okus abc sira odlično

se sljubljuje s blagim okusom te glatkom teksturom PIKO salame. PIKO s abc sirom jednostavno je uvrstiti u svakodnevni obiteljski ili individualni jelovnik, a osim što je bogat proteinima, ne sadrži pojačivače okusa, umjetna bojila, gluten niti soju.

PIKO s abc sirom

T vrtka Bolton Croatia predstavila je hrvatskom tržištu nove salate s tu-

njevinom Rio Mare Insalatissime koje u poklopcu sadrže vilicu za brzu i jed-

nostavnu konzumaciju. Praktična vilica inovacija je u segmentu gotovih jela čime Rio Mare ide ukorak s današnjim načinom života te omogućava konzumaciju zdravog obroka gdjegod

se nalazili. Novitet je i veće pakiranje od 220 g jer je interno istraživanje pokazalo da potrošači traže veća pakiranja gotovih jela s naglaskom na zdrave i balansirane obroke.

Dodatna prednost je i poklopac za ponovno zatvaranje konzerve

za dugotrajnu svježinu. Nove Insalatissime dostupne su u dva okusa: Mexico i Cous Cous te ne sadrže konzervans.

Inovativne Rio Mare salate s tunjevinom

Novi okusi Choco Napolitanki

Paletu svojih premium slastica Kraš je obogatio novim okusima Choco Napolitan-ki koje se odlikuju visokim udjelom čokolade od 35%. Riječ je o Napolitankama

sa slasnom kremom od lješnjaka, prelivenima mliječnom čokoladom i ukrašenima dekoracijom od vrhunske tamne čokolade, te Choco Napolitankama cocoa&milk, prelivenima tamnom čokoladom i ukrašenima mliječnom čokoladom. Osim jedin-stvenih okusa, Kraševe slastice odlikuje i praktično pakiranje koje ih čuva prhkima i svježima za potpuni slatki užitak.

ja trgovac magazin – lipanj 2016

Documents