izgradnja i upravljanje biblioteka-prof_ memija predavanja[1]

5/24/2018 Izgradnja i Upravljanje Biblioteka-Prof_ Memija Predavanja[1]

1/41

18.10.2004.HISTORIJA BIBLIOTEKARSTVAod prvih biblioteka do danas neupitno dokazuje da se svaka kultura u svijetu nastojala odratiprikupljanjem i uvanjem zapisa o svojim spoznajama i iskustvima, kao i rezultatima prijanjih

generaija. !sti taj ilj, prikupljanje i uvanje pisanih dokumenata za dobrobit generaija koje dolazeima i biblioteka djelatnost od najranijh vremena do danas. " tom nastojanju biblioteke ustanove su seuvijek javljale kao posrednii u premoivanju vremena me#u istovrsnim i razliitim ivilizaijama. "svakoj zemlji postoji niz bibliotekih ustanova i njihov broj i opremljenost zavisi od stepenaekonomskog i kulturnog razvoja, te od broja stanovnika. $iblioteka je vrlo znaajan %aktor uuspostavljanju komunikaije me#u ljudima. &na se javlja kada je obim ovjekovih znanja i iskustvaprerastao mogu'nosti pam'enja, odnosno kada se te spoznaje nisu vie mogle prenositi usmenimputem. (ad danas govorimo o bibliotekarstvu, polazimo od nekoliko bitnih injenia koje su utjealena promjene u nainu shvatanja njegovoga mjesta i uloge u savremenom drutvu. )o je apsolutnonesaglediva koliina dokumenata koja raste ne iz dana u dan, nego iz trena u tren. )o su nove tehnike inovi mediji, snaan razvoj nauke i obrazovanja, speijalizaija i interdisiplinarnih istraivanja i nakraju sve ve'a potreba ljudi da budu tano i brzo in%ormirani.*adai koji se danas postavljaju pred bibliotekarstvo nuno zahtijevaju nauni pristup i teorijskoosmiljavanje te problematike bibliotekog poslovanja. +ve donedavna nauka se bavila mnogo viepraksom nego teorijskim i metodolokim prinipima te prakse. (ulturna stvarnost bila je bitan elementu osmiljavanju bibliotekarstva, odnosno biblioteka kao ustanova od posebnog znaaja odre#ivala je iprirodu bibliotekih %ondova i naine na koji su se oni sre#ivali i vodili, te slube i usluge koje suuspostavljale i razvijale. jihov primarni ilj je udovoljavanje potrebama korisnika. " takvimokolnostima od nastanka prvih kolekija pisanog materijala do savremenih kompjuteriziranihbibliotekih mrea stalno se postavljalo pitanje o mjestu i znaaju bibliotekarstva, odnosno biblioteka." razvoju ivilizaije javljale su se razliite vrste biblioteka i usluga koje su prije svega odgovarale naaktualne potrebe. )ako se one javljaju ne samo kao neka vrsta ovjekovog vanjskog pam'enja, kaoizvor mnotva zapisa nastajalih u intelektualnim proesima doivljavanja i poimanja svijeta koji gaokruuje.$iblioteka je ustanova koja doprinosi razvoju ivilizaije ali i njenom opstanku.!ako biblioteke biljee dugu tradiiju, tek s -!- stolje'em uoavamo pokuaje da se bibliotekarstvokao disiplina i biblioteka kao ustanova od posebnog drutvenog znaaja osmiljava teorijski imetodoloki. " mnotvu radova s ovom temom javljale su se razliite teorije, rjeenja i problemi sve dodileme da li je bibliotekarstvo umije'e ili znanost. asprave o teorijskim objanjenjima bibliotekih%enomena traju i danas ali ipak postoji kao nedvojben rezultat tih promiljanja stav da je bibliotekaznanost nauna disiplina koja ima svoj predmet bavljenja i teorijsko/metodoloke znaajke. (ao i svenaune disipline i nauka o bibliotekarstvu ima niz disiplina.ojam biblioteka izvodimo iz grkog pojma biblion- knjiga , teke spremite. )o je osnovnoznaenje biblioteke/ a savremeno odre#enje pojma biblioteka obuhvata ustanovu koja prikuplja,sre#uje, uva i daje na kori'enje knjinu gra#u. &na prua usluge korisniima i to razliite usluge.ije biblioteka je vieznana tako je to zgrada ili niz prostorija u kojima su smjetene knjige i ukojima se itaoima pruaju usluge. Biblioteka je i zbirka knjiga koja ne mora biti ureena !o!ra"ilima bibliote#ke $truke. To je i iz%a"a#ka &jelina o%no$no e%i&ija' zbirka (BibliotekaLa$ta"i&anpr3.ije biblioteka susre'e se i u na$lo"ima $tari) #a$o!i$au zna#enju bibliogra*ija.

1


2/41

" instituionalnom smislu odre#ujemo je kao kulturnu i in%ormaijsku ustanovu koja slijede'iop'eprihva'ene iljeve drutva i naela strunoga rada ,odabire i nabavlja, obra#uje u %izikom iin%ormaijskom smislu sre#uje, te uva i daje na kori'enje knjinu gra#u.*adai svake biblioteke su

/ kontinuiran i sustavan izbor knjine gra#e,

/ sre#ivanje i struna obrada knjine gra#e,/ logian i praktian smjetaj knjine gra#e,/ uvanje i zatita knjine gra#e,/ davanja na kori'enje knjine gra#e,/ pruanje in%ormaija o knjinoj gra#i u jednoj ili vie biblioteka.

&vi zadai vae za sve biblioteke, a prema njihovoj vrsti i %unkiji javljaju se i dodatni, posebni zadai.)eorija bibliotekarstva poznaje vie vrsta biblioteka i njihove podvrste. Biblioteke $e razlikuju/ s obzirom na svoje osnivae odnosno s obzirom na svoju samostalnost ili podre#enost matinojustanovi,/ zatim s obzirom na otvorenost ve'oj ili manjoj zajednii korisnika npr. ja"ne, !oluot"orene,

zat"orenog ti!ai sl,s obzirom na nain kori'enja knjine gra#e !o$u%bene, !riru#ne-re*erentnei mje+o"itei sl.,/ s obzirom na vrstu gra#e koju prikupljaju nau#ne, o!,e-obrazo"ne, %je#ije, o!,in$ke, gra%$keitd.

"+5&/va podjela koja se zasniva na dva osnovna kriterija gra#e i kriterija otvorenosti razlikuje/ naionalne biblioteke,/ visokokolske biblioteke,/ op'e naune biblioteke koje nisu ni naionalne ni visokokolske,/ narodne biblioteke,/ kolske biblioteke,/ speijalne biblioteke

AIOALE BIBLIOTEKE)o su nosioi jelokupnog knjinog sistema odre#ene zemlje. rikupljaju svu knjinu gra#u objavljenuu toj zemlji, te onu gra#u iji su autori gra#ani te zemlje odnosno pripadnii odre#enoga naroda.aionalne biblioteke dune su da izra#uju i objavljuju naionalne bibliogra%ije, one prikupljaju ivrijedna djela tipogra%ske produkije, posebno temeljna djela i prirunike za sva nauna podruja.aionalne biblioteke uspostavljaju i vode grupne kataloge i druge baze podataka, te povezujubiblioteke i druge in%ormaijske ustanove na doma'em i internaionalnom nivou." pojedinim sredinama naionalne biblioteke su ujedno i entralne take naionalnog bibliotekogsistema i preuzimaju odgovornost za provo#enje me#unarodnog programa op'e dostupnostipublikaija. azlika izme#u naionalnih i drugih biblioteka op'enaunog tipa je i u tome to naionalne

biblioteke pord op'ih zadataka imaju i posebnu obavezu da pomau prouavanje svoje zemlje i naroda.6obivaju'i obavezni primjerak svih izdanja iz svoje zemlje, one postaju sabirni entri za knjinuprodukiju zemlje. !nae naionalne biblioteke se popunjavaju kupovinom, obaveznim primjerkom,poklonima i razmjenom. &vdje se, pored redovnih obaveza i aktivnosti, sistemski organizira slubain%ormaija za sve oblasti znanja o razliitim zemljama svijeta.

2


3/41

27.10.2004.aionalna biblioteka uestvuje u izradi raznih bibliogra%skih popisa, bibliogra%ija. &na promiljavlastite bibliogra%ske projekte koje ostvaruje sopstvenim snagama ili u saradnji sa nekom grupom,ustanovom, pojedinem i sl., zatim utjee na jaanje in%ormaiono/bibliogra%skog djelovanja, nasistematsko evidentiranje objavljenih i neobjavljenih bibliiogra%ija i slino. &na zatim tampa razne

kataloge, izra#uje indekse, dakle sve to radi u ilju breg opsluivanja itaoa, odnosno omogu'avanjaitaoa da do#e do tih sekundarnih izvora. a taj su nain u naionalnoj bibliotei zastupljene sve vrstein%ormaija koje su potrebne itaou i upravo su naionalne biblioteke naje'e in%ormaioni entri zahumanistike i drutvene nauke. " tradiionalnom smislu prevladavala je ideja da naionalnabiblioteka prua korisniku dokument o odre#enoj traenoj in%ormaiji. e#utim danas primjenomautomatizaije, mehanizaije, opreme, zatim pomo'u najnovijih elektronskih mogu'nosti ta bibliotekaomogu'uje i obradu podataka i omogu'uje i bibliotekaru da sistematski kontinuirano analizira iobra#uje najvanije elemente za e%ikasno opsluivanje.aionalna biblioteka obavlja ove zadatke

/ organizira jedinstvenu obradu bibliotekog materijala i dokumentaristiki odre#uje i obra#uje iretrospektivno vri istraivanja o pojedinim problemima od ireg znaaja,

/ prikuplja i obra#uje podatke o doktorskim disertaijama,/ prikuplja i na jedinstven nain obra#uje teku'u dokumentaiju o pojedinim temama,/ %ormira re%eralnu zbirku, biljei pojedine, instituije koji su speijalizirani za ua pitanja,/ prikuplja arhivsku gra#u,/ prikuplja podatke o neobjavljenim prijevodima,/ organizira izlobe sa novim materijalima,/ sara#uje sa velikim javnim, naunim bibliotekama, prije svega sa naionalnim,/ organizira slubu prevo#enja,/ organizira me#ubiblioteku pozajmiu za ijelu zemlju,/ izra#uje entralne kataloge,/ prikuplja podatke o zaviajnim zbirkama.

aionalna biblioteka ima ulogu op'e matine biblioteke, pa otud proistie i njena obaveza u pogleduslube in%ormaija i bibliogra%ije. (valitet naionalne biblioteke je barometar koji pokazuje kakvi su uslovi za razvoj nauno/istraivakog rada u jednoj zemlji.

VISOKO/KOLSKA BIBLIOTEKA)o je ustanova koja prikuplja i daje na koritenje dokumente i uop'e in%ormaije naunog, obrazovnogi op'e/kulturnog znaaja, prije svega laniama "niverziteta, i drugih naunih obrazovnih ustanova.9ond visokokolske biblioteke, njegove slube i usluge doprinose razvoju nauke i pomau uostvarivanju obrazovnog i nauno/istraivakog rada.

O!,e-nau#ne biblioteke tako#er prikupljaju gra#u iz svih naunih obalsti, gra#u interdisiplinarnog imultidisiplinarnog znaaja. *avisno od osnivaa krug njihovih korisnika obuhvata naune radnike,strunjake iz raznih podruja, studente i uenike srednjih kola.

ARO0E BIBLIOTEKEamijenjene su svim slojevima stanovnitva, idu za njihovim potrebama i interesima. 9unkija ovebiblioteke okrenuta je prije svega prosvje'ivanju, pa je ona stoga istovremeno i prosvjetna i kulturnainstituija. )o je naje'i tip biblioteke u svijetu pa i kod nas. &ne dijele svoj %ond na onaj za odrasle,

:


4/41

za djeu, i %ond periodike kao poseban %ond i esto imaju itaonie. *avisno od mogu'nosti i odpotreba one %ormiraju i pokretne biblioteke i podruna odjeljenja. &ne imaju poseban %ond koje alju naogranien vremenski period odre#enim punktovima opsluivanja. o pravilu %ond narodne biblioteketrebao bi da raste u srazmjeri sa brojem stanovnika podruja koje pokriva.&d vremena kad se prvi put javio termin op'edostupne javne biblioteke, a to je bilo polovinom -!-

stolje'a, otada se potpuno iskristalizirala uloga i znaaj narodne biblioteke. jen osnovni zadatak je daknjigu uini pristupanom svim korisniima i da bude entar drutvenog i kulturnog prosvje'ivanja.&na tako doprinosi samoobrazovanju i propagiranju djela klasine i savremene nauke i knjievnosti,razvija italake navike i ukus itaoa. !z tih zadataka proizlazi i potreba vrlo ra%iniranog pristupastrukturi raznih %ondova. &ni treba da obuhvataju sva znanja zato to se ovom bibliotekom koristeitaoi razliite dobi, razliitoga nivoa kulture i obrazovanja, razliitih a%initeta i interesa, razliitihsoijalnih slojeva, i sve to mora da ima u vidu ova biblioteka kad %ormira svoj %ond. a sadraj njenenabavne politike utie jo i sredina u kojoj djeluje, da li u njenoj blizini ima kolskih biblioteka ilidrugih ustanova te vrste. ostoji tzv. narodna matina biblioteka koja po zakonu ima obavezu darazvija mreu biblioteka na podruju jedne op'ine, da pokrije potrebe svih stanovnika jedne op'ine. )ose postie %ormiranjem i pokretnih i podrunih biblioteka.

1o%ru#ne biblioteketo su podruna odjeljenja na jednom odre#enom lokalitetu u op'ini, opsluujujednu grupu italaa. &ne se %ormiraju tamo gdje postoje naselja u kojima djeluju kole, domovikultura, i sline ustanove koje imaju kadar koji znaju ta 'e s tim knjigama koje dobiju na odre#eniperiod i ko 'e se brinuti o njima.1o%ru#na o%jeljenja se %ormiraju u naseljima koja imaju najmanje 700 stanovnika, a nisu umogu'nosti da koriste neku drugu biblioteku, jer je nema. odruna odjeljenja %ormiraju se po istomprinipu i u ve'im naseljima, ako je udaljenost do prve biblioteke ve'a od 1,7 km. 9ond ovih podrunihbiblioteka ne bi trebalo da je manji od 2000 svezaka. ;ko ova narodna matina biblioteka nije u stanjuda %ormira podruna odjeljenja, onda ona ustanovljava pokretne biblioteke. ! %ond pokretne bibliotekemora se struno odrediti. & tome da svaki itala na#e knjigu za sebe vodi brigu narodna biblioteka.ostoje odre#ena pravila po kojima se tano zna koliko vremena mogu knjige ostati na toj pozajmii i

ko odgovara za njih. ad te pokretne biblioteke je identian radu svakog pozajmnog odjeljenja.arodne matine biblioteke dune su da vrsto sara#uju sa drugim bibliotekama na svom podruju iposebno je vano da imaju saradnju i da pomau kolske biblioteke. &vo se odnosi na one kolskebiblioteke koje nemaju dovoljno bogat potrebni %ond. e#utim ovdje ne treba da do#e do toga danarodna biblioteka preuzima ulogu kolske, nego one samo pomau. oto je u kolskim bibliotekamavrlo bitna lektira a esto nema dovoljno knjiga jednoga autora koje se daju djei za lektiru, ondanarodne biblioteke osnivaju tzv. lektirna o%jeljenja, one nabavljaju u vie primjeraka knjige obaveznekolske lektire, te se knjige dostavljaju kolama na odre#eni period, nastavnii rukovode njima, a ondaih vra'aju kako su ih i dobile.

/KOLSKE BIBLIOTEKE

o preporukama "+5&/a to su biblioteke u sastavu kolskih ustanova bilo koga tipa na nivou ! i !!stepena i prije svega namijenjene su ueniima i pro%esorima tih ustanova.


5/41

rema vae'im standardima kolske biblioteke imaju do 2000 svezaka, mogu imati od 2000/2700, ipreko 7000 svezaka. ezamislivo je da bilo koja kola moe raditi bez biblioteke i da bi se toobezbjedilo zakonom je postavljen uslov da kola ne moe %unkionisati ako nema biblioteku. &vabiblioteka sa svojim knjinim %ondom i svojim programom rada ukljuuje se u jelokupni vaspitno/obrazovni proes kole.

22.11.2004.0JE2IJA BIBLIOTEKA)o su ustanove koje djeluju ili samostalno ili kao odjeljenja narodnih biblioteka. &ne su namjenjenedjei, ali se njihova %unkija ne isrpljuje kad daju knjige, nego je tu bibliotekar duan da djeipomogne u samostalnom radu s knjigom, da ravije kod njih navike i za itanjem ali isto tako u odnosuprema knjizi. ored toga to ona nabavlja knjinu gra#u za razliite uzraste djee, ona je duna i daorganizira pokretne biblioteke u kolama, u djeijim ustanovama kao to su vrti'i, bolnie gdje djeaborave a nemaju svoju biblioteku.

S1EIJALE3STR42E BIBLIOTEKE

)o su kolekije manje ili ve'e koje se nalaze u sklopu javnih, mjeovitih i privatnih preduze'a udravnoj upravi, u nauno/istraivakim ustanovama, udruenjima, drutvima i slino, a tako#er su i usastavu akademija nauka, muzeja, galerija, samostana. jihov je zadatak da zadovoljavaju potrebe zaknjinom gra#om i in%ormaijom prije svega u radu matine ustanove, ali isto tako i korisniima izvanakojima pomau u strunom i istraivakom radu u okviru jedne odre#ene struke. eimo, $iblioteka*emaljskog muzeja ima zadatak sakupljanja knjige i gra#e koja govori o muzeologiji.ogu biti ot"orenog i zat"orenog ti!a. &ve biblioteke dobivaju sve vie na znaaju u ovomubrzanom razvoju nauke i tehnike, odnosno in%ormaiono/dokumentaione djelatnosti. jihov posebanzadatak je u tome da prikupljaju i daju na kori'enje in%ormaije o jednoj oblasti, bilo da su objavljeneili nisu. &va biblioteka je zapravo laboratorija istraivakog instituta jer se tu odvija istraivaki rad.!storijski gledano, speijalizaija u odre#enim granama nije mogla biti zadovoljena %unkijama velikih

biblioteka i rastu'a di%erenijaija drutvenih aktivnosti uslovila je pojavu ovih biblioteka i daje im sveve'i znaaj." speijalnim bibliotekama materijal predstavljaju knjige, periodika i speijalni oblii bibliotekegra#e. &vdje knjiga gubi ono bezuslovno prvenstvo jer je panja korisnika okrenuta prema najnovijojin%ormaiji, odnosno teku'im kontinuiranim, periodinim publikaijma koje sadre najnovijein%ormaije i koriste se ak i onda kad jo nisu ni objavljeni. &sim toga, u izvjesnim granama nauke,posebno primjenjenim naukama ni periodine publikaije vie nisu dovoljne da odgovore potrebamabrzog in%ormiranja, pa tako raste vanost novih %ormi naune i tehnike dokumentaije kao to suelaborati, izvjetaji, teze, dakle i onaj neobjavljeni materijal. )o je a% )o&in%ormaija.*a speijalnu biblioteku potrebno je da pored autorsko/imenskog, %ormira struni ili predmetni katalog.+vaka biblioteka svoju djelatnost i usluge za korisnike planira prema unaprijed postavljenom i

prihva'enom ilju, uvaavaju'i pri tome spei%inosti."obiajeni redoslijed strunih i administrativnih poslova susre'e se u svim vrstama biblioteka, s tim tou ve'im odre#eni poslovi mogu biti entralizovani, odnosno podijeljeni izme#u biblioteka uesnia. "dananjem sistemu in%ormiranja, uz biblioteke se javljaju i druge ustanove koje direktno uestvuju ukomunikaijskim proesima to se zasniva na posu#ivanju i prijenosu pisanih dokumenata. )o su prijesvega arhivi, dokumentaioni entri, koji se bave analitikom obradom dokumenata odre#enogapodruja radi izrade sekundarnih ili terijarnih publikaija. 6a bi se strunjaima omogu'ilo pra'enjedostignu'a nauke u drugim sredinama, u ovim dokumentaionim entrima organizira se i prevodilaka

7


6/41

djelatnost. )aj dokumentaioni materijal se obavezno i uva, me#utim tu je primarni kriterij trenutnavanost toga dokumenta.

RE5ERALI ETRI su in%ormaione ustanove koje upu'uju istraivae, naunike i drugezainteresirane korisnike na odre#ene ustanove, gdje 'e dobiti potrebnu in%ormaiju, ili pak na

pojedine, strunjake za odre#ena podruja i pitanja.avedene i druge vrste ustanova koje se bave izradom bibliogra%skih i drugih baza podataka bitnih zastruni i nauni rad vani su inioi u proesima naune komunikaije. *ato su one u sredinama koje sestaraju o e%ikasnosti naina komuniiranja povezane sa jediniama = odjelima sistema koje direktnouestvuju u stvaranju i prijenosu naune in%ormaije.

6E74BIBLIOTE2KA SARA0JA se odvija putem pozajmie i putem razmjene.6E74BIBLIOTE2KA 1O8AJ6IAje zajedniki dogovor izme#u biblioteka, dvije ili vie kojaima za ilj to kvalitetnije usluivanje korisnika, odnosno samog rada biblioteke. a tu %ormu saradnjebiblioteke je navela prije svega permanentna i uve'ana proizvodnja knjinog materijala i biblioteke

nisu bile u stanju da prate taj tempo pa se kao naje%ikasniji izlaz iz te situaije javlja me#usobnapozajmia. ! ovdje postoje odre#ena pravila, a prva pravila donesena su 1>:7. godine u adridu i tadaje zakljueno da je svaka biblioteka koja ima odre#enu gra#u duna ustupiti tu gra#u, pod odre#enimuslovima, ustanovi koja je nema. ?elika olakia u me#ubibliotekoj saradnji predstavljaju entralnikatalozi. "$ $i@ kao matina ustanova te vrste u zemlji donijela je 1>A2. godine uputstvo opozajmljivanju knjiga na prostoru ijele $i@. rema ovim uputstvima biblioteke su dune da seregistriraju kod naionalne biblioteke i da uzajamno sara#uju. *a biblioteki materijal koji se prematim uputstvima izuzima od pozajmie, a to su novine, asopisi, rariteti, unikati i sl. vrijedi pravilo da seponude %otokopije ili mikro%ilmovi.;ko se radi o pozajmii izvana, onda to regulira iskljuivo naionalna biblioteka. $iblioteka kojapozajmljuje materijal preuzima odgovornost za njegovo kori'enje i blagovremeno vra'anje. $iblioteka

moe da pozajmi za itaoa druge biblioteke odjednom najvie 7 bibliotekih jedinia, rok je utvr#enBmjese dana3, me#utim izuzetak mogu da budu neki opravdani razlozi kad je u pitanju i koliinamaterijala i vrijeme Bperiod vra'anja3.

6E74BIBLIOTE2KA RA86JEA&na u pravilu obuhvata razmjenu duplikata, ali i materijala koji se speijalno kupi radi te namjene. "praksi je uobiajeno da se viak knjiga u jednoj bibliotei ili onog materijala koji se trai vierazmjenjuje sa nekom drugom bibliotekom. a taj nain dobivaju se publikaije do kojih je tee do'ikupovinom, kao to su malotirani primjeri ili neka rijetka izdanja koja se ne prodaju. ; ako je upitanju me#udravna razmjena onda se sainjava ugovor ili sporazum izme#u dvije zemlje kojim seobavezuju da 'e razmjenjivati tampana izdanja. &vaj vid djelatnosti je jedan od puteva kojim duhovna

dobra mani%estiraju svoje internaionalno jedinstvo. azmjena je jedna transakija=radnja koja stojiizme#u prodaje i poklona.

A


7/41

ostoje tri proesa koji obuhvataju sam in razmjene1. selekija partnera2. selekija materijala:. stanje materijala/ gra#e.

" ovom proesu dva partnera daju i uzimaju sve dotle dok imaju zajednike interese. rojenjivanje

razmjenjenog materijala ne zasniva se na obimu ili komerijalnoj vrijednosti pojedinog sveska, nego naprinipu jednake vrijednosti. ?e'e biblioteke organiziraju posebna odjeljenja za razmjenu u sklopuodjela za prijem bibliotekog materijala. planiranje razmjene mora biti u skladu sa nabavnom politikomodre#ene biblioteke. ?elike biblioteke praktiiraju neposredno pregledanje %onda, to se kae !rin&i!ot"oreni) "rata, a manje nude svoje knjige putem spiskova.

KJI9I 5O0+va gra#a koju posjeduje jedna biblioteka naziva se knjini %ond. &n je promjenjiv, s obzirom naveliinu gra#e jer se neprestano pove'ava, ali i na vrstu gra#e s obzirom na pojavu medija. (akobiblioteke sakupljaju raznovrsnu gra#u, knjini %ond je raspore#en prema odre#enim jelinama. )araznovrsnost uslovljava unutranju podjelu %onda, a tu je i vana i veliina same biblioteke. " manjim

bibliotekama %ond se obino dijeli u dvije osnovne grupe/ zbirka knjiga/ zbirka !erio%ikei one su odijeljene u dva %onda, a velike i ve'e biblioteke obino ovaj %ond

dijele na o!,u i niz !o$ebni) zbirki.odjela se provodi prema vrsti gra#e i prema sadrajima koji su zastupljeni. rema vrsti gra#e obinose stvaraju zbirka rukopisa, starih tampanih knjiga s odre#enom graninom godinom, zbirka periodike,zbirka gra%ike, zbirka kartogra%skih publikaija, muzikalije, %otogra%ije i tzv. sitni materijal.rema posebnom sadraju mogu se %ormirati i posebne zbirke kao to su zaviajne, spomen/zbirke i sl.u bibliotekama sa dugom tradiijom stari %ond se odvaja od teku'eg. $iblioteke visokokolskihustanova u posebne zbirke svrstavaju diplomske i magistarske radove, kao i doktorske disertaije. "posebne zbirke spadaju i re%erentni materijal/ literatura, a duplikati se uvijek izdvajaju u posebnu

grupu.*birke u bibliotekama dijele se na statine niti se dopunjavaju niti se mijenjaju, i na one koje sustalno promjenjive.+tatine zbirke su stari %ond Brukopisna, raritet3, poklon zbirke koje se obra#uju i vode kao posebnezbirke ali su one statine, ili gra#a nekog drugog vlasnika koja je samo pohranjena u nekoj bibliotei.(ad se aktivne biblioteke ure#uju BzbirkeC3 ure#uju onda one razvrstavaju gra#u u posebne zbirke izbirke koje nastaju prema vrsti odre#ene gra#e vrlo je jednostavno %ormirati.&dvajanje tzv. sitne gra#e sloeniji je posao i on se u manjim bibliotekama tretira kao %ond manjevrijednosti, ali u naionalnim i bibliotekama koje uvaju zaviajne zbirke ova gra#a ima nesumnjivukulturoloku vrijednost, pa joj se pridaje poseban znaaj.

8AVI2AJE 8BIRKEsu zbirke koje se izgra#uju prema posebnim kriterijima, obuhva'aju povjest isavremenost odre#enoga mjesta ili podruja. )ako se tu sakupljaju publikaije objavljene u zaviaju,publikaije autora iz toga kraja koje su objavljene u drugim mjestima, sve to je objavljeno o zaviaju,njegovom stanovnitvu ili pojedinima spada u ovu zbirku.

D


8/41

(njini %ond se u svim svojim dijelovima stalno mijenja, popunjava, a boga'enje %onda postie seosmiljenom nabavnom politikom, aurnom obradom, adekvatnom zatitom materijala, te stalnimprouavanjem i vrednovanjem %onda.

2>.11.2004.8ATVOREI 5O0+vaka biblioteka ima zatvoreni %ond koji zahtijeva poseban tretman u koritenju i smjetaju gra#e.jega obino imaju velike i znaajne biblioteke, prije svega naionalna. &n je u bibliotei izdvojen naposebno mjesto i mogu ga koristiti samo oni koji dobiju odobrenje da im ta gra#a treba za nauno/istraivaki rad. &dobrenje moe dati ili bibliotekar biblioteke ili organi vlasti. & sadraju tih zbirkinema podataka u katalozima i drguim bazama podataka koje su dostupne svim korisniima. *animljivoje da je taj %ond dostupan samo odre#enom broju bibliotekih radnika ustanove u kojoj se uva. )u seobino stavljaju publikaije koje su ograniene upotrebe iz politikih, vjerskih, etikih, ali i poslovnih

razloga.8BIRKA 041LIKATA ini posebnu zbirku u bibliotekama i ona nije namjenjena direktnomkori'enju. )o je zapravo rezervni %ond jedne biblioteke. " svakom knjinom %ondu je broj svezakave'i od bibliogra%skih jedinia zato to su mnoge publikaije zastupljene u vie od jednog primjerka.$iblioteke nabavljaju duplikate iz vie razloga, ali prije svega taj %ond slui za razmjenu, kao poklonbibliotekama u osnivanju ili onima koje su pretrpjele bilo kakve tete. ! ovaj %ond je posebno smjeten iiz njega se nadopunjuju ote'eni ili otu#eni primjeri iz aktivnog %onda.Knji:na graa obu)"ata; knjige' bro+ure' #a$o!i$e' no"ine' ruko!i$e' !i$ma' &rte:e' !lano"e'karte' te A-V grau' kom!juter$ke !roiz"o%e i o$tale !roiz"o%e umno:ene me)ani#kim ilielektron$kim !o$tu!&ima. ored i sve ve'e zastupljenosti nekonvenionalne gra#e u bibliotekama

ipak je najvie zastupljena u njima publikaija Bknjige3. )o je tampani ili drugom tehnikom umnoeniduhovni proivod u jednom ili vie svezaka.;ko se sastoji od samo jednoga sveska ta publikaija se naziva knjiga.*a knjige s manjim brojem strania koristi se izraz broura, i ne postoji u svijetu standard koliki je brojstrania broura i ide od 70/100 strania.(njiga je osnovni biblioteki materijal, a samo u posebnim bibliotekama periodika i drugi materijalzauzimaju 70 i vie E materijala. (njigom smatramo svaki pisani, %iksirani jeziki dokument ve'egobima zabiljeen na lako prenosivom materijalu. (njiga se u istoriji javlja onda kada duhovnadjelatnost prelazi okvire usmene predaje i trai sigurnije i trajnije sredstvo da se osigura za vrijeme kojedolazi. reduslov za pojavu knjige je pojava pisma, materijala i sredstava za pisanje.6e%iniija knjige prema "+5&/vim preporukama je da je to publikaija, posebna bibliogra%ska

jedinia koja se sastoji od listova priivenih ili na drugi nain povezanih, sa ili bez koria.redoblii dananje knjige su dipisi Bploie3, svii i kodeksi. ajstarije znaenje rijei knjiga jepismo u irem smislu, tj. napisani list ili komad papira ili bilo kojeg drugog materijala.


9/41

(orie imaju zatitnu ulogu jer uvaju tekst od svake vrste ote'enja, a prednja koria ima uz to jo iin%ormativnu ulogu jer upoznaje, predstavlja itaou knjigu.Fe#a ili hrbat su kima knjige koja uvaju na okupu korie i listove, a da bi kori ei hrbat to duetitili listove obino se izra#uju od vr'eg, izdrljivijeg materijala. rema vrsti tog materijalarazlikujemo i vrste poveza i moemo generalno re'i da najje%tinija izdanja imaju hrbat od tanjeg

savitljivog kartona Bdepna knjiga3 i za takvu knjigu kaemo da je nepovezana, neukoriena, odnosnobro+irana ili knjiga $a mekim !o"ezom.eto skuplja je kartonirana knjigasa le#ima i koriama od tvrdog nesavitljivog kartona.!nteresantno je da su ;rapi prvi uveli karton kao materijal za uvezivanje knjige, pa su ga donijeli uGpaniju, a onda i u vropu.;ko su korie od tvrdog kartona, a le#a presvuena platnom, onda je to !olu!latneni !o"ez. (odtakvoga poveza i uglovi koria mogu biti presvueni platnom.;ko su pored hrbata i korie sve presvuene platnom, onda se to naziva &ijelo !latno, ili !latneni!o"ez.Ho je skuplja i trajnija knjiga ako su joj le#a i uglovi koria obloeni koom i to je !oluko:ni!o"ez, a najizdrljiviji i najskuplji je ko:ni !o"ezkod koga su svi vanjski dijelovi presvueni koom.lastika je vrlo otporna ako se njome prave vanjske stranie knjige, odravaju se dugo, i to je je%tin

materijal, i to su njegove prednosti. e#utim ima jednu manu, a to je da natpis ne opstaje dugo, kao nieventualni ukrasi na njemu." posmatranju spoljanjosti knjige utvr#ujemo i njen *ormat, a to se zove visina knjige i irina knjige.ostoji vie %ormata i to prema visini, a to su mali, srednji i veliki %ormat.&tkad postoji knjiga postoje i ovi %ormati,a otud i nazivi dvanaestina, osmina, etvrtina i %olio %ormat,a to se ustanovljava prema prelamanju arka koliko puta se on presavije.azmjere %ormata nisu uni%iirane u svijetu, pa ak ni u jednoj zemlji ne moraju biti isti standardi uraznim tipovima biblioteka.eki uobiajeni standard je da se %"anae$tinaobiljeava ili okta"se biljei sa 8 ili latinskim izrazom I OTAVO. )o je naje'i i najpopularniji %ormat akoristi se za beletristiku, udbenike i neke asopise.(od 8 razlikujemo veliku, malu i srednju 8. &vdje je knjiga %ormata od 17/20 m, mala je od 17 m,srednja od 18/20 m, i velika od 20/27 m.2et"rtina ili k"art ? @ )aj %ormat obuhvata knjige s visinom od 27/:7 m, i to su sveanija izdanja,spomenie, jubilarna izdanja, neka nauna djela itd.

5olio ili *oliantje najve'i %ormat i obiljeava se * ili brojem =i to su publikaije sa visinom od preko

:7 m. " tom %ormatu objavljuju se novine, mada sve vie novina ide u kvart, neki asopisi,eniklopedije, albumi, nauna i rijetka djela, za sve ove %ormate vai da pored tradiionalnogobiljeavanja %ormata visinom, danas je uobiajeno da se navodi i irina i tako obiljeeni %ormatinemaju posebno ime i prilikom odre#ivanja %ormata mjeri se visina korie, a ne listova.ored ovih uobiajenih, knjiga moe imati neobian %ormat, ako je visina manja od irine, to sualbumi' $liko"ni&ei slino, interesantno je da se i ovdje %ormat odre#uje po visini.*atim postoje knjige neobinog %ormata, u obliku kruga, elipse, sra, u obliku neke %igure, ali to suspeijalna izdanja koja se objavljuju u veoma malom tirau.

>


10/41

1AIAIJA je teku'i niz brojeva koji u nekoj publikaiji ili rukopisu oznaavaju redoslijedstrania. rva paginaija javlja se 14D7. godine, sa tampanom knjigom, a u praksu potpuno ulazi tek udrugoj polovini -?! stolje'a. " starim knjigama koje nemaju paginaiju obim knjige odre#ivao sesignaturom arka. )o su oznake koje se nalaze na dnu teksta prednje stranie jednoga arka. +tranieknjiga obiljeavaju se na vie naina i to arapskim i rimskim brojevima i slovima latinie i 'irilie. ;ko

u nekoj knjizi ima vie vrsta tekstova, oni mogu biti i obino su razliito paginirani, i u tom sluajurazlikujemo glavnu i sporednu paginaiju.

6ijelovi stranie u knjizi su margina i to gornja' bo#na' %onja' bo#na' unutra+nja margina.(ad otvorimo knjigu nailazimo na unutranje dijelove i to najprije/ kori#ne li$to"e'- na$lo"ni li$t'- o$tali na$lo"i'- tek$t knjige- razni tek$to"i knjige.(orini listovi privr'uju korini list. &n ini pole#inu korie, i on jednim svojim dijelom spajakorie s knjigom. (orini list se naziva i *orza&i on je organski u tijesnoj vezi sa izradom poveza.

oe biti dekorativan Boslikan3.


11/41

ojam paginaije dolazi od pagina/ strania.6odai knjizi mogu biti predgovor, uvod, prolog, predigra, moto, posveta, pogovor, epilog, komentar,indeks, sadraj, registar, napomena, dopuna i sl.

1RE0OVORje tekst koji u publikaiji prethodi tekstu djela. )u se iznosi nastanak, nain nastanka i

svrha djela, autor predgovora i autor samog djela o kome on govori moe biti a i ne mora jedna osoba.

A.12.20044VO0)o je tekst koji stoji prije glavnog teksta i u njemu se govori o predmetu djela, o nainu na koji seobra#uje ta tema i autor uvoda je naje'e i autor djela jer on najbolje zna to objasniti.1ROLO je vrsta predgovora, naziv potie od antike drame u kojoj je taj tekst davao upute zarazumijevanje djela.1RE0IRAje tekst koji u knjizi stoji neposredno nakon naslovnog lista i tu autor, a moe biti i nekodrugi iznosi namjere, elje i iljeve koji treba da se postignu djelom.

1OSVETAje obino vrlo kratak tekst koji se nalazi ispred predgovora i obino govori o tome da autorto djelo poklanja nekoj osobi.E1ILOmoe da znai zavrno poglavlje nekog ve'eg knjievnog djela i tu se daje rasplet dramskesituaije.I0EKSto je popis sadraja knjige u vidu registra, abeedno sre#enih imena i predmeta. egistar jepomo'ni bibliogra%sko/priruni aparat za djelo. (arakteristian je za nauna djela, a u mnogomepomae da se do#e do nekih relevantnih podataka.0O0AI 4 KJI8Iupotpunjuju izdanje i pove'avaju mu znaaj i vrijednsot, posebno kod kritikihBnaunih3 izdanja. e#utim, masovna izdanja ne moraju imati te elemente. !ma dijelova knjige kojiine neophodnu dopunu knjizi u vidu %otogra%ija, karata, planova, skia, tabela, shema, statistika, rteagra%ikona i %aksimila i niz drugih dopuna.

)o su prilozi u knjizi. &ni su organski vezani sa tekstom tako da bi tekst bez njih bio neitljiv, odnosnonepotpun i oni se ne mogu izostaviti ni u masovnim izdanjima, pr. "dbenik geogra%ije. aje'e senalaze u naunim i strunim djeloma, u udbeniima i dokumentaionom materijalu.1RILO8I 4 KJI8Imogu da imaju svoju paginaiju ili su numerisani, tj. obiljeeni su listovi, a nestranie. rilozi predstavljaju %iziki samostalne dijelove knjige, bez obzira da li su grupirani u depknjige Bna kraju knjige3, da li su prikupljeni u omot na korinom listu, ili su pak raspore#eni u glavnomtekstu. ;ko su obuhva'eni paginaijom onda nisu prilozi nego su ilustraije. &d dodataka i priloga uknjizi razlikujemo dodatke i priloge knjizi.1RILO8I KJI8I su %iziki posebne publikaije naknadno objavljene kao dopuna, kao nastavakranije izdatoj knjizi s kojom su u tematskoj vezi, reimo naknadno objavljen komentar zakona, dopunaeniklopediji, izmjene u imeniima itd.

A4TOR KJIEje %izika osoba koja je duhovni vlasnik djela. &d -?! stolje'a ta rije oznaavaonoga koji je proizveo djelo. ;utor je individualni ili kolektivni.In%i"i%ualnije osoba koja se javlja kao autor djela, a kolekti"niautor ili kolektivno djelo u uemsmislu je izvor koji obuhvata vrsto organizovane zajednie %izikih osoba, a u irem znaenjuobuhvata jo kongrese, simpozije, savjetovanja. arikim naelima pod pojmom kolektivnog autorapodrazumijevaju se ustanove, organizaiona tijela, ili skup osoba poznatih pod zajednikim naslovomB;kademija auka3.

11


12/41

!ndividualni autor u knjizi moe biti oznaen svojim pravim imenom i prezimenom, moe biti samoimenom, samo prezimenom, moe samo jednim slovom imena ili ak titulom. !me autora javlja se i uobliku dvostrukih imena i prezimena, npr. ehmed ea +elimovi', Hosip $roz )ito, ene autorimogu da se jave sa jednim ili dva prezimena arina (atni'/$akari'.ravo ime autora moe biti zamjenjeno i pseudonimom, to je u sluaju ako se autor javlja pod drugim

imenom, izmjenjenim i pozajmljenim. )o je ime koje neka osoba koristi jedno vrijeme ili trajno u svomnaunom, knjievnom, umjetnikom radu.aksim Iorki ;leksej ekov. oe da ima oblik anagrama, tj. rijei koja nastaje premjetanjemslova ili slogova pravoga imena, reimo +tarevi'/ astei'. ored ovih primjera pseudonim se moejaviti i u obliku skrivenoga imena kri!tonima priavojenog imena misti%ikaija, i%re raznihznakova, brojeva, iniijala i slino. (riptonim se javlja u obliku rebusa, zagonetke, ispreturanih imena islova.(ao podatak o autoru u knjizi smatramo prevodioa, prire#ivaa, sakupljaa, komentatora, ilustratora.rire#iva moe da bude urednik redaktor, on priprema knjigu za tampu prikupljanjem, odabiranjem isre#ivanjem tekstova. rire#iva moe biti i kolektivno tijelo. rire#iva tu#e djelo prire#uje tako toga mijenja, skra'uje, ispravlja, prevodi u drugi knjievni oblik dramatizaija romana.

+akuplja i komentator tako#er imaju ulogu autora jer oni prikupljanjem ili tumaenjem materijalasastavljaju jedno djelo.

ASLOVA STRAIA)o je strania u kojoj je otisnut naslov knjige. )o je naje'e prednja strania ili koria. )o je straniakoja je tampana jezikom i pismom publikaije, a sporedna je ona koja tekst glavne naslovne stranieesto zajedno sa impresumom donosi na drugom pismu ili na drugom jeziku. ;ko su dvije istenaslovne stranie donesene i na lijevoj i na desnoj strani, obino se kao glavna uzima ona desna, a kadasu jedna za drugom, onda je glavna prva. ;ko je naslov otisnut preko dvije stranie, onda su objenaslovna strania.a$lo" je $ku! !o%ataka koji oba"je+ta"aju o $a%r:aju i karakteru %jela' o *izi#kim o$obama ili

kolekti"nim tijelima koji $u $arai"ali !ri izra%i %jela.aslov moe sadravati stvarni naslov, jedinstveni naslov, podnaslov, podatke o saradniima iautorima, podatak o izdavau, o broju svezaka, ilustratoru i tekstualnim prilozima. osebni listovi snaslovom javljaju se krajem -? stolje'a nekih dvadesetak godina nakon pojave tampe, a kao stalnapraksa ti listovi se javljaju u drugoj polovini -?! stoje'a.odai o tamparu prvi put se javljaju 147D. godine, i to u kolo%onu, napomeni koja je ila na krajuteksta, a svoj savremeni oblik naslovna strania dobila je krajem -?!!! stolje'a.St"arni na$lo" je najkarakteristiniji elemenat naslova neke publikaije ili neke druge bibliotekegra#e, to je naslov u pravom smislu rijei i zato se zove stvarni. +tvarni naslov koji se javlja kaoelemenat glavnog naslova naziva se gla"ni $t"arni na$lo", a $!ore%ni $t"arni na$lo"je onaj koji jeelemenat jednog od sporednih naslova, a onaj koji se javlja kao elemenat skupnoga naslova naziva se

$ku!ni $t"arni na$lo".Ilavni naslov sadri najpotpunije podatke o publikaiji ili drugoj bibliotekoj gra#i." novijim publikaijama to je naslov na naslovnoj stranii. (ad je publikaija tampana bez naslovnestranie ili kada se podai o publikaiji ne nalaze na naslovnoj strani nego u nekom drugom naslovu,onda se taj drugi naslov uzima kao glavni. pr. za geogra%sku kartu kao glavni naslov uzima se kaoonaj koji je tampan u onom okviru kojim je karta ome#ena/ karta Hugoslavije. *a gramo%onsku plouglavni naslov je na naljepnii, a sporedni je bilo koji drugi koji nije glavni.

12


13/41

JE0ISTVEI ASLOVje onaj pod kojim se u autorsko/imenskom katalogu okupljaju sva izdanjajedne odre#ene literarne jeline, svi njeni prijevodi, prerade, dramatizaije.KORI2I ASLOV nalazi se na prednjoj korii i na hrbatu. &n moe biti nepotpun, skra'en,izmijenjen, jer je on samo in%ormativni, odnosno reklamni naslov.A1ORE0I ASLOV se nalazi u djelima naunoga sadraja,a sastoji se od glavnog naslova

odtampanog na vie svjetskih jezika npr. u rjeniima. )aj naslov nalazi se i na strunim i naunimasopisima.44TRA/JI ASLOVnalazi se na posebnom listu izme#u naslovnog lista i teksta ili izme#uomota i teksta.1RE0JI ASLOVnalazi se na stranii ispred glavne naslovne i on je obino vrlo kratak, ali moeposluiti ako je unitena glavna strana.6ARIALI ASLOVkoji se nalazi na marginama unutranjih listova. jegovo mjesto zavisi odsadraja i namjene, reimo naslov djela se nalazi ili na gornjoj ili na donjoj margini neparne stranie,dok je na margini parne stranie ime pisa ili naslov pasusa.a donjoj margini svake 1D stranie trebalo bi da se nalazi naslov djela, ponekad i u kombinaiji simenom autora. )e naslove imaju uglavnom skupa izdanja, sabrana i izabrana djela i slino.

ASLOV ORIIALA3 I8VORI ASLOV&dnosi se na prevedena djela, to je oblik naslova na izvornom jeziku i obino se nalazi na pole#ininaslovne stranie, na prednjem korinom, odnosno praznom listu, a ponekad ak i u tamparskojbiljei.

1O0ASLOV su elementi podataka koji se javljaju ispod glavnog korinog naslova. jime seobiljeava karakter publikaije, njen nain izlaenja, to je zapravo dodatak stvarnom naslovu kojisadri poblie znaenje stvarnoga naslova, ili je podatak o knjievnom obliku. " starijim izdanjimapodnaslov se katkada navodio izrazom to je$t, ilii to se stavljalo uz stvarni naslov.odnaslov je vezan ovim ili / alternativni naslov. !ma sluajeva kada podnaslov objanjava temuknjige i slui ako dopuna glavnom naslovu. )o se naziva %o!un$ki na$lo".odnaslov je i vrsta

naslova ispod glavnog naslova u asopisnim i novinskim lanima i on poblie objanjava sadrinuteksta.4OBI2AJEI ILI KOVEIOALI ASLOV je stvarni naslov po kome je neko djelo uhistoriji poznato, a to nije njegov stvarni naslov. &n se upotrebljava uglavnom za djela starog i srednjegvijeka, a posebno za anonimna klasina djela. p o Iilgameu.

SK41I ASLOVini zbir podataka koji su zajedniki svim publikaijama ili drugim jediniamabiblioteke gra#e u odre#enoj izdavakoj jelini. *ato to obiljeava jelinu on je nadre#en posebnimnaslovima koji su dati za pojedine tekstove. )o su odabrana djela, eniklopedije, i sl.izdanja, nekenaune publikaije *bornik ;kademije nauka.

1:


14/41

1:.12.2004.I80AJE)o je jedan od oblika ili nain u kojem neko djelo izlazi, a mogu se razlikovati po obradi, po nainupostanka i sl. npr imamo kriti#ko iz%anje' $kra,eno' %o!unjeno' ilu$trirano' i$!ra"ljeno i sl. !zdanjeje i ukupan broj svih primjeraka koji su tampani od istoga sloga i matrie, bez obzira da li se

tampanje obavlja odjednom ili u vie navrata. rimjeri koji su tampani u kontinuitetu ine nakla%u'a primjeri iste naklade na kojima postoje neke sitnije razlike nazivaju se "arijante. ;ko se slog ilimatria uva za ponovno tampanje bilo da se neka izmjena pravi ili bez izmjene to se naziva no"ioti$&i. " najirem znaenju pojam izdanje je istovjetno sa pojmom publikaija. !zdanje se naziva ilatinskim pojmom koji se u naem jeziku kae e%i&ija. )o je E0IIO 1RIE1S prvo izdanje,odnosno najstarije izdanje nekoga pisa. ovo izdanje priprema se onda kada je ono prethodno prodatoi svako novo izdanje, bez obzira to je to djelo ve' tampano ima redakiju koja ga priprema. ovoizdanje moe biti samo pretampano, odnosno %ototipsko kada je identino onome prijanjem izdanju, anovo izdanje je ono ako se jedno djelo ponovo objavljuje drugim pismom, a ako je izdanje na obanaporedna pismaB latiniom i 'iriliom3 onda su to dva izdanja jer su to dva pisma. rema namjeni i prema umjetnikoj

opremi izdanja mogu biti/ masovna,/ bolja izdanja,/ ograniena,/ biblio%ilska, a prema vlasnitvu mogu biti / dravna,

/ vlastita, pieva, / izdavakog preduze'a i

/ kolektivnog autora.0IVOT I80AJE je luksuzno, sveano izdanje u malom tirau. )o su ona izdanja koja imajuilustraije u bakrorezu ili nekoj drugoj tehnii, ako su slova kaligra%ski stilizirana i pravi koni povez.; prema tehnikom oblikovanju izdanje je ilu$tro"ano ili *ak$imilirano.oe biti autorizirano, to

je izdanje sa nekim izmjenama koje je autor dopustio. )o je esto kod prijevoda, kad autor dok je iv iako zna jezik na koji je prevedeno se slae sa tim prijevodom.oe biti !o$ebno iz%anje, to je izdanje koje je ubaeno izvan redovnih izdanja.Anonimno iz%anje je izdanje bez oznake mjesta i godine izdanja, i podatka o tampanju.oe biti %atirano ako je izvan knjige dodat podatak koji nije bio poznat o godini, mjestu i sl. izdanja.Iz%a"a#je kolektivno tijelo koje pokre'e izdavanje publikaije ili druge jedinie biblioteke gra#e i nesnosi trokove za njenu izradu. !zdava je i jedna vrsta autora, posebno na starijim izdanjima.6je$to iz%anjaje podatak o knjizi koji oznaava lokalitet gdje je tampano. (ad izdava ima viesvojih sjedita, na knjizi je to naznaeno, pr. +vjetlost +arajevo. )uzla.o%ina iz%anja je podatak o vremenu kad je knjiga objavljena, a kada nema podataka ni o mjestuizdanja ni o vremenu izdanja naje'e imamo Js.a.KJs.l.K

1o%a&i o +tam!anjunalaze se u jednoj biljei koja se zove impresum, a oni su znaajniji zabibliogra%ski nego za kataloki opis. " impresum ulazi naziv tamparije, mjesto tampanja, godinatampanja i tira.Tira:je broj odtampanih primjeraka jednoga izdanja. ostoji i tamparska biljeka koja se u ovimnovim izdanjima nalazi na zadnjem korinom listu, a moe biti na kraju glavnoga teksta, a nekad ak ina prednjem korinom listu. &na donosi pored podataka o tampanju, i obim knjige, ime lektora,korektora itd.Kola&ija to su podai o tirau, o broju tampanih tabaka i %ormatu.

14


15/41

S"ezak u bibliotekarstvu to predstavlja svaku biblioteku jediniu, odnosno svaku publikaiju uobliku knjige. !sto tako, taj pojam znai i samostalno izdanje dijela neke knjige, reimo knjigomnazivamo +eobe. )akav svezak moe a i ne mora imati vlastitu naslovnu straniu i samostalnupaginaiju. Bat i mir/ isti naslov/2.tom3. aginaija moe da ide od 1/:70 u prvom svesku, a u drugom

svesku ide od :71/ dalje.rema tome, svaka knjiga, svaki primjerak jedne knjine jedinie u bibliotekom %ondu jeste sveska." znaenju sveska kao samostalne sadrajne jeline upotrebljavamo i internaionalizme kao to $utom' "olumen i liber.rema "+5&/vim preporukama tom je materijalna jedinia tampanog ili rukopisnog djela sadranau jednim koriama ili ak %asiklu. ala eniklopedija ima dva toma, dvije %iziki odvojene jeline.!sto znaenje ima i termin volumen, on se naje'e upotrebljava kod naunih djela. a naem jeziku uistom znaenju su svezak i sveska, ili knjiga ili dio, npr. "dbenik ngleskog jezika ! dio, !! diosadrajno su povezane.a knjigama se ovi pojmovi oznaavaju sv., knj., lib., v.Bvolumen3.

(njini %ond biblioteke moe sadravati vie primjeraka jednog izdanja, reimo u kolskoj bibliotei.0jelo je zaokruena jelina, rad. &no moe biti u jednom ili vie svezaka i po tome ono moe bitijedno, dvo ili vietomno.Hednotomno obuhvata ijeli sastav djela jednom knjigom ili jednim tomom, a u vietomnom djelu tekstje razdijeljen %iziki i sadrajno na vie povezanih samostalnih jelina. onekad se vietomno djelo izrazliitih razloga objavljuje kao jednotomno. ?ietomno djelo u tri sveska zove se trilogija, a u etiritetralogija. (ineska historija ! tom, 6inastija ing !! tom, sve se odnosi na glavni naslov.otpuni primjerak sadri sve sveske jednog djela. ;ko je jedan autor, sastavlja ili vlasnik vietomnogdjela onda se to djelo naziva %jelo u "i+e $"ezaka. ;li ako je svaka sveska jednog djela proizvoddrugoga autora ili vie autora, npr. eniklopedije, onda je to zbirno %jelo. (od zbirnoga djela svakitom ima posebnu paginaiju i poseban naslov B@istorija $osne -?/-- st.3.

6ok je zbirno djelo jedno vietomno djelo sa zajednikim naslovom Bat i ir, +eobe3, kolek&ija i$erijaje niz razliitih, posebnih knjiga povezanih op'im naslovom, ali taj naslov ne povezuje sveske ujedinstveno djelo.(olekija moe obuhvatiti mnogo svezaka i svaka od njih predstavlja samostalno djelo i moe seobjaviti samostalno. ;li, sve sveske u jednoj kolekiji imaju isti izgled i istu gra%iku opremu. pr. istipovez, %ormat, amblem itd., istim slovima ispisan naslov i upravo taj naslov ima zadatak da poveesveske kolekije u jelinu. npr. $onjaka knjievnost u sto knjiga.&vaj naslov daje karakteristiku odabranih djela u kolekiji. ;ko me#utim knjige nisu me#usobnotematski povezane, odnosno nisu iz iste oblasti znanja ali imaju istu gra%iku opremu, onda je to*ormalna kolek&ija.

;ko su knjige u kolekiji srodnog sadraja iste namjene onda je to !ra"a kolek&ija Bkolskabiblioteka3(njige u kolekiji mogu a ne moraju biti numerirane. $roj koji obiljeava knjigu u kolekiji po reduobjavljivanja naziva se kolek&ij$ki broj. &ne kolekije koje su nekad izlazile pa su ugaene zovu seuga+ene kolek&ije.BHugoslovenski klasii3, a one koje su aktuelne zovu se teku,e ili :i"e kolek&ije.

Serijaje skupina svezaka periodine publikaije, ili je to niz publikaija koje su osim zajednikimstvarnim skupnim naslovom oznaene jo i nekim posebnim znakom koji ih razlikuje od ostalih

17


16/41

svezaka. )o obiljeje moe da bude neki naslov koji je podre#en zajednikom skupnom naslovu, ilioznaka tematike koja se obra#uje. oe biti neki broj, ak neko slovo.*a razliku od kolekije, serija sadri manji broj svezaka koji se objavljuju u znatno kra'em vremenu. "ovom sluaju knjige ne moraju biti srodne tematike, ali ih vezuje ista gra%ika oprema.6oma'i naziv za seriju je kolo. +erija moe izlaziti u okviru neke kolekije i u tom sluaju oznaava

niz izdanja ogranienih vremenskim rokom objavljivanja. npr. +rpska knjievna zadruga poela je dase objavljuje 18>2., to je nastarija srpska kolekija i tu moe da se objavljuje u kolima, u serijama, po8, po D, ili po 7 knjiga i onda one sainjavaju tu kolekiju. (njige u seriji mogu tako#er bitinumerisane.

20.12.2004.;ko se u jednom djelu tampa vie djela od vie autora to se zove zaje%ni#ko +tam!anje. aginaijamoe biti zajednika ili posebna. $itno je da se na naslovnoj korii ali i na naslovnoj strani nalazeporedani naslovi svih tih dijelova i to je pravilo.! ovdje se moe dati jedan zajedniki naslov. 6oga#a se da svaki sastav u ovoj zajednikoj knjizi ima

svoj naslovni list. " tom sluaju svaki taj tekst je samostalna biblioteka jedinia.eto slino ovome u jednoj knjizi mogu biti povezani razliiti tekstovi raznih autora, tampanih urazliito vrijeme od razliitih izdavaa i to se zove a%ligat. )o isto vrijedi i za rukopisnu knjigu imnogo su e'i ti adligati iz esto pragmatinih razloga.Sku!ne knjige;jedan autor objavljuje vie razliitih naslova pod jednim nazivom da se zatitetekstovi. ;ko su zajedno povezana djela srodne sadrine, a manjeg obima to se zove kon"olut.)o sunpr. lei zajedno uvezani, gra%ikoni, parole, itd. i oni se uvaju u jednoj bibliotei ili u tim privremenimkoriama ili se uvaju u kutijama. (ao konvoluti u bibliotei se uvaju i separati ali i posebni otisi saistom signaturom.

1riru#ni&ito je neto to vam pomae, to su publikaije tipa bibliogra%ije, a one mogu da budu op'e,

naionalne, speijalne ili re%erentne, tu su eniklopedije, op'e i speijalne, eniklopedije tipa rjenikajeziki, strunih termina, biogra%ski, adresari, tele%onski imenii, sve one knjige u kojima se nalaze op'ipodai koji nekada zatrebaju." rjeniku bibliotekarskih termina iz 1>4:. godine prirunii se de%iniraju kao publikaije u kojima jematerija raspore#ena i obra#ena da svaki pojedini lanak prua kompletnu in%ormaiju. riruniipredstavljaju vrlo vane instrumente i izvore in%ormaiono/dokumentaione i biblioteke djelatnosti.Bibliogra*ija/ to je tip prirunika koji predstavlja popis publikaija ili drugih jedinia biblioteke gra#esre#en i sastavljen prema odre#enim pravilima i klasi%iirani za naune i strune iljeve.Rje#ni&i ili glo$arisu prirunii u kojima se rijei jednoga jezika prevode u drugi jezik ili druge jezike.&ni mogu biti etimoloki, struni, leksikoni stranih rijei ili izraza i sl. !ma rjenika koji prevode rijeina vie razliitih jezika istovremeno i to su !oliglot$ki rje#ni&i. " povijesti je nastao prvi rjenik iz

1:. stolje'a, a prvi rjenik u $osni je 1A:1./ uhamed @evaji "sku%i je napisao rjenik tursko/bosanski bosansko/turski akbuli ;ri%, ijenjeno kod uenih, sastavljen je u stihovima i podijeljen upoglavlja. o starini ovo je etvrti rjenik na slavenskom jugu. vlija


17/41

znaenjima jedne rijei. adi potpunijeg i svestranijeg tumaenja leksikogra% ili sastavlja rjenikaponekad objanjene rijei prevodi i na druge jezike, imamo primjer ?ukov srpski rjenik istumaennjemakim i latinskim rijeima. Feksikonima se nazivaju i rjenii stranih rijei, kao i rjeniispeijalnih izraza jedne struke ili naune grane, to su tzv. terminoloki, a mogu biti tehniki,mediinski, knjievni i itd.

En&iklo!e%ijaje prirunik u kome su pregledno i saeto objanjeni pojmovi, izrazi i imena iz raznihoblasti znanja, i to su op'e eniklopedije. ;ko je samo jedna oblast onda je to speijalna eniklopedija.ajpoznatije antiko djelo ove vrste je limijeva aturali$ Hi$toria iz DD. pne. koja je imala :Dsvezaka sa 40.000 pojmova.aziv eniklopedija prvi put se javlja u -?! stolje'u, po nazivu djela En&i&lo!e%ia Saint Orbi$0i$&i!linarum koju je u $azelu 177>. objavio avao +kali' iz *agreba, pa se on smatra prvimeniklopedistom u modernom znaenju toga pojma.ostoje op'e,univerzalne i sistematske,speijalne eniklopedije.

O!,e ili uni"erzalne tumae pojmove iz svih oblasti znanja, bilo kod jednoga naroda i to sunaionalne, ili kod raznih naroda i onda su to internaionalne.+vaki kulturni narod ima svoju naionalnu op'u eniklopediju, $osna je nema, pojmovi iz $osneobuhva'eni su u niklopediji Hugoslavije i niklopediji leksikogra%skog zavoda iz *agreba, a u ;"se radi na izradi $osanske eniklopedije.S!e&ijalne ili $i$temat$ke en&iklo!e%ije tumae pojmove i nazive iz jedne oblasti znanja ili jednestruke, i zato se u njima eniklopedijske jedinie mogu tumaiti i opirnije nego u op'im.!z sistematskih treba izdvojiti posebne ili tematske, !re%metne en&iklo!e%ijeije jedinie obra#ujusamo termine, strune izraze jedne vrste djelatnosti ili samo jedne teme. &ne su rijetke, pr.niklopedija mirisa.!z sistematskih se mogu izdvojiti eniklopedije koje objanjavaju pojmove iz ivota jedne kategorije

italaa, npr. djeije, kolske, eniklopedije za mlade i sl.En&iklo!e%ij$ki rje#nik je prirunik u kome su rijei, pojmovi, izrazi i imena objanjenieniklopedijski, po porijeklu i znaenju, rjeniki dopunjeni prijevodima rijei na strane jezike. aprostoru eM Hugoslavije objavljena su dva eniklopedijska rjenika i to u punom i skra'enom izdanju ito je niklopedijsko jemako s/h rjenik iz 1>:A. i niklopedijski nglesko s/h rjenik u dva tomaiz 1>A: godine.

1erio%i#ne !ublika&ijepod tim pojmom podrazumijevamo objavljenu gra#u koja izlazi u odre#enim

vremenskim razdobljima i ije vrijeme izlaenja nije ogranieno. &ne sadre vie priloga, saradnika uredakiji jednog ili vie urednika. rema nainu izlaenja i prema vremenskim razmaima izlaenjadijele se na

/ periodine spise,/ asopise i/ novine.

1D


18/41

1r"i bo$an$ki #a$o!i$ je Bo$an$ki 1rijatelj I"ana 5ranje Juki,a C.1r"e bo$an$ke no"ine $u Bo$an$ki "je$nik DD.' Bo$na' Saraje"$ki "jetnik' eret"aKalen%ar ? Salname DD. %o kraja o$man$ke u!ra"e


19/41

8borni&i su publikaije knjievnih ili naunih radova jednoga kolektiva jer sadre vie samostalnihpriloga razliitih autora. rilozi mogu biti povezani zajednikim naslovom ali i ne moraju.

S!omeni&aje zbornik posve'en jednoj osobi, kolektivnom tijelu, ili doga#aju. B+pomenia bitke na+utjesi3. +pomeniom se naziva i neka vrsta ordena B+pomenia prvoboru/ medalja koja je vezana zahistorijski doga#aj3.

1rema !re!orukama 4ESO-a bibliote#ki *on% !re%$ta"lja zbir %okumenata koji $e $ta"ljajuna ra$!olaganje #itao&ima.Iodinji priliv je zbir dokumenata koji se ukljuuje u %ond biblioteke gra#e u toku jedne godine putemkupovine, poklona, razmjene ili na neki drugi nain." biblioteki %ond ulaze knjige, asopisi, periodika, ;/? materijal i produkti novih tehnolokihproesa. +astav bibliotekog %onda svake biblioteke zavisi od zadatka biblioteke, odnosno od njenogpro%ila, a od bibliotekog %onda zavisi karakter rada sa korisniima." velikim matinim bibliotekama %ond se sastoji iz OSOVO 5O0Au koji ulazi grupa koja imasamo prvi primjerak i od 5O0A 041LIKATA.9ond duplikata obuhvata arhivski primjerak koji se ne daje na kori'enje ve' slui kao rezervniprimjerak, kao %ond za razmjenu i za pokretnu biblioteku.

osebni %ondovi su LEATI Bzadubine ili pokloni3 koji ne pripadaju ni osnovnom, niti %onduduplikata, nego se uvaju odvojeno." posebni %ond ulazi i sitni materijal koji se zove jo i malovrijedan zato to su tu publikaijee*emernog zna#aja Btrenutnoga znaaja programi, skripte, adresari, vodii kroz ustanove, a%ie3/ tosve biblioteke vode kao malo vrijedan materijal.Hedino naionalna biblioteka to uva kao dokumentaionu gra#u.+av se materijal u bibliotei u pravilu grupno obra#uje jer je to raionalnije i je%tinije.!z ovoga materijala koji je vremenski ogranienog znaenja i predstavlja interes za manji broj italaaizdvaja se ono to ima karakter dokumenta.1lakatje publikaija koja se sastoji od jednog jedinoga lista, a sadraj mu je samo na jednoj strani.lakat moe biti propagandnog ili reklamnog karaktera namjenjen istianju na javnom mjestu Boglas,

objava itd3.


20/41

" irem smislu rukopis je zapis pisan rukom, a u uem smislu to je spis, odnosno knjiga pisana iliprepisana manualno.Atla$i;tlas je skup geogra%skih, astronomskih, astrolokih ili drugih karata uvezanih u svezak ili skup tabelai slika u tom kompletu.

;tlas moe biti samostalna publikaija ili dio publikaije u vie svezaka. aziv je dobio po mitskojlinosti ;tlasu/ titanu i ilustraija ;tlas/titana javlja se prvi put u 1A. stolje'u na naslovnoj strani. rviga je upotrijebio londonski kartogra% krajem 1A. stolje'a. ;tlasi se dijele prema sadraju i premanamjeni na kolske/ to su zbirke karata prilago#ene nastavnim programima, geogra%ske, naionalne,istorijske, politike, geoloke itd.Karte ili ma!epredstavljaju umanjene i uoptene rtee *emljine povrine napravljene na listovimapapira i ti smanjeni prikazi *emljine povrine dobivaju se matematikom operaijom omjer. remasadraju karte mogu biti

/ geogra%ske i na njima su prikazani manji ili ve'i dijelovi *emljine povrine,/ geoloke koje prikazuju geoloke %ormaije na *emljinoj povrini ili ispod nje,/ pomorske karte,

/ hidroloke,/ etnogra%ske i druge.itanje je namjene i sadraja.lobu$je geogra%ska slika *emljine kugle. rvi globus u historiji sainio je grki geogra% RATESizergama u !! p.n.e., a najstariji sauvani globus napravljen je u jemakoj na samom kraju -?stolje'a.ra*ikonto su tampana izdanja kod kojih osnovni sadraj ine ilustraije, a tekst ako ga uop'e ima,tek je u %unkiji pojanjenja slike ili rtea. Ira%ikon moe da ima oblik knjige Bto su albumi3, ili seizdaju pojedinani plakati kao reprodukije bilo umjetnikoga djela, pa su to portreti, i potanske karte.6uzikalije su speijalna vrsta bibliotekog materijala koje se svrstavaju u ;/? gra#u, imajukonvenionalan naslov, oznaku za instrument za koji su pisane Bviolina, elo, klavir3, tonalitet itd. )o

je skupni naslov za tampane ili pisane notne sveske.Au%io-Vizuelna graa(A-V je zajedniki naziv za uila, odnosno biblioteku gra#u koja djeluje nasluh i vid korisnika. )o su gramo%onske ploe, magneto%onske vrpe, dijapozitivi, %ilmovi,mikro%ilmovi.6ikro*ilmse u bibliotekama poeo upotrebljavati tek izme#u dva svjetska rata, a masovna upotrebanastaje nakon !! s.rata Bsa razvojem %ilma30i$kotekeu naionalnim bibliotekama imaju zadatak odre#en naionalnim karakterom same ustanove,a to je da se sakuplja i uva sva %onogra%ska gra#a koja je bitna za naionalnu kulturu. &vaj materijal seobino ne posu#uje izvan biblioteke i on vie slui kao gra#a za nauna istraivanja nego za druguvrstu koristi.0ija!oziti"iimaju raznoliku primjenu u bibliotekama. " naunim bibliotekama snima se najvrijedniji

materijal pa se u vidu dijapozitiva alje drugim bibliotekama. 6ijapozitivne proizvode mogu biblioteke%ormirati za razliite potrebe korisnika, zabavni materijali i sl.5ilmo"i/ prikazivanje dokumentarnih, naunih i bilo kog anra u bibliotekama je stalna praksa ubibliotekama u svijetu i na taj nain vrlo se zorno i e%ektno propagira knjiga.

20


21/41

)ehnika se masovno upotrebljava tek u posljednje vrijeme i u bibliotekama je posebno bitna iz dvarazloga

/ jedan je uvanje raritetnog materijala,/ drugo je uteda prostora u bibliotekama jer su mikro%ilmovi jedinie koje zauzimaju vrlo malo

prostora, i u velikim bibliotekama one mikro%ilmuju.

ikro%ilm je odigrao vrlo znaajnu ulogu u !! svj. ratu. !nae mikro%ilmovi se mogu itati samopomo'u speijalnih aparata. +istem pohranjivanja in%ormaija mikro%ilmom je vrlo znaajan zabiblioteku razmjenu. &bino se u naionalnim bibliotekama prave najznaajnije zbirke mikro%ilmova ionda se te kopije alju na razna mjesta. a mikro%ilmu ima najvie 10 snimaka, a na mikro%ishi moeda bude i do >0.

21


22/41

10.11.2007.ABAVKA 6ATERIJALAredstavlja sistematski proes putem kupovine, razmjene, poklona, ili na neki drugi nain. (upovina jejedan od najodgovornijih poslova u bibliotei zbog toga to tu mora biti smiljena nabavna politika.ora se voditi rauna o pro%ilu biblioteke, materijalnom stanju i uop'e %ondu koji se moe

razmjenjivati, od prostorija u koje moe da se smjesti, bitno je da se vodi politika utede sredstava da sene bi smanjivao %ond. " svijetu u velikim bibliotekama postoji saradnja biblioteka u nabavi iirkulaiji knjinog materijala. jena politika danas promijenjena je u odnosu na donedavno. 6anas sevodi velika briga o korisniima, o pro%ilu %onda biblioteke.(njiga ima svoju vrijednost, ne samo nominalnu. &na je prije svega sredstvo prosvje'ivanja, irenja ipropagande znanja. $ez obzira na njenu vrijednost u tom edukativnom smislu, u svaku knjigu uloen jeodre#eni trud i sredstva za njeno tampanje. (njiga po svome sadraju, namjeni i po izradi predstavlja ikulturnu vrijednost. (ulturna vrijednost knjige obuhvata i njen sadraj, njen drutveni i soijalniznaaj, njenu potranju na tritu.&sim toga knjiga ima i bibliogra%sku vrijednost koja zavisi od opreme i sadrine. a antikvarnomtritu vrijednost knjige se obino ne podudara sa njenom nominalnom vrijedno'u. *a razliku od

nominalne, kulturne i knjiarske vrijednosti, na antikvarnom tritu svaki primjerak knjige dobivasvoju vrijednost nezavisno od poveza, historijata te knjige i sl. &na svoju vrijednost mjeri prije svegaprema izuzetnim osobinama ili prema potranji na privatnom tritu.(njini %ondovi/ ne smije se nabavka raditi bez plana, nego je to planska radnja. abavna politika seprovodi pomo'u kataloga, bibliogra%ija i strunih publikaija, ali i elje korisnika." raznim vrstama biblioteka %ormiraju se posebne komisije za nabavku, dok u naionalnimbibliotekama takve komisije se %ormiraju za pojedine oblasti nauka i rade u grupama. a kraju svakegodine biblioteka sastavi popis knjiga koje 'e nabaviti. " pravilu se knjige nabavljaju po narudbi kodknjiara ili izdavaa i tu lanovi nabavne komisije prate izdavaku djelatnost i biljee ta ih zanima izte produkije. (njiga se moe nabavljati i od pojedina. !zabrana literatura provjeri se obavezno krozkataloge biblioteka da se vidi da li moda biblioteka ve' posjeduje neki od tih naslova. ;ko se ustanovi

da odre#ena knjiga nije nabavljena, onda se knjiga koja se nabavlja registrira na katalokom listi'u udva primjerka. Hedan primjerak ulae se u abeednu kartoteku naruenih publikaija, drugi u karotekuizdavaa ili knjiara.(ad se narueni materijal primi onda se uporede narudba i raun i ako se podudaraju onda se nakataloki listi' unosi broj protokola sa rauna, ijena i datum isporuke. Fisti' se ulae u kartotekurealiziranih nabavki za knjige, a kontinuirana izdanja registriraju se kroz kartoteku za njihovokompletiranje. o"ine i #a$o!i$i !oru#uju $e je%nom go%i+nje' a knjige $e mogu naba"ljati u "i+ena"rata.Krajem go%ine iz"r+i $e !ri!rema za obna"ljanje !re!late na o%reene na$lo"e i izabiru seeventualno novi naslovi na koje 'e se biblioteka pretplatiti. ! ovaj posao obavlja se komisijski. abavkaza doma'a izdanja vri se direktno kod knjiara, izdavaa, tampara, me#utim kad se radi o inostranoj

knjizi onda se to radi preko posrednika.

22


23/41

*a svaki porueni naslov novine i asopisa ispisuje se registraiona kartia dnevne evidenije saelementarnim podaima naslov, podnaslov, godina izdanja, izdava, i tok izlaenja. )okom godinesvaki primljeni primjerak registrira se na kartii, a ako postoje reklamaije na tu nabavku onda se tozabiljei na pole#ini. akon registriranja svakog primljenog broja ta kartia se odlae u magain zakompletiranje. " ve'im i naionalnim bibliotekama postoji posebno odjeljenje gdje se te kartie ulau

po abeednom redu naslova i teku'em broju. a kraju godine, nakon kompletiranja godita pregleda sesvaki primjerak i ako je sve u redu onda se daje na odeljenje za obradu. " manjim bibliotekama ovajproes je mnogo jednostavniji.(omisije nabavljaju knjige jer je to vrlo odgovoran posao i bibliotekar ne moe sam odluivati o tome.(upovina od privatnih lia obavlja se na isti nain kao i kod izdavaa, a kod nabavke kod privatnikarazlikuje se proes u toliko to se unaprijed utvr#uje ijena.

RA86JEA

)o je tako#er vaan vid nabavke bibliotekog materijala, ali istovremeno i a%irmaija me#ubibliotekesaradnje. aje'e sura#uju srodne biblioteke. azmjena se zasniva na ekvivalentu, balansu to znai

list za list, svezak za svezak i taj ekvivalent utvr#uje se sa svakim partnerom ponaosob. !zbor materijalaza razmjenu tako#er se vri komisijski i u skladu s nabavnom politikom. azmjenjuju se obino vikoviBduplikati3 ali se moe desiti da neka biblioteka kupi odre#ene publikaije u ilju razmjene.a&ionalne biblioteke u $"akoj zemlji !rimaju o% iz%a"a#a ili +tam!arije tz". oba"ezni !rimjeraki ne mo:e ni+ta %a $e +tam!a u je%noj zemlji a %a na&ionalna biblioteka ne %obije taj oba"ezni!rimjerak.rve tragove obaveznog primjerka na prostoru eM Hugoslavije nalazimo u prvoj poloviniI $tolje,a ka%a $e u Slo"eniji' Srbiji i Hr"at$koj u$tano"ljuje kontinuirana +tam!ar$ka%jelatno$t. 4$i@ obavezni primjerak ustanovljen je od postanka *emaljskog muzeja 1888.188A./ +opranova tamparija!nae obavezni primjerak nastao je iz tzv. &enzuriranog !rimjerka iz -? stolje'a nakon radaIutenbergove i ostalih tamparija. ostojala je neka vrsta enzure i kod rukopisne knjige.

ored enzuriranog primjerka postoji i !ri"ilegirani !rimjerakkoji je za tampara znaio garaniju ititio ga od pretampavanja. !z toga je proizaao tzv. autor$ki !rimjerakkojim se zati'uje izdavakopravo. (od nas je taj sistem ure#en zakonom iz 1>4A. 5opOright.)aj zakon o zabrani pretampavanja ustanovljen je 180>. godine.

1RI6AJE I OBRA0A BIBLIOTE2KO 6ATERIJALAroes prijema bibliotekog materijala uvijek ima pravne i %izike elemente za identi%ikaiju prispjelogmaterijala.ravni aspekt te identi%ikaije je usporedba poruenoga i dospjelog,a %iziki u pogledu broja isporuenih knjiga i njihovog kvaliteta.rijemom knjiga ona je promijenila vlasnika, i samo se pri posebnim situaijama moe otu#iti od nje

Bbiblioteke3. !nventari u bibliotei su stvarni dokaz da je odre#ena gra#a stigla u biblioteku i da jeukljuena u njen %ond.!nventari su knjige koje se vode posebno za svaku vrstu knjine gra#e. )ako postoje inventari knjiga,periodike, neknjine gra#e, sitnog materijala i sl., ali se mogu razvrstavati i prema nainu nabavkeknjige inventara za kupljenu, darovanu, za gra#u nabavljenu razmjenom, te kao obavezni primjerak.

2:


24/41

" novije se vrijeme umjesto klasinih inventarnih knjiga uvezuju kompjuterski ispisi inventarisanegra#e. (njige inventara imaju odjeljke. rvi odjeljak je in"entarni broji on se upisuje prema teku'emnizu brojeva. )o je 46ER4S 4RES. eke biblioteke krajem godine zakljuuju teku'i broj i odsljede'e godine poinju ponovo od broja 1, a neke idu u kontinuitetu.&sim teku'eg broja u inventarnu knjigu se upisuju datum, prezime i ime autora publikaije, naslov

djela, mjesto izdanja, izdava i godina izdanja, nain nabavke, ijena, signatura i napomena da sedoda neto ako treba.!nventarni broj se upisuje i na pole#ini naslovne strane publikaije ispod ili iznad peata.+vaka %izika jedinia je posebna inventarna jedinia, bez obzira na to radi li se o publikaiji u viesvezaka ili o dva ili vie primjeraka jedne publikaije. 6a bi se izbjegle greke sa inventarnimbrojevima kada se gra#a inventarie u posebne knjige prema vrsti i nainu nabavke, ispred inventarnogbroja stavlja se slovna oznaka koja oznaava vrstu gra#e


25/41

+veske se popisuju po teku'em broju, autoru i naslovu publikaije. *a godinje izvjetaje odrednia ukartotei za kompletiranje je po sjeditu instituije i njenom nazivu. &ne se upisuju tako#er poelementu kontinuiteta, a po autoru upisuju se udbenii, knjige u dijelovima, sabrana, odabrana iizabrana djela.Sabrana %jelasu sva djela nekog autora.

O%abrana %jelasu djela jednog autora odabrana po nekom odre#enom kriteriju.Izabrana %jelasu djela po kriteriju najbolja i najreprezentativnija djela jednog autora.

(artoteka prijema ukljuuje i kompletiranje univerzitetskih udbenika i nakon upisivanja knjinimaterijal se raspore#uje u odre#ene %ondove i daje na dalju obradu.

In"entari$anje)om proesu prethodi struna obrada bibliotekog materijala. +vaka jedinia bilioteke gra#e poulasku u biblioteku mora biti uvedena u knjigu inventara i tu nema nikakvih izuzetaka. (njigainventara predstavlja materijalnu vrijednost biblioteke.5jelokupna evidenija biblioteke gra#e vodi se u knjigama inventara, one moraju biti vrlo paljivo

vo#ene.!nventarisanje materijala obavlja se na osnovu prate'eg dokumenta dostavnie, rauni i u odre#enerubrike unose se karakteristini elementi ime i prezime autora, naslov djela, izdava, a za arhivskiprimjerak unosi se podatak o jeziku, pismu i vrsti poveza.ri popisivanju publikaije iz kategorije kontinuiranih publikaija sa zajednikim naslovom inventarnibroj se ispisuje na kataloki listi' svakog odgovaraju'eg naslova. ;dligati Bto su u jednim koriamauvezana 2 ili vie djela3 inventariu se kao jedna publikaija ali tu stoji napomena da je to adligat.rema jedinii za inventarisanje razlikujemo grupni i individualni inventar. !ako postoje i drugeklasi%ikaije invenatara Bkao prema nainu nabavke kupovine, zamjene, pokloni3 prema vrstamabibliotekog materijala inventar periodike, rariteta itd.ru!ni in"entarje knjiga u koju upisujemo grupno ijelu poiljku po jednom dostavnom aktu.

In%i"i%ualni in"entarupisuje svaku knjigu, svako godite asopisa i svaku novinu pojedinano.Irupni inventar predstavlja ustvari statistiku o kretanju knjinog %onda, odnosno evideniju o ukupnombroju nabavljenih knjiga, asopisa i novina, to znai po vrsti materijala, po sadraju, a to je struktura%onda, po disiplinama znanja i po vrijednosti.Iotovo identian inventar vodi se i za rashodovane knjige, s tom razlikom to se tu unosi materijalgrupno.!ndividualni inventar je materijalna knjiga kojom utvr#ujemo identitet svakog uvedenog primjerka bilokoje gra#e. )ako npr. ako se inventarie 10 primjeraka jedne knjige 6ervi i smrt, oni 'e imati 10inventarnih brojeva.!sto tako djela koja su u vie knjiga imaju za svaku svesku Bknjigu3 poseban inventarni broj.

Je%ini&a za in"entari$anje je bibliogra*$ka je%ini&a' o%no$no knjigo"eza#ki $"ezak' a ne %jeloIrupni inventar pokazuje kretanje knjinog %onda u jelini, a individualni nam omogu'ava da pratimosudbinu svake knjige pojedinano. anje biblioteke obino imaju jedinstvenu knjigu i za knjige i zaperiodiku. &ne tako#er vode naje'e samo individualni inventar jelokupne gra#e.?e'e biblioteke imaju posebnu knjigu za periodiku i za svaki vid nabavke Bkupovinu, razmjenu,poklon, obavezni primjerak3.

27


26/41

Irupni inventar prua ove podatke ukupan broj primljenih knjiga, ukupan broj periodike, vrijednostbibliotekog %onda u jelini, odakle i na koji nain su stigle knjige, te sastav knjinog %onda pogranama znanjaB"6(3*a razliku od individualnog, u grupnom inventaru redni broj svake godine poinje od broja 1, podrednim brojem 1 svakog 1. januara upisujemo stanje knjinoga %onda na :1.deembar prethodne

godine, a pod brojem 2 i dalje upisujemo poiljke kako stiu u biblioteku." posebnu rubriku upisujemo nain nabavke i broj akta kojim se to dostavilo. *atim se rubrika dijeli naetiri dijela gdje se upisuje ukupan broj i vrijednost knjiga, asopisa i novina, a onda u podrubrikamavrijednost.;ko se radi o razmjeni ili poklonu onda se mora posebno odrediti vrijednost, a to radi komisija kolikoje knjiga vrijedna."koliko su knjige kupljene uz rabat a tako kupuju uglavnom narodne biblioteke, onda se u knjiguinventara unosi stvarna vrijednost, a u rubriku napomena utroena sredstva.a takav nain biblioteka na kraju godine ima i podatak koliko je utedjela prilikom kupovine knjiga." rubriku u kojoj se upisuje broj knjiga po granama znanja upisujemo publikaije prema shemisistematskog kataloga, a to je uglavnom "6(.

6a bi grupni inventar primljenih knjiga to bolje odgovorio svojoj namjeni, tj. evideniji o stanjuknjinog %onda, potrebno je na dnu svake stranie ovog inventara sabirati ukupan broj nabavljenihknjiga, asopisa i novina i taj broj prenijeti na sljede'u straniu.(od narodnih matinih biblioteka koje u pravilu imaju stalna podruna odjeljenja i pokretne bibliotekei gdje je nabavka entralizirana, a entralizirana je i obrada knjiga za sve te punktove onda 'einventarna knjiga imati jednu rubriku u kojoj se naznaava broj knjiga koje odlaze u te punktove. a tajnain ta biblioteka prati kretanje knjinog %onda u pojedinim punktovima, ali nema podatak o sastavuknjinog %onda i to se radi na drugi nain.

6a bismo imali kompletnu evideniju o stvarnom stanju knjinog %onda neophodno je uz grupniinventar primljenih voditi i grupni inventar rashodovanih knjiga. " tom inventaru donose se podai o

knjigama koje se otpisuju, i to na osnovu dokumenta koji donosi organ upravljanja na prijedlogkomisije Bupravni odbor3.

)a odluka treba da sadri spisak knjiga pojedinano koje se otpisuju, a one se otpisuju iz tri razloga1. razmjena2. ote'enje koje je toliko jako da knjigu ini neupotrebljivom:. ako itala izgubi ili ne vrati knjigu ako je knjiga izgubljena.

(ad se dobije to odobrenje, knjige se grupno unose u inventar rashodovanih knjiga, a pojedinano se

razduuju u individualnom katalogu. (ada su u pitanju knjige koje rashodujemo zato to su ih itaoiunitili ili ih nisu vratili, postupak je potpuno isti kao kod razmjene, ali u tom sluaju u inventarnuknjigu unosimo broj knjige, naslov, pismo na kojem je pisana i vrijednost koju je itala dao kaonadoknadu. "mjesto materijalne nadoknade u novu itala moe dati neku drugu knjigu i u tomsluaju se knjige upisuju u knjigu zamjene. a kraju svakog tromjesjeja iz te sveske sastavljaju se dvaakta

/ jedan o rashodovanju izgubljenih knjiga i/ drugi o prijemu knjiga dobijenih u zamjenu za izgubljene

2A


27/41

(njige iz prvog akta unosimo u grupni inventar rashodovanih knjiga, a knjige iz drugog akta u grupniinventar primljenih knjiga. *atim se u individualni inventar u napomeni unose ti podai orashodovanim= zamjenjenim knjigama.;ko se u zamjenu za izgubljenu knjigu daje druga knjiga, onda ona u individualnom inventaru ima svoj

inventarni broj.a katalokim listi'ima brie se inventarni broj rashodovane knjige, a u sluaju da se rahodujeposljednji primjerak jednog izdanja, iz svih kataloga se povlae odgovaraju'i listi'i rashodovanihknjiga.azlika izme#u zbira primljenih knjiga u grupnom inventaru i zbira rashodovanih knjiga u grupnominvenatru predstavlja stvarno stanje knjinog %onda. )ako dobivamo i stvarni broj knjiga iz odre#enegrane znanja, te stvarnu materijalnu vrijednost %onda. ;ko neke biblioteka nije odmah ustanovilagrupne inventare onda 'e to najjednostavnije uiniti prilikom revizije knjinog %onda.

atini karton je podijeljen na rubrike od kojih svaka nosi ime mjesea i u svaku rubriku unosimoasopis ili novinu i to od 1/12, 1/A, 1/4, zavisno od ritma izlaenja.

"z ime autora dolaze i drugi inioi!me sakupljaa, prire#ivaa Bantologije, zbornii, spomenie, bibliogra%ije3 i u tom sluaju unosimoprezime i ime a u zagradi naznaujemo da li je to prire#iva, sakuplja...itd.arikom kon%erenijom odre#en je kao autor i prire#iva i sastavlja/ on pravi izbor, selekiju, ponekom kriteriju priprema to, stara se o lekturi, korekturi, tampi i razumljivo je da je on i autor.;utor je duhovni vlasnik nekoga djela. rire#iva, sastavlja i sakuplja je tako#er autor.

21.0:.2007.;ko podatke o knjizi nismo nali na naslovnoj stranii onda ih unosimo u etvrtastu zagradu.

ostoji grupni i individualni na#in $mje+taja grae. a njega utie veliina, namjena i sadraj knjige.

ri ovim poslovima vodi se rauna o ekonominosti prostora i to e%ikasnijem usluivanju korisnika. "praksi postoji nekoliko sistema smjetaja biblioteke gra#e i sve ih dijelimo na1. SISTE6ATSKI S6JE/TAJgdje se publikaije raspore#uju prema granama znanja,2. ESISTE6ATSKI' 6EHAI2KI S6JE/TAJ smjetaj prema vanjskom izgledu knjige.

" mehaniki sistem spada al*abet$kigdje je gra#a smjetena po al%abetskom redu imena autora ilinaslova djela. )aj se sistem rijetko upotrebljava samostalno i naje'e se kombinira sa sistematskimsmjetajem. ejve'e preimu'stvo po abeednom smjetaju jeste to se sva djela jednog autora nalazena jednom mjestu. ublikaije se mogu lako prona'i ako znamo autore. edostatak ovakvog sistema jeu tome to je neekonomian u prostoru jer je nemogu'e predvidjeti koliko treba ostaviti prostora zaprirataj knjinog prostora. $iblioteke koje se odlue za ovaj sistem signiraju publikaije pomo'u

autorskih tablia. )u se za svako ime daje poseban, tzv. autor$ki znak ili uttero" znak, a on sesastoji od prvog slova prezimena i odgovaraju'eg broja naznaenog na tabliama. " slobodnompristupu poliama stavljaju se obino dva do tri slova prezimena pisa ili naslova sa brojem u tablii.&rijentalne biblioteke nisu imale kataloge u dananjem smislu rijei, nego su se knjige svrstavaleprema predmetu, a unutar toga po knjizi. )ek u -!- st. ustanovljena je neka vrsta inventara a onda ikataloga.

2D


28/41

!mamo HROOLO/KI SISTE6 S6JE/TAJAgdje se knjige smjetaju po godinama objavljivanja,me#utim ovo nije samostalan sistem, nego pomo'ni. rednost ovog sistema je u tome to se najnovijaizdanja stavljaju naprijed. &vaj sistem primjenjuje se sa uspjehom samo kod rijetkih knjiga kod kojih jevrlo bitan element godina izdanja. o ovom sistemu jedan autor razbaan je na vie mjesta jer su torazliita godita izlaenja.

!mamo EORA5SKI SISTE6koji je tako#er jedan od pomo'nih sistema i primjenjuje se samokod dijela %onda, a sastoji se u tome to se gra#a smjeta po mjestu izlaenja i nezavisno od sadraja.ostoji i JE8I2KI SISTE6 i tu se knjige smjetaju po jeziima na kojima su napisane.IVETARI S6JE/TAJknjiga je sistem u kome je gra#a smjetena na poliama po redu dolaskau biblioteku, odnosno po redu upisa u inventarnu knjigu. 6obra strana ovog sistema je u tome to jeinvetarni broj istovremeno i signatura knjige, pa je tako jenostavno na'i. Fako se vri revizija knjinog%onda na ovaj nain. eekonomian je u pogledu prostora zato to se tu redaju knjige jedna do drugerazliitog %ormata. Foa strana naina ovog smjetaja je i to to se primjeri vietomnih djela nalaze narazliitim mjestima. &n se koristi u malim bibliotekama.5OR6ATI SISTE6 je nain smjetaja po visini hrbata knjige. (njige iste veliine redaju sezajedno i ine jedinstvenu grupu. $roj grupa odre#uje sam bibliotekar, a to zavisi od veliine %onda.

+ignatura se satoji od oznake grupe prema visini hrbata i broja mjesta knjige na polii. " naoj praksigrupa se oznaava rimskim brojevima ili slovima abeede, a mjesto knjige na poliama arapskimbrojem.ri signiranju asopisa i novina moe se postupiti na dva naina

1. po visini hrbata i tu se pored oznake grupe stavlja veliko slovo 2. odrede se posebne grupe za periodiku.


29/41


30/41

noge su se grandiozne i veleljepne zgrade namjenjene bibliotekama pokazale kao potpun promaaj.&d -!- stolje'a primjenjuju se pravila za gradnju biblioteke jer tad se desilo da je u $ostonunapravljena jedna veoma lijepa zgrada ali je to bio potpuni promaaj to se tie %unkije biblioteke ionda je ;F; B;merian FibrarO ;ssoiation3 odluila da ustanovi prinipe kojih 'e se moratipridravati svi prilikom gradnje biblioteka

1. prvi prinip je da zgradu treba projektovati vode'i prije svega rauna o tome kakvo 'e bitiposlovanje2. svaka zgrada se projektuje prema posebnim zadaima i %unkiji biblioteke B a ne jedna ista za

sve tipove biblioteka3:. unutranji prostor treba oblikovati i projektovati prije vanjskoga izgleda zgrade. ri tome treba

voditi rauna da se unutranja organizaija prostora ne smije ni u kom sluaju podreditivanjskom izgledu.

4. plan izgradnje biblioteke treba da predvidi mogu'nost rasta i razvoja biblioteke, njenih %ondovai zadataka.

7. mora se voditi rauna o maksimalnoj ekonominosti prostora.

ostoje pravila gdje se zgrada moe graditi/ jesto na kojem se ona podie treba da je u najve'oj mogu'oj mjeri dostupnosaobra'ajniama, lokalnim.

/ ;ko je mogu'e ona treba da se nalazi to blie kolama, naunim i poslovnimustanovama.

/ laniranje prostora vri se na osnovu projene rasta broja stanovnika Bpotenijalnihkorisnika te biblioteke3 i to najmanje za 20 godina.

! unutranje ure#enje prostorija vri se prema odre#enim zahtjevima/ u itaoniama odnosno magazinima mora se voditi rauna o osvjetljenju, grijanju, o

mogu'nosti provjetravanja, mogu'nosti transporta knjiga itd.

" velikim bibliotekama aktuelna je podjela na tri skupine prostorija/ magaini gdje stoji gro knjiga,/ itaonie,/ prostorije za rad bibliotekog osoblja.

aspored ovih prostorija zavisi od veliine i zadataka biblioteke. eimo prostorije koje su namjenjeneza itanje, za izdavanje knjiga mogu jo da imaju prostore gdje se odravaju izlobe, predavanja i sl. uilju propagande knjige, promoije, predstavljanje sadraja i znaaja, a to su moderni tipovi a%irmaijeknjige."z prostorije za rad bibliotekog osoblja je knjigoveznia, %otolaboratorija, kopirnia i slino. )u je i

prostorija za kori'enje ;/? materijala, to podrazumijeva odre#ene aparate, prostorija za pokretne%ondove, za podruna odjeljenja i slino.6obro osvjetljenje, dobra ventilaija i izolaija od vanjske buke tako#er su vani elementi i zahtjevikoji se postavljaju.ajbolje osvjetljenje je ono bez sjena a postie se postavljanjem izvora svjetlosti na vie mjesta.againi treba da su svijetli, suhi i sa tano odre#enom temperaturom zraka. ajbolje je da budeokrenut prema sjeveru. ;ko je ipak magain okrenut prema jugu onda se obavezno na prozore stavljajutamne zavjese ili se stakla prozora boje zelenom ili plavom bojom koje odbijaju tu svjetlost.

:0


31/41

O1RE6A BIBLIOTEKEHedan od bitnih uslova za pravilno %unkionisanje biblioteke jeste njena oprema. &d bibliotekog namjetaja i druge opreme oekuje se estetski izgled, trajnost i %unkionalnost,%unkionalnost je i najznaajniji elemenat.

" svijetu postoje standardi dimenzija, standardi materijala od kojih se izra#uje namjetaj i standardioblika. ostoje tri grupe opreme za biblioteke1. oprema za skladitenje i izlaganje knjienog %onda,2. oprema za koritenje biblioteke gra#e,:. operativna i administrativna oprema.

&snovni namjetaj biblioteke su polie, jer pokazalo se da su puno praktinije od zatvorenih ormara. !koliina polia uzima se za oko 20 godina unaprijed. +tandardi veliina polia su

/ od 210/217 m. / visoke polie/ oko 170 m srednje polie/ do 107 m male ili niske polie

Girina polia je standardizovana na 100 m, a dubina ima : veliine 20 m, 27 m, i :0 m.ole#ina polie moe i ne mora biti zatvorena. uno su praktinije otvorene, ali ih ima i zatvorenih.olia moe biti jednostrana i dvostrana. Hednostrane se stavljaju uza zid, a dvostrane po srediniprostorije. Hedna metalna polia moe da primi :00/:70 knjiga. olie se prave od metala ili od drveta." velikim bibliotekama koje oskudjevaju sa prostorom primjenjuju se kompaktne polie, koje sepokre'u pomo'u elektromotora. &ne stoje jedan uz drugu da bi se koristio prostor i razmiu se samoonda kad se treba neto uzeti iz njih.*a smjetaj periodike potrebne su posebne polie. &ne obino imaju samo 7 redova i razmak izme#unjih je otprilike oko :4 m, a dubina negdje oko :1 m. &vaj razmjer omogu'ava da se na poliesmjeste povezana godita asopisa i to uspravno, a nepovezana horizontalno.

ovezane novine smjetene su na polie tako to one imaju 10 redova, irine oko 170 m i na sredini supodijeljene vertikalno. azmak izme#u redova je otprilike 1: m, a visina je isto kao i kod knjiga." magainima polie stoje okomito u odnosu na prozore radi to boljeg kori'enja svjetlosti.6imenzije i oblik stolova i ostale opreme tako#er su standardizirane. &bino se koriste stolovi za vieitalakih mjesta, a ima ih i za samo jednog itaoa.Takoer je "a:no izra%iti *unk&ionalne bibliote#ke kataloge za $mje+taj katalo+ki) karti&a . *bogtoga to se stalno upotrebljavaju kod njih je vrlo bitna izdrljivost pa zato spadaju me#u najskupljedijelove biblioteke opreme. !ma ih standardiziranih, u vie oblika s 7, 10 i 17 ladia u jednom redu.ostoje i speijalni automatski kataloki ormari u koje se smjeta manji broj kartia, ali su oni zato%unkionalniji." bibliotekama su u upotrebi razni tipovi opreme za ulaganje speijalnih vrsta bibliotekog materijala

separati, broure, mikro%ilmovi, %otokopije i sl." velikim bibliotekama sve se vie primjenjuju razna mehanogra%ska i automatska sredstva u iljuraionalizaije poslova odnosno ukupne djelatnosti biblioteka.KAKO SE 8A/TI4JE KJI9O-ARHIVSKI 6ATERIJAL

*a to postoje slube zatite koje su zaduene za to da pronalaze i primjenjuju metode za uvanje iodravanje publikaija kako bi to due trajale.*atita je dvojaka

:1


32/41

&na je !ra"na i te)ni#ka.1ra"na za+tita obezbje#uje se zakonom o biliotekama, i nizom drugih propisa izvan tog zakona zabriljivo uvanje bibliotekih %ondova i preduzimanje zatitnih mjera za njihovo to trajnije postojanje." oblasti zatite postoje dvije radnje a to sukonzer"a&ija i re$taura&ija knjinog materijala.od konzervaijom podrazumijevaju se sve preventivne mjere i svi zahvati koji sprjeavaju pojavu

raznih bolesti i ote'enja.od restauraijom misli se na razliite postupke i naune metode kojima se ve' ote'eni knjinimaterijal vra'a u prvobitno stanje.! konzervaija i restauraija stari su koliko i sam knjini materijal. ?lasnii knjiga oduvijek su nastojalida produe vijek svojoj knjizi, me#utim razumljivo je da su te drevne metode bile nedjelotvorne jerljudi tada nisu imali bioloke, hemijske i %izike uzroke, odnosno znanje o njima.rve tragove restauraije susre'emo na egipatskim papirusima i na vrlo starom pergamentu.estauratorska vjetina dobiva na zamahu u dobu humanizma i renesanse kada se pokuavaju spasitianti#ki ruko!i$i. +ve do polovine -?!!! stolje'a tehnika restauriranja zasnivala se iskljuivo naiskustvu pojedina, dakle ne na standardiziranim naunim metodama. + napretkom nauke i tehnikihsredstava usavrava se i restauratorska vjetina, niu instituti i laboratorije koji se bave iskljuivo ovom

djelatno'u. )ako je 1>:8. godine osnovan poznati !nstitut za patologiju knjige ;l%onso Ialo u imukoji ima me#unarodni znaaj.

8.4.2007. v.imelija - rariteti, rijetka izdanja, rijetke knjige.Biblio*ob je neko ko mrzi knjige.Bibliota*je osoba koja skriva svoje knjige, ne posu#uje svoje knjige.Legat zaostavtina, vaku%i, testamentom zaveten poklon bibliotei.Legator je osoba koja daje legat.Lili!utno iz%anje %ormat knjige do 10 m, to su rjenii, klasina djela.

Tran$kri!&ija je !reno+enje tek$ta iz je%nog !ra"o!i$a u %rugi' n!r. iz etimolo+kog u *onet$ki (iliobratno.

Tran$litera&ija je !reno+enje tek$ta $lo"o !o $lo"o iz jen%og !i$ma u %rugo' n!r. iz ,irili&e ulatini&u.

E*emerni materijal je $itni bibliote#ki materijal o% !rolaznog intere$a i "rije%no$ti' kao +to $u!lakati' le&i' !ro$!ekti i $l.


33/41

:. I;P (ao to je razumno tumaenje da je biblioteka stvorena kao posljedia nastojanjada se ovjekove umne djelatnosti i doivljavanja svijeta to ga okruuje oblikuju, priop'uju,prenose i uvaju, tako je i njezina opstojnost posljedia ovjekovih nastojanja da s drugimljudima komuniira u vremenu i prostoru.

4. +@; $iblioteka je bila drutveni izum koji s epojavio u trenutku kad je akumulirani korpus

ovjekovih znanja i iskustava prerastao granie ljudskog pam'enja te se vie nije mogaprenositi samo usmenom predajom.

!n%ormatika se bavi hardverskim i so%tverskim problemima obrade in%ormaija.!n%ormaijska znanost spominje se prvi put 1>7>. kao pojam.6e% !n%ormaijska znanost je znanost koja istrauje svojstva i ponaanja in%ormaija, snage kojeupravljaju

izgradnja i upravljanje biblioteka-prof_ memija predavanja[1]

Documents