Seminar iz kolegija:

Financije za poduzetnike II

Tema:

IZGRADNJA STUDENTSKOG DOMA

U POEGI

Nastavnik:

dr.sc. Katarina Potnik Gali,

vii predava

A.1. SAETAKA.1.1. Ciljevi nositelja projektaAna Ripi, Valentina tefani

Cilj ovog projekta, izgradnje studentskog doma u Poegi, je taj da osiguramo smjetaj u studentskog domu svim redovnim studentima te im pruimo kvalitetnu uslugu stanovanja i studiranja kako im mjesto u domu ne bi bilo anonimno mjesto ve ''pravi drugi dom''. Smatramo kako je ovaj projekt vrlo vaan poto ivimo danas u ovakvom recesijskom vremenu i veina ljudi nema dovoljno sredstava kako bi se obrazovala te izdvajala novac za neke privatne smjetaje pa bi im na ovaj nain pomogli i osigurali kvalitetnu i jeftiniju uslugu stanovanja, a svaka zemlja treba obrazovane ljude i smatram kako bi svaka drava pa tako i naa trebala barem na ovakav nain pomoi mladim ljudima tijekom njihova kolovanja. Isto tako moemo rei da je vaan, jer bi imao utjecaj na zapoljavanje. Poto Hrvatska danas ima veliki broj nezaposlenih i nalazi se u gospodarskoj krizi smatram kako bi ovaj projekt imao mali doprinos smanjenju nezaposlenosti u Poeko-slavonskoj regiji, pa tako i u cijeloj Hrvatskoj.

Ovakav projekt bi imao doprinos veleuilitu, gradu a i upaniji. Kada bi postojao studentski dom u Poegi sve vie bi mladih ljudi dolazilo studirati u ovo mjesto, ak bi se moda i podigla razina studiranja Veleuilita u Poegi. Kada gledamo s meunarodnog aspekta takoer bi imao jako dobar utjecaj. Veleuilitu u Poegi je 5.5.2009. dodijeljena Erasmus sveuilina povelja, od Izvrne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu, to znai da je veleuilite povezano s razmjenom studenata. To je jo jedan dobar razlog za otvaranje studentskog doma, jer bi smo te Erasmus studente imali gdje i smjestiti kada dou na razmjenu studenata u na grad te bi smo na taj nain podigli imid veleuilita u Poegi. Otvaranjem studentskog doma smanjili bi smo regionalne nejednakosti u Republici Hrvatskoj.

Smatramo kako je poteno da svi gradovi koji nude visoko obrazovanje imaju i studentski dom, a ne samo oni razvijeniji gradovi. Lokaciju ovog projekta smo zamislili na odlinom mjestu gdje je sve u neposrednoj blizini; fakultet, eljezniki i autobusni kolodvor, trgovine, menza i sl. Specifian cilj je modernizacija tog doma kako bi studentima bilo sve "pri ruci" od kabineta s raunalima do sportskih terena, prostorija za uenje, male knjinice i sl. Vie aktivnosti u gradu, jer je struktura naeg stanovnitva jako konzervativna u svim pogledima modernizacije grada i stanja u gradu zbog teke gospodarske situacije u dravi.

A.1.2. Anketa za izgradnju prosjeno opremljenog doma

Ines Radosavljevi, Nikolina Ilii

Anketa za izgradnju prosjeno opremljenog doma u Poegi provedena je meu studentima Veleuilita u Poegi.

Anketirani su samo redovni studenti s prebivalitem izvan Poege.

Ukupan broj ispitanika je 113. Na temelju provedene ankete zakljuili smo da postoji potreba za izgradnjom studentskog doma, te da je odaziv studenata jako dobar.

Od sedam pitanja se sastojala anketa.

1. pitanje: Smatrate li potrebnim izgraditi Studentski dom u Poegi?

Odgovor DA odabralo je 106 studenta (93,81%), odgovor NE 7 studenata (6,19%).

2. pitanje: Biste li koristili usluge Studentskog doma ukoliko bi postojao?

Odgovor DA odabralo je 92 student (81,42%), NE 21 studenata (18,58%), .

3. pitanje: Koliko biste bili spremni izdvojiti za stanovanje u domu?

Odgovor DO 200,00 kn, odabralo je 15 studenata (13,27%), OD 200,00 DO 400,00 kn 85 studenta (75,23%), OD 400,00 DO 1000,00 kn 13 studenata (11,50%).

4. pitanje: Biste li stanovali u studentskom domu ukoliko je njegova lokacija na rubu grada?

Odgovor DA odabralo je 42 studenta (37,17%), NE 71 student (62,83%).

5. pitanje: Kakav smjetaj oekujete od Studentskog doma?

Odgovor Najnoviji smjetaj (vlastita kupaonica ili dvije sobe na jednu kupaonicu) odabralo je 50 studenata (44,25%), Prosjeno opremljen dom 61 student (53,98%), Nije mi bitno, samo da mogu prespavati 2 studenta (1,77%).

6. pitanje: Smatrate li da bi postojanje Studentskog doma podiglo kvalitetu Veleuilita u Poegi?

Odgovor DA odabralo je 90 studenta (79,65), NE 6 studenata (5,31%), NISAM SIGURAN/SIGURNA 17 studenata (15,04%).

7. pitanje: Smatrate li da bi postojanje Studentskog doma podiglo kvalitetu studentskog ivota?

Odgovor DA odabralo je 104 studenta (92,04%), NE 9 studenta (7,96%).

A.1.3. Anketni upitnik o Studentskom domu u PoegiInes Radosavljevi, Nikolina Ilii

U ovom anketnom upitniku ispitat e se potreba studenata za Studentskim domom u Poegi

Top of Form

Smatrate li potrebnim izgraditi Studentski dom u Poegi?

Da

Ne

Biste li koristili usluge Studentskog doma ukoliko bi postojao?

(Ukoliko sada ne moete odluiti, zaokruite "Nisam siguran/sigurna")

Da

Ne

Nisam siguran/sigurna

Koliko biste bili spremni izdvojiti za stanovanje u domu?

Do 200 kn

200 - 400 kn

Vie od 400 kn

Biste li stanovali u Studentskom domu ako je njegova lokacija na rubu grada?

Da

Ne

Smatrate li da bi postojanje Studentskog doma podiglo privlanost Veleuilita u Poegi?

(Ukoliko sada ne moete odluiti, zaokruite "Nisam siguran/sigurna")

Da

Ne

Nisam siguran/sigurna

Smatrate li da bi postojanje Studentskog doma podiglo kvalitetu studentskog ivota?

Da

Ne

Kakav smjetaj oekujete od Studentskog doma?

Najnoviji smjetaj sa vlastitim WC-om

Prosjeno opremljen dom ( sa zajednikom kupaonicom na katu, klasini krevet, radni stol, ormar)

Nije mi bitno, samo da mogu prespavati

A.2. SOCIO-EKONOMSKI KONTEKST

A.2.1. Analiza dosadanjeg poslovanja Veleuilita u PoegiIva Papac, Izabela evapovi

Utemeljeno je Odlukom Vlade Republike Hrvatske 21. svibnja 1998. godine kao javna visokokolska ustanova (NN 75/98). Vlada RH odredila je kao glavnu djelatnost Veleuilita ustrojavanje i izvoenje strunih dodiplomskih studija iz biotehnikih, drutvenih i tehnikih znanosti, a koja se izvodi na veleuilinim odjelima.

Polazita za osnivanje Veleuilita u Poegi bili su postojei struni studiji (bivi VI. stupanj obrazovanja) na Sveuilitu u Osijeku, koji su sukladno odredbi lanka 168. Zakona o visokim uilitima Republike Hrvatske (NN 59/96) i Uredbi Vlade o osnivanju Veleuilita u Poegi izdvojeni iz osjekih fakulteta i ustrojeni kao nova visokokolska ustanova.

U godini utemeljenja Veleuilite u Poegi ustrojeno je u tri odjela (poljoprivredni, drutveni, tehniki) i imalo je ukupno deset strunih studija u etiri grada istone Hrvatske (Poega, Vinkovci, Slavonski Brod, Osijek). U 2001. godini dolo je do djelominog preustroja veleuilinih studija budui je Odlukom ministra znanosti i tehnologije Republike Hrvatske od 26. lipnja 2001. godine i Odlukom Senata Sveuilita J. J. Strossmayera u Osijeku od 18. lipnja 2001. godine dio strunih studija vraen na fakultete osjekog Sveuilita.

Od akademske godine 2001./2002., u sastavu Veleuilita u Poegi ostaju samo oni struni studiji koji su se izvodili u gradu Poegi i to: Vinogradarstvo-vinarstvo-voarstvo, Upravno pravo, Raunovodstvo i trgovina. Sedam ostalih strunih studija (Graevinarstvo, Elektrotehnika, Strojarstvo, Bilinogojstvo, Zootehnika, Mehanizacija poljoprivrede, Obiteljska gospodarstva) od prethodno navedene akademske godine studenti upisuju na fakultetima osjekog Sveuilita.

Tablica 1: struktura primitaka, prihoda i izdataka,rashoda

2012. godina

POSTOTAK

UKUPNI PRIHODI I PRIMICI

26. 523. 780, 51 kn

50,05 %

UKUPNI RASHODI I IZDACI

26. 472. 888, 78 kn

49,95 %

Tablica 2. Struktura studenata veleuilita i grafiki prikaz

STUDIJSKI PROGRAM

REDOVITI STUDENTI

IZVANREDNI STUDENTI

APSOLVENTI

Struni studij PT

132

45

26

Struni studij VVV

86

57

52

Struni studij Raunovodstvo

157

193

121

Struni studij Trgovina

113

157

99

Struni upravni studij

173

330

205

Specijalistiki studij Trgovinsko poslovanje

0

87

37

UKUPNO

661

869

Misija Veleuilita u Poegi je doprinijeti ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju regije i drutva:

stvaranjem visokoobrazovanih strunjaka iz podruja biotehnikih i drutvenih znanosti sukladno potrebama gospodarstva i trita

provoenjem programa za obrazovanje odraslih te usavravanjem znanja i vjetina strunjaka iz prakse,

provoenjem strunih i znanstvenih istraivanja u drutvenim i biotehnikim znanostima, ali i u drugim znanostima u kojima istrauju nastavnici Veleuilita, a koja se provode u okviru domaih i meunarodnih razvojnih, strunih i znanstvenih projekata i rezultiraju primjenom u nastavnom procesu i transferom znanja/tehnologije u praksu,

kontinuiranim unaprjeenjem kvalitete, konkurentnosti i kompetitivnosti nastavnog, strunog i znanstveno-istraivakog rada,

putem otvorene suradnje s javnim i privatnim sektorom u svim

podrujima djelatnosti Veleuilita te poticanjem meunarodne suradnje i mobilnosti studenata, nastavnika i administrativnog osoblja,

podizanje kvalitete studentskog ivota.

Projekti i Veleuilite u Poegi

1) Naziv EU projekta:IPA IV. Komponenta -Razvoj ljudskih potencijala: Increasing Employability of Working Age Population in Pozega-Slavonia and Koprivnica-Krizevci County .

a. Opi cilj projekta je poveati zapoljivost radno sposobnog stanovnitva u Poeko- slavonskoj i Koprivniko - krievakoj upaniji provoenjem edukacije namijenjene odraslim osobama.

b. Specifini ciljevi projekta jesu: poveati konkurentnost nezaposlene i zaposlene radne snage kroz prilagodbu potrebama trita rada; promicati jednake mogunosti za sve prilikom ulaska na trite rada; promicati razvoj potrebnih kljunih i drugih vjetina polaznika na postojeim i/ili novim programima za obrazovanje odraslih.

c. Projekt predstavlja trajni doprinos razvoju Veleuilita u Poegi kao, izmeu ostalog, institucije za obrazovanje odraslih, u smislu izrade i akreditacije tri programa za obrazovanje odraslih, iznimno potrebnih u regiji u kojoj se institucija nalazi te u vidu opremanja institucije za odravanje teorijskog i praktinog dijela nastave.

2) Naziv EU projekta:IPA IV. KomponentaRazvoj ljudskih potencijala: The Bee Incubator. Nositelj projekta: Veleuilite u Poegi;Partner na projektu: Veleuilite Marko Maruli u Kninu;Suradnik na projektu: Pelarska udruga Zlatna dolina, Poega.

a. Projekt je prijavljen u okviru natjeaja dodjele EU bespovratnih sredstava za program Jaanje kapaciteta ustanova za obrazovanje odraslih, unutar IPA IV komponente Razvoj ljudskih potencijala. Javni poziv: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO).

b. Opi cilj projekta je jaanje kapaciteta Veleuilita kao ustanove za obrazovanje odraslih i priprema za provedbu usavravanja polaznika u podruju pelarstva s ciljem poveanja njihove konkurentnosti na tritu rada i mogunosti za samozapoljavanje.

c. Specifini ciljevi projekta jesu: (1) Uspostaviti kurikulum za obrazovanje odraslih u podruju pelarstva, (2) Uspostaviti infrastrukturu i nastavni poligon za praktinu edukaciju nezaposlenih odraslih osoba i njihovu pripremu za samozapoljavanje i konkurentnost na tritu rada u podruju pelarstva

A.3. PONUDA I POTRANJAMarija Jela, Katarina Jakovi

3.1. Mogua oekivanja potranje

3.1.1. Potrebe koje projekt zadovoljava unutar zadanog vremena

Pretpostavka je da se izgradnjom studentskog doma pobolja i omogui jednostavniji nain boravita studenata tijekom njihovog studiranja u gradu Poegi.

Potreba studenata slabijeg imovinskog stanja za studentskim domom proizlazi iz injenice da su cijene relevantnije u odnosu na iznajmljivanje stanova. Veina studenata se odluuje za dom iz razloga to su eljni upoznavanja novih ljudi zbog lake komunikacije i druenja sa ostatkom studenata kako bi razmijenili informacije. Studentski dom prua prednost studentima zbog frekventnijeg poloaja i blizine samog Veleuilita te studentske menze.

3.1.2. Sadanji i budui trendovi potranje

Iz provedene ankete proizlazi kako su studenti zainteresirani za studentskim domom. Veina studenata se izjasnilo da im je cijena od 300 kn prihvatljiva za mjeseno stanovanje i spremni su dijeliti prostor sa ostalim studentima to ukazuje da postoji potranja za studentskim domom te da e se poveavati sa dolaskom novih studenata.

3.1.3. Podjela potranje prema vrsti korisnika

Podjela korisnika studentskog doma vri se preko kriterija za raspodjelu mjesta u studentskom domu :

Imovinsko stanje

Postignuti rezultati

3.2. Konkurencija

3.2.1. Obiljeja ponude slinih outputa

Na podruju Poeko-slavonske upanije postoji samo studentski dom u Slavonskom Brodu.

Meutim, privatnici koji iznajmljuju svoje stanove ili kue su konkurencija studentskom domu.

3.2.2. Faktori uspjeha

Kada se studenti odlue za unajmljivanje stana injenica je da e plaati cijenu stanarinu te trokove reije, to rezultira visokim trokovima. Upravo iz tog razloga e se studenti odluiti za studentski dom.

3.3.Predloena strategija

3.3.1. Outputi

U okviru smjetajnih kapaciteta u studentskom domu studentima e na raspolaganju biti smjetajni objekti. ivot u smjetajnim objektima biti e organiziran u skladu s potrebama i zahtjevima studenata, a obuhvaa zadovoljavajue standarde stanovanja, kulturnih potreba kao i sigurnost svih stanara. U svim sobama studentima je na raspolaganju besplatni Internet prikljuak, te e imati praonicu rublja.

3.3.2. Cijena

Cijena unajmljene sobe po studentu iznosi 300,00 kn.

3.3.3. Promocija

Unutar studentskog doma nalazit e se otvorena vrtna terasa koja e biti mjesto okupljanja, druenja, ali i uenja na otvorenom. Zadovoljstvo studentskim domom rezultirat e propagandom od usta- do usta .Meusobnom komunikacijom zadovoljni studenti e svojim prijateljima i poznanicima preporuiti da se odlue za studentski dom umjesto unajmljivanje privatnog stana.

3.3.4. Marketing

Studentski dom biti e kontinuirano i odgovorno na usluzi studentima. Ponuda se sastoji od kulturnih, zabavnih,obrazovnih, informatikih i duhovnih karaktera. Zadovoljstvom studenata privui e se novi studenti i poboljati e se slika za sigurnost na korist i ponos samog Veleuilita.

3.4. Procjena postotka mogue uporabe

3.4.1. Procjena prihoda od prodaje

Studentski dom u okviru raspodjela mjesta ukupno e imati mjesta za 140 studenata. Mjeseni iznos za studentskim smjetajem po studentu je 300,00 kn, ukupno za 140 studenata iznosi 42.000,00 kn.

Studenti e smjetaj imati na raspolaganju 10 mjeseci.Godinji iznos prihoda iznositi e 420.0000,00 kn

3.4.2. Hipoteze i tehnike predvianja

Pretpostavka je da e se budui trendovi potranje poveavati tijekom godina. Provedene strategije e rezultirati zadovoljstvom studenata. Meutim, poveanje prihoda od prodaje nije mogue realizirati, iz razloga to ulaganje u izgradnju studentskog doma nije ekonomskog karaktera.

A.4. TEHNOLOKE VARIJANTE I PLAN PROIZVODNJEA.4.1. Fiziki inputi za proizvodnjuKatarina Majdi, Marinela Macanga

U centru Poege nalazi se poslovna graevina koju planiramo proiriti i preurediti u studentski dom. Objekt se trenutno ne koristi i u investicijskoj je aktivnosti.

elimo postojeu graevinu kompletno rekonstruirati i adaptirati s ciljem da ga pretvorimo u Studentski dom.

Veliina novo projektiranog objekta:

0. irina 12m

0. Duina 60 m

0. 1 soba 12 m

0. 1 kupaona - 3 m

Novoizgraeni objekt bi bio veliine 2160 m, 2 kata i prizemlje.

Sadravao bi 70 soba, 35 kupaona, 2 kuhinje, hodnik i prizemlje.

U prizemlju se planira:

Recepcija,2 Informatika kabineta, 2 kupaone, 2 uionice, Ured,Praonica i rekreacijska dvorana.

Kapacitet budueg doma bio bi za 140 studenata.

Predviamo 3 faze graevinskih radova

1. U prvoj fazi bi skidali postojea vrata i prozore, skidali limariju,demontaa postojeih instalacija, otucanje postojee fasade,ruenje postojeih pregraenih zidova,uklanjanje ploica, stubita te proirenje ve postojeeg.

2. U drugoj fazi bi obavljali grupe graevinske i zidarske radove izgradnja natkrivene terase,postava limarije,zidanje unutarnjih zidova,izrada novog razvoda instalacija.

3. Trea faza- Ugradnja kompletne opreme za funkcioniranje doma.

Procjenjena vrijednost potrebnih sredstava

Ukupna sredstva za 70 soba 966 000,00 kn

Ukupno za 35 kupaone 250 075,00 kn,

Hodnik : 36 280,00 kn, Prizemlje - Recepcija 30 000,00,

Informatiki kabinet 70 000,00,

Kupaona (2x) - 14 290,00,

Uionica (2x) 40 000,00,

Ured 35 000,00,

Praonica 30 000,00

Rekreacijska dvorana 30 000,00.

Iznos ukupnog inventara koji nam je potreban je 1.692.405, i iznos koji nam je potreban za opremu je 171.000.

A.4.2. OPSKRBA VODOM I STRUJOMIva Kalec, Ivana Marinkovi

VODA

1. Za opskrbu vodom zaduena je Tekija d.o.o. Poega

1. Po njihovom cjeniku smo okvirno izraunali cijenu opskrbe vodom za studenski dom, cijena za mjesec:

1. Fiksna cijena po sobi 25,99 kn (vodoopskrba, odvodnja i proiavanje)

1. 70 soba

1. Varijabilna cijena po m3 12,83 kn

1. Po lanu se rauna 3 m3 = 38,49 kn

1. Mjesena cijena za 140 osoba = 25,99 * 70 + 38,49 * 140 = 7.207,90 kn

SMEE

1. Za zbrinjavanje otpada zaduen je Komunalac Poega

1. Po njihovom cjeniku:

1. Sakupljanje, odvoz i zbrinjavanje otpada

1. odvoz jednom tjednom

1. Domainstva i stambene zgrade

1. Volumen posude 1.100 litara

1. Iznosi = 412,54 kn (s PDV-om)

STRUJA

1. O struji se brine HEP d.o.o.

1. U prosjeku, u studentskom domu, troi se oko 3 kw po sobi + oko 7 10 kw za rasvjetu po hodnicima i ostalo

1. Studentski dom ima 70 soba

1. 70 * 3 kw = 210 + 10 = 220 kw za cijeli dom mjeseno

1. Cijena po kw bez pdv-a je 83,98

1. 220 * 83,98 = 18.475,60 * 25% pdv = 23.094,50 kn

PLIN

1. HEP PLIN D.O.O.

1. Cijena plina za tu kategoriju potroaa (kole, studentski domovi..) je ukupno s PDV-om4,28 kn/m3

1. Poto nemamo tlocrt zgrade, a potronja plina ovisi o vrsti objekta (prizemnica, katnica, viekatnica, zidovi, krovite, stolarija, izolacija itd), prema ovoj kvadraturi moemo napraviti samo neki okvirni izraun.

1. -za prostorije tipa studentska soba (dnevni boravak) treba raunati da za1 m3prostorijetreba biti instalirano70 W snage grijanja

1. -znai za2000 m2povrine doma x2,7 m(recimo visina prostorije) =5400 m3(volumen prostora)

1. -volumen doma5400 m3pomnoi s70 W=378 000 Wili378 kWogrijevne snage (znai toliki kotao u kotlovnici ti je potreban)

1. Da bi dobili koliko je to godinje plina, treba izraunati koliko kotao snage378 kWtroi plina po satu.

1. -1 m3plinasadri9,26 kWh/m3ogrijevne snage znai 378 : 9,26 = 40,8 m3/h

1. -poto je iskoristivost plinskih kotlova oko 90% treba malo vie plina: 40,8 : 0,9 =45,3 m3/h

1. Za proraun godinje potronje moe uzeti da se grije 8 mjeseci a da kotao dnevno radi 6 sati (8 mj x 30 dana x 6 sati rada) =1440 sati rada kotla

1. -godinja potronja plina e ti biti1440 h x 45,3 m3/h=65232 m3

1. Znai novano to iznosi 65232 m3x 4,28 kn =279.192,96 kn

A.5. LJUDSKI RESURSIAntonija Pavi, Iva Peternel, Viktorija Vitoli

A.5.1. Popis zaposlenih, struna sprema, opis poslova i bruto plaa

RUKOVODSTVO

Upravitelj studentskog doma

VSS, voditelj doma

15.000kn

ADMINISTRATIVNO OSOBLJE

Raunovoa

VSS, diplomirani ekonomist

financijski poslovi

10.000kn

Tajnica

SSS ili VSS

administrativni poslovi,

9.000kn

Spremaica (2)

NK ili SSS

ienje studentskog doma,

5.000kn

FIZIKE OSOBE

Recepcionar

SSS ili VSS

mogunost zaposlenja studenta,

briga oko dolaska i odlazaka studenata iz doma,

informacije o broju sobe odreenog studenta

5.000kn

TEHNIKO OSOBLJE

Domar

SSS,

briga oko odravanja studentskog doma, popravci

5.000kn

A.6. LOKACIJAAnamaria Klem, Vedrana Hamedovi6.1. Idealne karakteristike lokacije

Studentski dom nalazi se na idealnoj lokaciji zbog svog poloaja, dakle u irem centru grada, te se nalazi u samoj blizini Veleuilita. Osim toga, studentima je takoer omoguena blizina eljeznikog, te autobusnog kolodvora, to je bitno jer studenti koji e biti smjeteni u domu najee putuju tim prijevoznim sredstvima. Takoer zbog svoje lokacije dostupna nam je sva potrebna infrastruktura kao to su voda, struja, plin, telefon. Isto tako prednost je dobra povezanost sa cestama i drugim prometnicama. Kao dobru karakteristiku takoer treba istaknuti da se nalazi u samoj blizini trgovakih centara, te mala udaljenost od samog centra grada.

6.2. Alternativne opcije

Mogue lokacije za izgradnju studentskog doma u Poegi su sljedee: obnova hotela Mislav, zatim vojarna, te izgradnja graevine u Osjekoj ulici.

Za izgradnju graevine na kupljenom zemljitu: Prvo se ishoduje lokacijska dozvola, zatim graevinska, potom se pristupa izradi glavnog projekta.

Lokacijska dozvola

investitor mora priloiti slijedee dokumente uz zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole: izvod iz katastarskoga plana,

tri primjerka idejnog projekta

izjava projektanta da je idejni projekt izraen

pisano izvjee i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta

dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva

vodopravni uvjeti,

te posebni uvjeti zatite kulturnog dobra.

Zahtjev se taksira s 70,00 kn dravnih biljega.

Graevinska dozvola

Uz zahtjev za izdavanje graevinske dozvole investitor mora priloiti slijedee dokumente:

glavni projekt graevine

pisano izvjee o kontroli glavnog projekta

parcelacijski elaborat

dokaz da ima pravo graditi

Glavni projekt

Glavni projekt sadri meusobno usklaene projekte pojedinih struka. Ovisno o vrsti graevine odnosno radova, glavni projekt sadri arhitektonski projekt, graevinski projekt, elektrotehniki projekt, strojarski projekt, trokovnik projektiranih radova te druge vrste projekata. Svaki projekt mora izraditi odgovorna osoba.

6.3. IZBOR LOKACIJE I NJEZINE KARAKTERISTIKE

3.1. Klimatski uvjeti i okolini aspekti

Poega se nalazi u zapadnoj Slavoniji, u prostranoj Poekoj kotlini koju okruuje ovalno rasporeeni vijenac starog gorja Psunj, Papuk, Krndija, Dilj i Poeka Gora. Klima je umjereno topla vlana s toplim ljetom. Zime su umjereno hladne. Veina padalina pada u kasno proljee i jesen, a najmanje zimi, u rano proljee i ljeto. Ljeti se dogaaju i grmljavinski pljuskovi, ponekad s tuom. Nema izrazito vlanih razdoblja. Gorski predjeli imaju vie padalina i nie temperature.

3.2. Promet i komunikacije

Studentima Veleuilita u Poegi, koji dolaze iz drugih gradova i mjesta, veliki problem predstavlja loa prometna povezanost Poege s ostatkom svijeta, a posebno esto nelogian red vonje Hrvatskih eljeznica, kao i autobusa. Poeki kraj je neadekvatno cestovno povezan s glavnim gradom Zagrebom i ostatkom drave, kao i s Europskom Unijom. U cijeloj Republici Hrvatskoj cestogradnja je u ogromnom zamahu; gotovo u svim upanijama grade se nove ili moderniziraju postojee prometnice visokog ranga, jedino je Poeko-slavonska upanija zanemarena u svim kapitalnim cestovnim investicijama ve dugi niz godina.

3.3. Opskrba vodom

Postupak prikljuenja na sustav javne vodoopskrbe i sustav javne odvodnje otpadnih voda:

Stranka podnosi Zahtjev za prikljuenje na vodovodnu i/ili kanalizacijsku mreu. Zahtjev se podnosi na tipskom obrascu na alteru za reklamacije informacije u prizemlju upravne zgrade Tekije d.o.o.

Obavezno se prilae slijedea dokumentacija:

1. Situacioni nacrt

2. Gruntovni izvadak

3. Graevinsku dozvolu

4. Korisnik graevina je duan, uz zahtjev za izdavanje suglasnosti za prikljuenje priloiti dokaz o pravu koritenja graevine. Uplatiti 150 kn + PDV na blagajni Tekija d.o.o. za troak izlaska na teren, utvrivanje naina i uvjeta prikljuenja i izdavanje suglasnosti.

3.4. Opskrba strujom

Da bi postali kupac elektrine energije HEP Operatora distribucijskog sustava, Elektra Poega treba: a)zatraiti i pribaviti elektroenergetsku suglasnost i ugovor o prikljuenju, b) te izraditi unutranju instalaciju u objektu.

Za pribavljanje elektroenergetske suglasnosti za novo predvieni objekt treba sljedee:

podnijeti zahtjev za izdavanje elektroenergetske suglasnosti,

dostaviti projekt elektroinstalacija za predvienu graevinu.

Za prikljuenje za novo predviene objekte potrebno je:

podnijeti zahtjev za eljenu suglasnost,

uplatiti iznos po ugovoru i dostaviti kopiju uplatnice,

dostaviti kopiju graevne dozvole,

dostaviti prijavu instalacije.

za postojee objekte:

podnijeti zahtjev za eljenu suglasnost,

dostaviti dokument kojim podnositelj zahtjeva dokazuje vlasnitvo ili zakup nad predmetnom graevinom (vlasniki list, kupoprodajni ugovor, ugovor o zakupu i sl.),

uplatiti iznos po ugovoru (ukoliko postoji),

dostaviti prijavu instalacije.

za izvoenje graevinskih radova na objektu:

podnijeti zahtjev za eljenu suglasnost s definiranim razdobljem prikljuenja i vrnom snagom,

dostaviti graevnu dozvolu za predmetnu graevinu,

uplatiti iznos po ugovoru (ako postoji), te dostaviti prijavu instalacije

3.4.1. Solarne krovne elektrane

Solarne krovne elektrane mogle bi postati jedan od najprofitabilnijih legalnih poslovnih sektora u Hrvatskoj u kojemu graani bez ikakvog rizika i vlastita kapitala mogu u razdoblju od 14 godina zaraditi stotine tisua kuna.

Raunica je sljedea. Cijena opreme i instalacije za solarnu elektranu snage 10 kilovata kakva se moe sagraditi na krovu prosjene obiteljske kue iznosi oko 134 tisue kuna, uz naknadu za prikljuenje na HEP-ovu mreu koja varira izmeu 7 i 15 tisua kuna. Taj novac investitor moe vratiti za 6,3 godine, a do kraja razdoblja poticane cijene zaraditi daljnjih 135.897 kuna.

3.4. Odlaganje otpada

Donoenjem novog zakona regulira se novi nain zbrinjavanja otpada na nain da se vri selekcija otpada. Pod time se razumijeva da e se morati posebno odvajati papir, plastika, metal, staklo, bio ili zeleni otpada to se odnosi na ostatke od hrane. Potrebno je predati zahtjev za kontejnere (plastika, papir, metal, staklo te mijeani otpad) kojim bi se postupalo u skladu sa Zakonom. Okvirno jedan kontejner kotao bi oko 1000 kuna, dok bi sam odvoz otpada iznosio 45 kuna za odvoz otpada jedanput tjedno. Ukoliko bi pak postojala potreba za odvozom otpada 2 puta tjedno tada bi iznosilo 62 kune.

3.5. Trokovi zemljita

Trokovi zemljita ovisi o samoj lokaciji na kojoj se objekt nalazi. Primjerice zemljite veliine 1.333 etvornih metara koje se nalazi u Osjekoj ulici nasuprot bolnici iznosi 1.148.269 kn.

Veleuilite u PoegiRAUNOVODSTVO I TRGOVINA20.06.2014.

1

A.7. IMPLEMENTACIJAAntonija Pavi, Iva Peternel, Viktorija Vitoli

Tablica : Ciklus projekta

OPIS AKTIVNOSTI

VRIJEME POETKA

VRIJEME ZAVRETKA

DANI IZVRAVANJA

Pregovori oko nabave znanja i opreme

01.07.2014.

01.10.2014.

90

Planiranje izgradnje i raspored ugovaranja

01.10.2014.

01.10.2016.

730

Pregovori oko financiranja

01.07.2014.

01.01.2015.

180

Stjecanje zemljita i dozvola

01.07.2014.

01.07.2016.

730

Organizacijska struktura

01.10.2016.

01.01.2017.

90

Zapoljavanje osoblja

01.01.2017.

31.01.2017.

30

Sporazumi o nabavi i distribuciji

01.07.2014.

01.01.2015.

180

Grafiki prikaz glavnih faza

A.8. FINANCIJSKA ANALIZAKatarina Majdi, Marinela Macanga

Stavke stalnih i obrtnih sredstava

Izvedba ovog projekta zahtjeva ulaganje u stalna i obrtna sredstva.

Stalna sredstva su: Zemljite,graevinski objekti, projektiranje, inventar i oprema.

Tablica 1. Struktura ulaganja u stalna sredstva i trajna obrtna sredstva

Redni broj

Struktura

Iznos u kn

Struktura u %

I.

Stalna sredstva

6.101.654

98,13%

1

ZEMLJITE

1.148.249

18,47%

2

GRAEVINSKI OBJEKT

2.500.000

40,21%

3

PROJEKTIRANJE

590.000

9,49%

4

INVENTAR

1.692.405

27,22%

5

OPREMA

171.000

2,75%

6

7

8

II.

Trajna obrtna sredstva

116.314

1,87%

III.

Ukupna potrebna ulaganja

6.217.968

100,00%

Ukupan iznos potrebnog ulaganja je 6 217 968.

Od toga 98,13% odlazi na stalna sredstva, odnosno 6 101 654, a 1,87 %, odnosno 116 314 na obrtna sredstva.

Tablica 2. Proraun obrtnih sredstava

Redni broj

Opis

Dani vezivanja

Koeficijent obrtanja

Godinji iznos kn

Neto potrebna obrtna sredstva

1

REIJE

30

12,00

647.772

53.981

2

BRUTO PLAE

30

12,00

648.000

54.000

3

OSTALO

30

12,00

100.000

8.333

4

5

6

7

UKUPNO

1.395.772

116.314

Proraun amortizacije i ostatka vrijednosti

Amortizaciju smo obraunali po linearnoj metodi. Zemljite se ne amortizira, graevinske objekte po stopi od 2% ,te im je korisni vijek trajanja 50 godina. Projektiranje, inventar te oprema amortiziraju se po stopi od 10%,te im je korisni vijek trajanja 10 godina.

Tablica 3. Proraun amortizacije i ostatka vrijednosti

Redni broj

Stavke stalnih sredstava

Iznos

Stopa

Promatrane godine eksploatacije projekta

Ostatak vrijednosti

(%)

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

1.

ZEMLJITE

1.148.249

1.148.249

2.

GRAEVINSKI OBJEKT

2.500.000

2%

50.000

50.000

50.000

50.000

50.000

50.000

50.000

50.000

50.000

50.000

2.000.000

3.

PROJEKTIRANJE

590.000

10%

59.000

59.000

59.000

59.000

59.000

59.000

59.000

59.000

59.000

59.000

4.

INVENTAR

1.692.405

10%

169.241

169.241

169.241

169.241

169.241

169.241

169.241

169.241

169.241

169.241

5.

OPREMA

171.000

10%

17.100

17.100

17.100

17.100

17.100

17.100

17.100

17.100

17.100

17.100

6.

7.

8.

Ukupna sredstva

6.101.654

295.341

295.341

295.341

295.341

295.341

295.341

295.341

295.341

295.341

295.341

3.148.249

Dinamiki tokoviAntonija Pavi, Iva Peternel, Viktorija Vitoli

Projekcija ekonomskog toka

u kunama

Redni broj

Stavke primitaka i izdataka, isti primitci i njihov kumulativ

Promatrane godine vijeka (aktivizacije i eksploatacije) projekta

Ukupno

0.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

I.

Ukupni primici

0

1.665.113

1.665.113

1.665.113

1.665.113

1.665.113

1.665.113

1.665.113

1.665.113

1.665.113

4.813.362

19.799.379

1.

Ukupni prihodi

1.665.113

1.665.113

1.665.113

1.665.113

1.665.113

1.665.113

1.665.113

1.665.113

1.665.113

1.665.113

16.651.130

2.

Ostatak vrijednosti stalnih sredstava

3.148.249

3.148.249

3.

Ostatak vrijednosti obrtnih sredstava

0

II.

Ukupni izdatci

6.217.968

1.369.773

1.369.772

1.369.772

1.369.772

1.369.772

1.369.772

1.369.772

1.369.772

1.369.772

1.369.772

19.915.690

4.

Ulaganja u stalna sredstva

6.101.654

6.101.654

5.

Ulaganja u trajna obrtna sredstva

116.314

116.314

6.

Rashodi bez kamata i amortizacije

1.369.773

1.369.772

1.369.772

1.369.772

1.369.772

1.369.772

1.369.772

1.369.772

1.369.772

1.369.772

13.697.721

7.

Porez na dobitak

0

0

0

0

0

0

0

0

0

0

1

III.

isti primitci/izdatci (I II)

-6.217.968

295.340

295.341

295.341

295.341

295.341

295.341

295.341

295.341

295.341

3.443.590

-116.311

IV.

Kumulativ istih primitaka/izdataka

-6.217.968

-5.922.628

-5.627.287

-5.331.946

-5.036.606

-4.741.265

-4.445.924

-4.150.583

-3.855.242

-3.559.901

-116.311

Vrijednost ekonomskog toka na poetku je negativna zbog toga to se u proraun uzimaju poetne investicije, ali ne i izvori sredstava za te investicije. Ekonomski tok postaje pozitivan u 5.toj godini to predstavlja toku povrata uloenih sredstava, i tada projekt stvara novu ekonomsku vrijednost.A.9. SOCIO-EKONOMSKA ANALIZA TROKOVA I KORISTIKlara Matai, Valentina Fofi

9.1. Obraunska i diskontna jedinica za analizu trokova i koristi u ovom projektu iznosila bi oko 9%.

9.2. Analiza drutvenih trokova

9.2.1. Odstupanja cijena outputa u projektu izgradnje studentskog doma nisu izraena zbog injenice kako cijene domova u RH variraju, a to se tie doma u gradu Poegi, najvie ispitanih studenata izjasnilo se za opciju plaanja od 200-400 kuna.

9.2.2. Odstupanja plaa djelatnika koji bi bili zaposleni u studentskom domu nema jer su bruto plae koje moete vidjeti u prethodnim tablicama realne plaama zaposlenih u ovom sektoru u RH. Prilikom izrade projekta utvrdili smo kako od 1.1.2014. pa sve do 12. mjeseca iste godine minimalna plaa iznosi 3017,61 kunu, osim u sluaju bolovanja kada se isplauje najnia mjesena osnovica koja iznosi 2779,35 kuna. Neka od moguih odstupanja bi bile zakonske promjene koje se mogu dogoditi dok jo ne ponemo s realizacijom projekta u budunosti.

9.2.3. Fiskalni aspekti

Osloboenje od plaanja pristojbi osloboene su : ustanove iz oblasti predkolskog uzrasta, prosvjete, znanosti, kulture, zatite kulturne i prirodne batine, zdravstva, socijalne skrbi i humanitarne organizacije u obavljanju svoje djelatnosti. (NISAM USPJELA PRONAI INFORMACIJU PLAA LI SE POREZ U SLUAJU NAEG PROJEKTA ILI NE.)

9.2.4. Vanjski trokovi u naem sluaju podrazumijevaju trokove koji se mogu dogoditi tijekom izrade studentskog doma, a nismo ih mogli predvidjeti kada smo izraivali projekt.

9.2.5. Nenovane koristi, ukljuujui okoline aspekte obuhvaaju neke od dodatnih aktivnost u budunosti. Iako u poetku izgradnja doma nema utjecaj na okoli, dugorono gledano , moemo planirati postavljanje solarnih elija u sklopu poveanja koritenja OIE u RH to je do 2020. godine postavljeno kao cilj politike EU.

9.3. Analiza drutvenih koristi

9.3.1. Odstupanja cijena outputa pri izradi ovog projekta nisu izraena, kao to smo ve prethodno naveli, ali prilikom izrade projekta, odabrala se jeftinija opcija plaanja studentskog doma u iznosu od 200-400 kn. Manjim trokovima stanovanja poveava se kvaliteta ivota studenata to automatski ostavlja mogunost utede deparca i koritenje navedenog za neke druge potrebe.

9.3.2. Drutvene koristi od poveanog zapoljavanja predstavljaju korak naprijed u smanjenju nezaposlenosti. Otvaranjem novih radnih mjesta ostvaruje se priliv novca u dravni proraun putem poreza, prireza i doprinosa te se poveava blagostanje i kvaliteta ivota ljudi.

9.3.3. Fiskalni aspekti

U sluaju osloboenja, novac koji bi ostao mogao bi se iskoristiti u druge svrhe za poboljanje studentskog doma ili kvalitete ivota mladih ukljuujuu organizirane edukacije unutar studentskog doma, kreativne radionice i sl.

9.4. Ekonomska stopa prinosa

Ne dolazi do izraaja ikakva novana korist prilikom izrade i realizacije ovog projekta.

9.5. Dodatni kriterij ocjene

9.5.1. Predstavljanje rezultata u smislu Opih ciljeva politike EU prikazuje vanost za dugorone koristi krajnjih korisnika, te na koji se nain program uklapa u Europske zajednice. Jedan je od glavnih ciljeva promicanje ljudskih prava unutar Unije i u svijetu.

9.5.2. Porast drutvenog dohotka u EU

Maksimalan rast proizvodnje.

9.5.3. Smanjenje nejednakosti izmeu regija EU s obzirom na BDP po glavi stanovnika

U Poegi studenti nemaju uvjete kao u drugim regijama zbog nerazvijenosti. Nai studenti imaju manje povlastica jer nemaju studentski dom, te im je tee pronai smjetaj, koji je uz to i skuplji, u odnosu na studente koji imaju mogunosti stanovanja u studentskom domu.

U sklopu sredstava za rad javnih visokih uilita, RH u dravnom proraunu osigurava i novana sredstva za radni i ivotni standard studenata i to za: poslove utvrivanja kriterija za financiranje smjetaja, prehrane, ivotnog i kulturnog standarda studenata, poslove utvrivanja kriterija za dodjelu dravnih stipendija i potpora programima i projektima studenata. Drava bi osigurala sredstva gradu Poegi za izgradnju studentskog doma, samo je potrebna ljudska radna snaga kako bi se projekt zapoeo.

9.5.4. Porast zaposlenosti

Kao to smo ve naveli, izgradnjom studentskog doma, otvorit e se nova radna mjesta te e se smanjiti broj nezaposlenih osoba.

9.5.5. Poboljanje kvalitete okolia ne dolazi do izraaja, ali dugorona planiranja u skladu su s provedbama politike EU o obnovljivim izvorima energije.

9.5.6. Ostali ciljevi Komisije, regionalnih i nacionalnih vlasti.

Izgradnja studentskog doma imat e utjecaj na nacionalnoj razini u smislu kvalitetnijeg i povoljnijeg ivot studenata koji se odlue za studiranje u Hrvatskoj, bilo da su dravljani Republike Hrvatske, ili strani studenti . Regionalni cilj je privlaenje studenata za stanovanje u studentskom domu u gradu Poegi koji bi svojim mogunostima i opremljenou konkurirao studentskim domovima koji se nalaze u susjednim gradovima. Za sve ovo navedeno potrebna su novana sredstva koja bi financirala Europska komisija.

Biste li koristili usluge Studentskog doma ukoliko bi postojao ?

DANE9221DANE0.814159292035398270.18584070796460178Redoviti studentiStruni studij PTStruni studij VVVStruni studij RaunovodstvoStruni studij TrgovinaStruni Upravni studijSpec.studij Trgovinsko poslovanje132861571131730Izvanredni studentiStruni studij PTStruni studij VVVStruni studij RaunovodstvoStruni studij TrgovinaStruni Upravni studijSpec.studij Trgovinsko poslovanje455719315733087ApsolventiStruni studij PTStruni studij VVVStruni studij RaunovodstvoStruni studij TrgovinaStruni Upravni studijSpec.studij Trgovinsko poslovanje2652121992053701.10.2014.01.10.2016.01.01.2015.01.07.2016.01.01.2017.31.01.2017.01.01.2015.01.07.2014.01.10.2014.01.07.2014.01.07.2014.01.10.2016.01.01.2017. 01.07.2014.Pregovori oko nabave znanja i opremePlaniranje izgradnje i raspored ugovaranjaPregovori oko financiranjaStjecanje zemljita i dozvolaOrganizacijska strukturaZapoljavanje osobljaSporazumi o nabavi i distribuciji907301807309030180