ISPOR Program učenja na daljinu – IDLP na jezicima naroda BiH ISPOR Program učenja na daljinu - iskustva i poruke autora Mersiha M. Kaknjo, Lejla T. Rizvanbegović Poziv za učešće na projektima ISPOR BH Održana Druga ISPOR BH konferencija farmakoekonomike i istraživanja ishoda sa međunarodnim učešćem 15. ISPOR Evropski kongres – Izvještaj Tarik Čatić, mr.ph.sci. Pilot projekat unapređenja kapaciteta timova porodične medicine za upravljanje troškovima lijekova na recept Drapko Kuprešak, dr.med. Predsjednik UDPMRS Specifičnosti finansiranja zdravstvene zaštite u BiH Šehzada Salihbašić, mr.sci. Kvalitet života kao mjera terapijskog ishoda – kratki pregled Dostupnost validiranih instrumenata za merenje kvaliteta života istraživačima iz Balkanskih zemalja: uticaj na razvoj farmakoekonomije prof. dr Slobodan Janković Ispitivanje kvaliteta života djece oboljele od hroničnih bolesti Doc.dr.med.sci. Alma Toromanović

1100 DDeecceemmbbaarr 22001122.

U ovom broju . . .

ISSN

223

2-77

2X

Izdavač: Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u Bosni i Hercegovini - Society for Pharmacoeconomics and Outcomes Research in Bosnia and Herzegovina ISPOR Bosnia and Herzegovina Regional Chapter Glavni i odgovorni urednik: mr.sci Tarik Čatić, mr.ph. Članovi upravnog odbora: mr.sci Tarik Čatić,mr.ph. - Predsjednik ISPOR BH ■ mr.sci Begler Begović, dr.med. - Dopredsjednik ISPOR BH ■ mr.ph. Amer Bajramović - Sekretar ISPOR BH Adresa: M. Hadžijahića 53, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina ■ info@farmakoekonomika.ba ■ www.farmakoekonomika.ba

ISPOR PROGRAM UČENJA NA DALJINU IDLP dostupan na jezicima naroda BiH

ISPOR Bosna i Hercegovina regionalni ogranak sa zadovoljstvom obavještava članove i ostale zainteresovane da je dostupan prvi

modul ISPOR-ovog programa učenja na daljinu (IDLP) pod naslovom „Uvod u farmakoekonomiku“.

Naš ogranak je prvi u regiji pokrenuo projekt prevoda i adaptacije online modula na lokalne jezike čime smo osigurali brzu, jednostavnu i prihvatljivu edukaciju iz farmakoekonomike i farmakoekonomskih analiza. Svaki modul sastoji se od ppt prezentacija sa zvučnom podlogom (predavanjem) i stručnog teksta koji su zainteresovanim polaznicima dostupni putem internet stranice www.farmakoekonomika.ba odnosno www.ispor.org . Nakon odslušanog modula i položenog testa (za module kod kojih je isti predviđen), polaznici dobivaju certifikat. Na prevodu modula Uvod u farmakoekonomiku kao prevodioci radili su: mr.ph. Lejla Taletović Rizvanbegović i dr.med. Mersiha Mahmić Kakonjo, specijalista kliničke farmakologije, a validaciju prevoda proveli su mr.ph.sci. Tarik Čatić i mr.ph. Amer Bajramović. Uskoro će biti dostupan i drugi modul pod naslovom „Uvod u istraživanje ishoda“, a planiran je prevod i adaptacija još dva modula u prvoj fazi projekta.

www.farmakoekonomika.ba

Pišu: Mersiha Mahmić Kaknjo, dr.med.spec. Kantonalna bolnica Zenica Lejla Taletović Rizvanbegović, mr.ph.

2

Susrećući se sa svim poteškoćama koje donosi zanimanje kliničkog farmakologa koji probija led, srela sam alatku koja mi umnogome olakšava fer i korektan pristup. Svima. Zovu je farmakoekonomika. Sa farmakoe- konomikom me upoznala organizacija čija mi je misija vrlo jasna: sa uvijek nedostajućim resursima pokriti što je moguće više. Lakše je znati da ni tamo negdje u bijelom svijetu nije moguće ispoštovati sve mogućnosti koje savremena medicinska industrija nudi liječnicima koji su pod pritiskom: pacijenata, farmaceutske industrije, dijagnostičke industrije, predstavnika zakona i zadnje, ali sve više i više važno: finansija. Saznanje da se svugdje biju istu bitke donosi olakšanje. Antibiotici, inhibitori protonske pumpe i šta još sve ne. Indikacije, kontraindikacije, nuspojave,... Slova, slova, slova. Teško ih je izmjeriti. Živimo u metričkom društvu gdje jedino kad se nešto izmjeri, i vrijedi. I zato ISPOR hvala. Hvala na mogućnosti da se nauči. Hvala na alatu koji omogućava da se izvaga ono što nema cijenu. Hvala na mogućnosti da se izmjeri nemjerljivo, da se objektivizira subjektivno i na šansi da se postave fer pravila igre za sve. U IDLP projekat krenula sam sa motivom da naučim nešto više. Iznenadila me moja vlastita energija i žar kojim sam se uhvatila u koštac sa prevođenjem i adaptacijom. Uveliko mi je pomogla Ispor Knjiga termina koja je vrlo mudro izabrana da bude prevedena prva. Naš veliki pjesnik, Hamza Humo, u pjesmi Hanarin pogled reče: Oni koji idu putevima utrtim ne pale svjetla onima koji dolaze. I eto, mi upalismo neka svjetla. I idemo dalje. Učenje je dvosmjerna ulica. Sigurna sam da ćemo kad savladamo abecedu i mi napisati vrijedna poglavlja koja će biti od koristi. Mnogima. Čast mi je što sam učestvovala u ovom projektu i nadam se da ćemo zajedno započeti i do kraja dovesti još mnogo mnogo dobrih i korisnih projekata.

ISPOR Program učenja na daljinu - iskustva i poruke autora

POZIV ZA UČEŠĆE NA PROJEKTIMA ISPOR BH - Prevod i adaptacija ISPOR Dobrih istraživačkih praksi na jezike naroda BiH

ISPOR dobre istraživačke prakse predstavljaju konsenzusom donesene smijerice koje se odnose na ključne metode u istraživanju ishoda. Obzirom da je ISPOR naučna i edukativna organizacija, razvijanje dobrih praksi jedan je od ciljeva. Kako bi postigli ovaj cilj, ISPOR okuplja stručnjake koji predlažu dobre prakse, a koje se objavljuju u indeksiranim znanstvenim časopisima. U cilju približavanja ISPOR dobrih istraživačkih praksi, njihovog boljeg razumjevanja i eventualne brže i što uspješnije aplikacije na lokalnom, ISPOR BH pokrenuo je gore navedeni projekt. ISPOR BH lansiranjem ovog projekta ponovo postaje prva organizacija u regiji koja konkretnim aktivnostima provodi misiju i viziju ISPOR-a. Na svakoj od ISPOR dobrih istraživačkih praksi može učestvovati do 3 prevodioca i 2 validatora prijevoda. Rok za proces prevođenja i validacije prevoda je po 45 dana od dana dostavljanja radnih materijala, svakom od česnika projekta. ISPOR dobre istraživačke prakse prevode se na jezike naroda BiH sa engleskog jezika, te je osnovni uslov za učešće na projektu poznavanje engleskog jezika. Nakon prihvaćanja Aplikacije za učešće na projektu, svi učesnici dužni su pridržavati se rokova za prijevod odnosno validaciju. Učešće na projektu je zasnovano na volonterskom radu. Imena prevodilaca i validatora prijevoda bit će objavljena na ISPOR-ovoj internet stranici, te će na taj način biti prepoznat individualni doprinos. U prvoj fazi za prevod i adaptaciju selektirane su sljedeće ISPOR Dobre istraživačke prakse: Dobre prakse u prospektivnim opservacijskim (kliničkim) studijama Interpretacija indirektnog poređenja tretmana pri donošenju odluka Transferabilnost ekonomskih evaluacija Dobre prakse u modeliranju (prvi dio) Prijevod i lingvistička validacija PRO instrumenata Prijave (aplikaciju) za učešče na ovom projektu možete preuzeti na internet stranici www.farmakoekonomika.ba i potrebno ih je dostaviti najkasnije 31.01.2013. godine na fax 033-220.396 ili na mail: info@farmakoekonomika.ba

Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u Bosni i Hercegovini – ISPOR BH regionalni ogranak, organizovao je Drugu ISPOR BH konferenciju farmakoekonomike i istraživanja ishoda sa međunarodnim učeščem sa temom „Procjene zdravstvenih tehnologija (HTA) i donošenje odluka o finansiranju lijekova“, a koja se održala u Sarajevu 23.11.2012. godine. Na konferenciji je učestvovalo preko 130 učesnika, predstavnika farmaceutske industrije, fondova/zavoda zdravstvenog osiguranja, zdravstvenih fakulteta i zdravstvenih profesionalaca. Cilj konferencije bio je predstaviti savremene tokove na polju procjene zdrav- stvenih tehnologija (engl. Health Technology Assessment) – HTA u EU i zem- ljama okruženja, te razmotriti mogućnosti i perspektive Bosne i Hercegovi- ne kada je u pitanju implementacija HTA sa posebnim fokusom na donošenje odluka o finansiranju lijekova.

Procjena zdravstvenih tehnologija – HTA predstavlja multidisciplinaran, stručan, nepristrasan, objektivan i transparentan proces procjene kliničke efektivnosti i sigurnosti, uz ekonomsku analizu novih ili već postojećih zdravstvenih tehnologija (lijekova, medicinskih proizvoda, kiruških procedura, dijagnostičkih postupaka, kao i ostalih tehnologija s područja prevencije, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije), uzimajući u obzir etička, socijalna, pravna i organizacijska načela. Sistem procjene zdravstevnih tehnologija počeo se razvijati 70-tih godina u Evropi sa ciljem pružanja naučno i na dokazima utemeljenih procjena donosiocima odluka, kako za nove, u pravilu skuplje, tako i tehnologije koje se već koriste. Na nivou EU etablirana je mreža HTA agencija EUnetHTA s ciljem unapređenja saradnje unutar zemalja članica, te povećanje efikasnosti rada nacionalnih agencija.

U okviru plenarnog dijela prezentaciju o aktivnostima Europske mreže agencija za procjene zdravstvenih tehnologija (EUnetHTA), održao je direktor ove organizacije prof. Finn Børlum Kristensen, koji je između ostalog naglasio važnost kolaboracije i rada HTA agencija u EU u smislu kvalitetnijeg i bržeg procjenjivanja vrijednosti lijekova, ali i drugih tehnologija u procesu donošenja odluka o njihovom finansiranju odnosno uvrštavanju na liste. U nastavku su predstavljene aktivnosti na ovom polju u susjednim zemljama, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, koje su odavno krenule sa aktivnostima na polju formiranja tijela koja trebaju vršiti ovakve procjene i imaju manji ili veći uspjeh na tom putu. Stanje u Hrvatskoj predstavila je mr.sci. Mirjana Huić dr.med., Voditelj Odjela za razvoj, istraživanje i zdravstvene tehnologije pri Agenciji za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi istaknuvši pomake koji su napravljeni u Hrvatskoj, kao skoroj članici EU u kojoj je trenutnu u procesu usvajanja Pravilnik vezan za proces procjena zdravstvenih tehnologija. Dr. Dragana Atanasijević, koordinator za komponentni kvalitet i konsultant za PZO pri Ministarstvu zdravlja Srbije, na zanimljiv način sa prisutnima je podjelila dosadašnji put razvoja HTA u Srbiji. Mr.sci. Tarik Čatić mr.ph., predsjednik ISPOR BH dao je pregled situacije na polju HTA u BiH kroz prizmu trenutnog zakonodavstva iz ove oblasti u našoj zemlji, te predstavio rezutate pilot istraživanja provedenog od strane ISPOR BH među ključnim donosiocima odluka o finansiranju lijekova i medicinskih sredstava. Stanje u Sloveniji predstavio je prof. Mitja Kos sa Farmaceutskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani, a pragmatičan pristup za zemlje Centračno-istočne Europe dao je dr.sci. David Danko, sa posebnim akcentom na procjenu vrijednosti lijekova i formiranja njihovih cijena. Diskutovano je na temu modela i koncepta HTA tijela u zemljama srednje visokog dohotka, otvarajući pitanja ljudskih resursa i neophodnih kapaciteta u ovim zemljama, jer se još uvijek se traži najadekvatniji model HTA, a najveći problem je nedostatak finansijskih i ljudskih resursa što je posebno vezano za zemlje u razvoju među koje spada i Bosna i Hercegovina. U diskusiji je obrazložena mogućnost BiH u smislu priključenja EUnetHTA kao kolaborativni partner obzirom da naša zemlja još uvijek nije članica EU.

www.farmakoekonomika.ba 3

ODRŽANA DRUGA ISPOR BH KONFERENCIJA FARMAKOEKONOMIKE I ISTRAŽIVANJA ISHODA sa međunarodnim učešćem, Sarajevo, 23.11.2012

4

Kako je zaključeno, postoji mogućnost i podrška uključenja u mrežu, ali da je za to potrebna inicijativa iz naše zemlje, kao i konkretni doprinosi i aktivnosti u radu EUnetHTA, posebno na polju istraživanja i jačanja kolaboracije. U drugom dijelu konferencije, održan je interaktivni kurs modeliranja analize uzicaja na budžet (BIA), vođen od strane iskusnog stručnjaka na ovom polju, koji je na jednostavan i razumljiv način učesnike proveo metodom korak po korak, kroz razvijanje modela. Važnost ovog kursa ogleda se u činjenici da u zemljama u regionu, ali u u Bosni i Hercegovini, prilikom podnošenja zahtjeva za uvrštenje lijeka na listu lijekova, jedan od obaveznih, odnosno preporučenih dokumenata jeste i prikaz uticaja uvođenja nove tehnologije u sistem javnog finansiranja. ISPOR BH je i ove godine, u skladu sa svojom vizijom i misijom, osigurao da u Bosni i Hercegovini budu prezentirane najsvježije informacije vezane za savremene trendove i aktuelne teme na polju farmakoekonomike i istraživanja ishoda. Ističući neophodnost edukacije na ovom polju, koja na žalost još uvijek nije formalizovana u našoj zemlji niti prepoznata od strane akademske zajednice, a kako postoji potreba i trend korištenje termina farmakoekonomika, čak i u zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti finansiranja u zdravstvu, ISPOR BH nastoji osigurati kvalitetnu edukaciju, razmjenu iskustava i biti lider na ovom polju, kako bi se implementacija farmakoekonomskih principa provela na ispravan način. Na konferenciji je i zvanično promovisan prvi modul pod naslovom „Uvod u farmakoekonomiku“, a u okviru ISPOR programa učenja na daljinu. Radi se o prvim modulu od planirana četiri, koji je preveden na jezike naroda BiH i besplatno dostupan putem naše i ISPOR-ove internet stranice. ISPOR BH je i ovaj put prvi ogranak u regiji koji je konkretnom akcijom pomjerio granice na polju edukacije iz oblasti farmakoekonomike, a za narednu godinu planirani su novi projekti o kojima možete pročitati više na našoj internet stranici, te preuzeti prezentacije sa održane konferencije. Želimo naglasiti da je partner u organizaciji Druge ISPOR BH konferencije bila Sekcija za farmakoekonomiku Farmaceutskog društva Federacije BiH, što je od posebnog značaja, obzirom da je edukacija farmaceuta iz ove oblasti krucijalna. Nažalost, još uvijek ne postoji sluh farmaceutskih fakulteta u našoj zemlji da ovu tematiku uvrsti u nastavne planove i programe, barem postdiplomske nastave ili u vidu specijalizacija. U Federaciji Bosne i Hercegovine odnedavno je formiran specijalistički studij na temu Farmaceutska informatika sa farmakoekonomikkom, ali oblast farmakoekonomike nije dovoljno obuhvaćena. Na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu u okviru dodiplomske nastave X semestra uvršten je predmet Socijalna farmacija sa farmakoekonomikom, no nažalost dugi niz godina koliko je predmet uključen u nastavni plan in program, studenti dobivaju pogrešne informacije kako o značenju i predmetu socijalne farmacije, tako i iz dijela predmeta koji se odnosi na farmakoekonomiku usljed pogrešne koncepcije predmeta s jedne strane i nedostatka angažmana adekvatnog kadra koji bi osigurao kvalitetan sadržaj predmeta iz ove dvije iznimno važne oblasti za modernog magistra farmacije. ISPOR BH kroz svoje aktivnosti, a što je definisano i dokumentom ISPOR Vision 2020 naše krovne organizacije zalagat će se za ispravnu implementaciju farmakoekonomskih pincipa kako u praksi, tako i u edukativnim programima, te stojimo na raspolaganju da osiguramo i podržimo sve pozitivne inicijative kroz postojeće programe podrške koje ISPOR nudi lokalnim institucijama preko regionalnih ogranaka uključujući i ISPOR BH.

www.farmakoekonomika.ba

ISPOR BH ZAHVALJUJE SPONZORIMA KONFERENCIJE

5

U Berlinu je u periodu 3.-7. novembra/studentog 2012. godine održan 15. ISPOR Evropski kongres pod nazivom „Challenging Times for Health Care Decisions in Europe: Changing Models of HTA, Price Referencing and Integrating Social Preferences“. Kongresu su prethodila dva dana kratkih ISPOR kurseva iz različitih oblasti farmakoekono- mike i procjena zdravstvenih tehnologija. Ove godine na kongresu je učestvovalo preko 3.400 učesnika iz 76 zemalja. Prezentirano je 1509 postera (od čega tri iz Bosne i Herce- govine), 60 istraživačkih radova, održane su 33 radionice i 15 panela, te tri plenarne sesije koje su se odnosile na aktuelnosti iz oblasti HTA, finansiranja i određivanja cijena lijekova. Naš ogranak učestvovao je u radu foruma pod nazivom „Implementation of HTA to support pricing and reumbursement decisions in emerging market countries: more academic, more pragmatic or „NICER“ apporach“ na kojem su pored Bosne i Hercego-

vine učestvovali predstavnici ISPOR ogranaka Srbije, Makedonije i Izraela. Na ovom forumu predsjednik ISPOR BH dao je kratki pregled situacije i trendova u Bosni i Hercegovini, kada je u pitanju HTA i donošenje odluka o finansiranju lijekova u našoj zemlji. Predstavnici ISPOR BH učestvovali su na inicijalnom sastanku za formiranje mreže ISPOR ogranaka Centralno-istočne Evrope, te dali punu podršku u formiranju ovog vida saradnje, obzirom na važnost razmjene iskustava i provođenja budućih projekata i istraživanja u zemljama regiona. Također, naši predstavnici su učestvovali i u radi Europskog HTA vijeća na kojem je ove

godine u fokus stavljna uloga udurženja pacijenata u procesu odlučivanja odnosno procjene zdravstvenih tehnologija, te predstavljane posljednje aktivnosti EunetHTA.

15. ISPOR Evropski kongres - Izvještaj

Sanofi Aventis Predstavništvo u BiH Fra Anđela Zvizdovića 1, 71 000 Sarajevo

Tel: 033-295- 510 Fax: 033-270-030

P H A R M A S O L U T I O N S

• MARKET ACCESS • PHARMACOECONOMIC MODELING • OUTCOMES RESEARCH • PATIENT REPORTED OUTCOMES • • REAL WORLD DATA STUDIES • CEA/CUA/BIA STUDIES •

We grow together

www.farmakoekonomika.ba

www.farmakoekonomika.ba

PILOT PROJEKAT UNAPREĐENJA KAPACITETA TIMOVA PORODIČNE MEDICINE ZA UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA LIJEKOVA NA RECEPT

6

Piše: Draško Kuprešak, dr.med. Predsjednik UDPMRS

Fond zdravsvtvenog osiguranja Republike Srpske je u saradnji sa Udruženjem doktora porodične medicine RS početkom avgusta 2012 godine započeo realizaciju projekta koji ima za cilj unaprijeđenje znanja iz oblasti farmakoekonomije. Kako su farmakoekonomske studije sve češće korištene i navođene prilikom donošenja odluka o finansiranju lijekova i izboru troškovno-efikasne terapije, cilj projekta je osposobiti polaznike, doktore porodične medicine da razumiju koncept farmakoekonomskih studija, njihovu metodologiju i primjene ih svakodnevnoj praksi kako bi efikasnije upravljali troškovima.

Neosporna je činjenica da su troškovi u zdravstvenom sektoru svugdje u svijetu u rapidnog porastu. Rast troškova u zdravstvenom

sektoru je povezan sa uvođenjem novih tehnologija i postupaka dijagnostike i liječenja kao i sa starenjem populacije stanovnika. Doktori porodične medicine su okarakterisani kao „gate keeper-i“ ili čuvari(vratari) -sistema a od njihovih kapaciteta zavisi racionalan angažman resursa i optimizacija troškova unutar zdravstvenog sistema. Finansijska sredstva namjenjena za lijekove na recept rastu za oko 10% na godišnjem nivou, a da pri tome doktori porodične medicine generišu najveći broj preskripcija čime pitanje upravljanja troškovima lijekova na recept postaje esencijalno u cilju postizanja efikasnog balansa između zadovoljenja zdravstvenih potreba osiguranika/korisnika i troškova u zdravstvenom sektoru Republike Srpske.. Osnovna koncepcija i struktura projekta je takva da se projektne aktivnosti realizuju u petomjesečnom periodu, od avgusta do decembra mjeseca, kroz implementaciju kurikuluma koji se sastoji od pet modula iz oblasti farmakoekonomije. Edukacija je namjenjena pilot grupi selektovanih doktora porodične medicine, njih 42 iz tri doma zdravlja Trebinje, Doboj i Zvornik koji su ispunjavali ulazne kriteriju- me. Teme kurikuluma iz farmakoekonomije su sistematizovane u pet cjelina i to: MODUL 1: Pregled osnovnih karakteristika zdravstvenog sistema i njegovog finansiranja, farmakoepidemiologija (osnovni pojmovi, analize i tuma- čenja farmakoepidemioloških studija), pregled sistema finansiranja lijekova u Republici Srpskoj (način alokacije budžeta, opterećenje propisivačkog budžeta/ mjesečni limiti propisivača i sl), saradljivost pacijenata i važnost saradljivosti sa ekonomskog aspekta i aspekta konačnih ishoda terapije. MODUL 2: Osnovni pojmovi u zdravstvenoj ekonomici i farmakoekonomici, vrste troškova i način njihove analize, praćenje i analiza terapijskih ishoda. MODUL 3: Vrste farmakoekonomskih analiza sa osnovnim karakteristikama (uz praktične vježbe i radionice), kritička analiza objavljenih farmakoekonomskih evaluacija. MODUL 4: Osnovni pojmovi menadžmenta u zdravstvu i obezbjeđenje kvalitete u zdravstvu MODUL 5: Pregled terapijskih smijernica i analiza sa aspekta ekonomske opravdanosti. Namjera pokretača projekta je da na jedan sistematičan način upozna doktore porodične medicine sa novim trendovima u farmakoekonomiji kako bi se mogli lakše nositi sa teškoćama svakodnevnog rada koji se ogledaju u velikim zdravstvenim potrebama korisnika, sa jedne strane, i ograničenim sredstvima sa druge strane. Veliki doprinos realizaciji projektnih aktivnosti, od izrade priručnika za polaznike do smjernica za izradu plana za timove porodične medicine i predavanja dali su predstavnici ISPOR-a .

Efikasnije upravljanje troškovima za lijekove na recept će biti postignuto, između ostalog, tako što će biti analizirana dosadašnja propisivačka praksa svakog tima porodične medicine obuhvaćenog projektom, izrađen godišnji plan troškova za registrovanu populaciju i date farmakoekonomske smjernice za svakodnevni rad, a krajnji rezultat projekta trebalo bi da bude smanjenje troškova za propisane lijekove za oko 10 odsto kod svih timova porodične medicine koji će biti obuhvaćeni ovim pilot projektom.

7

www.farmakoekonomika.ba

SPECIFIČNOSTI FINANSIRANJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U BIH

Piše: Šehzada Salihbašić,mr.sci.

Zdravstveni sistem je postojao otkad su ljudi pokušali da zaštite svoje zdravlje i tretiraju bolest. On se razvijao pod utjecajem različitih faktora kao što su: socijalno – ekonomski razvoj zemlje i nivo blagostanja, nacionalna historija i kultura, dominirajuća politička ideologija, lokalni geografski i klimatski faktori. Funkcionisanje i organizacija zdrav- stvenog sistema, iako različita širom svijeta, ima zajedničke osnovne karakteristike. U skladu sa važećim ustavnim rješenjima ne postoji jedinstven zdravstveni sistem i zdravstvena politika i s tim u vezi ni jedinstvena fiskalna politika i politika doprinosa za zdravstveno osiguranje u BiH, te su zakonske propise iz ove obla- sti usvojila zakonodavna tijela entiteta i DB. Sredstva za obavezno zdravstveno osiguranje u BiH, obezbjeđuju se iz doprinosa za zdravstveno osiguranje, a na osnovu propisa koje donose zakonodavna tijela FBiH, RS, DB i kantona, primjenom 84 različite osnovice i stope doprinosa. Sistem zdravstvenog osiguranja je decentralizovan i prava iz zdravstvenog osiguranja se ostvaruju preko trinaest fondova. Sistem je fragmentiran i ne postoji udruživanje rizika. Prava iz zdravstvenog osiguranja su u direktnoj ovisnosti o ekonomskoj snazi administrativnih jedinica, što ne stvara preduslov za univerzalnu pokrivenost obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Prema izvještaju Agencije za statistiku BiH, izdaci za zdravstvo u bruto domaćem proizvodu učestvuju sa 4,35% u 2006.godini i veći su za 5,52% u odnosu na 2005.godinu. Obaveznim zdravstvenim osiguranjem u BiH obuhvaćeno 78% odnosno 3.069.673 stanovnika, a 22% odnosno 846.130 stanovnika su neosigurana. Ukupna sredstva iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u 2006.godini u BiH iznosila su 1,098 miliona KM od čega se 95,08% odnosi na prihode od doprinosa, a 4,92% ne neporezne prihode. Neujednačene osnovice i stope doprinosa, različit obuhvat stanovništva obaveznim zdravstvenim osiguranjem i subvencije iz budžeta vlada determinišu strukturu navedenih prihoda kao i obim prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja.

Primjenom jedinstvenih osnovica i stopa doprinosa od 12% za osiguranike u radnom odnosu, 7,5% za zemljoradnike i samoosiguranike i 3,75% za ostale kategorije na 55% prosječne bruto plaće na nivou BiH ukupan prihod iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u 2006.godini bi iznosio bi 1,334 miliona KM što je za 21,49% više u odnosu na postojeći sistem. Ukupan prihod od poreza – doprinosa u ukupnoj strukturi prihoda za zdravstveno osiguranje na nivou BiH učestvuje sa 85,59%, što je manje za 9,49%, odnosno učešće neporeznih prihoda je za 9,49% više.

Reformski kurs u fiskalnoj politici u vezi doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u BiH treba biti usmjeren ka uvođenju jedinstvenih osnovica i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje i njihovo učešće u strukturi ukupnih prihoda do 80% čime se stvaraju preduslovi da uvođenje dopunskog osiguranja kao u Hrvatskoj i Sloveniji i simuliše gospodarstvo. Ove reforme moraju biti praćene primjenom novih modela plaćanja zdravstvenih usluga. Specifičnost finansiranja zdravstvene zaštie u BiH Funkcije zdravstvenog sistema prema ključnim ciljevima i vezama unutar podsistema, koje stoje na raspolaganju kreatorima politike i rukovodiocima u zdravstvenom sistemu u BiH, su elaborirane uz prikaz relevantnih pokazatelja kojim se potvrđuju ograničenje u unaprijeđenju zdravstva u BiH. Mogućnost da se prevaziđu izraženi problemi je proces strukturalnog prilagođavanja zdravstvenog sektora, odnosno reforma sistema zdravstvene zaštite i njegovog finansiranja. Reforma podrazumjeva postojanje dokumenata sa jasno formulisanim ciljevima zdravstvene politike za koje se država zalaže, a oko kojih je postignut koncenzus na nacionalnom nivou svih ključnih aktera iz političke strukture, javno promovisanje svih osnovnih principa za izvođenje reforme, njenu implementaciju u razumnom vremenskim rokovima, odgovarajuće efekte davalaca i zadovoljstvo korisnika zdravstvenih usluga kao poboljšanje efikasnosti (mikro i makro) i kvaliteta u zdravstvu. Zdravstveni sistem i zdravstvena zaštita u BiH Općenito sistem je skup međusobno povezanih elemenata koji zajedno dovode do dostizanja ciljeva u sredini u kojoj sistem egzistira tj. grupa elemenata (osobe, organizacija oprema ideje i drugo) koji su povezani i utiču jedan na drugog i na ponašanje elemenata u cjelini.

www.farmakoekonomika.ba 8

Funkcionisanje i organizacija zdravstvenog sistema, iako različiti širom svijeta, imaju zajedničke osnovne karakteristike. S tim u vezi osnovne elemente sistema zdravstvene zaštite čine resursi: ljudski resursi tj. zdravstveni radnici, organizacija, administracija i rukovođenje i obezbjeđenje zdravstvenih usluga stanovništvu. U okviru nacionalnih zdravstvenih sistema jedne zemlje tri su bitne karakteristike koje obrađuju i opisuju sistem zdravstvene zaštite: prava iz zdravstvene zaštite koje sistem obezbjeđuje stanovništvu, obuhvat stanovništva zdravstvenom zaštitom i finansiranje sistema zdravstvene zaštite. Da bi se shvatila suština sistema zdravstvene zaštite u svijetu u vezi sa pravima iz zdravstvenog osiguranja naznačena je uloga tri osnovne interesne grupe: korisnici, davaoci usluga i posrednici u pružanju zdravstvene zaštite. Funkcije zdravstvenog sistema prema ključnim ciljevima i vezama unutar sistema, koje stoje na raspolaganju kreatorima politika i rukovodiocima u zdravstvenom sistemu, omogućavaju da upravljanjem i modifikacijama polugama: organizacijski aranžmani, finansiranje, raspodjela sredstava i pružanje usluga, ostvare različite međuciljeve i učine zdravstvene ishode, finansijsku održivost i zadovoljstvo korisnika kao krajnje ciljeve mjerljivim za sve sudionike u sistemu. Osnovni fektori koji determinišu zdravstvenu potrošnju su: demografske promjene stanovništva, rodne i dobne skupine stanovništva, zdravstveno stanje stanovništva, gustina naseljenosti, geografska lokacija naselja i udaljenost od većih centara. Prema podacima Svjetske banke, BiH će do 2020.godine naseljavati 4,225 miliona stanovnika što predstavlja rast od 6,2%. Procjenjuje se da će se granica očekivanog trajanja života pomjeriti sa 73,87% na 76,83%. Od 3,915 miliona stanovnika, stanovnici FBiH učestvuju sa 59,37%, RS sa 37,99% i DB sa 2,63%. Obaveznim zdravstvenim osiguranjem u BiH obuhvaćeno 78% odnosno 3.069.673 stanovnika, a 22% odnosno 846.130 stanovnika su neosigurana lica. Netransparentan i neujednačen pristup zdravstvenom osiguranju u pogledu osnovica i stopa doprinosa dovodi u neravnopravan položaj građane BiH, što je jedan od uzroka niskog obuhvata obaveznim zdravstvenim osiguranjem što potveđuje podataka da je u BiH, neosigurano 22% odnosno 846.130, RS 30% odnosno 448.114, DB 27% odnosno 27.458 i FBiH 16% odnosno 372.002 stanovnika. Ukupan broj osiguranika u BiH prema izvornim podacima fondova zdravstvenog osiguranja kretao se od 1.696.944 u 2004 do 1.864.191 u 2006 godini. U ukupnoj strukturi osiguranika osiguranici sa socijalnim statusom učestvuju sa 50%, a sredstva naplaćena po osnovu zdravstvenog osiguranja ove kategorije osiguranika u ukupnim sredstvima učestvuju sa 11,68%, što zahtjeva preispitivanje dosadašnjeg načina obračuna, osnovica i stopa doprinosa. Održivost zdravstvenog sektora je pod uticajem ukupnih privrednih i ekonomskih faktora te vladine politike trebaju biti usmjerene na reformske procese u zdravstvu BiH na uvođenje novih mehanizama plaćanja zdravstvenih usluga, s jedne strane, i promjene u strukturi izvora sredstava za finansiranje zdravstva. Strategije zdravstvenog sistema kojim se definišu opši ciljevi zdravstvena politika usvojila su nadležna tjela entiteta i DB i predstavljaju osnov za upravljanje sistemom. Organizacija zdravstvenog sistema i prava iz zdravstvenog osiguranja temelji se na zakonima o zdravstvenom osiguranju administrativnih jedinica i organizovana je na tri nivoa: primarna zdravstvena zaštita, sekundarna zdravstvena zaštita specijalističkog i kosultativnog i bolničkog nivoa i tercijarna zdravstvena zaštita konsultativno specijalističkog i bolničkog nivoa koja je i nastavno naučna baza za izvođenje nastave. Fiskalni sistema u BiH sa aspekta osnovnih zadataka u vezi sa formiranjem i usmjeravanjem sredstava na ime potreba javnog karaktera, odnosno općih i zajedničkih uslova života i privređivanja u zajednici, a u vezi politike doprinosa za zdravstveno osiguranje i finansiranja zdravstvene potrošnje, treba posmatrati u kontekstu sa Ustavnim uređenjem u BiH. U skladu sa Ustavom BiH uređivanje odnosa u oblasti zdravstva dato je u nadležnost Entitetima. Izvori sredstava za finansiranje zdravstvenih potreba, kao izvorni namjenski prihodi utvrđeni su zakonskim propisima entiteta i DB. U skladu sa Ustavom BiH trenutno postoje tri odvojena nezavisna fiskalna sistema, koji u skladu sa aktima entitetskih vlada, kreiraju fiskalnu politiku od koje zavisi ostvarivanje izvornih prihoda za finansiranje prava iz socijalnog osiguranja. Prava iz zdravstvenog osiguranja u skladu sa zakonskim propisima Entiteta i DB utvrđena su zakonom o zdravstvenom osiguranju i drugim propisima, što implicira razlike u obimu prava, načinu finansiranja i izvorima sredstava za finansiranje zdravstva.

9 www.farmakoekonomika.ba

Prema važećim Ustavnim rješenjima BiH ne postoji jedinstvena zdravstvena politika i jedinstven zdravstveni sistem, te stoga ne postoji zakonska legislativa na nivou države koja svim građanima pod jednakim uslovima obezbjeđuje jednaka prava iz zdravstvenog osiguranja. Kod izvora za finansiranje zdravstva najvažnije kontekstualno pitanje predstavlja fiskalni kontekst, što se reflektuje kroz alokatvnu, distributivnu i stabilizirajuću funkciju fiskalne politike. Ovo se posebno odnosi na sposobnost vlade da mobiliše i druge javne prihode kao i na potrebu njihovog uravnoteženja sa ukupnom javnom potrošnjom (obuhvata sve oblike doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje i PDV koji su dio javnih prihoda, te porez na dohodak). Različite osnovice i stope doprinosa za zdravstveno osiguranje osiguranika sa statusom radnika, zamljoradnika, penzionera, nezaposlenog, samoosiguranika, branitelja – boraca i prognanika karakteristične su za predmet istraživanja i obrađene su na Entitetskom nivou i DB. Sistem je fragmentiran te ne postoji univerzalna pokrivenost stanovništva niti objedinjavanje rizika sa aspekta izvora, prava i strukture osiguranih lica u zdravstvenom osiguranju. Prema izvještaju Agencije za statistiku BiH, bruto domaći proizvod, obračunat prema proizvodnom pristupu u tekućim cijenama, procijenjen je u iznosu od 19,121 miliona KM u 2006.godini, što predstavlja nominalni porast 12,96% u odnosu na 2005.godinu. Izdaci za zdravstvo u ukupnoj krajnjoj potrošnji učestvuju sa 4,35% u 2006.godini i veći su za 5,52% u odnosu na 2005.godinu. Osnovni izvori finansiranja zdravstvene zaštite - Način finansiranja zdravstvene zaštite u raznim zemljama svijeta je različit kako po izvorima tako i načinu njihovog korištenja. Najčešće korištenu i najpoznatiju podjelu sistema zdravstvene zaštite predložila je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj 1987.godine po kojoj se svi sistemi mogu grupisat u tri osnovna modela: sistem nacionalne zdravstvene službe - Bevridgov model (karakterističan za Veliku Britaniju, Švedsku, Kanadu, Dansku, Finsku, Italiju, Grčku, Portugal i Norvešku), sistem socijalnog zdravstvenog osiguranja – Bizmarkov model (karakterističan za Njemačku, Švicarsku, Austriju, Francusku, Belgiju i BiH) i sistem privatnog osiguranja – model «nezavisnih suverenih korisnika» (karakterističan za SAD). Finsiranje zdravstvenog osiguranja u BiH Sistem finansiranja zdravstvene zaštite od presudnog je značenja za funkconisanje zdravstvenog sistema u cjelini. Problem s kojim se susreću svi savremeni sistemi zdravstva je sve veće rast zdravstvene potrošnje dok izvori sredstava ostaju ograničeni. S tim u vezi utvrđivanje jedinstvene zdravstvene i fiskalne politike na državnom nivo treba da bude jedan od osnovnih prioriteta vladinih politika. Održivost zdravstvenog sektora je pod uticajem ukupnih privrednih i ekonomskih faktora te vladine politike trebaju biti usmjerene na reformske procese u zdravstvu BiH na uvođenje novih mehanizama plaćanja zdravstvenih usluga, s jedne strane, i promjeni načina sabiranja sredstava za pokriće usluga, s druge strane. Finansiranje i raspodjela se odnosi na prikupljanje udruživanje i raspodjelu sredstava, te mehanizme plaćanja davalaca zdravstvenih usluga. Osnovni izvori finansiranja i karakteristike sistema Sakupljanje prihoda iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Bosni i Hercegovini vrši se u fondu zdravstvenog osiguranja FBiH, RS, DB i kantona i pod uticajem je sveukupne privredne aktivnost i stabilnost bidžeta vlada i službi za mirovinsko osiguranje i nezaposlene koji neredovno izmiruju obaveza za osiguranike za koje su obveznici obračuna i uplate dopronosa. Prema važećim Ustavnim rješenjima i vazećim zakonskim propisima osnovne karakterisike zdravstvenog sistema i zdravstvenog osiguranja u BiH su: sistem socijalnog osiguranja (Bizmarkov sistem) pri čemu su doprinosi na plate i iz plata osnovni izvor za ostvarivanje prava iz zdravstvene zaštite; zdravstveni sistem i sistem zdravstvenog osiguranja je decentralizovan i pravo na zdravstvenu zaštiti ostvaruje se preko trinaest fondova zdravstvenog osiguranja (u FBiH deset kantonalnih izvanbudžetskih fondova zdravstvenog osiguranja i Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranj, u RS jedinstveni fond zdravstvenog osiguranja sa mrežom filjijala i u DB Fond zdravstvenog osiguranja); svojstvo osiguranika i osiguranog lica stiče se prijavom na obavezno zdravstveno osiguranje i dokazuje propisanom ispravom (zdravstvena legitimacija); rizici za veće troškove zdravstvene zaštite su na entitetskom, kantonalnom nivou i DB; neograničena solidarnost u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja, za istu zdravstvenu potrebu osigurano lice ima istu zdravstvenu uslugu,prava na zdravstvenu zaštitu su u direktnoj ovisnosti o ekonomskoj snazi entiteta, kantona i ne postoji objedinjavanje rizika; učešće u troškovima zdravstvene zaštite, utvrđuje se odlukama entiteta; osnovice za obračun doprinosa su različite: bruto plaća ili neto plaća ( pri čemu obračun doprinosa ne može biti niži od 55% neto plaće u FBiH, 50% neto plaće u RS i 300 KM u DB); stope doprinosa za zdravstveno osiguranje su utvrđene kao neto stope i bruto stope i kreću se od 25%, 18% i 15% na entitetskom nivou za osiguranike u radnom odnosu i imaju različite fiskalne efekte na zdravstveni sistem, privređivanje i zapošljavanje; ne postoji udruživanje rizika na nivou BiH, a kao rezultat različitog fiskalnog opterećenja prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje po osiguraniku u radnom odnosu u 2006.godini su iznosili u: FBiH 1.495 KM; RS 754 KM i DB 1.066 KM; nepostojanje platnih razreda pogoduje zloupotrebi najniže osnovice kod obračunavanja doprinosa; različite stope doprinosa otežavaju rad privrednika i dovode ih u neravnopravan položaj; dvanaest podsistema u zdravstvenom osiguranju utiče na kreiranje 84 osnovice i stope doprinosa za osiguranike sa statusom radnik, penzioner, nezaposleni, poljoprivrednik, civilne žrtve rata i ostali osiguranici. Ukupna sredstva iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u 2006.godini u BiH iznosila su 1,098 miliona KM od čega se 95,08% odnosi na prihode od doprinosa, a 4,92% ne neporezne prihode.

www.farmakoekonomika.ba 10

Neujednačene osnovice i stope doprinosa, različit obuhvat stanovništva obaveznim zdravstvenim osiguranjem i subvencije iz budžeta vlada determinišu strukruru navedenih prihoda kao i obim prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. Perspektive razvoja i reforma fiskalnog sistema U cilju adekvatne ocjene fiskalnog kapaciteta po osnovu doprinosa za zdravsveno osiguranje izvšena je analiza i komparacija osnovica i stopa doprinosa, te s tim u vezi prihoda i rashoda iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u periodu 2004 – 2006.godina na nivou BiH, entiteta i DB. Elaboracijom je utvrđeno da postojeće stope doprinosa sistem zdravstva čine nefikasnim i nepravičnim što narušava osnovnovne ciljeve i među ciijeve zdravstvenog sistema u BiH, i ne osigurava zaštitu sistema od katastrofalnih troškova zbog neadekvatnih izvora sredstava, a ni stanovništo od rizika neostvarivanja zaštite. Naglasak na spoznajama izvedenim iz kvalifikacija odnosi se na uvođenje jedinstvene stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje u BiH kako slijedi :

na plate uposlenih umjesto dosadašnjih različitih stopa doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje primjenit jedinstvenu bruto stopu od 12%, na osnovici koju čini prosječna bruto plaća entiteta, BD BiH. Primjena ujednačenih stopa po bruto principu predstavlja smanjenje od 5% u FBiH, povećanje za 1,44% u RS i BDBiH 0%, odnosno po neto principu smanenje u FBiH za 7,61%, RS od 2,53% i BDBiH ostaje ista stopa, čime se približavamo fiskalnom opterećenju susjednih zemalja, koje nisu bile zahvaćene ratnim događanjima;

za zdravstveno osiguranje zemljoradnika i samoosiguranike primjeniti jedinstvenu osnovicu i stopu doprinosa od 7,5% na 55% prosječne bruto plaće;

za kategoriju osiguranika sa statusom penzioner, nezaposleni, socijalno ugrožena lica, uvesti jedinstvenu stopu za obavezno zdravstveno osiguranje od 3,75% na osnovicu od 55% prosječne bruto plaće, što zamjenjuje 48 različitih osnovica i stopa doprinosa u 12 fondova zdravstvenog osiguranja.

Ukupna sredstva za zdravstveno osiguranje po stopama nakon fiskalnog ujednačavanja na iste osnovice u 2006 godini iznose 1,334 miliona KM što je za 21,49% više uz vjerovatnoću 100% naplate. Ukupni prihodi od doprinosa nakon fiskalnog ujednačavanja iznose 1.141,9 miliona KM i u ukupnoj strukturi učestvuju sa 85,59%,što je manje za 9,49%, Neporezni prihodi nakon fiskalnog ujednačavanja iznose 192,1 miliona KM i i ukupnoj strukturi učestvuju sa 14,41% što je za 9,49% više u odnosu na obračun. Objedinjavanje rizika na državnom nivou treba da bude jedna od osnovnih politika u fiskalnom i zdravstvenom sistemu. Primjenom predloženih osnovica i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje uposlenika prosječna izdvajanja po osiguraniku iznose 1.196,67 KM što je na nivou obračuna po postojećem sistem. Primjena jedinstvenih osnovica i stopa doprinosa onemogućiti će prijavljivanje izvan mjesta rada ili prebivališta i utjecati na povećanje obuhvata obaveznim zdravstvenim osiguranjem. Vjerovatnoća da će stepen obuhvata obaveznim zdravstvenim osiguranjem porasti sa 78% na 83%, kao i da će doći do povećanja broja uposlenih, te smanjit pritisak na zdravstvo preko biroa rada.

U oktobru/listopadu 2011. godine publikovana je prva knjiga koja tretira oblast farmakoekonomike i istraživanja ishoda na jezicima naroda BiH - ISPOR Knjiga termina – Troškovi, kvalitet i ishodi u zdravstvu Knjiga sadrži 112 termina korištenih u farmakoekonomici sa preko 130 podtermina poredanih abecednim redom Koncept: Naslov na jezicima naroda BiH - Naslov na engleskom jeziku- Kratka definicija – Objašnjenje -Vrijednost i upotreba –Pitanja - Bibiliografija Knjiga je namjenjena uposlenicima u farmaceutskoj industriji, uposlenicima u ministarstvima zdravstva,zavodima/fondovima zdravstvenog osiguranja, donosiocima odluka, kliničarima, akademskim radnicima kao i studentima zdravstvenih fakulteta Za više informacija o nabavci knjige posjetite našu web stranicu:

www.farmakoekonomika.ba

www.farmakoekonomika.ba 11

KVALITET ŽIVOTA KAO MJERA TERAPIJSKOG ISHODA – KRATKI PREGLED

Pojam kvaliteta života povezanog sa zdravljem (engl. Health Related Quality of life – HRQoL) nastao je kao posljedica shvatanja da je zdravlje vrlo važan uslov dobrog kvaliteta života. Metodologija ispitivanja kvaliteta života je različita, ali se u svim studijama koristi neki od upitnika za procjenu kvaliteta života, jer su upravo upitnici instrumenti za mjerenje, to jest kvantifikaciju kvaliteta života.

Prva teorijska razmatranja mjerenja kvaliteta života kao i mjerne skale opisane su krajem 19. vijeka, tačnije 1854. godine, a prva naučna istraživanja i razvoj mjernih instrumenata sprovedeni su u oblasti psihijatrije. Sedamdesetih godina prošlog vijeka poraslo je interesovanje za kvalitet života u mnogim oblastima, posebno hroničnim nezaraznim bolestima.

Grupa eksperata WHO nakon istraživanja o povezanosti zdravlja sa kvalitetom života u deset zemalja 1993. godine je dala definiciju kvaliteta života koja se smatra najobuhvatnijom: „Kvalitet života se definiše kao percepcija pojedinaca o sopstvenom položaju u životu u kontekstu kulture i sistema vrijednosti u kojima žive, kao i prema svojim ciljevima, očekivanjima, standardima i interesovanjima.” To je širok koncept koji čine fizičko zdravlje pojedinaca, psihološki status, materijalna nezavisnost, socijalni odnosi i njihovi odnosi prema značajnim karakteristikama spoljašnje sredine. Da bi se dobila kompletna slika zdravstvenog stanja oboljelih, neophodno je da se pored uobičajenih kliničkih mjerenja sprovodi i mjerenje kvaliteta života u vezi sa zdravljem pri čemu se procjene se ne fokusiraju isključivo na oboljeli organ ili sistem, već moraju obuhvatiti i funkcio- nalne poremećaje (fizičke, emocionalne, socijalne) koje pacijenti doživljavaju kao posljedicu svoje bolesti. Posljednjih godina razvijen je velik broj upitnika koji predstavljaju instrumente za mjerenje kva- liteta života, a koji po strukturi mogu biti opšti - generički i upitnici specifični za oboljenje. Opšti (generički) zdravstveni upitnici izražavaju mjeru oštećenja zdravlja, isključivo sa stanovišta bolesnika. Njihova prednost u odnosu na upitnike specifične za oboljenje je u tome što je njihova ponovljivost i validnost verifikovana na različitim oboljenjima. Imaju veću širinu jer omogućavaju poređenje ne samo bolesnika koji boluju od iste bolesti već i različitih populacija bolesnika, ali i manju dubinu, to jest manju senzitivnost i specifičnost za oboljenje koje se ispituje u poređenju sa specifičnim upitnicima. Neki od generičkih upitnika za procjenu kvalitete života su npr. EQ5D, SF-36, HUI (Health Utility Index). Upitnici specifični za oboljenje usmjereni su na određeno oboljenje i formirani s ciljem da pruže veću senzitivnost i specifičnost. Njihova prednost je što se fokusiraju na područja funkcionisanja koja su specifična i najvažnija za oboljelog od određene bolesti. Ograničenje je u tome što isključuju mogućnost poređenja kvaliteta života između različitih populacija ili oboljenja. Upitnik se popunjava na tri osnovna načina: lično samostalno popunjavanje upitnika, gdje ispitanik samostalno pismeno daje odgovore na pitanja iz upitnika (obično bez vremenskog ograničenja), upitnika uz pomoć ispitivača, a na osnovu odgovora bolesnika ili lično popunjavanje upitnika pod nadzorom ispitivača. Dobar upitnik treba da ima sledeće karakteristike: da precizno mjeri zdravlje; da je pouzdan; da je osetljiv prema klinički značajnim promjenama zdravlja; da je ponovljiv; da je relativno kratak i jednostavan i, najzad, da je validan i pouzdan, to jest da objektivno mjeri kvalitet života. U zavisnosti od svojih mjernih osobina, upitnici mogu biti diskriminativni i procenjivi.

Diskriminativni instrumenti se koriste u studijama presjeka i oni treba da posjeduju sposobnost da detektuju razlike u jednom vremenu između pacijenata sa različitim nivoima poremećaja. Općenito govoreći, diskriminativna sposobnost je sposobnost razdvajanja različitih nivoa bolesti između pacijenata. Procenjivi instrumenti se koriste u longitudinalnim studijama i oni treba da posjeduju dobre evaluativne sposobnosti, to jest da detektuju klinički značajne promjene zdravlja u toku vremena. Kako su upitnici o kvalitetu života naučni instrumenti u kojima su dijelovi i moguće opcije odgovora odabrani i strogo standardizovani u postupku pretestiranja dobro poznatim psihometrijskim metodama, svaka modifikacija može ozbiljno da poremeti mjerne sposobnosti i validnost instrumenta, te se ne preporučuje.

DOSTUPNOST VALIDIRANIH INSTRUMENATA ZA MERENJE KVALITETA ŽIVOTA ISTRAŽIVAČIMA IZ BALKANSKIH ZEMALJA: UTICAJ NA RAZVOJ FARMAKOEKONOMIJE

www.farmakoekonomika.ba 12

Jedan od najvažnijih metoda za merenje kvaliteta života u pogledu zdravlja su upitnici ili “skale”, kako se u žargonu nazivaju. Postoje dve vrste upitnika za merenje kvaliteta života: generički (koji mere kvalitet života bez obzira na vrstu oboljenja kod pacijenta) i specifični (koji mere kvalitet života kod samo jednog oboljenja ili grupe oboljenja). Upitnici predstavljaju pokušaj da se merenje kvaliteta života što više objektivizuje, što nažalost ponekada nije slučaj. Posebno su problematični upitnici za kvalitet života u oblastima kakva je psihijatrija. Pokazalo se da većina do sada korišćenih upitnika za kvalitet života pacijenata sa šizofrenijom nema teorijsku ni konceptualnu osnovu1. Takođe, upitnici koji mere kvalitet života u šizofreniji nisu uticali na lečenje pacijenata u praksi niti na donošenje odluka o preporukama za lečenje ove bolesti ili o alokaciji resursa. Ipak, u nedosta- tku boljih metoda, prinuđeni smo da koristimo postojeće upitnike u merenju kvaliteta života.

Za mlade istraživače u oblasti farmakoekonomije izuzetno je važno da postoje njima dostupni upitnici koji se mogu koristiti u merenju kvaliteta života. Nažalost, neki od upitnika se eksploatišu na komercijalnoj osnovi, tj. licenca za njihovu upotrebu se mora platiti. Mada postoji i značajan broj upitnika koji su dostupni besplatno u originalu (npr. u psihijatriji Quality of Life Interview2, koji meri kvalitet života ljudi sa teškim, trajnim psihičkim bolestima, Quality of Life Scale3, koji meri kvalitet života kod osoba sa šizofrenijom, i drugi), oni se ne mogu kao takvi direktno upotrebiti. Nije dovoljno da originalne upitnike samo prevede istraživač, jer prevod može biti nejasan ili neupotrebljiv na populacijama pacijenata iz balkanskih naroda. Neophodno je da se upitnici prevedu uz pomoć ekipe eksperata za prevođenje, a zatim dokaže njihova validnost i pouzdanost strogo utvrđenim postupkom.

Za sada postoje samo dva široko dostupna, besplatna generička upitnika za merenje kvaliteta života, kod kojih je ovaj proces prevođenja, validacije i provere pouzdanosti već obavljen. To su WHOQoL – Bref, dostupan na veb stranici Svetske zdravstvene organizacije i EQ-5D, dostupan besplatno za akademske istraživače na veb stranici EuroQol grupe. Oba upitnika su prevedena na srpski i druge balkanske jezike, i prevod uz formatirane tabele u SPSS-u se može direktno dobiti sa pomenutih veb stranica. Kada su u pitanju specifični upitnici, nekoliko grupa istraživača u Srbiji je učinilo značajan napor i sprovelo prevođenje, validaciju i proveru pouzdanosti upitnika za merenje kvaliteta života4-20 kod dece, bolesnika sa epilepsijom, multiplom sklerozom, povredama kičmenog stuba, osteoporozom, juvenilnim artritisom, astmom, oboljenjima usne duplje, sa niskim resekcijama rektuma, hroničnim psihijatrijskim oboljenjima i smanjenim lučenjem hormona rasta. Međutim, ovi prevedeni upitnici su dostupni tek posle ličnog kontakta sa autorima prevoda i validacije, i zavise umnogome od stava autora prema istraživaču koji im se obrati za dozvolu za korišćenje u istraživanjima.

Proces prevođenja originalnog upitnika na srpski jezik treba da se odvija u oba smera: 2-3 nezavisna prevoda sa engleskog na srpski koje treba da obave ljudi čiji maternji jezik je srpski, i 2-3 nezavisna prevoda sa srpskog nazad na engleski, koje treba da obave ljudi čiji maternji jezik je engleski. Po završenom prevođenju član istraživačkog tima vrši harmonizaciju prevoda u saradnji sa prevodiocima. Harmonizovani prevod21 zatim ulazi u fazu prethodnog testiranja, koja podrazumeva primenu na maloj grupi ispitanika i proveru i prilagođavanje upitnika kroz komunikaciju sa ispitanicima sve dok se istraživači ne uvere da ispitanici u potpunosti razumeju prevod i da su im pitanja kristalno jasna. Posle prethodnog testiranja prevod upitnika dolazi u fazu validacije na uzorku od oko 100 ispitanika. Prvo grupa eksperata proverava validnost sadržaja21, tj. da li upitnik odražava sve aspekte fenomena koji se meri. Potom se vrši validacija prema postojećem zlatnom standardu21 za merenje kvaliteta života (npr. drugi, već validirani upitnik koji meri isto), tako što se rezultati prevedene skale na grupi ispitanika upoređuju sa rezultatima skale koja se smatra zlatnim standardom. U sledećoj fazi validira se sastav upitnika21 kroz formiranje grupa pitanja pomoću faktorske analize koje koreliraju sa rezultatom celog upitnika. Na kraju, proveravamo pouzdanost upitnika21 kroz određivanje unutrašnje konzistencije (računa se preko Kronbahove alfe ili koeficijenta pouzdanosti upitnika) i pouzdanosti postupka retestiranja (računa se preko intra-klasnog koeficijenta korelacije, koji se dobija analizom varijanse).

S obzirom da validirani prevodi specifičnih upitnika na srpski i druge srodne jezike iz regiona nisu direktno dostupni novim istraživačima u oblasti farmakoekonomije u balkanskim zemljama, nacionalne organizacije ISPOR-a u Srbiji i drugim zemljama regiona bi mogle da prikupe sve validirane prevode upitnika, obezbede saglasnost za buduće korišćenje od autora pod odgovarajućim uslovima, i učine ih dostupnim na svojim veb stranicama. Time bi se jako podstakao razvoj istraživanja u oblasti farmakoekonomije u svim zemljama balkana čiji narodi govore srodne jezike. Reference 1.Awad AG, Voruganti LN. Measuring quality of life in patients with schizophrenia: an update. Pharmacoeconomics 2012; 30(3): 183-95.; 2.Lehman AF. A Quality of Life Interview for the chronically mentally ill Evaluation and Program Planning 1998, 11: 51-62; 3.Heinrichs DW, Hanlon TE and Carpenter WT The Quality of Life Scale [QLS]: An Instrument for Rating the Schizophrenic Deficit Syndrome. Schizophrenia Bulletin, 1984 10(3): 388-398.; 4.Jankovic S, Vukicevic J, Djordjevic S, Jankovic J, Marinkovic J, Basra MK. The Cardiff Acne Disability Index (CADI): linguistic and cultural validation in Serbian. Qual Life Res. 2012 Feb 24. [Epub ahead of print] PubMed PMID: 22362521.; 4.McKenna SP, Wilburn J, Twiss J, Crawford SR, Hána V, Karbownik-Lewinska M, Popovic V, Pura M, Koltowska-Häggström M. Adaptation of the QoL-AGHDA scale for adults with growth hormone deficiency in four Slavic languages. Health Qual Life Outcomes 2011; 9: 60.; 5.Stevanović D, Lakić A, Damnjanović M. Some psychometric properties of the Pediatric Quality of Life Inventory™ Version 4.0 Generic Core Scales (PedsQL™) in the general Serbian population. Qual Life Res 2011; 20(6): 945-9.; 6.Martinović Z, Milovanović M, Tosković O, Jovanović M, Buder N, Simonović P, Dokić R. Psychometric evaluation of the Serbian version of the Quality of Life in Epilepsy Inventory-31 (QOLIE-31). Seizure 2010; 19(8): 517-24.; 7.Tepavcević DK, Svetel M, Pekmezović T, Petrović I, Kostić VS. Craniocervical Dystonia Questionnaire (CDQ-24): validation and cross-cultural adaptation in Serbian patients. Coll Antropol. 2009; 33(4): 1185-9.; 8.Pekmezovic T, Kisic Tepavcevic D, Kostic J, Drulovic J. Validation and cross-cultural adaptation of the disease-specific questionnaire MSQOL-54 in Serbian multiple sclerosis patients sample. Qual Life Res 2007; 16(8): 1383-7.; 9.Tomic Spirić V, Bogić M, Janković S, Maksimović N, Matovic Miljanović S, Peric Popadić A, Rasković S, Milić N. Assessment of the Asthma Quality of Life Questionnaire (AQLQ): Serbian translation. Croat Med J 2004; 45(2): 188-94.; 10.Stancić I, Kulić J, Tihacek-Sojić L, Stojanović Z. [Applicability of a Serbian version of the "Oral Impacts on Daily Performance (OIDP)" index - assessment of oral health-related quality of life]. Vojnosanit Pregl 2012; 69(2): 175-80.; 11.Barisic G, Markovic V, Popovic M, Dimitrijevic I, Gavrilovic P, Krivokapic Z. Function after intersphincteric resection for low rectal cancer and its influence on quality of life. Colorectal Dis 2011; 13(6): 638-43.; 12.Ziropada L, Stefanova E, Potrebić A, Kostić VS. Quality of life in Serbian patients with Parkinson's disease. Qual Life Res 2009; 18(7): 833-9.; 13.Tadic I, Vujasinovic Stupar N, Tasic L, Stevanovic D, Dimic A, Stamenkovic B, Stojanovic S, Milenkovic S. Validation of the osteoporosis quality of life questionnaire QUALEFFO-41 for the Serbian population. Health Qual Life Outcomes 2012; 10: 74.; 14.Stevanovic D, Susic G. Health-related quality of life and emotional problems in juvenile idiopathic arthritis. Qual Life Res. 2012 Apr 7. [Epub ahead of print] PubMed PMID: 22485026.; 15.Jovanović M, Lakićević M, Stevanović D, Milić-Rasić V, Slavnić S. Community-based study of health-related quality of life in spinal cord injury, muscular dystrophy, multiple sclerosis, and cerebral palsy. Disabil Rehabil 2012; 34(15): 1284-90.; 16.Stevanovic D. Quality of Life Enjoyment and Satisfaction Questionnaire-short form for quality of life assessments in clinical practice: a psychometric study. J Psychiatr Ment Health Nurs 2011; 18(8): 744-50.; 17.Stevanovic D, Tepavcevic DK, Jocic-Jakubi B, Jovanovic M, Pekmezovic T, Lakic A, Ronen GM. Health-Related Quality of Life Measure for Children with Epilepsy (CHEQOL-25): preliminary data for the Serbian version. Epilepsy Behav 2009; 16(4): 599-602.; 18.Stevanovic D. Serbian KINDL questionnaire for quality of life assessments in healthy children and adolescents: reproducibility and construct validity. Health Qual Life Outcomes 2009; 7: 79.;19.Stevanovic D, Lozanovic-Miladinovic D, Jovic N, Sarenac M. The Serbian QOLIE-AD-48: translation, cultural adaptation, and preliminary psychometric evaluation. Epilepsy Behav 2005; 7(2): 240-5.; 20.Chen, W.S. (2009). Questionnaire translation and psychometric properties evaluation. SEGi Review, 2(2), 62-71.

Piše: prof.dr. Slobodan Janković Fakultet medicinskih nauka,

Univezitet u Kragujevcu

www.farmakoekonomika.ba 13

ISPITIVANJE KVALITETA ŽIVOTA DJECE OBOLJELE OD HRONIČNIH BOLESTI

Piše: doc.dr. med.sc. Alma Toromanović Klinika za dječije bolesti, UKC Tuzla

Procjena kvaliteta života hronično oboljelih osoba sve više dobija na značaju u istraživanjima tokom posljednjih godina, prvenstveno jer hronična bolest, sa svojim fizičkim i psihosocijalnim karakteristikama, ima neizbježan i često negativan uticaj na kvalitet života oboljele osobe. Definisanje pojma kvaliteta života i dalje predstavlja teškoće za istraživače usljed svoje kompleksnosti i specifi- čnosti, pri čemu još uvijek ne postoji jednoglasno rješenje o sadržini samog pojma. U stručnoj literaturi pojam kvaliteta života uglavnom se vezuje za pojam zdravlja, pri čemu se smatra da ovi koncepti međusobno utiču jedan na drugi. To bi značilo da određenje pojma zdravlja u značajnoj mjeri određuje i pojam kvaliteta života. Prema definicji Svjetske zdravstvene organizacije „Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti”. Stoga, kada se govori o kvalitetu života, neizbježno se kao polazna osnova koriste određeni aspekti definicije zdravlja.

U kliničkoj praksi često je pažnja usmjerena na liječenje simptoma i poboljšanje patoloških nalaza. Ovi pokazatelji zdravstvenog stanja uputit će nas na prisustvo bolesti, ali pomoću njih nećemo moći procjeniti stepen narušenosti blagostanja. Tjelesno, psihičko i socijalno blagostanje neodvojiv je dio zdravlja i odražava lični doživljaj uticaja bolesti na svakodnevno funkcioniranje, te ako ga zanemarimo i procjenjujemo samo objektivne znakove bolesti, nećemo imati uvid u cjelovitu sliku narušenosti zdravlja. Bolesnici sa hroničnim bolestima osobito su ugroženi zbog nedovoljne

osjetljivosti rutinskih pretraga u ispitivanju potpunog uticaja bolesti na zdravlje. To se posebno odnosi na djecu, jer dugotrajni negativni uticaj hronične bolesti na rast, razvoj i svakodnevno funkcioniranje može nepovoljno uticati i na zdravlje u odrasloj životnoj dobi. U skladu s nastojanjima što potpunijeg ispitivanja stepena zdravlja razvijen je koncept „kvaliteta života vezanog uz zdravlje“ (Health-related quality of life - HRQOL). Koncept kvaliteta života vezanog uz zdravlje integriranjem objektivnog zdravstvenog stanja sa subjektivnim doživljajem zdravstvenog stanja daje cjelovit uvid u uticaj bolesti i modaliteta liječenja na zdravlje pojedinca. Farmakoekonomska istraživanja su pokazala da HRQOL instrumenti daju jasniju sliku zdravlja od biomedicinskih parametara bolesti, te se mogu uspješno koristiti u procjeni učinkovitosti liječenja. Mjerenje kvaliteta života vezanog uz zdravlje u pedijatrijskoj kliničkoj praksi U pedijatrijskoj praksi susrećemo se s nizom različitih situacija gdje je ocjena kvaliteta života vrlo važna i čini se da uvtrđivanje kvaliteta života djece iz godine u godinu pridobiva na značaju. Ipak, istraživanja kvaliteta života vezanog uz zdravlje djece još uvijek nisu prisutna u punoj mjeri. Razlog za to je i nepostojanje provjerenih testova za utvrđivanje HRQOL djece, a upotreba testova za odraslu populaciju nije moguća zbog same specifičnosti i karakteristika ove populacije. Neka pitanja upitnika za odrasle neprimjerena su i od ograničene važnosti u djece. Druge bitne i karakteristične stavke za pedijatrijsku skupinu su izostajale, poput rasta, pohađanja škole i izvannastavnih aktivnosti. Izuzev specifičnih aspekata dječije dobi, ne smijemo zanemariti i važnost kooperabilnosti, uloge posrednika i razumijevanja koja u velikoj mjeri ovisi o djetetovim receptivnim i ekspresivnim jezičnim sposobnostima, koje se moraju uzeti u obzir prilikom sastavljanja upitnika. Prije ispitivanja kvaliteta života mnogo je činjenica koje treba razmotriti, a neka od njih su: koja pitanja treba postaviti, kako i kada treba postaviti pitanja, ko treba da odgovori na ta pitanja. Kvalitet života obično se mjeri korištenjem testova u formi upitnika. Upitnik koji treba biti što jednostavniji, sastavljen je od niza pitanja koja nam pokušavaju dati odgovor na različite aspekte kvaliteta života kao što je fizički, psihološki ili socijalni. Ova pitanja se kasnije pretvaraju u numeričke brojeve koji se statistički obrađuju odakle dobijamo vrijednosti kvaliteta života. Danas postoji mnoštvo različitih testova i instrumenata za ispitivanje kvaliteta života. Bitna karakteristika ovih testova je da oni moraju biti multidimenzionalni, moraju u sebi sadržavati minimum informacija određenih od SZO o fizičkom, psihološkom (uključujući emocionalne i kognitivne) i socijalnom stanju pacijenta. Razlikujemo opšte – generičke testove kao i testove specifične za pojedine bolesti. Generički test je nespecifičan i mjeri sve aspekte zdravlja, bez obzira na to je li ispitanik zdrav ili boluje od hronične bolesti, pa se može primjeniti kod različitih bolesti i u različitih populacija. Prednost generičkih instrumenata je u tome što omogućavaju poređenje ispitivane populacije s normativima zdrave, kontrolne populacije, kao i poređenje kvaliteta života oboljelih od različitih bolesti. Zatim, pomoću njih je moguće ispitati roditeljski doživljaj kvaliteta života. Njihov glavni nedostatak je da su slabo senzitivni i ne mogu se adekvatno fokusirati na one apsekte kvaliteta života koji su uslovljeni bolešću.

www.farmakoekonomika.ba 14

Od generičkih testova u ispitivanju kvaliteta života djece danas se najčešće koristi generički test PedsQL™ 4.0 Generic Core Scale. U poređenju sa drugim instrumentima za mjerenje kvaliteta života, ovaj test pokazao se kao vrlo jednostavan i kratak, mogućnost gubitka podataka je minimalna, a u ispitivanje su uključeni pored djeteta i roditelj odnosno staratelj. Navedeni test prilagođen je za sljedeće dobne grupe: od 2 do 4 godine, od 5 do 7 godina, od 8 do 12 godina i od 13 do 18 godina. Test PedsQL™ 4.0 Generic Core Scale sastavljen je iz dijela kojeg ispunjava roditelj-staratelj i dijela kojeg ispunjava sam ispitanik. Test je sastavljen od 23 pitanja, obuhvata pitanja o fizičkom zdravlju i aktivnostima (8 pitanja), o emocionalnom zdravlju (5 pitanja), društvenim aktivnostima (5 pitanja) i školskim aktivnostima (5 pitanja). Psihosocijalno zdravlje ispitanika izračunava se kao zbir svih odgovora na pitanja iz emocionalnog zdravlja, društvenih i školskih aktivnosti podijeljeno sa ukupnim brojem odgovora iz ovih oblasti. S druge strane, specifični testovi, uz opću procjenu, sadrže i upite specifične za određenu bolest te su osjetljiviji na promjene nastale kao posljedica baš tih bolesti. Stoga se ne mogu primjeniti na zdravoj, kontrolnoj populaciji, odnosno u bolesnika koji boluju od drugih hroničnih bolesti. Poput generičkih testova i specifični testovi su prilagođeni pedijatrijskoj populaciji. Ovi testovi se naročito preporučuju za korištenje u kliničkim ispitivanjima koja su fokusirana na mjerenje promjene u kvaliteti života u toku liječenja. Oni imaju veliku važnost za kliničare, jer se bolje fokusiraju na funkcionalna područja od naročitog značaja i mogu posjedovati veliku senzitivnost za dobivanje informacija o liječenju bolesti. Ipak, oni nisu pogodni u određenim situacijama. Ne mogu se koristiti za upoređivanje kvaliteta života u djece sa različitim bolestima, a u pacijenata koji mogu imati više hroničnih oboljenja potrebno je koristiti multiple testove specifične za pojedine bolesti. Specifični pedijatrijski testovi se danas koriste u procjeni kvaliteta života djece oboljele od astme, cerebralne paralize, Duchenneove mišićne distrofije, tipa 1 šećerne bolesti, reumatskih oboljenja, malignih bolesti, anemije srpastih stanica, kao i djece sa urođenim srčanim manama. Nadalje, postoje testovi koje ispunjava sam pacijent (prema engleskom self reports) i testovi koje ispunjava opunomoćeni zastupnik, ili osoba koja je veoma bliska pacijentu (roditelj, pazitelj) (prema engleskom proxy reports). Ovi tzv. proxy-reports su od izuzetne važnosti u onim situacijama kad pacijent nije u mogućnosti da sam ispuni test za ispitivanje kvaliteta života, tj. kada je pacijent mlađe životne dobi, ili je kod njega prisutno neko kognitivno oštećenje. U tim situacijama pouzdan i validan „proxy-report“ test je od esencijalne važnosti. Važno je istaći i to da je prije kliničke ili istraživačke primjene nužno testirati pouzdanost, valjanost i osjetljivost određenog upitnika. Kako je većina instrumenata za mjerenje kvaliteta života razvijena za englesko govorno područje, ako se namjeravaju primjenjivati u drugim govornim područjima i kulturama, važno je provesti postupak međukulturološke adaptacije. Ispitivanje kvaliteta života djece u Bosni i Hercegovini U Bosni i Hercegovini provedene su dvije kliničke studije koje su ispitivale kvalitet života djece oboljele od hroničnih bolesti. Ispitivanje kvaliteta života provedeno je na djeci oboljeloj od urođenih anomalija srca (UAS) i tipa 1 šećerne bolesti. Obje kliničke studije urađene su u Klinici za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, a rezultati obje studije objavljeni su u časopisima indeksiranim u bazi podataka Current Contents i Medline.

Prva studija ovog tipa u djece u BiH pod naslovom ”Kvalitet života u djece nakon kardiohirurškog tretmana urođenih anomalija srca“ bila je tema magistarskog rada dr. Elnura Tahirović pod mentorstvom doc. dr. med. sci. Hidajete Begić na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Cilj istraživanja je bio da se utvrdi prema ocijeni roditelja i samih pacijenata kvalitet života u djece nakon kardiohirurškog tretmana UAS u odnosu na zdravu djecu i kvalitet života u djece sa različitim tipovima UAS nakon kardiohirurškog tretmana u odnosu na spol, mjesto stanovanja i socijalnoekonomsko stanje porodice. U ispitivanje je bilo uključeno 114 djece u dobi od 2 do 18 godina, oba spola koja se nakon kardiohirurškog tretmana UAS kontrolišu u Klinici za dječije bolesti UKC Tuzla i jedan od njihovih roditelja ili staratelja. U ispitivanju kvaliteta života u ovoj studiji korišteni su testovi „PedsQL™ 4.0 Generic Core Scale“ i „PedsQL™ 3.0 Cardiac Module“, za koje je prethodno izvršena validacija i kulturološka adaptacija za bosansko govorno područje. Rezultati o procjeni kvaliteta života djece nakon operacije UAS specifičnim testom prema sopstvenoj ocjeni i ocjeni roditelja ukazuju da je kvalitet života najslabiji u djece koja su imala kompleksne UAS. Prema tome, ova grupa pacijenata predstavlja tzv. rizičnu grupa u smislu ostvarenja dobrog kvaliteta života u njegovim različitim segmentima nakon kardiohirurške intervencije. Stoga, kod ovih pacijenata je potrebno poduzeti odgovarajuće preventivne mjere, koje uključuju ranu (pravovremenu) kardiohiruršku korekciju, ali istovremeno i aktivnu psihološku podršku, kako bi se umanjilo negativno dejstvo teških oblika UAS na kvalitet života. Druga klinička studija čiji su voditelji bili akademik Husref Tahirovićm i doc. dr. med. sc. Alma Toromanović, i koja je također provedena u Klinici za dječije bolesti UKC Tuzla, u Tuzli, imala je za cilj procjeniti kvalitet života djece oboljele od tipa 1 šećerne bolesti u odnosu na stepen metaboličke kontrole bolesti i socio-ekonomski status (SES). U ispitivanju kvaliteta života u ovoj studiji korišteni su testovi „PedsQL™ 4.0 Generic Core Scale“ i „PedsQL™ 3.0 Diabetes Module“, za koje je također prethodno izvršena validacija i kulturološka adaptacija za bosansko govorno područje.

15

Izdavač: Udruženje za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda u Bosni i Hercegovini - Society for Pharmacoeconomics and Outcomes Research in Bosnia and Herzegovina ISPOR Bosnia and Herzegovina Regional Chapter Urednik: mr. sci Tarik Čatić, mr.ph. Članovi upravnog odbora: mr. sci. Tarik Čatić, mr.ph. - Predsjednik ISPOR BH ■ mr.sc Begler Begović, dr.med. - Dopredsjednik ISPOR BH ■ mr.ph. Amer Bajramović - Sekretar ISPOR BH Adresa: M. Hadžijahića 53, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina ■ info@farmakoekonomika.ba ■ www.farmakoekonomika.ba

U studiji je sudjelovalo 65 djece oboljele od tipa 1 šećerne bolesti u dobi od 5 do 18 godina koji su podijeljeni u dvije grupe u odnosu na stepen metaboličke kontrole bolesti tako da su prvu grupu činili pacijenti s vrijednostima HbA1c <8% (dobra do umjerena metabolička kontrola bolesti), a drugu oni s vrijednostima HbA1c >8% (slaba metabolička kontrola bolesti). Djeca iz prve skupine prema sopstvenoj ocjeni ispitanika i ocjeni njihovih roditelja imala su bolji kvalitet života u domenama koje se odnose na simptome bolesti, poteškoće tretmana, provođenje tretmana i postojanje zabrinutosti u odnosu na djecu iz druge skupine. Rezultati ove studije pokazuju da je slaba glikemijska kontrola u djece sa tip 1 šećernom bolesti usko povezana s nižim kvalitetom života u zemljama u razvoju i tranziciji. Rezultati ovog istraživanja su prezentirani na Prvom dijabetološkom kongresu u FBiH održanom u Mostaru od 16.-18.11.2012. godine.

Nedavno je završeno istraživanje pod naslovom „Kvalitet života u djece sa prekomjernom tjelesnom masom“ koje je tema magistarskog rada dr. Azre Feukić pod mentorstvom akademika Husrefa Tahirović na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli čiji rezultati još nisu objavljeni. Pomoću generičkog testa „PedQL™ 4.0 Generic Core Scale“ ispitan je kvalitet života 245 djece sa prekomjernom tjelesnom masom (PTM) u dobi od 5 do 18 godina, iz 5 škola sa područja općine Tuzla, te njihovih roditelja/staratelja. Prema rezultatima ovog istraživanja djeca sa PTM i njihovi roditelji nisu izvjestili negativan uticaj PTM u najvećem broju slučajeva na njihov kvalitet života, što znači da sami neće ni intervenisati u smislu redukcije tjelesne mase. To znači da prevenciju i liječenje PTM ne možemo prepustiti samo roditeljima, nego se multidisciplinarno moraju uključiti osim porodica svi nivoi obrazovnog i zdravstvenog sistema. To uključuje pedijatra, profesora tjelesnog odgoja, psihologa, nutricionistu te medije koji će promovisati jedinstvene stavove o zdravoj ishrani i zdravim stilovima života, uz obavezno sistematsko praćenje TM i TV u školama kroz Zdravstveni karton učenika što bi na vrijeme moglo izdvojiti djecu koja postaju prekomjerno uhranjena ili gojazna. Nadalje, u toku je izrada magistarskog rada Alme Glinac, dipl. edukator-rehabilitatora u Klinici za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, UKC Tuzla, pod naslovom „Kvalitet života u djece oboljele od cerebralne paralize“ također pod mentorstvom akademika Husrefa Tahirović.

Na temelju iznesenog može se zaključiti da procjena kvaliteta života ima važnu ulogu u pravodobnom identificiranju odstupanja unutar zasebnih područja, nastalih kao posljedica uticaja hronične bolesti. To će omogućiti ciljanu intervenciju radi poboljšanja subjektivno i objektivno doživljenog kvaliteta života. Iz ovog proizilazi da je ispitivanje kvaliteta života integralna komponenta u kliničkim ispitivanjima.

ISPOR Bosna i Hercegovina

zahvaljue svim partnerima, članovima, saradnicima i kolegama na podršci i

doprinosu u radu. Želimo Vam sretne nastupajuće blagdane i

uspješnu 2013. godinu

OBAVJEŠTENJE

Obavještavamo sve članove da visina članarine za 2013. godinu iznosi 60 KM, te da istu mogu uplatiti na broj računa: 1610000085090060 kod Raiffeisenbank Sarajevo uz naznaku imena i prezimena člana.

Godišnja članarina za pravna lica iznosi 200 KM, a uključuje članstvo dvije osobe.