bh verzija

58
Program Europske Unije Europska inicijativa za demokraciju i ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu Zaštita ljudskih prava u školama u Bosni i Hercegovini Kodeks za zaštitu ljudskih prava u školama Implementacijski partneri Ovaj projekat je imaplementiran od strane Evropske Unije

Upload: enis-voloder

Post on 23-Jun-2015

342 views

Category:

Documents


4 download

TRANSCRIPT

Page 1: BH verzija

Program Europske Unije Europska inicijativa za demokraciju i ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu

Zaštita ljudskih prava u školama u Bosni i Hercegovini

Kodeks za zaštitu ljudskih prava u školama

Implementacijski partneriOvaj projekat je imaplementiran od strane Evropske Unije

Page 2: BH verzija
Page 3: BH verzija

Kodeks za zaštitu ljudskih prava u školi

Autor: Radna grupa nastavnika, uèenika i roditelja ukljuèenih u program «Zaštita ljudskih prava u školama u Bosni i Hercegovini»

Finansijski i struèni partneri: Ambasada Velike Britanije u BiH Delegacija Evropske Komisije u BiH

Struèni partneri:Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine; Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine; Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske; Federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke; Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK; Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK/KSB; Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK; Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta HBŽ; Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta ZHŽ; Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ/HNK; Ministarstvo obrazovanja i nauke KS; Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta BPK; Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK; Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta PŽ; Katolièka služba pomoæi – CRS BiH; Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi – OSCE BiH;

Struèni saradnici u izradi publikacije: Andriæ Ana, Arifagiæ Lejla, Babiæ Siniša, Beèiragiæ Ismet, Beganoviæ Saudin, Biæo Fahrudin, Buljan Tomislav, Èavar Ana, Brajloviæ Ismeta, Èeliæ Suzana, Èirkiæ Hajrudin, Duhoviæ Amir, Ðuderija Saliha, Ðurièiæ Snježana, Faginoviæ Nedžada, Grabner Drago, Haljeta Amna, Hodžiæ Hazim, Husiæ Halima, Ilijiæ Nedeljka, Jovanoviæ Cvijan, Klanèeviæ Ilhan, Kruniæ Danica, Ligata Rasim, Montina Severin, Mihiæ Jadranka, Muliæ Vahid, Opijaæ Elma, Pepeljak Senada, Pintol Halida, Savanoviæ Ranko, Smajkiæ Edina, Šejtaniæ Semir, Šuvalija Gordana i Zirdum Anto

Izdavaèi: «Udruženje za saradnju roditelja i škole u Bosni i Hercegovini» i «Fondacija za kreativni razvoj»

Urednici: Haljeta Samir i Osmanagiæ Jesenko

Za izdavaèa: Maunagiæ Feða

Lektori: Grabner Drago, Crnkiæ Irma, Savanoviæ Ranko i Vukoviæ Vanja

Tehnièka priprema: Crnogorèeviæ Alen i Domanagiæ Almir

Štamparija: Maunagiæ d.o.o.

Tiraž: 3000 komada

Sarajevo, 2007.godine

KATEGORIZACIJA:

Page 4: BH verzija

1. KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLI – UVOD ...................................................... 61.1. Okvir za razvoj i primjenu Kodeksa za zaštitu ljudskih prava u školi ............................................................ 71.2. Etièki principi po kojima škola djeluje - Humanistièki pristup u odgoju i obrazovanju ............................... 81.3. Mehanizmi za osiguranje osnovnih standarda za zaštitu ljudskih prava u školama ..................................... 81.4. Osnovni standardi za zaštitu ljudskih prava u školi .......................................................................................... 81.5. Instrumenti za zaštitu i praæenje ljudskih prava u školi: tijelo, uloga i postupci ............................................. 8

2. STANDARDI ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA – SPECIFIÈNI PRINCIPI2.1. NASTAVA I VANNASTAVNE AKTIVNOSTI ...................................................................................... 92.1.1. Osnovni standardi zaštite u sistemu upisa uèenika ........................................................................... 92.1.1.1. Upisno podruèje u javne osnovne škole ....................................................................................................... 102.1.1.2. Sloboda kretanja ............................................................................................................................................... 102.1.1.3. Prijevoz uèenika ................................................................................................................................................ 102.1.1.4. Upis uèenika u javne srednje škole .................................................................................................................. 10

2.1.2. Osnovni standardi zaštite u oblasti Nastavnih planova i programa – NPP ..................................112.1.2.1 Okvir za NPP u osnovnom, opštem srednjem i srednjem struènom obrazovanju ..................................112.1.2.2 NPP bez diskriminacije po bilo kojem osnovu ...............................................................................................112.1.2.3. Jezici, udžbenici i pismo u NPP .......................................................................................................................112.1.2.4. NPP za nacionalne manjine .............................................................................................................................122.1.2.5. NPP orijentiran na uèenike ...............................................................................................................................122.1.2.6. NPP orijentiran na principu usmjerenosti na procese i ishode uèenja ......................................................... 122.1.2.7. NPP orijentiran na principu povezanosti nastavnih sadržaja ....................................................................... 132.1.2.8. NPP orijentiran na principu sveobuhvatnog i fleksibilnog pristupa uèenju ............................................... 132.1.2.9. Uloga nastavnika u provoðenju NPP-a ........................................................................................................... 13

2.1.3. Osnovni standardi zaštite u oblasti obrazovnih metoda i oblika rada ........................................... 142.1.3.1. Funkcionalne metode poduèavanja u provoðenju NPP-a ............................................................................ 142.1.3.2. Efikasni oblici nastavnog rada u provoðenju NPP-a ................................................................................... 142.1.3.3. Savremeni didaktièki materijali u provoðenju NPP-a ................................................................................... 14

2.1.4. Osnovni standardi zaštite u oblasti ocjenjivanja uèenika ................................................................ 152.1.4.1. Karakter i svrha ocjenjivanja .......................................................................................................................... 152.1.4.2. Vrste ocjenjivanja ............................................................................................................................................. 152.1.4.3. Metode ocjenjivanja ......................................................................................................................................... 152.1.4.4. Opšte procedure u ocjenjivanju ...................................................................................................................... 16 2.1.4.5. Javnost ocjenjivanja .......................................................................................................................................... 16 2.1.4.6. Objektivnost ocjenjivanja ............................................................................................................................... 162.1.4.7. Obrazlaganje ocjene ........................................................................................................................................ 17 2.1.4.8. Žalba na ocjenu ................................................................................................................................................. 17

2.1.5. Osnovni standardi zaštite u oblasti vannastavnih obrazovnih programa ..................................... 172.1.5.1. Broj, vrsta i sadržaji vannastavnih aktivnosti ................................................................................................. 172.1.5.2. Princip dobrovoljnosti uèešæa u vannastavnim aktivnostima ...................................................................... 18 2.1.5.3. Princip razvoja samostalnosti uèenika u vannastavnim aktivnostima ......................................................... 18

2.2. ZDRAVO I SIGURNO ODGOJNO-OBRAZOVNO OKRUŽENJE ............................................. 18

2.2.1. Osnovni standardi zaštite u komunikaciji meðu èlanovima školske zajednice .......................... 192.2.1.1. Pozitivni naèini komunikacije .......................................................................................................................... 19 2.2.1.2. Vrste neprihvatljive komunikacije u školi ....................................................................................................... 19 2.2.1.3. Oblici neprihvatljive komunikacije u školi ...................................................................................... 192.2.1.4. Obrazovanje za pozitivne naèine komunikacije ......................................................................... 20

Verzija na bosanskom jeziku

Page 5: BH verzija

2.2.2. Osnovni standardi zaštite slobode mišljenja u procesu obrazovanja ..................................... 202.2.2.1. Naèini slobodnog iznošenja mišljenja ......................................................................................... 20 2.2.2.2. Principi slobodnog iznošenja mišljenja ....................................................................................... 202.2.2.3. Principi iznošenja razlièitih mišljenja ......................................................................................... 212.2.2.4. Principi slobodnog iznošenja vjerskih ubjeðenja ........................................................................ 21 2.2.3. Osnovni standardi zaštite u savjetodavnom radu sa uèenicima ................................. 222.2.3.1. Principi savjetodavnog rada sa uèenikom .................................................................................. 222.2.3.2. Principi razvoja i provoðenja „Savjetodavnog programa“ ......................................................... 222.2.3.3. Aktivnosti „Savjetodavnog programa“ ....................................................................................... 232.2.3.4. Uloga pedagoga/pedagoginje u provoðenju „Savjetodavnog programa“ .................................. 23 2.2.3.5. Uloga razrednika/razrednice u provoðenju „Savjetodavnog programa“ ................................... 232.2.3.6. Uloga roditelja/staratelja u provoðenju „Savjetodavnog programa“ .......................................... 242.2.3.7. Uloga drugih saradnika/saradnica u provoðenju „Savjetodavnog programa“............................ 24

2.2.4. Osnovni standardi demokratske discipline uèenika u školi ............................................... 242.2.4.1. Osnovni principi za razvoj demokratske discipline uèenika u školi ........................................... 25 2.2.4.2. Uloga uèenika u održavanju demokratske discipline u školi ...................................................... 252.2.4.3. Osnovni principi za pokretanje disciplinskih postupaka ........................................................... 252.2.4.4. Razlozi za pokretanje disciplinskih postupaka ........................................................................... 26 2.2.4.5. Vrste disciplinskih mjera i tijela za provoðenje postupaka ........................................................ 26

2.2.5. Osnovni standardi zaštite od nasilja u školama .................................................................. 262.2.5.1. Kulturalno nasilje ........................................................................................................................ 272.2.5.2. Strukturalno nasilje ..................................................................................................................... 27 2.2.5.3. Personalno nasilje – nasilje nad osobom ili liènošæu .................................................................. 27 2.2.5.4. Školski protokol protiv nasilja .................................................................................................. 27 2.2.5.5. Preventivni programi protiv nasilja ............................................................................................ 282.2.5.6. Obrazovanje o vrstama, oblicima i naèinima ispoljavanja nasilja .......................................... 282.2.5.7. Postupci protiv poèinilaca nasilja u školi ................................................................................. 28

2.2.6. Osnovni standardi bezbjednosti u školi ............................................................................... 282.2.6.1. Pravilnik o bezbjednosti u školi .................................................................................................. 29 2.2.6.2. Osnovni principi provoðenja pravilnika o bezbjednosti u školi ................................................. 292.2.6.3. Pristup i kretanje po školi ........................................................................................................... 292.2.6.4. Osiguranje èlanova školske zajednice ........................................................................................ 29

2.3. DEMOKRATSKO UÈEŠÆE U ŠKOLSKOM ŽIVOTU ...................................................... 302.3.1. Osnovni standardi zaštite uèešæa – školska tijela ................................................................ 302.3.1.1. Školski odbor .............................................................................................................................. 30 2.3.1.2. Nastavnièko vijeæe ...................................................................................................................... 302.3.1.3. Vijeæe uèenika ............................................................................................................................. 312.3.1.4. Vijeæe roditelja ............................................................................................................................ 312.3.1.5. Direktor škole ...............................................................................................................................31

2.3.2. Osnovni standardi zaštite uèešæa – informiranje ................................................................ 322.3.2.1. Osnovni principi informiranja u školi ......................................................................................... 322.3.2.2. Naèini informiranja u školi ......................................................................................................... 32

2.3.3. Osnovni standardi zaštite uèešæa – odluèivanje .................................................................. 332.3.3.1. Oblasti odluèivanja školskih tijela .............................................................................................. 332.3.3.2. Osnovni principi u donošenju odluka ......................................................................................... 332.3.3.3. Autonomija u odluèivanju .......................................................................................................... 332.3.3.4. Obrazovanje za odluèivanje ....................................................................................................... 34

Page 6: BH verzija

3. SAVJET ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLI – Instument za zaštitu i praæenje.... 34

3.1. OSNIVANJE SAVJETA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLI ......................... 34

3.1.1. Osnovni principi za formiranje Savjeta za zaštitu ljudskih prava u školi ........................ 343.1.1.2. Nominiranje èlanova Savjeta .................................................................................................. 353.1.1.3. Završni odabir i imenovanje èlanova Savjeta .......................................................................... 35

3.1.2. Osnovni principi rada Savjeta za zaštitu ljudskih prava u školi ....................................... 353.1.2.1. Sastanci Savjeta ....................................................................................................................... 353.1.2.2. Javnost sastanaka Savjeta ........................................................................................................ 363.1.2.3. Kvorum za donošenje prijedloga i odluka .................................................................................. 36

3.2. ULOGE I ZADACI SAVJETA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLI .............. 36

3.2.1. Promoviranje zaštite ljudskih prava u školi .......................................................................... 373.2.1.1. Prezentiranje dokumenta Kodeks ............................................................................................... 373.2.1.2. Promoviranje èlanova školske zajednice koji doprinose zaštiti ljudskih prava u školi .............. 37

3.2.2. Obrazovanje o ljudskim pravima ........................................................................................... 383.2.2.1. Radionice o mehanizmima zaštite ljudskih prava u školi .......................................................... 38

3.2.3. Kontinuirano praæenje zaštite ljudskih prava u školi........................................................... 383.2.3.1. Kosultacije sa èlanovima školske zajednice o diskriminirajuæim situacijama u školi ............. ..383.2.3.2. Sistem prijavljivanja diskriminirajuæe prakse ............................................................................ 39 3.2.3.3. Osnovni postupci u ispitivanju prijavljene diskriminirajuæe situacije ........................................ 39 3.2.3.4. Odluke Savjeta za zaštitu ljudskih prava u školi ..................................................................... 403.2.3.5. Predlaganja mjera za osobe koje su uèinile diskriminirajuæe postupke ..................................... 403.2.3.6. Osnovni principi žalbenog postupka na odluku Savjeta ......................................................... 40

3.2.4. Savjetodavni rad sa osobama koje su uèinile diskriminirajuæe postupke ........................... 413.2.4.1. Savjetodavni proces za uèenike - poèinioce diskriminirajuæih postupaka ................................. 41 3.2.4.2. Savjetodavni proces za školsko osoblje - poèinioce diskriminirajuæih postupaka ..................... 413.2.4.3. Savjetodavni tim za rad sa zaposlenicima škole ......................................................................... 413.2.4.4. Osnovni principi savjetodavnog rada sa zaposlenicima/zaposlenicama škole ........................... 423.2.4.5. Prijedlozi mjera nakon provoðenja savjetodavnog rada sa zaposlenicima/zaposlenicama škole 42

3.2.5. Procjena (evaluacija) stanja ljudskih prava u školi ..............................................................433.2.5.1. Analiza diskriminirajuæe prakse prijavljene Savjetu .................................................................. 433.2.5.2. Procjena poštivanja ljudskih prava u školi za zaposlenike/zaposlenice u školi ......................... 43 3.2.5.3. Procjena poštivanja ljudskih prava u školi za uèenike/uèenice .................................................. 44 3.2.5.4. Procjena poštivanja ljudskih prava u školi za roditelje/staratelje ................................................44 3.2.5.5. Mjere za unapreðenje stanja ljudskih prava u školama .............................................................. 44

4. INSTITUCIJE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA ..................................................................................... 455. IZVORI KORIŠTENI ZA PRIPREMU PUBLIKACIJE ....................................................................46 6. PRILOZI .................................................................................................................................................... 47

Javna iz java o pr i jav i kršenja Kodeksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47Anonimna iz java o pr i jav i kršenja Kodeksa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48Upitn ik za eva luac i ju nastavnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

Upitnik za evaluaci ju direktora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51Upi tn ik za eva luac i ju zapos len ika ško le. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Instr ukci je za eva luaci je . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

Page 7: BH verzija

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

6

1. KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA-GENERALNI PRINCIPI

Dragi uèenici, roditelji/staratelji, nastavnici i ostalo školsko osoblje,

Predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovini usvojili su veliki broj meðunarodnih ugovora koji treba da osiguraju zaštitu ljudskih prava u školi. Bosna i Hercegovina je potpisnik Europske Konvencije o ljudskim pravima i Konvencije o pravima djeteta. Ustav Bosne i Hercegovine daje prioritet ovim konvencijama u odnosu na sve ostale ustavne regulative. Kroz èlanstvo u Vijeæu Europe, Bosna i Hercegovina ima obavezu da harmonizira obrazovni sustav u odnosu na ove konvencije. U obrazovnom sustavu Bosne i Hercegovine postoji nedostatak praktiènih dokumenata koji æe ponuditi naèine kako da se zaštite ljudska prava u školi. Zbog ovog razloga su Fondacija za kreativni razvoj, Udruženje za saradnju roditelja i škole u BiH i Catholic Relief Services BiH, uz podršku Delegacije Europske Komisije u Bosni i Hercegovini i Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini, incirali aktivnosti sa ciljem da kreiraju publikaciju «Kodeks za zaštitu ljudski prava u školi», koji treba da ukloni razlièite oblike kršenja ljudskih prava u školi, (oblike ugrožavanja) te omoguæi stvaranje zdravih i pozitivnih odnosa meðu èlanovima školske zajednice.

Proces razvoja ovog dokumenta je realiziran kroz uèešæe 797 roditelja, uèenika i nastavnika iz 142 škole u 56 zajednica širom cijele Bosne i Hercegovine, te podršku obrazovnih institucija kao što su: Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Federalno Ministarstvo prosvjete i nauke, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta USK, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta SBK-KSB, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta ZDK, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta HBŽ, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta ZHŽ, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta HNŽ-HNK, Ministarstvo prosvjete i nauke KS, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta BPK, Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta TK, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta PŽ i Organizacija za sigurnost i saradnju u Europi – OSCE BiH.

Nakon uspješno provedenog procesa prikupljanja i objedinjavanja materijala, èast nam je da Vam predstavimo dokument «Kodeks za zaštitu ljudski prava u školi». Svrha ovog dokumenta je omoguæiti školi, kao odgojno-obrazovnoj instituciji, da postane mjesto gdje se poštivaju ljudska prava svakog pojedinca i gdje se razvijaju kapaciteti svakog pojedinca da bi postao odgovoran graðanin koji æe snažno doprinijeti jaèanju demokratskih procesa u Bosni i Hercegovini. Kodeksom smo željeli razviti standarde i normative koji æe biti temelj i zajednièka osnova za razvoj demokratskih odnosa u školi. Dokument stavlja konkretna prava u kontekst škole i obavezuje škole na njihovu primjenu u konkretnoj školskoj praksi sa ciljem da se demokratski principi uèe u demokratskom okviru. Polazna osnova za razvoj konkretnih standarda i normi u ovom dokumentu je «Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH». Ovaj dokument nudi zajednièke principe i vrijednosti zasnovane na poštivanju ljudskih prava po kojima treba da postupaju svi èlanovi školske zajednice. Kodeks nudi etièke principe po kojima škola treba da djeluje. Kodeksom su razvijeni osnovni standardi za zaštitu ljudskih prava u oblastima nastave i vannastavnih aktivnosti, zdravog i sigurnog odgojno-obrazovnog okruženja i demokratkog uèešæa u školskom životu. Na kraju, Kodeks razvija model tijela za zaštitu i nadgledanje ljudskih prava u školi. U nadi da æe Kodeks ukloniti veliki broj nedoumica kako raditi i živjeti u školi poštivajuæi ljudska prava, želimo Vam uspješnu primjenu njegovih odredbi u svakodnevnom školskom životu.

Radna grupa nastavnika, uèenika i roditelja ukljuèenih u program «Zaštita ljudskih prava u školama u Bosni i Hercegovini»

Page 8: BH verzija

1.1.Okvir za razvoj i primjenu Kodeksa za zaštitu ljudskih prava u školi

Okvir za razvoj i primjenu Kodeksa su međunarodni dokumenti i sporazumi koje je ratificirala BiH, kao što su: Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima; Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda; Konvencija o pravima djeteta; Međunarodni sporazum o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima; Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije; Ustav BiH; Post-prijemne obaveze BiH prema Vijeću Europe; Principi, prioriteti i uvjeti sadržani u Programu evropskog partnerstva sa BiH; Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije, njenih država članica i BiH; te Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH.

Član 26. Univerzalne deklaracije o pravima čovjekaČlan 28. Konvencija o pravima djeteta

Imaš pravo da se obrazuješ!

Član 9. Europske konvencije o ljudskim pravimaČlan 12. Konvencija o pravima djeteta

Imaš pravo na slobodu mišljenja!

Član 14. Europske konvencije o ljudskim pravima

Član 3. Konvencija o pravima djeteta

Član 5. Konvencija o pravima djeteta

Član 6. Konvencija o pravima djeteta

Član 17. Konvencija o pravima djeteta

Član 18. Konvencija o pravima djeteta

Član 19. Konvencija o pravima djeteta

Stop diskriminaciji po bilo kojem osnovu!

Donesi odluke u najboljem interesu djeteta!

Roditelji/staratelji usmjeravaju svoje dijete u razvoju!

Država osigurava razvoj svakog djeteta!

Imaš pravo na informaciju!

Roditelji/staratelji su odgovorni za razvoj svog djeteta!

Stop zanemarivanju i zlostavljanju!

Član 10. Europske konvencije o ljudskim pravimaČlan 13. Konvencija o pravima djeteta

Imaš pravo na slobodu izražavanja!

Član 11. Europske konvencije o ljudskim pravimaČlan 15. Konvencija o pravima djeteta

Imaš pravo na okupljanje i udruživanje!

Član 23. Konvencija o pravima djeteta

Član 26. Konvencija o pravima djeteta

Član 27. Konvencija o pravima djeteta

Član 29. Konvencija o pravima djeteta

Član 31. Konvencija o pravima djeteta

Uključivanje djece sa teškoćama u razvoju!

Dijete ima pravo na socijalnu sigurnost!

Dijete ima pravo na tjelesni, psihički i socijalni razvoj!

Obrazovanje za sveobuhvatan razvoj djeteta!

Slobodno vrijeme i kulturni razvoj djeteta!

Član 32. Konvencija o pravima djetetaČlan 33. Konvencija o pravima djetetaČlan 34. Konvencija o pravima djetetaČlan 35. Konvencija o pravima djetetaČlan 36. Konvencija o pravima djetetaČlan 37. Konvencija o pravima djeteta

Stop bilo kakvom nasilju i zloupotrebi djece!

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

7

Page 9: BH verzija

Odgoj i obrazovanje je usmjereno prema sveobuhvatnom razvoju ličnosti I ostvarivanju njenih ljudskih prava i temeljnih sloboda. Škola je dužna da odgojno i obrazovni proces provodi na principima razumijevanja, tolerancije, jednakosti i poštivanja među svim pojedincima bez obzira na rasnu, polnu, nacionalnu, vjersku i socijalnu pripadnost s ciljem promoviranja jednakih mogućnosti i postupaka za sve. Obrazovanje predstavlja instrument pozitivnih društvenih promjena. Transformacija društva ka punom uspostavljanju svih ljudskih prava i sloboda je cilj obrazovanja. Prateći ovaj humanistički pristup, škola obezbjeđuje optimalni intelektualni, fizički, moralni i društveni razvoj pojedinca, u skladu s njegovim mogućnostima i sposobnostima. Samo, djeca obrazovana po ovim etičkim principima mogu postati odgovorni pojedinci koji će stvarati društvo zasnovano na vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava, te osigurati najbolji životni standard za sve građane.

1.2. Etički principi po kojima škola djeluje - Humanistički pristup u odgoju i obrazovanju

Svaka osoba ima pravo na obrazovanje. Bilo koji oblik diskriminacije u odgoju i obrazovanju predstavlja povredu prava pojedinca zagarantovanih Ustavom Bosne i Hercegovine. Svakom pojedincu je kroz pravo na obrazovanje omogućeno pravo pristupa obrazovnim institucijama, pravo na efikasno obrazovanje koje mu omogućava da stekne korist i ugled, te pravo na službeno priznavanje njegovih obrazovnih rezultata. Škola obezbjeđuje svim članovima školske zajednice najšire razumijevanje zaštite ljudskih prava u obrazovanju. Učešće u aktivnostima zaštite ljudskih prava u školi je obaveza svakog člana školske zajednice. Svi članovi školske zajednice su dužni da zaštite svakog pojedinca, koji u dobroj namjeri prijavi kršenje ljudskih prava kao žrtva ili svjedok, da ne bi osjetio negativne posljedice svoje inicijative. Pojedinac provodi aktivnosti zaštite ljudskih prava u svim oblastima školskog života koristeći smjernice o ponašanju i postupanju. Kodeksom su ove smjernice definisane imenom „Mehanizmi za zaštitu ljudskih prava u školi“.

1.3. Mehanizmi zaštite ljudskih prava u školi - Zaštita prava pojedinca na obrazovanje

1.4. Instrumenti za zaštitu i praćenje ljudskih prava u školi Tijelo, uloga i postupci

Učesnici obrazovnog sistema formiraju tijelo koje provodi aktivnosti zaštite i praćenja ljudskih prava u školskoj praksi. Briga o primjeni mehanizama zaštite ljudskih prava u školi je osnovni zadatak ovog tijela. Ovaj zadatak se provodi kroz promociju zaštite ljudskih prava u školi, obrazovanje o ljudskim pravima, kratkoročno praćenje zaštite ljudskih prava u školi i dugoročno praćenje stanja ljudskih prava u školi. Ovo tijelo i njegovi postupci čine instrumente za zaštitu i praćenje ljudskih prava u školi. Instrumenti obezbjeđuju učenicima, roditeljima i zaposlenima u školi individualnu i kolektivnu garanciju da će se poduzeti mjere koje će obezbjediti ostvarivanje njihovih prava. Svim članovima školske zajednice treba omogućiti da se upoznaju sa instrumentima i da razumiju kako funkcioniraju.

1.5. Instrumenti za zaštitu i praćenje ljudskih prava u školi: Tijelo, uloga i postupci

Sudionici obrazovnog sistava formiraju tijelo koje provodi aktivnosti zaštite i praćenja ljudskih prava u školskoj praksi. Briga o primjeni mehanizama zaštite ljudskih prava u školi je osnovni zadatak ovog tijela. Ovaj zadatak se provodi kroz promoviranje zaštite ljudskih prava u školi, obrazovanje o ljudskim pravima, kratkoročno praćenje zaštite ljudskih prava u školi i dugoročno praćenje stanja ljudskih prava u školi. Ovo tijelo i njegovi postupci čine instrumente za zaštitu i praćenje ljudskih prava u školi. Instrumenti obezbjeđuju učenicima/učenicama, roditeljima/starateljima i zaposlenicima/zaposlenicama u školi individualnu i kolektivnu garanciju da će se poduzeti mjere koje će obezbjediti ostvarivanje njihovih prava. Svim članovima školske zajednice treba omogućiti da se upoznaju sa instrumentima i da razumiju kako funkcioniraju.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

8

Page 10: BH verzija

2. OSNOVNI STANDARDI ZA ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

Članovi školske zajednica primjenjuju osnovne standarde zaštite ljudskih

prava u slijedećim oblastima:

Nastava i vannastavne aktivnosti Demokratsko učešće u školskom životu

Sigurno i zdravo odgojno-obrazovno okruženje

2.1. NASTAVA I VANNASTAVNE AKTIVNOSTI

Savrmena škola primjenjuje djelotvorne načine podučavanja o onim znanjima i kompetencijama koje će učenicima/učenicama biti potrebne za obavljanje različitih uloga u zreloj životnoj dobi. Škola je mjesto za razvoj sveukupne ličnosti pojedinca kroz razvoj njegovih intelektualnih, društvenih, moralnih, estetskih i tjelesnih sposobnosti, te praktičnih vještina za cjeloživotno učenje. Osposobljavanje učenika/učenice da zadovolji vlastite potrebe, kao i potrebe savremenog demokratskog društva, je fokus odgojno-obrazovnog procesa. Nastavni i vannastavni procesi razvijaju učenike/učenice u skladu sa njihovim sposobnostima i sklonostima kroz učenja o svijetu, prirodi, društvu, ljudskim dostignućima, te o drugima i sebi. Svakom djetetu škola treba pomoći u učenju i omogućiti da bude uspješno.

PODRUČJA NASTAVE I VANNASTAVNIH AKTIVNOSTI

Efikasan i savremeni sistem upisa učenika

Kvalitetni nastavni planovi i programi

Kreativni vannastavni obrazovni programi

Savremene obrazovne metode i oblici rada

Pedagoške metode ocjenjivanja učenika

2.1.1. Osnovni standardi za zaštitu u sistemu upisa učenika

Škola je dostupna svakom učeniku/učenici. Svakom učeniku/učenici treba osigurati iste šanse za učešće u obrazovnom procesu, bez obzira na mjesto ili geografsko područje u kojem se učenik/učenica nalazi. Učenici/učenice imaju ravnopravan pristup pri upisu na viši nivo obrazovanja. Ove obaveze škola je dužna poštivati u skladu sa «Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH.» (Član 4.)

9

Page 11: BH verzija

2.1.1.1. Upisno područje u javne osnovne škole Svi/e učenici/učenice koji/e se upisuju u javnu osnovnu školu imaju obavezu upisa u upisnom području na osnovu mjesta prebivališta. Nadležno ministarstvo može izuzeti dijete od obaveze pohađanja određene javne škole, na zahtjev roditelja/staratelja djeteta ili u drugim iznimnim slučejevima, kada se utvrdi da je to u naboljem interesu djeteta.

Imaš pravo upisa u

školu koja ti je

najbliža mjestu gdje

stanuješ.

Imaš pravo upisa u

školu koja ti je

najbliža mjestu gdje

stanuješ.

2.1.1.2. Sloboda kretanja Vlasti nadležne za proces obrazovanja osiguravaju uslove za nesmetano i slobodno kretanje roditelja/staratelja, učenika/učenica i nastavnika/nastavnica, u smislu poštivanja njihovih prava na izbor prebivališta i mjesta zaposlenja. Učenik/učenica treba biti trenutno uključen/a u obrazovni proces škole u upisnom području gdje se nastanjuje. U slučaju uključivanja učenika/učenica iz drugih inostranih obrazovnih sistema u obrazovni sistem BiH, vlasti nadležne za proces obrazovanja provode nostrificiranje dokumenata učenika/učenica iz prethodne škole u najkraćem vremenskom periodu.

U slučaju da preseliš u

d r g o j e s t o , t r e b a šu m

odmah biti u ljučen/a u k

n j b l i ž u š k l u . A k a o o

dolaziš iz inostrans va t t

voje šk lske dokumente o

trebaju pre ledati i priznatig

na ležne obrazovne vl stid

a .

U slučaju da preseliš u

d r g o j e s t o , t r e b a šu m

odmah biti u ljučen/a u k

n j b l i ž u š k l u . A k a o o

dolaziš iz inostrans va t t

voje šk lske dokumente o

trebaju pre ledati i priznatig

na ležne obrazovne vl stid

a .

2.1.1.3. Prevoz učenika/učenica Učenici/učenice u javnim osnovnim školama, koji putuju u školu u okviru upisnog područja, imaju obezbjeđena finansijska sredstva za putovanje ili organizirani prijevoz od strane osnivača škole. Najmanja udaljenost iznad koje je osnivač javne osnovne škole dužan da osigura finansijska sredstva za putovanje ili organizirani prijevoz za učenike/učenice je utvrđena zakonskim propisima ili pravilnicima osnivača škole u određenom geografskom području. Prema mogućnostima, osnivač škole treba da učestvuje u finansiranju prijevoza učenika/učenica srednjih škola.

m š p a p evI a ravo n rij oz

ako p š l utuje u ško u

r eći p i e o v čap at rop s sni a

š e.kol

m š p a p evI a ravo n rij oz

ako p š l utuje u ško u

r eći p i e o v čap at rop s sni a

š e.kol

2.1.1.4. Upis učenika/učenica u javne srednje škole Učenici/učenice po završetku osnovnog obrazovanja imaju pravo konkurirati za upis u bilo koju srednju školu u Bosni i Hercegovini. Upis u školu zasnivat će se na uslovima jednakopravnog natjecanja. Upis u školu treba se realizirati na osnovu jasno utvrđenog plana upisa i kriterija objektivnog tipa propisanih od strane obrazovnih institucija. Zloupotrebe (korupcija) u procesu upisa od strane obrazovnih institucija, škole i roditelja/staratelja trebaju biti prijavljene nadležnim obrazovnim institucijama, te najstrožije sankcionirane prema važećim zakonima i pravilnicima. Upisnina u srednje javne škole je nedopustiva.

S i uč c / ni mav eni i uče ce i ju

v i a u r dnjpra o up s s e u

k l p i j š o u, od uslov ma koje e

pro l i a pisa o min st rstvo

j a z o b r a z o v a n , b e

l č n up s nep a a ja i ni .

S i uč c / ni mav eni i uče ce i ju

v i a u r dnjpra o up s s e u

k l p i j š o u, od uslov ma koje e

pro l i a pisa o min st rstvo

j a z o b r a z o v a n , b e

l č n up s nep a a ja i ni .

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

10

eni i Uč cUč c / eni e!

eni iUč c /Učenice!

Učenici/Učenice!

eni i Uč cUč c / eni e!

Page 12: BH verzija

2.1.2.2. NPP bez diskriminacije po bilo kojem osnovu Nastavni plan i program treba da prepozna, prizna, uvaži i obezbjedi odgovore na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih učenika/učenica bez obzira na spol, uzrast, etničku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogućnosti i ograničenja. Nastavni plan i program treba uvažavati, poštivati i razvijati ljudska prava, obaveze i odgovornosti. Upotreba ili izlaganje didaktičkih i drugih materijala, kao i davanje izjava od strane nastavnika/nastavnica i drugog školskog osoblja, koje bi se opravdano moglo smatrati uvredljivim, po bilo kojem gore navedenom osnovu, je nedopustivo.

2.1.2.1. Okvir za NPP u osnovnom, opštem srednjem i srednjem stručnom obrazovanju NPP za sve predmete osnovnog i opšteg srednjeg obrazovanje treba da obuhvate dio jednakih nastavnih sadržaja – zajedničko jezgro. NPP u srednjim stručnim školama treba biti razvijen i proveden po modularnom pristupu.

maš v a učiš dio I pra o d

ednak s d a a oje j ih a rž j , k

uče tvo v nja i u i ji rš c

dr mugi r jev m BiH. k a i a

maš v a učiš dio I pra o d

ednak s d a a oje j ih a rž j , k

uče tvo v nja i u i ji rš c

dr m r jev m BiH. ugi k a i a

rogra po kojem seP m

obr zuješ treba uva iti tvoje a

ž

potrebe, interese i os ine.

ob

stavni program neNa

smije

razdvajati vr je ati i i đ

učenike/ čenice po bilo u

kojem osnov ..u

rogra po kojem seP m

obr zuješ treba uva iti tvoje a

ž

potrebe, interese i os ine.

ob

stavni program ne smije Na

razdvajati vr je ati i i đ

učenike/ čenice po bilo u

kojem osnov ..u

2.1.2.3. Jezici, udžbenici i pismo u NPP NPP se provodi na jezicima konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine u svim školama. Učenik/učenica ima pravo odabira udžbenika na maternjem jeziku koji uključuju teme i oblasti utvrđene zajedničkom obrazovnom jezgrom. Učenik/učenica se obrazuje u oblastima nacionalne grupe predmeta po udžbenicima na maternjem jeziku preporučenim od segmenta vlasti nadležnog za obrazovanje. NPP osigurava učenicima/učenicama savladavanje oba pisma koja su u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini. Pored provođenja osnovnog broja sati u kojima se izučavaju oba pisma, učenici/učenice periodično izučavaju školske sadržaje koristeći različita pisma. Osim u procesu izučavanja različitih pisama koje je planirano NPP-om, učenik/učenica ima pravo da koristi jedno pismo koje preferira ili oba pisma po vlastitom izboru.

Im š pra na z ra vo i bo

e , m j z i k a p i s a i

ud enik .žb a

Im š pra na z ra vo i bo

e , m j z i k a p i s a i

ud enik .žb a

2.1.1. Osnovni standardi za zaštitu u sistemu upisa učenika

NPP treba omogućiti kvalitetno obrazovanje za sve. Ovaj dokument je polazna osnova za kreiranje svih elemenata nastave i procesa učenja u skladu sa odgojno-obrazovnim ciljevima. NPP osigurava ostvarenje kvalitetnih učeničkih postignuća kao što su: zagarantovano usvajanje bazičnih znanja, vještina, kompetencija i vrijednosti, te osposobljavanje učenika/učenica da koriste ova postignuća u nastavku svog obrazovanja i života.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

11

eni i čUč c /U enice!

eni i Uč cUč c / eni e!

čeni i Učenice!U c /

Page 13: BH verzija

2.1.2.4. NPP za nacionalne manjine Prema pedagoškim standardima, škola formira odjeljenja koja čine pripadnici/pripadnice značajne manjine, te provodi posebne nastavne planove i programe za te učenike/učenice. U slučaju da broj učenika/učenica značajne manjine nije dovoljan za formiranje odjeljenja, škola osigurava izvođenje dodatnih nastavnih sadržaja o jeziku, književnosti, kulturi, običajima i historijskom nasljeđu te manjine. Dodatna nastava se organizuje na osnovu zahtjeva roditelja/staratelja ili učenika/učenice pripadnika/ce nacionalne manjine. U kreiranju nastavnih sadržaja obavezno je uključivati predstavnike/predstavnice nacionalnih manjina. Prema okvirnom sporazumu o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika, škola treba osigurati uključivanje kvalifikovanih nastavnika/nastavnica iz reda svih konstitutivnih naroda, iz reda povratnika, te iz reda nacionalnih manjina u provođenje sadržaja iz zajedničkog jezgra, te sadržaja iz nacionalne grupe predmeta.

Imaš pravo n do atnu nastavu a d

ili po eban nasta ni plan i s v

prog m kora /ce

i e u ažiti tvoje j ć v

otrebe kao prip nikap ad

nacionalne manjine . U

pr ipremu i provođen j e

nastavnih ktivnos i su a t

uk l ju č en i p ed s t a n i cr v i

nac ona nih manjina.i l

Imaš pravo n do atnu nastavu a d

ili po eban nasta ni plan i s v

prog m ko i e u ažiti tvoje ra j ć v

otrebe kao prip nikap ad /ce

nacionalne manjine . U

pr ipremu i provođen j e

nastavnih ktivnos i su a t

uk l ju č en i p ed s t a n i cr v i

nac ona nih manjina.i l

2.1.2.5. NPP orijentiran na učenike/učenice NPP usmjeren na učenike/učenice poštuje individualne razlike među učenicima/učenicama. Nastavnik/nastavnica treba koristiti pristupe prilagođene svakom učeniku/učenici na način da obezbjedi različite obime sadržaja i zadataka u odnosu na njegove/njene potencijale, mogućnosti i sposobnosti. Škola treba posvetiti posebnu pažnju otkrivanju i prepoznavanju nadprosječne i darovite djece, te stvoriti mogućnosti za veći razvoj njihovih kapaciteta u jednom ili više područja. Nadarena djeca uče po obogaćenim nastavnim sadržajima u okviru redovnog NPP-a ili po posebnim, dodatnim i individualiziranim programima koji omogućavaju brže napredovanje i razvoj. Uključivanje djece sa posebnim potrebama u obrazovni sistem nužno je urediti kroz prilagođavanje NPP-a njihovim individualnim potrebama i sposobnostima. Nakon stručne ocjene sposobnosti djeteta sa teškoćama u razvoju, potrebno je obaviti integraciju učenika/učenica u odgojno-obrazovni proces. Učenici/učenice s lakim teškoćama u razvoju trebaju biti uključeni/uključena u redovna odjeljenja, te učiti po redovnim (prilagođenim) nastavnim programima uz individualizirane načine rada koje priprema poseban stručni tim škole. Učenici/učenice sa težim teškoćama u razvoju trebaju učiti nastavne sadržaje po posebnom NPP-u.

razovni pro ami Ob

gr se

provo e prema og ćn stim d m u o a

s a og učeni a/uč ice. v k k en

Na arena j ca i a u rav d d e m j p o

na obog č n i dod t a e e a ne

b azo ne pr gra e Dje a sa o r v o m . c

oseb i ot e ama imaj p n m p r b u

pravo n prilago ne a đe i

po bne o r ov e pr gr m .se b az n o a e

razovni pro ami Ob

gr se

provo e prema og ćn stim d m u o a

s a og učeni a/uč ice. v k k en

Na arena j ca i a u rav d d e m j p o

na obog č n i dod t a e e a ne

b azo ne pr gra e Dje a sa o r v o m . c

oseb i ot e ama imaj p n m p r b u

pravo n prilago ne a đe i

po bne o r ov e pr gr m . se b az n o a e

2.1.2.6. NPP orijentiran na principu usmjerenosti na procese i ishode učenja NPP postavlja načela, vrijednosti, ciljeve i ishode kojima teži obrazovni sistem. NPP sadrži generalnu svrhu i obrazovne ciljeve svakog nastavnog predmeta. NPP svakog nastavnog predmeta definira nastavna područja, te specifične ishode koje učenici/učenice treba da ostvare. NPP svakog nastavnog predmeta definira nastavne sadržaje i ključne pojmove koji će biti prezentovani učenicima/učenicama, te aktivnosti za provođenje sadržaja i procjenu ostvarenih postignuća učenika/učenica. U sklopu svakog nastavnog područja treba utvrditi grupu dodatnih ili izbornih sadržaja koje biraju zajedno nastavnici/nastavnice i učenici/učenice.

Nastavni sa ržaji k je u iš d o č

trebaju biti povezani unutar

jednog nastavnog pre meta i d

između više predmeta. Im š a

ogućnos da dodatno učis o m t

zdra lju, zaštiti okoliša, v

saobraća noj kulturi, te o j

l j u d s k i m p a v m a i r i

demokratiji.

Nastavni sa ržaji k je u iš d o č

trebaju biti povezani unutar

jednog nastavnog pre meta i d

između više predmeta. Im š a

ogućnos da dodatno učis o m t

zdra lju, zaštiti okoliša, v

saobraća noj kulturi, te o j

l j u d s k i m p a v m a i r i

demokratiji.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

12

Učenici/Učenice!

eni i Uč cUč c / eni e!

čeni i Učenice!U c /

Page 14: BH verzija

2.1.2.8. NPP orijentiran na principu sveobuhvatnog i fleksibilnog pristupa učenju Škola kvalitetno planira i provodi nastavne aktivnosti, u okviru NPP–a, izbjegavajući nepotrebna ponavljanja i preklapanja nastavnih sadržaja. Nastavni sadržaj je prilagođen uzrastu učenika/učenica. Kod provođenja NPP-a treba izbjegavati veliki broj nastavnih aktivnosti koje traže intenzivni intelektualni napor i stvaraju zamor kod učenika/učenica (raspored nastavnih sati prilagođen psihofizičkim mogućnostima učenika/učenica, normiran broj ispitivanja u jednom danu i u jednoj sedmici). Nastavni sadržaji su razvijeni na način da se izbjegava preopterećenje učenika/učenica nepotrebnim, specifičnim sadržajima i činjenicama. Broj nastavnih jedinica treba biti manji u odnosu na ukupan broj nastavnih sati zbog obrade jedne nastavne jedinice kroz više nastavnih sati. Podrška nastavnicima/nastavnicama u provođenju nastavnog plana i programa su materijali koji obezbjeđuju specifične informacije, savjete i smjernice u vezi sa izvođenjem plana i programa predmeta. Škola ima autonomiju da kreira dio nastavnog plana i programa u odnosu na potrebe učenika/učenica, mogućnosti škole i potrebe lokalne zajednice. Ovaj dio NPP-a treba razvijati i v r j e d n ova t i u s a r a d n j i s r o d i t e l j i m a / s t a r a t e l j i m a i predstavnicima/predstavnicama lokalne zajednice.

2.1.2.9. Uloga nastavnika/nastavnice u provođenju NPP-a Nastavnik/nastavnica treba da aktivno učestvuje u razvoju školskog NPP-a, da facilitira i moderira učenje, da kreira i organizira aktivnosti u učionici, te da mentorira i savjetuje učenike/učenice. Nastavnik/nastavnica treba bit i osposobljen/a da: ponudi i provede na kreativan način nastavne sadržaje koji su relevantni i izazovni učenicima/učenicama; da uvažava individualne razlike i stilove učenja; da kreira uslove i okruženje za aktivno učenje i inkluzivno obrazovanje; da uspješno procjenjuje rezultate svoga rada i uspješnost razvoja učenika/učenica; da vodi, prepozna, koordinira i kreira nove interpersonalne odnose i emocionalnu klimu u odjeljenju; da radi timski; da jača motivaciju i samopouzdanje učenika/učenica; da sarađuje sa roditeljima/starateljima. Nastavnik/nastavnica treba da prihvati principe osobnog cjeloživotnog učenja, što uključuje stalno stručno usavršavanje i otvorenost za promjene u odgoju i obrazovanju.

N stavn asta i te a ik/n vn ca

v di s v t ro e u o i a je uje u p c s

uč nj O rab uje e adu e a. h r t u r

prati na redak. i tvoj p

a s tavni / t n i cN k nas av a

pro di na pra evo stavu t ći

s em os i nuć u avr ena d t g a

o go i b azov ju.d ju o r an

N stavn asta i te a ik/n vn ca

v di s v t ro e u o i a je uje u p c s

uč nj O rab uje e adu e a. h r t u r

prati na redak. i tvoj p

a s tavni / t n i cN k nas av a

pro di na pra evo stavu t ći

s em os i nuć u avr ena d t g a

o go i b azov ju.d ju o r an

Nastavni i/nastavnice su c

dužni da sadržaj oji uči k š

prilagode ebi. Ne trebašt

biti opterećen činjen cama i

iz nastavn g sadržaja. o

Nastavni program se

provodi tako da te ne

opterećuje. Imaš pravo

tražiti uvođ nje nastavnih e

s a d ž a jr a k o j i t e b e

inter siraju.e

Nastavni i/nastavnice su c

dužni da sadržaj oji uči k š

prilagode ebi. Ne trebašt

biti opterećen činjen cama i

iz nastavn g sadržaja. o

Nastavni program se

provodi tako da te ne

opterećuje. Imaš pravo

tražiti uvođ nje nastavnih e

s a d ž a j a k o j i t e b e r

inter siraju.e

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

13

2.1.2.7. NPP orijentiran na principu povezanosti nastavnih sadržaja NPP podržava povezivanje sadržaja različitih nastavnih tema unutar jednog nastavnog predmeta i između različitih nastavnih predmeta u cilju grupiranja srodnih sadržaja u jedinstvenu i misaonu cjelinu. U okviru nastavnih predmeta, časova odjeljenske zajednice, roditeljskih sastanaka, zajedničkih okupljanja i provođenja projektnih aktivnosti, neophodno je uključiti odgojno-obrazovne sadržaje iz oblasti zdravstvenog odgoja i obrazovanja, obrazovanja za okoliš i održivi razvoj, saobraćajne kulture, te obrazovanja o ljudskim pravima i demokratiji. Saradnja svih nastavnika/nastavnica u procesu planiranja nastave je neophodna pri provođenju ovakvog pristupa.

Na avni držaji koj u š st sa e či

t eb j biti pove ani unut r r a u z a

jednog nast vn g pre e a a o dm t i

između više predmeta maš . I

mogučnost a dodatno učis o d

zdravlju, zašti i koli a t o š ,

sa bra j oj ltu i te o o ća n ku r ,

l j u d k m p r i m is i a v a

demo ratij .k i

Na avni držaji koj u š st sa e či

t eb j biti pove ani unut r r a u z a

jednog nast vn g pre e a a o dm t i

između više predmeta maš . I

mogučnost a dodatno učis o d

zdravlju, zašti i koli a t o š ,

sa bra j oj ltu i te o o ća n ku r ,

l j u d k m p r i m is i a v a

demo ratij .k i

eni i Uč cUč c / eni e!

eni i Uč cUč c / eni e!

eni i Uče cUč c / ni e!

Page 15: BH verzija

2.1.3.1. Funkcionalne metode podučavanja u provođenju NPP-a Funkcionalne metode podučavanja potiču interaktivno i iskustveno učenje. Nastavnik/nastavnica bira najpogodnije metode za ostvarivanje obrazovnih rezultata. Metode kao što su dugotrajno usmeno izlaganje i dugotrajno pisanje nastavne teme diktirane od strane nastavnika/nastavnice treba biti reducirano u provođenju nastavnog časa. Nastavnik/nastavnica provodi nastavni čas uz kombinaciju više obrazovnih metoda kao što su: metoda kratke usmene prezentacije, metoda rada na tekstu, metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda grafičkog rada, metoda laboratorijskog rada, metoda praktičnog rada, projekt metoda, metoda simulacije i igranja uloga, metoda istraživanja, metode za stvaranje grupne kohezije i saradnje, metoda slučaja, metoda razvoja ideja, metoda kreativnih rasprava, metoda učeničkih prezentacija i druge metode koje su prepoznate u savremenoj školi.

ra s n imaU du uče ic /

i , as av i /učen cama n t n k

n ni or st r li tastav ca k i i az či e

kr i m od r a eat vne et e ad .

u eni /č ku

č i i š ol r a omog i iu en c k a t eb uć t

d u u j i zvia b de sp ešan/na ra je

j u n isvo e kupne i d

vakom S / svakoj

du e vi aln

en i apot c j le.

ra s n imaU du uče ic /

i , as av i /učen cama n t n k

n ni or st r li tastav ca k i i az či e

kr i m od r a eat vne et e ad .

vakom S / svakoj u eni /č ku

č i i š ol r a omog i iu en c k a t eb uć t

d u u j i zvia b de sp ešan/na ra je

j u n i du e svo e kupne i d vi aln

en i apot c j le.

2.1.3.2. Efikasni oblici nastavnog rada u provođenju NPP-a Nastavnu jedinicu treba provoditi uz korištenje više oblika nastavnog rada. Preporučljivo je frontalni oblik nastavnog rada koristiti u uvodnom i završnom dijelu nastavnog časa. U ostalim dijelovima nastavnog časa ovaj oblik nastavnog rada treba biti reducuiran korištenjem drugih oblika nastavnog rada, kao što su: individualni rad, individualizirani rad, grupni rad, rad u paru, te rad po temama (centrima) za učenike nižih razreda osnovne škole.

Nastav ik/nast vn ca t b n a i re a

ko i s t i t i v i š e na in r č a

as avnog r d da i renesn t a a t p e

nanje i vje tine.z š

Nastav ik/nast vn ca t b n a i re a

ko i s t i t i v i š e na in r č a

as avnog r d da i renesn t a a t p e

nanje i vje tine.z š

I š i te i ma pravo da uč š koris ć

z t e l ra liči e mat ri ja e i

t č p m a.ehni ka o agal

I š i te i ma pravo da uč š koris ć

z t e l ra liči e mat ri ja e i

t č p m a.ehni ka o agal

2.1.3.3. Savremeni didaktički materijali u provođenju NPP-a Učenici/učenice trebaju koristiti široki spektar didaktičkih materijala u učenju kao što su: savremeni udžbenici, enciklopedije, rječnici, novine, slike, fotografije, karte, modeli, panoi, posteri, prirodni materijali, audio materijali, video materijali, grafički materijali, laboratorijski materijali, kompjuterski materijali, internet materijali i pomoćni pribor za rad, uz upotrebu tehničke opreme kao što su: audio rekorderi, vizuelni rekorderi, TV aparati, grafoskopi, printeri, kompjuteri, te ostala didaktička sredstva i materijali.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

14

2.1.3.Osnovni standardi za zaštitu u oblasti obrazovnih metoda i oblika rada

NPP treba uključiti funkcionalne metode podučavanja, efikasne oblike nastavnog rada i savremene didaktičke materijale. Ovi elementi NPP-a uvažavaju učeničke sposobnosti, potrebe i stilove učenja, te razvijaju radoznalost, kritički duh i praktična iskustva učenika/učenica. Raznovrsnost ovih elemenata NPP-a podstiče razvoj osobina djeteta kao što su: odgovornost, pravednost, solidarnost i dosljednost, te sposobnosti odlučivanja, saradnje, prosuđivanja, razmišljanja, promatranja, aktivnog učešća i samostalnog djelovanja. U cilju osiguranja provođenja NPP-a prateći ove elemente, obrazovne institucije trebaju osigurati kontinuiranu obuku nastavnika za korištenje i provođenje savremenih obrazovnih metoda i oblika rada. Cilj primjene ovih elemenata NPP-a je uspješno ostvarivanje ishoda učenja i razvoj onih iskustava i sposobnosti učenika/učenica koja su potrebne u budućem životu.

eUč nici/Učenice!

eni i Uč cUč c / eni e!

eni i čUč c /U enice!

Page 16: BH verzija

2.1.4.Osnovni standardi za zaštitu u oblasti ocjenjivanja učenika/učenice

Osnova za ocjenjivanje su ishodi (očekivani rezultati učenja) i standardi (kvalitet ostvarenja ishoda). Pedagoško ocjenjivanje treba biti podrška i stimulacija učeniku/učenici da ostvari optimalan uspjeh u savladavanju NPP-a. Ocjena treba biti podrška učeniku/učenici u učenju. Provjeravanje i ocjenjivanje učenika/učenice treba provoditi tako da se poštuje njegova/njena ličnost, da podržava samopouzdanje i osjećaj napredovanja učenika/učenice, da potiče učenika/učenicu na aktivno učešće u nastavi, te da osposobljava za samoučenje. U tom smislu, ocjena je faktor izgradnje identiteta učenika/učenice, te ne smije biti diskriminirajuća ni selektivna.

2.1.4.1. Karakter i svrha ocjenjivanja Nastavnik/nastavnica koristi ocjenu kao sredstvo da utvrdi prednosti i slabosti učenika/učenice, da prepozna učeničke sposobnosti za buduće obrazovanje i karijeru, da utvrdi načine postizanja pomaka učenika/učenice u ostvarivanju obrazovnih rezultata. Ocjenjivanje treba da uvažava psihološke, sociološke i didaktičke dimenzije obrazovanja, te da razumije emocionalna pitanja vezana za proces ocjenjivanja. Neophodno je da se napravi razlika između ocjene i selekcije na način da se učenik/učenica ne smije ukupno kategorisati kao loš/a ili dobar/a na osnovu dobijene ocjene.

Ocj n o a u e k iko se a p k z j ol i

napr dov o oj su tv jee a , k e o

p edn ti s a os , te em r os i l b ti u č u

rebaš jo n predov ti Niko net š a a .

smije da r cjenju e aote p o j k

dobrog/dob u l l eg l š n r i i oš / o u a

os u oc ennov j e.

Ocj n o a u e k iko se a p k z j ol i

napr dov o oj su tv jee a , k e o

p edn ti s a os , te em r os i l b ti u č u

rebaš jo n predov ti Niko net š a a .

smi a r cjenju e aoje d te p o j k

dobrog/dob u l l eg l š n r i i oš / o u a

os u oc ennov j e.

astavnik/nastavnica Nprov di ocjenji anje

o v

u en ka, a povremeno to č i

čine i druge obrazovne

institucije.

astavnik/nastavnica Nprov di ocjenji anje

o v

u en ka, a povremeno to č i

čine i druge obrazovne

institucije.

2.1.4.2. Vrste ocjenjivanja Vrste ocjenjivanja mogu biti unutrašnje i vanjske. Unutrašnje ocjenjivanje provodi nastavnik/nastavnica i dio je njegovog/njenog nastavnog rada. Vanjsko ocjenjivanje provode stručne agencije putem validnih i pouzdanih procjenjivačkih procedura na osnovu koje se obezbjeđuje povratna informacija o uspjehu učenika/učenice, te o kvaliteti i efikasnosti obrazovnog procesa. Vanjskim ocjenjivanjem se prati i nadzire provođenje osnovnih sadržaja NPP-a.

2.1.4.3. Metode ocjenjivanja Nastavnik/nastavnica treba koristiti raznovrsne metode ocjenjivanja učeničkih postignuća i napretka kao što su: usmeno ispitivanje, pisani zadaci, testovi, ocjenjivanje rada na projektu, ocjenjivanje rada u grupi, ocjenjivanje učeničkog portfolija (bilješke o radu učenika u toku određenog vremenskog perioda), ocjenjivanje eseja (samostalno istraživanje i razrada određene teme), ocjenjivanje komunikativnih i radnih vještina i ocjenjivanje učeničkih stavova.

a a ik a i tN st vn /nast vn ca reba

e jen r e da t oc e ko isteći viš

a a tn č in p rov j e r e v o g

u n u kup og napretka učenju.

a a ik a i tN st vn /nast vn ca reba

e jen r e da t oc e ko isteći viš

a a tn č in p rov j e r e v o g

u n u kup og napretka učenju.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

15

čeni i UčenicU c / e!

Učenici/Učenice!

čeni i Učenice!U c /

Page 17: BH verzija

o u lBr j i česta ost ocjenjivanja u

de

toku ana i sedmic je

vut rđena zakonom - Ne

o d zvoli da nas tavnik/

a knast vnica rši ovu zakonsku

v u uoba ez ! Drugi te ne smij

e t e o a iometati, a ti n r baš sjeć t

t vstrah tokom ispi i anja.

o u lBr j i česta ost ocjenjivanja u

de

toku ana i sedmic je

vut rđena zakonom - Ne

o d zvoli da nas tavnik/

a knast vnica rši ovu zakonsku

v u uoba ez ! Drugi te ne smij

e t e o a iometati, a ti n r baš sjeć t

t vstrah tokom ispi i anja.

2.1.4.4. Opšte procedure u ocjenjivanju Ocjenjivanje učenika/učenice iz svakog nastavnog predmeta vrši se najmanje dva puta u jednom polugodištu. Ocjenjivanje ne smije biti raspoređeno samo na kraju polugodišta. Učenik/učenica može biti uključen/a u proces usmenog ili pismenog ocjenjivanja maksimalno dva puta u toku jednog nastavnog dana. Pismeno ocjenjivanje jednog učenika/učenice može se provoditi maksimalno tri puta u toku jedne nastavne sedmice. Ocjenjivačke aktivnosti moraju se održavati u primjerenim okolnostima bez ometanja učenika/učenice i uz umanjenje učeničkog straha.

n i š eOcje a ti treba b ti saop t na

d. T

irektno i javno voj

o ir d telj/ staratelj treba

er dovno pratiti tvoje ocjene i

ukupni napredak..

n i š eOcje a ti treba b ti saop t na

d. T

irektno i javno voj

o ir d telj/ staratelj treba

er dovno pratiti tvoje ocjene i

ukupni napredak..

2.1.4.5. Javnost ocjenjivanja Nastavnici/nastavnice su dužni osigurati javnost ocjenjivanja ostvarenih postignuća učenika/učenice. Ocjena treba biti saopštena direktno i javno ocjenjenim učenicima/učenicama. Ocjena učenika/učenice se unosi u odjeljensku knjigu na času. Ocjena može biti brojčana ili opisna u odnosu na sistem ocjenjivanja reguliran zakonskim okvirima i pravilnicima. Roditelji/staratelji trebaju biti pravovremeno i redovno informirani o ocjenama, kao i o ukupnom napretku svog djeteta kroz periodične individualne konsultacije sa razrednikom/razrednicom, predmetnim nastavnikom/nastavnicom i dežurnim nastavnikom/nastavnicom, kroz pismene obavijesti roditeljima/starateljima od strane razrednika/razrednice uz obavezu parafiranja primitka informacije od strane roditelja/staratelja, te kroz pristup roditelja/staratelja školskim informatičkim programima. Razrednik/razrednica uključuje učenike/učenice u provođenje individualnog sastanka sa roditeljem/staratelj.

2.1.4.6. Objektivnost ocjenjivanja Svaki učenik/učenica ima pravo da bude objektivno ocjenjen. Učenik/učenica treba biti ocjenjen/a u skladu sa propisanim standardima o ocjenjivanju. Ocjena treba da vrjednuje znanje, te da prepozna i nagradi radne navike i sposobnosti učenika/učenice, kao i odnos prema nastavnom procesu. Nedostatak znanja o jednoj ili više specifičnih činjenica u okviru nastavne jedinice ne smije rezultirati nedovoljnom ocjenom za učenika/učenicu. U cilju objektivne analize i procjene postignuća učenika/učenice, nastavnik/nastavnica treba da osigura raznovrsne metode i oblike ocjenjivanja. Nastavnik/nastavnica treba izbjeći pristrasnost po bilo kojem osnovu u ocjenjivanju koristeći objektivne standardizirane instrumente ispitivanja znanja. Ukupna zaključna ocjena je regulirana pravilnikom o ocjenjivanju. Nastavnik/nastavnica treba osigurati često sudjelovanje učenika/učenica u procesu ocjenjivanja znanja putem samoprocjenjivanja i grupne procjene znanja od strane drugih učenika/učenica. Ocjena ne smije biti izrečena kao oblik kažnjavanja zbog nediscipline u nastavnom procesu. Korištenjem periodičnih upitnika, škola treba omogućiti učenicima/učenicama i njihovim roditeljima/starateljima da procjene kvalitet metoda i postupaka ocjenjivanja koje provodi nastavnik/nastavnica da bi se osigurala povratna informacija o objektivnosti ocjenjivanja svakog nastavnika/nastavnice, a sve u cilju poboljšanja ovog procesa.

Ocj na tre a bi jektivna e b ti ob .

N olj u enu ne možeš edov n ocj

d ti z og edosta ka z a j o obi b n t n n a

je n j ili v e peci ič d o iš s f nih

či jen ca edn a vnoj n i u j oj n sta

l i. I aš pra o da uče jekcij m v stvu eš

u cjen van . Oc en ne sm je o ji ju j a i

b z a z edi pli e naiti ka n bog n sci n

času. aš mogućno t d Im

s a

procj nju eš način enj vanj e j ocj i a

na avn ka n stavn cest i / a i .

Ocj na tre a bi jektivna e b ti ob .

N olj u enu ne možeš edov n ocj

d ti z og edosta ka z a j o obi b n t n n a

je n j ili v e peci ič d o iš s f nih

či jen ca edn a vnoj n i u j oj n sta

l i. I aš pra o da uče jekcij m v stvu eš

u cjen van . Oc en ne sm je o ji ju j a i

b z a z edi pli e naiti ka n bog n sci n

času. aš mogućno t d Im

s a

procj nju eš način enj vanj e j ocj i a

na avn ka n stavn cest i / a i .

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

16

Učenici/Učenice!

eni i Uč cUč c / eni e!

eni i UčenicUč c / e!

Page 18: BH verzija

N stavnik/nastavnica e a

j

dužan/a da ti obrazloži

ocjenu i objasni p ednosti ir

nedos atke tvo a o gov r .t g d o a

N stavnik/nastavnica e a

j

dužan/a da ti obrazloži

ocjenu i objasni p ednosti ir

nedos atke tvo a o gov r .t g d o a

2.1.4.7. Obrazlaganje ocjene Učenik/učenica ima pravo na obrazloženje ocjene. Obrazlaganje ocjene uključuje ukupni nivo prezentovanog znanja i vještina učenika/učenice u odnosu na postavljena pitanja i zadatke iz nastavnog sadržaja. Obrazloženje treba da naglasi pojedine specifične kvalitete i nedostatke učeničkog odgovora, kvalitet prezentacije, sudjelovanje u nastavnom procesu, te praktičnu i kreativnu primjenu nastavnog sadržaja. Na upit roditelja/staratelja svaki nastavnik/nastavnica je dužan/a da detaljno obrazloži izrečenu ocjenu uključujući osvrt na prethodno navedene elemente ocjenjivanja.

mAko imaš pri jedbe na

aocjenjiv nje, pokušaj ih riješiti

preko roditelja/ staratelja,

zr razrednika /ra ednice,

op eda g g a / p eda g o g in j e ,

direktora/ direktorice ili

o b r a z o v n e i n s p e k c i j e

ministarstva obrazovanja.

mAko imaš pri jedbe na

aocjenjiv nje, pokušaj ih riješiti

preko roditelja/ staratelja,

zr razrednika /ra ednice,

op eda g g a / p eda g o g in j e ,

direktora/ direktorice ili

o b r a z o v n e i n s p e k c i j e

ministarstva obrazovanja.

2.1.4.8. Žalba na ocjenu U slučaju argumentovanog nezadovoljstva kvalitetom ocjenjivanja definiranim kroz prethodno navedene mehanizme, učenik/učenica ili roditelj/staratelj treba da pokrene postupak žalbe prema stručnim organima škole ili nadležnoj službi ministarstva obrazovanja-prosvjete (pedagoškim zavodima ili inspekcijskim službama ministarstva) za koju mora dobiti povratnu informaciju sa argumentovanim obrazloženjem.

2.1.5.Osnovni standardi za zaštitu u oblasti vannastavnih obrazovnih programa

Škola je dužna izvoditi vannastavne aktivnosti. Ove aktivnosti trebaju na kreativan način povećati znanje, vještine i obrazovno iskustvo učenika/učenica. Škola razvija vannastavne aktivnosti kroz organiziranje sekcija i projektnih inicijativa učeničkih i roditeljskih školskih tijela, te kroz učešće u projektima lokalne zajednice. Ove aktivnosti organizuju i vode učenici/učenice, roditelji/staratelji i nastavnici/nastavnice. Škola treba kontinuirano motivirati aktivno učešće učenika/učenica u vannastavnim aktivnostima putem pohvala ili drugih oblika nagrađivanja za ostvarena postignuća u vannastavnim aktivnostima.

o r uč n h k iBr j i v sta e ički se c ja

i u i s a h dr g h vanna t vni

n o s t i t r e bak t i v a b i t i

a r a a o i t spl ni an n snovu n ere a

i l uč n a uč n že ja e ik / e ica.

o r uč n h k iBr j i v sta e ički se c ja

i u i s a h dr g h vanna t vni

n o s t i t r e bak t i v a b i t i

a r a a o i t spl ni an n snovu n ere a

i l uč n a uč n že ja e ik / e ica.

2.1.5.1. Broj, vrsta i sadržaji vannastavnih aktivnosti Škola osigurava učenicima/učenicama učešće u vannastavnim aktivnostima iz oblasti nauke, prirode, sporta, umjetnosti, kulture, životnih vještina i razvoja civilnog društva. Broj i vrsta vannastavnih aktivnosti koje se planiraju i provode u školi utvrđuju se na osnovu ranije ispitanog interesa i želja učenika/učenica za učešćem. Vannastavne aktivnosti trebaju biti organizirane na način da zadovolje potrebe učenika/učenica tako da uče oblasti i teme koje su njima značajne i važne. U cilju osiguravanja ovih preduslova, planiranje oblasti i tema treba biti provedeno zajedno sa učenicima/učenicama.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

17

eni i Uče cUč c / ni e!

eni i Uče cUč c / ni e!

eni i Uče cUč c / ni e!

Page 19: BH verzija

č ko sU ešće u š lskoj ekciji i

n adrug im va na s t vn im

v o e o v l akti n stima j d bro o jno.

ka

Ni o te ne smije prisiljav ti

nda budeš uključe /a u

š kk o l s u s e k c i j u i

a n s av n a tavnu ktivnost, ako

to ne želiš.

č ko sU ešće u š lskoj ekciji i

n adrug im va na s t vn im

v o e o v l akti n stima j d bro o jno.

ka

Ni o te ne smije prisiljav ti

n da budeš uključe /a u

š kk o l s u s e k c i j u i

a n s av n a tavnu ktivnost, ako

to ne želiš.

2.1.5.2. Princip dobrovoljnosti učešća u vannastavnim aktivnostima Škola je dužna da osigura poštivanje principa slobode i dobrovoljnosti učešća u vannastavnim aktivnostima, na način da ne postoji bilo koji oblik prisile na učenika/učenicu za angažman u vannastavnoj sekciji ili inicijativama učeničkih i roditeljskih tijela u školi.

Trebaš biti io tima koji d

predl že i amos alno a s t

pro odi kc j u k i u v a i e o v r

vannastavnih aktivn sti. o

Trebaš biti io tima koji d

predl že i amos alno a s t

pro odi kc j u k i u v a i e o v r

vannastavnih aktivn sti. o

2.1.5.3. Princip razvoja samostalnosti učenika u vannastavnim aktivnostima Vannastavne aktivnosti trebaju podsticati inicijativu učenika/učenice kao i samostalnost u realizaciji sadržaja. U cilju promoviranja ovih principa, učenici/učenice trebaju biti motivirani da samostalno provode istraživačke aktivnosti, planiraju inicijative i organiziraju akcije.

2.2. ZDRAVO I SIGURNO ODGOJNO-OBRAZOVNO OKRUŽENJE

Svi akteri odgojno-obrazovnog procesa trebaju aktivno doprinositi razvoju zdravog i sigurnog okruženja u školi. Svi članovi školske zajednice bez obzira na njihovu poziciju i ulogu koju imaju u školi treba da osjete otvorenu atmosferu koja podstiče smisao za zajedništvo, povjerenje, razumijevanje, ravnopravnost, odgovornost, toleranciju i kulturu dijaloga. Postupci koji će osigurati zdravo i sigurno odgojno-obrazovno okruženje trebaju biti sastavni dio školskog života pri očuvanju zajedničkih etičkih vrijednosti, te dostojanstva i integriteta svakog pojedinca. U tom smislu, škola treba biti mjesto izgradnje sveukupne psiho-socijalne ličnosti svakog pojedinca kao odgovornog sudionika razvoja cjelokupnog demokratskog društva.

ZDRAVO I SIGURNO ODGOJNO-OBRAZOVNO OKRUŽENJE

Komunikacija između članova školske zajednice

Sloboda mišljenja u procesu obrazovanja

Demokratska disciplina učenika u školi

Savjetodavni rad sa učenicima

Zaštita od nasilja u školama

Bezbjednost u školi

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

18

eni i čUč c /U enice!

Učenici Učenice!/

Page 20: BH verzija

2.2.1.Osnovni standardi za zaštitu u komunikaciji među članovima školske zajednice

Kultura komunikacije treba biti zasnovana na međusobnom poštivanju i uvažavanju sa ciljem stvaranja povjerenja među članovima školske zajednice (direktor/direktorica, nastavnik/nastavnica, učenik/učenica, roditelj/staratelj, stručni saradnik/saradnica, administartivno, tehničko i pomoćno osoblje), kao i razvijanja pozitivnih modela ponašanja u izbjegavanju i prevazilaženju konfliktnih situacija. Svi članovi školske zajednice trebaju biti odgovorni za razvoj pozitivne komunikacije.

2.2.1.1. Pozitivni načini komunikacije Postupci u komunikaciji treba da naglase učtivost, ljubaznost, konstruktivnost, strpljivost, saradnju i izravanje dostojanstva prema sugovorniku/sugovornici. Članovi školske zajednice kao što su : direktor/direktorica, nastavnici/nastavnice, roditelj/staratelj, stručni suradnici/suradnice, administrativno, tehničko i pomoćno osoblje su učenicima/učenicama primjer pozitivne komunikacije.

U č t i v s t , l j u a z n o s ,o b t

ko s r ktivno t t p j o t n t u s , s r l iv s ,

saradn

o s t o j a n s v o p r e d

t m a

u o orniku sugovornici u s g v / s

o obin koje r b š kor titi u s e t e a is

razg v ru. Z os eni u školi o o ap l

trebaj biti primjer u o ašanju u p n

učenicima.

j a i iz ažavan j r e

U č t i v s t , l j u a z n o s ,o b t

ko s r ktivno t t p j o t n t u s , s r l iv s ,

saradn j a i iz ažavan j r e

o s t o j a n s v o p r e d

t m a

u o orniku sugovornici u s g v / s

o obin koje r b š kor titi u s e t e a is

razg v ru. Z os eni u školi o o ap l

trebaj biti primjer u o ašanju u p n

učenicima.

s ik d n j n k Kori ti pr la a r eč i

b poru a z a a oj ez k i i j v k i će

po v ti ru e ob uniža a d g os e

k , po ilo koj m o novu.š oli b e s

s ik d n j n k Kori ti pr la a r eč i

b poru a z a a oj ez k i i j v k i će

po v ti ru e ob uniža a d g os e

k , po ilo koj m o novu.š oli b e s

2.2.1.2. Vrste neprihvatljivih poruka u školi Verbalne i neverbalne poruke, kao i pisane izjave koje mogu biti protumačene kao ponižavajuće ili diskriminirajuće na osnovu rasnog i etničkog porijekla, socio-ekonomskog statusa, religije, političkih uvjerenja, spola, godina, seksualne orjentacije, tjelesnih i mentalnih karakteristika su neprihvatljive i treba ih eliminirati iz rječnika u komunikaciji svih članova školske zajednice.

2.2.1.3. Oblici neprihvatljive komunikacije u školi Međusobna komunikacija članova školske zajednice, bazirana na prijetnjama, uvredama, napadima, neutemeljenim zabranama i pritiscima koja ima za cilj da izazove netrpeljivost, strah, nesigurnost, omalovažavanje sposobnosti bilo kojeg/e člana/članice školske zajednice, da spriječi fizički i intelektualni napredak učenika/učenice, te da onemogući profesionalni razvoj osoblja škole nije dozvoljena u svakodnevnoj školskoj praksi.

r s it

U školi je nedopustivo ko i t i

oblike komunikacije (prijetnje,

n nuvrede, apade, eutemeljene

zzabrane i pritiske) koje i azivaju

netrpeljivost, strah, nesigurnost i

aomalov žavanje sposobnosti

pojedinca, te na taj način

t fstvaraju sme nje u izičkom i

inte lektualnom napre tku

djeteta, kao i profesionalnom

razvoju osoblja škole.

r s it

U školi je nedopustivo ko i t i

oblike komunikacije (prijetnje,

n nuvrede, apade, eutemeljene

zzabrane i pritiske) koje i azivaju

netrpeljivost, strah, nesigurnost i

aomalov žavanje sposobnosti

pojedinca, te na taj način

t fstvaraju sme nje u izičkom i

inte lektualnom napre tku

djeteta, kao i profesionalnom

razvoju osoblja škole.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

19

čeni i Učenice!U c /

eni iUč c /Učenice!

enUč ici/Učenice!

Page 21: BH verzija

2.2.1.4. Obrazovanje za pozitivne načine komunikacije Svi članovi školske zajednice trebaju biti dodatno obrazovani o metodama i tehnikama nenasilne komunikacije, kao i postupcima efikasnog sprječavanja negativne prakse, sa ciljem razvijanja pozitivnih obrazaca ponašanja u školi.

i r č tiSv t ebaju u i kako

p av ln i z t o r i o po i ivn

m i at .ko unic r i

i r č tiSv t ebaju u i kako

p av ln i z t o r i o po i ivn

m i at .ko unic r i

2.2.2.Osnovni standardi za zaštitu slobode mišljenja u procesu obrazovanja

Škola treba da podstiče slobodu mišljenja svih članova školske zajednice. Razvoj demokratske atmosfere u odgojno-obrazovnom procesu je zasnovan na principima slobodnog iznošenja stavova, ideja i kritika uz mogućnost međusobne razmjene mišljenja.

l zne s ojeS obodno i si v

išl e e put m otv eno m j nj e or g

azg v a.r o or

l zne s ojeS obodno i si v

išl e e put m otv eno m j nj e or g

azg v a.r o or

2.2.2.1. Načini slobodnog iznošenja mišljenja Prepreke u prihvatanju argumentovanih stavova i mišljenja izazvane predrasudama i stereotipima, članovi školske zajednice prevazilaze kroz stalni otvoreni dijalog. Članovi školske zajednice podstiču kulturu dijaloga u školi kroz stalno korištenje različitih tehnika iznošenja mišljenja kao što su rasprave, diskusije, debate i razgovori.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

20

2.2.2.2. Principi slobodnog iznošenja mišljenja Svi članovi školske zajednice podstiču razvoj stimulativnog školskog okruženja u kojem se stavovi i mišljenja iznose slobodno i otvoreno bez straha i prijetnji od mogućih sankcija. Iznošenje mišljenja treba biti jasno, razgovjetno i nedvosmisleno da bi sugovornici/sugovornice razumjeli/e sadržaj i poruku, te uvažili/e ponuđene argumente. Svi članovi/članice školske zajednice u procesu razmjene mišljenja trebaju biti saslušani/e u cilju osiguravanja jednakosti i ravnopravnosti u iznošenju mišljenja. Članovi/članice školske zajednice izbjegavaju iznošenje neutemeljenih, neargumentovanih izjava i informacija, kao i kritika prema drugima bez dokaza i argumenata.

Svoje mišl enje trebaš iznijeti j

slobodno i jasno, bez straha i

prijetnji Trebaš biti saslušan. .

Izbjegavaj netačne izjave bez

dokaza.

Svoje mišl enje trebaš iznijeti j

slobodno i jasno, bez straha i

prijetnji Trebaš biti saslušan. .

Izbjegavaj netačne izjave bez

dokaza.

eni i Uč cUč c / eni e!

enUč ici/Učenice!

eUč nici/Učenice!

Page 22: BH verzija

2.2.2.3. Principi iznošenja različitih mišljenja Školsko okruženje njeguje atmosferu suradnje i partnerstva gdje se argumentovani stavovi argumentovano prihvataju ili odbijaju. Komentari na stavove i mišljenja pojedinaca ili grupa u školskoj zajednici treba da budu jasno objašnjeni kao razlika u idejama ili kao različita gledišta o nekom školskom pitanju. Kritika na određeni stav ili mišljenje treba biti usmjerena na sadržaj, a ne na ličnost osobe koja ga je iznijela. Stavovi i kritike učesnika/učesnica u razmjeni mišljenja se iznose na način da ne smiju sadržavati uvrjedljive komentare i dovoditi u pitanje dostojanstvo i integritet nečije ličnosti.

Imaš pravo a različito n

m š jen je ko e rebaš i l j t

objas iti, be vrijeđanja n z

d ugih so a.r o b

Imaš pravo a različito n

m š jen je ko e rebaš i l j t

objas iti, be vrijeđanja n z

d ugih so a.r o b

2.2.2.4. Principi slobodnog iznošenja vjerskih ubjeđenja Škola unapređuje i štiti vjerske slobode svih članova školske zajednice. Škola ne može poduzimati bilo kakve mjere kojima bi se ograničavala sloboda izražavanja sopstvenih i upoznavanja drugačijih vjerskih uvjerenja. Imajući na umu različitost ubjeđenja/vjerovanja u BiH, učenici/učenice mogu pohađati časove vjeronauke samo ako su u skladu s njihovim ubjeđenjem ili ubjeđenjima njihovih roditelja/staratelja. Škola osigurava pohađanje vjeronauke svih vjeroispovjesti ako je to potrebno. Učenici/učenice koji/e ne žele pohađati vjeronauku neće ni na koji način biti dovedeni/e u nepovoljan položaj u odnosu na druge učenike/učenice. Za učenike/učenice koji/e ne pohađaju vjeronauku, škola je dužna organizirati druge nastavne i vannastavne aktivnosti u vremenu dok traje nastava vjeronauke.

e on uk mož š đati koVj r a u e poha a

e s l s ubj đe ej u k adu a e njem t be

r di lj a ili tvog o te a . Im š

r a e auk p avo n vj ron u tvoje

je i p vjes . A liv ro s o ti ko ne že š

pohađ i je a ško i at v ron uku, la t

o a iz a pr surg n ir i

/ a ate a st r lj

s v ugim t o u dr

va nast vni k ivnos man a m a t ti u

t e miom t r nu.

e on uk mož š đati koVj r a u e poha a

e s l s ubj đe ej u k adu a e njem t be

r di lj / a ate a st r lj a ili tvog o te a . Im š

r a e auk p avo n vj ron u tvoje

je i p vjes . A liv ro s o ti ko ne že š

pohađ i je a ško i at v ron uku, la t

o a iz a pr sus v ugim rg n ir i t o u dr

va nast vni k ivnos man a m a t ti u

t e miom t r nu.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

21

eni i UčenicUč c / e!

Učenici/Učenice!

Page 23: BH verzija

2.2.3. Osnovni standardi za zaštitu u savjetodavnom radu sa učenicima/učenicama

Jedan od principa zdravog i sigurnog odgojno-obrazovnog okruženja je poštivanje pozitivnih obrazaca ponašanja (postupaka i reagovanja) u školi. U slučaju nepoštivanja ovih obrazaca od strane učenika/učenice, škola ima obavezu organizovati savjetodavni rad sa učenikom/učenicom. Savjetodavni rad će utvrditi uzroke neprihvatljivih obrazaca ponašanja, te provesti savjetodavne aktivnosti podrške i praćenja kojima će učenika/učenicu ohrabriti da učini pozitivnu promjenu u ponašanju. Škola je dužna provesti savjetodavni rad sa učenikom/učenicom prije izricanja bilo koje disciplinske mjere, te nastaviti sa ovim procesom i u slučaju pokretanja disciplinskih mehanizama.

2.2.3.1. Principi savjetodavnog rada sa učenikom/učenicom Učeniku/učenici koji/a ima socijalno-emocionalne teškoće, škola osigurava savjetodavnu pomoć i podršku. Inicijativu za savjetodavnu pomoć može tražiti učenik/učenica, roditelj/staratelj, školsko osoblje i vanjske stručne službe. Nosioci/voditelji savjetodavnog rada trebaju biti osposobljeni da provode savjetodavne aktivnosti. Savjetodavne aktivnosti mogu biti povremene, bez razvoja sveobuhvatnog savjetodavnog programa, i provode ih pedagog/pedagoginja, nastavnik/nastavnica i razrednik/razrednica ako se za to ukaže potreba. U slučaju da učenik/učenica, roditelj/staratelj, školsko osoblje i vanjske stručne službe izraze potrebu za sveobuhvatnijom savjetodavnom podrškom učeniku/učenici, potrebno je razviti složeniji savjetodavni proces „Savjetodavni program“, koji se provodi u vremenskom ciklusu od tri mjeseca sa mogućnošću produženja.

Kad ima pro l , a š b em

m žeš a ti savj tovan e o tr ži e j

sa tručn m oso s i ba a.m

Kad ima pro l , a š b em

m žeš a ti savj tovan e o tr ži e j

sa tručn m oso a. s i bam

o tvo p b e n ožeAk j ro l m e m

š i t i , o m e n or i j e p v r e

s vje va j u n o a to n e str č e os be

će ti pru i o ć kro ž ti p mo z

v ć u j i d ue , a č u ž u

savj to vn o r .e da u p d šku

o tvo p b e n ožeAk j ro l m e m

š i t i , o m e n or i j e p v r e

s vje va j u n o a to n e str č e os be

će ti pru i o ć kro ž ti p mo z

v ć u j i d ue , a č u ž u

savj to vn o r .e da u p d šku

2.2.3.2. Principi razvoja i provođenja „Savjetodavnog programa“ Savjetodavni program planira i provodi „Savjetodavni školski tim“ koji čine pedagog/pedagoginja, razrednik/razrednica i roditelj/staratelj djeteta u ulozi voditelja i savjetnika u procesu, te učesnika/učesnicu savjetodavnih aktivnosti. Inicijativu za formiranje „Savjetodavnog školskog tima“ pokreće pedagog/pedagoginja škole. Prema potrebi ovaj tim ukjučuje u svoj rad direktora/direktoricu, članove Vijeća roditelja, Vijeća učenika, učenike/učenice-mentore i vanjske stručne saradnike/suradnice (socijalne radnike/radnice, kliničke psihologe, psihijatre, policijske službenike/službenice, NVO aktiviste/aktivistice). „Savjetodavnim programom“ se utvrđuju stručni ciljevi i ishodišta savjetodavnog rada, kao i područja socijalno-emocionalne kompetencije koju treba razviti kod učenika/učenice. „Savjetodavni program“ određuje broj, vrstu i učestalost savjetodavnih aktivnosti, kao i potrebu za uključivanjem dodatnih vanjskih saradnika/saradnica. Prije početka provođenja „Savjetodavnog programa“, učenik/učenica treba biti upoznat sa aktivnostima. Evidencija podataka kao što su anamnestički podaci učenika/učenice i njegove/njene porodice, podaci o neprikladnim obrascima ponašaja, informacije o poduzetim savjetodavnim aktivnostima i ostvarenim rezultatima programa, te prijedlozi narednih aktivnosti se objedinjuju unutar pedagoškog kartona učenika/učenice. Članovi „Savjetodavnog školskog tima“ su dužni stalno sarađivati i koordinirati u provedbi „Savjetodavnog programa“ kroz periodične konsultacijske sastanke i analize pomaka u ponašanju učenika/učenice.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

22

čeni i UčeniceU c / !

Učenici/Učenice!

Page 24: BH verzija

I a og n t a d šm š m uć os d bu e

l ju e i it uk č n u razl č e

savje o ti st ,t davne ak vno i

oj će t omoći k e i p u

rj av nj t og robleeš a u v p ma.

I a og n t a d šm š m uć os d bu e

l ju e i it uk č n u razl č e

savje o ti st ,t davne ak vno i

oj će t omoći k e i p u

rj av nj t og robleeš a u v p ma.

2.2.3.3. Aktivnosti „Savjetodavnog programa“ „Savjetodavni program“ može uključiti aktivnosti kao što su: grupno obrazovanje o prihvatljivim obrascima ponašanja u okviru razreda, individualne konsultacije i radionice sa učenikom/učenicom, individualna savjetovanja roditelja/staratelja, uključivanje roditelja/staratelja u odgojno-obrazovni proces na nivou razreda, grupne savjetodavne radionice, praćenje promjena u obrascima ponašanja učenika/učenice kroz direktno posmatranje i prikupljanje informacija od drugih članova školske zajednice, te vršnjačke savjetodavne aktivnosti. „Savjetodavni program“ može ponuditi aktivnosti razvoja socijalne uključenosti i kompetencije učenika/učenice kroz delegiranje uloga učeniku/učenici u aktivnostima kao što su: rad odjeljenske zajednice, provođenje odgojno-obrazovnog procesa, rad školskih tijela, provođenje vannastavnih aktivnosti i učešće u civilnim inicijativama lokalne zajednice.

Sav odav u po ku ć jet n drš e

orga iz ra ped go n i ti a g/

pe a og nja, s i m da t d g i c lje i

p omo g d a r e š i šn e i j

pr b mo le .

Sav odav u po ku ć jet n drš e

orga iz ra ped go n i ti a g/

pe a og nja, s i m da t d g i c lje i

p omo g d a r e š i šn e i j

pr b mo le .

2.2.3.4. Uloga pedagoga/pedagoginje u provođenju „Savjetodavnog programa“ Pedagog/pedagoginja je lider „Savjetodavnog školskog tima“ koji/a određuje stručne ciljeve i ishodišta za razvoj „Savjetodavnog programa“, utvrđuje uzroke problema koji izazivaju neprihvatljiva ponašanja učenika/učenica, određuje područja socijalno-emocionalne kompetencije koju treba razviti kod učenika/učenice, rukovodi u provođenju savjetodavnih aktivnosti, analizira ostvarene savjetodavne rezultate, te vodi ukupnu evidenciju savjetodavnog procesa. Pedagog/pedagoginja vodi ovaj proces, sa ciljem da prikupi informacije o oblicima i uzrocima neprihvatljivog ponašanja učenika/učenice, te da unaprijedi socijalno-emocionalne vrijednosti, stavove, odgovornosti djeteta. Pedagog/pedagoginja vrši periodična individualna savjetovanja roditelja/staratelja, putem kojih predlaže aktivnosti koje će osigurati snažniju podršku djetetu u porodici. Pedagog/pedagoginja pomaže nastavniku/nastavnici u razvoju savjetodavnih aktivnosti unutar razrednog odjeljenja. Pedagog/pedagoginja prikuplja dodatna stručna mišljenja od vanjskih saradnika/saradnica. Ova osoba priprema završni stručni zaključak kojim prezentuje provedene aktivnosti, ostvarene rezultate, te predlaže naredne savjetodavne mjere „Savjetodavnom školskom timu“ po završetku provođenja savjetodavnog programa.

2.2.3.5. Uloga razrednika/razrednice u provođenju „Savjetodavnog programa“ Razrednik/razrednica je dio „Savjetodavnog školskog tima“ koji/a provodi savjetodavne aktivnosti u saradnji sa pedagogom/pedagoginjom i roditeljem/starateljem. Jedna od uloga razrednika/razrednice je promatranje i nadgledanje promjena u ponašanju učenika/učenice. Ovu aktivnost razrednik/razrednica provodi kroz prikupljanje podataka o učeniku/učenici od drugih članova školske zajednice. Ova osoba mentorira učenika/učenicu (putem razgovora tokom časova odjeljenske zajednice, kratkih informativnih sastanaka prije ili poslije nastavnog časa), te izgrađuje podršku odjeljenja prema djetetu uključenom u savjetovanje. Razrednik/razrednica prezentuje teme u okviru odjeljenske zajednice kojima gradi socijalne vještine djece, organizuje aktivnosti razvoja socijalne uključenosti i kompetencije učenika/učenice (delegiranje uloga u odjeljenskoj zajednici), te razvija vršnjačke aktivnosti (delegiranje učenika/učenice-mentora ili učeničkih grupa za podršku). Prateći potrebe pedagoga/pedagoginje, ova osoba učestvuje u individualnim i grupnim savjetodavnim sastancima i radionicama. Razrednik/razrednica vodi evidenciju svih savjetodavnih aktivnosti u razredu, te informacije proslijeđuje pedagogu/pedagoginji.

icRazrednik/razredn a

o b bje so a sa kojom tre aš

e r i č sto razgova at , a koja

oć aće ti pom i ko imaš

problem.

icRazrednik/razredn a

o b bje so a sa kojom tre aš

e r i č sto razgova at , a koja

oć aće ti pom i ko imaš

problem.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

23

enUč ici/Učenice!

eni iUč c /Učenice!

eni i čUč c /U enice!

Page 25: BH verzija

2.2.3.6. Uloga roditelja/staratelja u provođenju „Savjetodavnog programa“ Roditelji/staratelji su odgovorni da podrže svoje dijete u prevazilaženju problema i pomogne mu u razvoju. Prateći ove principe, roditelji/staratelji učestvuju u planiranju i provođenju „Savjetodavnog programa“, kao članovi „Savjetodavnog školskog tima“. Roditelji/staratelji trebaju pomoći „Savjetodavnom školskom timu“ u prikupljanju podataka o razvoju djeteta i porodičnim prilikama. Poznavajući ličnost i osobine djeteta, roditelji/staratelji predlažu savjetodavne aktivnosti. U dogovoru sa pedagogom/pedagoginjom, razrednikom/razrednicom i suradnicima/saradnicama iz vanjskih stručnih službi, roditelji/staratelji provode aktivnosti razvoja socijalne kompetencije djeteta unutar porodice, te učestvuju u savjetodavnim aktivnostima u školi. U slučaju zanemarivanja i odsustva brige o djetetu, roditelji/staratelji će biti upoznati da će škola poduzeti dodatne aktivnosti prema centru za socijalni rad i drugim nadležnim institucijama, što će uzrokovati sankcije za roditelje/staratelje prema važećim porodičnim zakonima u BiH i «Okvirnom zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH.»

T o /a r ditel st el v j o j/ arat j

re a u bi i lju e u t b j t uk č ni

s vje n . odi e ka tova je R t ljs a/

st r telj k odrška e ti a a s a p ć

omoći š š pr m.p da rje i oble

T o /a r ditel st el v j o j/ arat j

re a u bi i lju e u t b j t uk č ni

s vje n . odi e ka tova je R t ljs a/

st r telj k odrška e ti a a s a p ć

omoći š š pr m.p da rje i oble

2.2.3.7. Uloga drugih saradnika/saradnica u provođenju „Savjetodavnog programa“ Direktor/direktorica sarađuje sa „Savjetodavnim školskim timom“ na način da ohrabruje pripremu i provođenje „Savjetodavnog programa“. Ovaj/ova saradnik/saradnica pruža podršku u izradi ciljeva i ishodišta savjetodavnog procesa, učestvuje u savjetodavnim aktivnostima ako je to potrebno, te podržava pedagoga/pedagoginju pri uspostavljanju saradnje sa stručnim službama i institucijama izvan škole. Članovi školskih tijela sarađuju sa „Savjetodavnim školskim timom“ na način da pomažu u aktivnostima razvoja socijalne uključenosti i kompetencije učenika/učenica, njihovim uvođenjem u aktivnosti školskih tijela, vannastavne aktivnosti i civilne incijative lokalne zajednice. Vanjski stručni saradnici/saradnice (socijalni radnici/radnice, klinički psiholozi/psihologinje, psihijatri, policijski službenici/službenice, NVO aktivisti/aktivistice) podržavaju pripremu i provođenje „Savjetodavnog programa“. Kada je to potrebno, ovi saradnici pružaju podršku „Savjetodavnom školskom timu“ u izradi ciljeva i ishodišta savjetodavnog procesa, te učestvuju u savjetodavnim aktivnostima.

o osob u k iI stale e š oli

izv su tan nje u da

o u u r ša n pom gn je va ju

tvog p ob ar lem .

o osob u k iI stale e š oli

izv su tan nje u da

o u u r ša n pom gn je va ju

tvog p ob ar lem .

2.2.4. Osnovni standardi za kreiranje demokratske discipline učenika u školi

Smisao demokratske školske discipline je da stvara produktivnu i pozitivnu okolinu za sve članove školske zajednice, da usmjeri učenike/učenice ka poštivanju školskih pravila, te da ih ohrabri u usvajanju prihvatljivih obrazaca ponašanja (postupaka i reagiranja) i samokontrole. Disciplinski postupci se provode na osnovu školskog disciplinskog pravilnika. Ovaj pravilnik uključuje smjernice za prezentaciju pravila škole, uključivanje učenika/učenica u održavanje discipline u školi, načine provođenja disciplinskih postupaka, razloge za pokretanje disciplinskih postupaka, vrste disciplinskih mjera i tijela koja provode ove postupke.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

24

čeni i Učenice!U c /

enUč ici/Učenice!

Page 26: BH verzija

2.2.4.1. Osnovni principi za razvoj demokratske discipline učenika/učenica u školi Škola treba razviti procedure i pravila koja govore o tome šta nije dozvoljeno, šta se neće tolerirati i koja su očekivanja u ponašanju učenika/učenica s ciljem održavanja neophodnog reda u školi. Škola je dužna uključiti učenike/učenice u razvoj i dopune pravila prihvatljivih obrazaca ponašanja i disciplinskih postupaka u školi. Učenici/učenice moraju biti upoznati sa školskim pravilima, tako da svi koji pokazuju neprihvatljivo ponašanje razumiju da takvo ponašanje neće biti tolerirano, te da će se postupati u skladu sa disciplinskim pravilnicima. Nastavnici/nastavnice i ostalo školsko osoblje su pozitivan primjer poštivanja pravila u školi, te su dužni svakodnevno ispoljavati najbolje stručne i moralne standarde u poštivanju školske discipline pred učenicima/učenicama.

kola i a pr i aŠ m av l

on j . maš ra o p ašan a I p v

uč a i u d oše ju estvov t on n

š o l i h p v a . k s k r a i l

Na v ici/n s a n su sta n a t v ice

p v n p t ja oziti a uzor oš ivan

p v l školra i a u i.

ko la i a pr i aŠ m av l

on j . maš ra o p ašan a I p v

uč a i u d oše ju estvov t on n

š o l i h p v a . k s k r a i l

Na v ici/n s a n su sta n a t v ice

p v n p t ja oziti a uzor oš ivan

p v l školra i a u i.

2.2.4.2. Uloga učenika/učenica u održavanju demokratske discipline u školi Za vrijeme boravka u školi učenici/učenice učestvuju u održavanju radne atmosfere u odgojno-obrazovnom procesu na način: da se uzdržavaju od svakog oblika ponašanja koje diskriminira druge članove/članice školske zajednice po bilo kojem osnovu; da redovno pohađaju nastavu; da poštuju školsku svojinu; da unapređuju ličnu sigurnost svih članova školske zajednice; da se uzdržavaju od bilo koje aktivnosti koja je u suprotnosti sa važećim kaznenim zakonima; da izbjegavaju vulgarne izraze ili geste; da praktikuju i ohrabruju poštenje u školskim odnosima; da poštuju školsko osoblje.

o i n j iS v j m p o a š an em

tup mogu svimapos cima o ći da

dob o s nse osjećaju r i igur o

o i n j iS v j m p o a š an em

tup mogu svimapos cima o ći da

dob o s nse osjećaju r i igur o

2.2.4.3. Osnovni principi za pokretanje disciplinskih postupaka Disciplinski postupci se provode u skladu sa dostojanstvom ličnosti, te se ne smiju koristiti nehumani i ponižavajući postupci koji vrijeđaju ličnost i dostojanstvo učenika/učenice. Upotreba fizičke kazne od strane zaposlenih u školi prema učenicima/učenicama je strogo zabranjena i treba biti tretirana kao najteža povreda radne discipline. Nastavno, stručno i rukovodno osoblje provodi disciplinske postupke u skladu sa utvrđenim disciplinskim pravilnikom dosljedno, bez bilo kojeg oblika samovolje i diskriminacije. Postupci moraju biti provedeni profesionalno, korektno i nepristrasno u odnosu na svakog učenika/učenicu u slučaju istog prekršaja. Nastavnik/nastavnica treba izbjegavati disciplinske postupke tokom izvođenja nastavnog sata u slučajevima nemira, nepažnje i međusobne komunikacije učenika/učenica. Nastavnik/nastavnica treba da koristiti tehnike motiviranja i aktivnog uključivanja učenika/učenica u nastavni proces.

kola provodi disciplinske Šmjer prem učenicima/ e a

učenicama koji e oštuju n p

školska pravila. Te mjere ne

smiju biti ponižavajuć i e

n humane, a f ička kazna je e iz

s rogo zabranje a. Po emeni t n vr

nemiri, nepažnja i međusob a n

komunikaci ja učenika/

učenica isu razlog za n

izricanje di ciplinskih mjer . s a

kola provodi disciplinske Šmjer prem učenicima/ e a

učenicama koji e oštuju n p

školska pravila. Te mjere ne

smiju biti ponižavajuć i e

n humane, a f ička kazna je e iz

s rogo zabranje a. Po emeni t n vr

nemiri, nepažnja i međusob a n

komunikaci ja učenika/

učenica isu razlog za n

izricanje di ciplinskih mjer . s a

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

25

Učenici/Učenice!

eni iUč c /Učenice!

eni iUč c /Učenice!

Page 27: BH verzija

2.2.4.4. Razlozi za pokretanje disciplinskih postupaka Neprihvatljivo ponašanje podrazumijeva svako ponašanje koje je u suprotnosti sa propisanim školskim pravilima, te koje ozbiljno narušava red i rad škole kao i dobrobit, zdravlje i moral svih članova/članica školske zajednice. Neprihvatljivi obrasci ponašanja koji mogu biti razlog za disciplinske postupke su: uvrede; šikaniranje; psovke; zastrašivanje; ruganje; ismijavanje; zlobne šale; nepristojni gestovi; prevare; laži; krađe; ponižavanje; agresivnost; prisiljavanje, potčinjavanje i ekspolatacija drugih osoba; uznemiravanja; verbalni i fizički napadi; ucjenjivanje; iznuđivanje novca i drugih predmenta; neopravdani izostanci; namjerno uništavanje tuđe svojine; namjerno uništavanje školske imovine; lažno alarmiranje; lascivna ponašanja; zloupotreba informaciono-komunikacionih tehnologija; korištenje mobilnog aparata tokom nastavnog procesa; upotreba duhanskih proizvoda; posjedovanje, upotreba i distribucija opojnih sredstava; seksualni delikti; krađa školskih dokumenata; falsifikovanje; namjerno nanošenje teških tjelesnih povreda; posjedovanje ili upotreba vatrenog oružja kao i kopija vatrenog oružja koje se opravdano može smatrati pravim oružjem; posjedovanje ili upotreba vazdušnog i hladnog oružja; posjedovanje i korištenje opasnih hemijskih i bioloških supstanci i materijala; korištenje bilo kakvog uređaja i instrumenta sa ciljem nanošenja tjelesnih povreda.

Ponašan j e učenika/

učenica koje ozbiljno

narušava red i rad škole,

kao i dobrobit drugih

aosoba u školi, je r zlog za

pokretanje disciplinskih

postupaka.

Ponašan j e učenika/

učenica koje ozbiljno

narušava red i rad škole,

kao i dobrobit drugih

aosoba u školi, je r zlog za

pokretanje disciplinskih

postupaka.

iplinske e z Disc mj re a

uč e/ čen c ut rđ ju enik u i e v u

s u n j la š le t r č a t i e ko

š t j i a u t i p o u u ć s t t

pravil šk l . Ove m re nik o e je

su priv mene mogu b t re , a i i

ro irene, a n i p š ubl ža e

uk e.inut

iplinske e z Disc mj re a

uč e/ čen c ut rđ ju enik u i e v u

s u n j la š le t r č a t i e ko

š t j i a u t i p o u u ć s t t

pravil šk l . Ove m re nik o e je

su priv mene mogu b t re , a i i

ro irene, a n i p š ubl ža e

uk e.inut

2.2.4.5. Vrste disciplinskih mjera i tijela za provođenje postupaka Učenik/učenica treba shvatiti disciplinske postupke kao priliku za učenje. Disciplinske mjere se izriču za određeni vremenski period sa mogućnošću proširenja, ublažavanja i ukidanja zavisno od promjena u obrascima ponašanja učenika/učenice. Disciplinske mjere (sniženje ocjene vladanja, premještaj iz odjeljenja u odjeljenje, premještaj iz škole u školu i isključenje iz škole) se provode prema smjernicama utvrđenim statutom i pravilnicima škole. Disciplinska mjera premještaja i isključenja iz škole može biti upotrebljena kod najtežih slučajeva kršenja discipline i to u situacijama kada savjetodavni rad ne osigura pozitivne promjene u obrascima ponašanja učenika/učenice. Disciplinske mjere utvrđuju stručna tijela škole.

2.2.5. Osnovni standardi za zaštitu od nasilja u školama

Diskriminacija prava na život i razvoj pojedinca kroz izlaganje nasilju od strane jedne osobe, grupe ili društvenog sistema u toku izvjesnog vremenskog perioda, treba biti uklonjena iz obrazovnog sistema. Kao institucija, koja treba da osigura razvoj zdravog i odgovornog pojedinca, škola treba da se suoči i suprotstavi svim vrstama i oblicima nasilja kroz sva programska područja.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

26

eni i Uč cUč c / eni e!

eni i Uč cUč c / eni e!

Page 28: BH verzija

2.2.5.1. Kulturalno nasilje Škole su depolitizovane odgojno-obrazovne institucije koje svoju praksu zasnivaju na korištenju demokratskih principa i promoviranju univerzalnih ljudskih vrijednosti u cilju eliminacije kulturološkog nasilja prezentovanog kroz različite netolerantne i konfliktne ideološke stavove i uvjerenja.

Djeci kroz školovanje,

dr ava ne smije namet ti ž

a

stavove i ubjeđenja suprotna

d mokratskim principima i e

vrijedno tima. s

Djeci kroz školovanje,

dr ava ne smije namet ti ž

a

stavove i ubjeđenja suprotna

d mokratskim principima i e

vrijedno tima. s

2.2.5.2. Strukturalno nasilje Škole su dužne osigurati uslove za provođenje odgojno-obrazovnog procesa koji je zasnovan na uspješnim i savremenim stručnim dostignućima. Kvalitetno obučeni nastavnici/nastavnice obrazuju učenike/ učenice po savremenim nastavnim planovima i programima. Škole su adekvatno opremljene tehničkim i didaktičkim materijalima. Uslovi za provođenje nastave, propisani pedagoškim standardima trebaju biti obezbjeđeni u svim školama.

I p d đmaš ravo a poha aš

šk u o a imol k j a kvalitetne

uslove za rad.

I p d đmaš ravo a poha aš

šk u o a imol k j a kvalitetne

uslove za rad.

2.2.5.3. Individualno nasilje – nasilje nad osobom ili ličnošću Škola je dužna usmjeriti svoja nastojanja na sprječavanje i iskorjenjivanje svih oblika personalnog nasilja kao što su: vršnjačko nasilje, nasilje u porodici, nasilje po rodnosti/spolu, nasilje između aktera odgojno-obrazovnog procesa, nasilje u radnom okruženju, zanemarivanje, te trgovinu i eksploataciju djece kako u školi, tako i u zajednici.

Ško a je už a a pod me l d n d uz

mj r i d te z št ti od bilo e e a a i

k jeg obl k as lja nado i a n i

pojedincom.

Ško a je už a a pod me l d n d uz

mj r i d te z št ti od bilo e e a a i

k jeg obl k as lja nado i a n i

pojedincom.

ko a j e dužna i a t i Š l m

dok ment koji utvrđujeu

po ašanje svih osoba u šk li u n o

s uča evima nasilja Upoznaj se l j .

sa ov m d k m nt mi o u e o .

ko a j e dužna i a t i Š l m

dok ment koji utvrđujeu

po ašanje svih osoba u šk li u n o

s uča evima nasilja Upoznaj se l j .

sa ov m d k m nt mi o u e o .

2.2.5.4. Školski protokol protiv nasilja Članovi školske zajednice su dužni da razviju protokol o postupanju u slučaju nasilja. U sklopu protokola, škole formiraju interventne timove za brzo djelovanje u slučaju rizičnih situacija da bi zaštile integritet svih članova školske zajednice. Protokol treba da naglasi obavezu svakog člana školske zajednice da prijavi bilo koji oblik nasilja. Članovi školske zajednice formiraju tim za podršku i praćenje žrtava nasilja. Kroz formiranje ovog tima, škole obezbjeđuju stalnu međusektoralnu saradnju i koordinaciju u prevenciji nasilja, te prepoznavanje i zaštitu žrtava nasilja. Protokol utvrđuje preventivne programe protiv individualnog nasilja.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

27

eni i Uč cUč c / eni e!

eni i Uč cUč c / eni e!

eni i Uče cUč c / ni e!

eni i čUč c /U enice!

Page 29: BH verzija

2.2.5.5. Preventivni programi protiv nasilja Škola je dužna da razvija programe kao što su: programi za sprječavanje nasilja; programi praćenja i nadzora rizičnih prostora škole i školskog okruženja; programi praćenja i nadzora rizičnih grupa djece; obrazovni programi za prepoznavanje i djelovanje u slučajevima nasilja, programi prijave nasilja, programi istraživanja nivoa nasilja u školama, programi razvoja vještina nenasilnog komuniciranja, programi razvoja osjetljivosti šire javnosti o utjecajima nasilja na zajednicu, programi integriranja tema nenasilja u nastavne i vannastavne sadržaje, programi vršnjačke edukacije o nenasilju.

U školi trebaju postojati

različiti programi zaštite d o

nasilja. Ako primjetiš nasilje,

t r e b a š g a p r i j a v i t i

ra r edniku/razr edni c i , z

e d a g o g u / p e d a g o g i n j , p

nastavniku/nastavnici i

direktoru/direktorici.

U školi trebaju postojati

različiti programi zaštite d o

nasilja. Ako primjetiš nasilje,

t r e b a š g a p r i j a v i t i

ra r edniku/razr edni c i , z

e d a g o g u / p e d a g o g i n j , p

nastavniku/nastavnici i

direktoru/direktorici.

2.2.5.6. Obrazovanje o vrstama, oblicima i načinima ispoljavanja nasilja Škole trebaju obezbjediti obrazovanje zaposlenih, učenika/učenica i roditelja/staratelja o vrstama, oblicima i načinima ispoljavanja nasilja, kao i o načinima djelovanja u borbi protiv nasilja. Ovo obrazovanje treba da osigura nenasilne obrasce ponašanja u školi, porodici i zajednici, da pomogne samozaštiti pojedinaca, te da ohrabri na efikasnije uključivanje u aktivnosti prevencije nasilja i uspješnog tretmana žrtava nasilja.

r n ak seT ebaš aučiti k o

m ž o i pr iv iljo eš b rit ot nas a

edno sa d gimzaj ru a.

r n ak seT ebaš aučiti k o

m ž o i pr iv iljo eš b rit ot nas a

edno sa d gimzaj ru a.

2.2.5.7. Postupci protiv počinioca nasilja u školi Ispoljavanja personalnog nasilja od strane učenika/učenice će biti sankcionirano mjerama određenim za učenike/učenice koje uključuju savjetodavni rad i disciplinske postupke. Ispoljavanja personalnog nasilja od strane školskog osoblja i školske uprave će biti strogo sankcionirano po pravilnicima o radnoj disciplini koji uključuju mjere za one koji izazivaju nasilje. Mjere provodi nadležno disciplinsko tijelo za zaposlene. Prvi nivo mjera je usmjeren na savjetodavni rad sa zaposlenim uz disciplinsku mjeru opomene. Drugi nivo mjera uključuje novčane disciplinske mjere za zaposlene koji su ponovo počinili nasilje. Treći nivo mjera uključuje najstrožije disciplinske mjere za počinioce blažih oblika nasilja ponovljenih treći put, kao i bilo koje oblike težeg verbalnog nasilja, te bilo koji oblik fizičkog i seksualnog nasilja.

a jZabr n ena je svaka vrsta

onasi ln g ponašan ja .

Protiv onih koji provode

s a nna ilje, škol će pokre uti

a i pl n kodgov rajuće d sci i s e

rk

mje e prema škols im

l i i .pravi n c ma

a jZabr n ena je svaka vrsta

onasi ln g ponašan ja .

Protiv onih koji provode

s a nna ilje, škol će pokre uti

a i pl n kodgov rajuće d sci i s e

rk

mje e prema škols im

l i i .pravi n c ma

2.2.6. Osnovni standardi bezbjednosti u školama

Škola primjenjuje mjere bezbjednosti sa ciljem osiguravanja nesmetanog boravka učenika/učenica, školskog osoblja i trećih lica u školskom prostoru. Škola je dužna da razvije bezbjedonosnu regulativu. Ova regulativa utvrđuje mjere zaštite objekta i osoba koje borave u školi, te odgovorne osobe za provođenje bezbjednosti u školi.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

28

Učenici/Učenice!

eni iUč c /Učenice!

eni i Uč cUč c / eni e!

Page 30: BH verzija

2.2.6.2. Osnovni principi provođenja pravilnika o bezbjednosti u školi Vlasti nadležne za procese obrazovanja su dužne osigurati školama bezbjedonosne uslove za provođenje aktivnosti po propisanim pedagoškim normativima. Tijela u školi odgovorna za bezbjednost utvrđuju i provode programe zaštite u školi i školskom okruženju. Škola razvija postupke saradnje sa nadležnim službama zaduženim za bezbjednost lica i imovine, te ih uključuje u razvoj i provođenje bezbjedosnih mjera. Školska bezbjedonosna tijela vrše informiranje o mjerama bezbjednosti u školi i školskom okruženju, obustavljaju rad na mjestima na kojima postoji neposredna opasnost za život ili zdravlje, te otklanjaju opasnosti. Ova tijela pokreću plan evakuacije i spašavanja u slučaju krizne situacije. Članovi školske zajednice trebaju zahtjevati stvaranje bezbjednih uslova za provođenje školskih aktivnosti, te odbiti učešće u školskim aktivnostima ako im zbog toga prijeti opasnost za život i zdravlje. Zaposleni/zaposlene u školi trebaju biti osposobljeni da pruže prvu pomoć povrijeđenima u školi. Učenici/učenice trebaju posjedovati lične učeničke kartice sa kontakt podacima i drugim zdravstvenim podacima koje služe kao mjere opreza u hitnim slučajevima.

kol je duž om ći i Š a na ogu t

b z je e uslove za v e b dn t oj

bora k u šk i i šk sk va ol ol om

okr žen j . Treba š i t iu u b

o b v e š t n o m j m aa j e e r a

ezbjednost u školi. Za osle b i p ni

u ško i pr a ti omo kod l už ju p ć

p v ede. Nosi sa a t cuo r sobom k r i

j i l č i m s a s v o m i n i

zdr vst n m po aci aa ve i d m !

kol je duž om ći i Š a na ogu t

b z je e uslove za v e b dn t oj

bora k u šk i i šk sk va ol ol om

okr žen j . Treba š i t iu u b

o b v e š t n o m j m aa j e e r a

ezbjednost u školi. Za osle b i p ni

u ško i pr a ti omo kod l už ju p ć

p v ede. Nosi sa a t cuo r sobom k r i

j i l č i m s a s v o m i n i

zdr vst n m po aci aa ve i d m !

2.2.6.3. Pristup i kretanje po školi Pristup školi i kretanje po školskim prostorima treba biti prilagođeno potrebama učenika/učenica sa posebnim potrebama. Svaka škola osigurava provođenje procedure bezbjednog ulaska u školu regulirane kućnim redom škole. Prema materijalnim mogućnostima i iskazanim potrebama škole, vlasti nadležne za proces obrazovanja trebaju stvoriti uslove za razvoj fizičkih, video i elektronskih sistema nadzora u školama i ispred škola.

Ulazak u školu i kretanje

p školsk m prostoru je o o

utvrđen kućnim re om d

škole. Škola treba ima i t

nadzor ulaska i kretanja

osoba unuta školsko r g

prostora.

Ulazak u školu i kretanje

p školsk m prostoru je o o

utvrđen kućnim re om d

škole. Škola treba ima i t

nadzor ulaska i kretanja

osoba unuta školsko r g

prostora.

Škol je du n da a ž a

te osigur u slučaja u

nesretn g slu ja o ča

(nezgode).

Škol je du n da a ž a

te osigur u slučaja u

nesretn g slu ja o ča

(nezgode).

2.2.6.1. Pravilnik o bezbjednosti u školi Škola donosi pravilnik o bezbjednosti u školi i školskom okruženju koji utvrđuje pravila kojima se štiti život i zdravlje svih osoba koje borave u školi. Pravilnik uključuje mjere zaštite u urbanizmu i građevinarstvu pri izgradnji i održavanju školskog objekta, protivpožarne i higijenske zaštitne mjere, mjere nadzora ulaska u školu, mjere nadzora u korištenja opasnih predmeta i materija, mjere nadzora pri uklanjanju oštećenih nastavnih sredstava, mjere zaštite zaposlenog osoblja i učenika/učenica u slučaju povrede, mjere obrazovanja nastavnog kadra za pružanje prve pomoći, te mjere evakuacije u slučaju kriznih situacija. Za provođenje mjera iz ovog pravilnika odgovoran je školski odbor, direktor/direktorica i povjerenik/povjerenica za bezbjednost u školi.

o a t ba i eŠk l re mati dokum nt

u j ekojim se utvrđ je m er za

a j imz š t i tu u s luča ev a

o o t j jpasn s i. Za provođen e m era

rodgovoran je školski odbo ,

i e kd r t o r /d i r ek t o r i c a i

j rpovjerenik/pov e enica za

b n šbez jed ost u koli.

o a t ba i eŠk l re mati dokum nt

u j ekojim se utvrđ je m er za

a j imz š t i tu u s luča ev a

o o t j jpasn s i. Za provođen e m era

rodgovoran je školski odbo ,

i e kd r t o r /d i r ek t o r i c a i

j rpovjerenik/pov e enica za

b n šbez jed ost u koli.

2.2.6.4. Osiguranje članova školske zajednice Svaka škola je dužna da izvrši osiguranje školskog osoblja i redovnih učenika/učenica od moguće povrede poštujući smjernice propisane od strane ministarstava obrazovanja.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

29

eni i Uče cUč c / ni e!

eni i Uč cUč c / eni e!

eUč nici/Učenice!

eUč nici/Učenice!

Page 31: BH verzija

2.3. DEMOKRATSKO UČEŠĆE U ŠKOLSKOM ŽIVOTU

Škola treba biti mjesto razvoja svakog pojedinca kao odgovornog sudionika u demokratskim procesima, te institucija koja se razvija i doprinosi pozitivnim promjenama u društvu. Potrebno je ohrabrivati učešće svih struktura u radu škole bez obzira na njihovu poziciju i ulogu koju imaju u školi. Poštivanjem ovog principa, sve strukture ostvaruju pravo da prezentiraju i ostvare svoje potrebe. Posebnu pažnju škola treba posvetiti učeničkom i roditeljskom/starateljskom učešću u školskom životu. Njihov glas treba biti priznat i prihvaćen u radu i upravljanju školom.

DEMOKRATSKO UČEŠĆE U ŠKOLSKOM ŽIVOTU

Školska tijela Informiranje u školi Odlučivanje u školi

2.3.1. Osnovni standardi zaštite učešća – školska tijela

Predstavnici/predstavnice osnivača škole, članovi/članice lokalne zajednice, roditelji/staratelji, učenici/učenice, nastavnici/nastavnice i pomoćno osoblje ostvaruju pravo na učešće u radu i upravljanju školom putem svojih predstavnika/predstavnica uključenih u Školski odbor, Nastavničko vijeće, Vijeće roditelja i Vijeće učenika.

ko a lsk o b r o i Š la im Ško i d o k j

u r vl ko o do op a ja š l m i n si sve

ž e r d ko .va ne odluk za a š le

Č no i Šk og o b r la v olsk d o a su

o s i o l z a p l e n u š k i ,

o t a a t e j r d i t e l j i / s r l i i

p a ed vn eredst vnici/pr sta ic

n v a ko . M e ob aos i ač š le ožeš s r titi

os a p n a i p t viti ita j ovom

š ko t jkols m i elu.

ko a lsk o b r o i Š la im Ško i d o k j

u r vl ko o do op a ja š l m i n si sve

ž e r d ko .va ne odluk za a š le

Č no i Šk og o b r la v olsk d o a su

o s i o l z a p l e n u š k i ,

o t a a t e j r d i t e l j i / s r l i i

p a ed vn eredst vnici/pr sta ic

n v a ko . M e ob aos i ač š le ožeš s r titi

os a p n a i p t viti ita j ovom

š ko t jkols m i elu.

2.3.1.1. Školski odbor Školski odbor se imenuje od strane osnivača škole. Školski odbor čine roditelji/staratelji, osoblje škole, predstavnici/predstavnice lokalne zajednice i predstavnici/predstavnice osnivača, a po principu ravnopravne zastupljenosti. Struktura Školskog odbora poštuje principe ravnopravne multietničke i polne/rodne zastupljenosti. U Školski odbor se delegiraju: roditelji/staratelji kandidirani od strane Vijeća roditelja; osoblje škole kandidirano od strane Nastavničkog vijeća; predstavnici/predstavnice lokalne zajednice odabrani putem javnog konkursa objavljenog od strane osnivača; te direktno kandidovani predstavnici/predstavnice osnivača. Školski odbori trebaju provoditi aktivnosti iz svog djelokruga rada i odlučivanja po utvrđenim pravilnicima i poslovnicima o radu.

2.3.1.2. Nastavničko vijeće Nosilac stručnog dijela odgojno-obrazovnog procesa u svakoj školi je Nastavničko vijeće. Nastavničko vijeće čine svi nastavnici/nastavnice, stručni saradnici/saradnice i školsko rukovodstvo. Djelokrug rada Nastavničkog vijeća je određen općim aktom škole (statutom/pravilima škole), te poslovnikom o radu Nastavničkog vijeća.

N tav i na tav i tr čni as n ci/ s n ce, s u

s ad / r i kolsko ar nici sa adnice s

k v o t v s u l a v r u o d s o č n o i

N t v ičk ijeća em sv as a n og v . Put ojih

pr d ta n / p s a n ue s v ika red t v ica,

eću d ektnVij učenika ili ir o,

e o a i v i možeš s br tit i posta it

pit ja v k k j l .an o om š ols om ti e u

N tav i na tav i tr čni as n ci/ s n ce, s u

s ad / r i kolsko ar nici sa adnice s

k v o t v s u l a v r u o d s o č n o i

N t v ičk ijeća em sv as a n og v . Put ojih

pr d ta n / p s a n ue s v ika red t v ica,

eću d ektnVij učenika ili ir o,

e o a i v i možeš s br tit i posta it

pit ja v k k j l .an o om š ols om ti e u

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

30

eni i Uč cUč c / eni e!

eni i Uče cUč c / ni e!

Page 32: BH verzija

Vij e u nika astupa oja eć če z tv

ava, avov in e epr st e i t r se

ma d ugim elima u pre r tij

š k o . l j č e l i U k u i s v o j

pre s nike/p ed t v ce d tav r s a ni u

ov kol ko tije o! Čla i o š s l nov

ć č nika s ob če da Vije a U e u u ni

s š zas enikeu pje no tupaju uč i

pom u azv u k skeaž r oj š ol

za ed e.j nic

Vij e u nika astupa oja eć če z tv

ava, avov in e epr st e i t r se

ma d ugim elima u pre r tij

š k o . l j č e l i U k u i s v o j

pre s nike/p ed t v ce d tav r s a ni u

ov kol ko tije o! Čla i o š s l nov

ć č nika s ob če da Vije a U e u u ni

s š zas enikeu pje no tupaju uč i

pom u azv u k skeaž r oj š ol

za ed e.j nic

2.3.1.3. Vijeće učenika Savjetodavno školsko tijelo koje zastupa prava, stavove i interese učenika/učenica prema upravljačkim i stručnim tijelima u školi, kao i p r ema š i ro j z a j edn i c i j e V i j e će učen ika . Odab i r predstavnika/predstavnica učenika/učenica treba biti široko participativan, na način da učenici/učenice svih odjeljenja imaju mogućnost da delegiraju svog predstavnika/predstavnicu. Vijeće učenika provodi aktivnosti iz djelokruga svoga rada po zakonskim propisima, općem aktu škole i pravilniku o radu Vijeća učenika. Predstavnici Vijeća učenika trebaju biti educirani da kvalitetno učestvuju u planiranju i provođenju aktivnosti koje će doprinijeti razvoju škole u oblastima odgojno obrazovnog procesa, sigurnog odgojno-obrazovnog okruženja i demokratskog učešća u školskom životu.

2.3.1.4. Vijeće roditelja Savjetodavno školsko tijelo koje zastupa prava, stavove i interese roditelja/staratelja prema upravljačkim i stručnim tijelima u školi, kao i prema široj zajednici je Vijeće roditelja. Vijeće roditelja čine predstavnici/predstavnice roditelja/staratelja čije je dijete učenik/učenica škole, predstavnici/predstavnice škole (učenici/učenice, nastavnici/nastavnice, stručni saradnici/saradnice, administrativno osoblje) i predstavnici/predstavnice lokalne zajednice, s tim da većinu čine roditelji/staratelji. Roditelji/staratelji imaju mogućnost da delegiraju svoje predstavnike/predstavnice u Vijeće roditelja. Druge zainteresovane osobe se uključuju u Vijeće roditelja na preporuku, poziv i saglasnost većine članova Vijeća roditelja. Vijeće roditelja provodi aktivnosti iz djelokruga svoga rada po zakonskim propisima, općem aktu škole i pravilniku o radu Vijeća roditelja. Predstavnici Vijeća roditelja trebaju biti educirani da kvalitetno učestvuju u planiranju i provođenju aktivnosti koje će doprinjeti razvoju škole u oblastima odgojno-obrazovnog procesa, sigurnog odgojno-obrazovnog okruženja i demokratskog učešća u školskom ž i v o t u .

R di e l j č en i a s o t i u k u

r niz vani u i e ao ga o V j ć

t l a oj p maže a olrodi e j k e o d šk a

d k alit t ij Uk jučbu e v e n a. l i

j ro itel e/ a t l e u vo svo e d j st ra e j o

šk lsk t elo Čl vi Vi eća o o ij ! ano j

roditelja su osposo j ni a bl e d

uspj zastu aj r di e j i ešno p u o t l e

uč k te p m ž r voju eni e, o a u az

ško ske zaj nicl ed e.

R d i e l j č en i a s o t i u k u

r niz vani u i e ao ga o V j ć

t l a oj p maže a olrodi e j k e o d šk a

d k alit t ij Uk jučbu e v e n a. l i

j ro itel e/ a t l e u vo svo e d j st ra e j o

šk lsk t elo Čl vi Vi eća o o ij ! ano j

roditelja su osposo j ni a bl e d

uspj zastu aj r di e j i ešno p u o t l e

uč k te p m ž r voju eni e, o a u az

ško ske zaj nicl ed e.

i a š r o iD rektor kole bi a Šk lsk

D ktor e b a odbor. ire škol se ir

a n vn os o u stručnih i

m l h kv iora ni al teta, te na

rosnovu kvalitete p ograma.

r t o r j D i e k š k o l e e

pol obde itizovana os a.

i a š r o iD rektor kole bi a Šk lsk

D ktor e b a odbor. ire škol se ir

a n vn os o u stručnih i

m l h kv iora ni al teta, te na

rosnovu kvalitete p ograma.

r t o r j D i e k š k o l e e

pol obde itizovana os a.

2.3.1.5. Direktor škole Školski odbor imenuje direktora škole. Direktor škole se bira na osnovu stručnih i moralnih kvaliteta, te na osnovu kvalitete programa za rad i razvoj škole kojeg je ponudio/la prilikom konkursa. Ova osoba treba da posjeduje bogato stručno znanje isposobnosti da upravlja aktivnostima škole, da ispoljava najviše moralne vrijednosti, te da je posvećen zaštiti ljudskih prava u školi. Politički angažman direktora/direktorice, na način da je aktivan/na člana/članica političke partije (učešće u partijskim i parlamentarnim tijelima) ili da širi utjecaj i ideje neke političke partije u školi, je nedopustiv.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

31

eni i Učen cUč c / i e!

Učenici/Učenice!

čeni i UčeniceU c / !

Page 33: BH verzija

2.3.2. Osnovni standardi zaštite u informiranju

Svi članovi školske zajednice, te članovi lokalne zajednice imaju mogućnost da se kvalitetno informiraju o aktivnostima škole i inicijativama koje su usmjerene prema školi, te rezultatima koje je škola ostvarila. Pristup informacijama treba biti javan, transparentan i pravovremen.

2.3.2.1. Osnovni principi informiranja u školi Škola je javna ustanova koja podliježe Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Sve informacije o školskom radu i poslovanju (ostvareni rezultati u radu škole, finansijsko poslovanje, nabavka opreme i materijala, održavanje školske zgrade, godišnji programi rada, odluke i incijative školskih tijela, inicijative vanjskih subjekata usmjerenih prema školi) su dostupne na zahtjeve bilo koje osobe, a prema zakonom propisanoj proceduri. Škola osigurava redovnu i pravovremenu razmjenu informacija svih članova školske zajednice. Škola obezbjeđuje dovoljan vremenski period u kome će članovi školske zajednice uspješno pripremiti sebe za provođenje zadataka u odnosu na primljenu informaciju. Protok informacija između različitih školskih tijela, te informiranje svih članova zajednice o radu i odlukama pojedinih školskih tijela treba biti nesmetan. Informacije koje se upućuju prema bilo kojem subjektu (drugim školskim tijelima, članovima školske zajednice, vanjskim subjektima) trebaju biti tačne i istinite, bez bilo kakvih subjektivnih tumačenja ili interpretacija. Na bilo koji individualni ili grupni upit članova školske zajednice, školsko tijelo kojem je upit usmjeren treba osigurati povratnu informaciju sa jasno obrazloženim odgovorom. Kod stručnog i savjetodavnog rada sa članovima školske zajednice, škola osigurava povjerljivost i privatnost informacija zbog zaštite dignititeta ovih osoba. Školska tijela posjeduju bazu podataka o svom radu i rezultatima kroz propisno arhiviranje i čuvanje dokumenata. Školski pravilnici uključuju mjere za pojedince u školskim tijelima koji onemogućavaju dostupnost informacijama.

2.3.2.2. Načini informiranja u školi Škola ima više načina na koji će snadbijevati pojedince ili grupe neophodnim informacijama. Protok informacija se osigurava putem usmenog informiranja i periodičnim organiziranjem zajedničkih sastanaka predstavnika/predstavnica svih školskih tijela, kao i sastanaka pojedinih školskih tijela sa ostalim članovima/članicama školske zajednice koji nisu direktno uključeni u rad školskih tijela. Informacije se objavljuju putem razglasa, postavljanjem informacija na školskim oglasnim pločama i web stranicama škole, slanjem printanih ili elektronskih izvoda iz zapisnika i izvještaja jednog školskog tijela predstavnicima/predstavnicasma ostalih školskih tijela.

Sve nf rma ije ra šk le i o c o du o

ra bit o up e. rima je mo ju i d st n P n i

r zmj a i fo c šk lia en n rma ija u o

tr ba i redo , pra vr men e bit vna vo e a

esm a a n o c t jui n et n . I f rma ije reba

bit t čn Im š r vo t ž i i a e. a p a da ra iš

biješ n r a iju. o a je do i fo m c Šk l

dužn št i vo r t o . a za it t ju p iva n st

Sve nf rma ije ra šk le i o c o du o

ra bit o up e. rima je mo ju i d st n P n i

r zmj a i fo c šk lia en n rma ija u o

tr ba i redo , pra vr men e bit vna vo e a

esm a a n o c t jui n et n . I f rma ije reba

bit t čn Im š r vo t ž i i a e. a p a da ra iš

biješ n r a iju. o a je do i fo m c Šk l

dužn št i vo r t o . a za it t ju p iva n st

n c je mož obi i roI forma i eš d t k z

a o v o e i s s ana r z g r a t k e .

I fo ma i i do u n k n r c je su t st p e roz

preg i v štaja, te ro led z je k z

m nj oba ij i od šk l ipri a e v est o sk h

i .t jela

n c je mož obi i roI forma i eš d t k z

a o v o e i s s ana r z g r a t k e .

I fo ma i i do u n k n r c je su t st p e roz

preg i v štaja, te ro led z je k z

m nj oba ij i od šk l ipri a e v est o sk h

i .t jela

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

32

enUč ici/Učenice!

eni i Uč cUč c / eni e!

Page 34: BH verzija

2.3.3. Osnovni standardi zaštite u odlučivanju

Svi članovi školske zajednice aktivno učestvuju u razvoju škole i donošenju odluka. Škola ohrabruje iznošenje kreativnih i drugačijih prijedloga kod donošenje odluka, gdje je kritika normalna i neophodna, te gdje se priroda neslaganja prihvata kao put za iznalaženje najboljeg rješenja. Školska tijela i stručni organi donose odluke i odlučuju na način koji je definiran zakonima o obrazovanju, školskim pravilnicima i poslovnicima rada školskih tijela.

S ako kol ko o i a v š s tijel m

ut r ene ob as i oj a v đ l t o k im

dono i o uke. P m ovis dl ute h

tijela eš učes v v mož t o ati u

ješ va j v kol k h r a n u s ih š s i

ita ja o e n on h p n , a p s b o i

itan a koj s va na bp j a u ž te i.

S ako kol ko o i a v š s tijel m

ut r ene ob as i oj a v đ l t o k im

dono i o uke. P m ovis dl ute h

tijela eš učes v v mož t o ati u

ješ va j v kol k h r a n u s ih š s i

ita ja o e n on h p n , a p s b o i

itan a koj s va na bp j a u ž te i.

2.3.3.1. Oblasti odlučivanja školskih tijela Školski odbor donosi odluke o politici škole, generalnom rukovođenju i radu škole, te o efikasnom korištenju kadrovskih i materijalnih resursa. Direktor/direktorica škole provodi proces formiranja školskog odbora po važećim zakonskim smjernicama, te provodi generalnu politiku škole kroz svakodnevo upravljanje radom škole. Savjetodavna školska tijela kao što su Vijeće roditelja i Vijeće učenika predlažu rješenja i odluke važne za promociju škole u zajednici, upravljanje školom, povećanje učešća roditelja/staratelja i učenika/učenica u radu škole, kao i za razvoj inicijativa koje unapređuju rad u školi. Stručna tijela škole (Nastavničko vijeće, Odjeljensko vijeće i Stručni aktiv škole) razmatraju i predlažu odluke vezane za razvoj stručnih, odgojno-obrazovnih ciljeva i aktivnosti u školi.

Kod donošenja odluka, škola

ete tr ba pitati za mišljenje. Ni

jedna odluka ne smije biti

nametnuta . U s luča ju

nezadovoljstva, imaš pravo

prigovora.

Kod donošenja odluka, škola

ete tr ba pitati za mišljenje. Ni

jedna odluka ne smije biti

nametnuta . U s luča ju

nezadovoljstva, imaš pravo

prigovora.

2.3.3.2. Osnovni principi u donošenju odluka Razvoj odluke je neophodno provesti kroz učešće i saradnju svih članova školske zajednice. Razvoj odluka može biti iniciran od strane savjetodavnih i stručnih tijela ili od strane Školskog odbora i direktora/direktorice. Prije donošenja odluka, Školski odbor i direktor/direktorica treba da konsultuju savjetodavna i stručna školska tijela, na način da zajedno provedu proces prikupljanja solucija i preporuka važnih za donošenje odluke. Ovaj proces treba da uključi javne rasprave unutar školskih tijela, te davanje prijedloga i zaključaka. Odluke ne smiju biti nametnute, već rezultat konsenzusa ili većinskog prihvatanja od strane svih školskih tijela. Niti jedna odluka ne smije biti rezultat bilo kakvog unutrašnjeg ili vanjskog pritiska. Svaki član školske zajednice ima pravo pismenog prigovora na školsku odluku, te pravo da dobije argumentovani povratni odgovor na prigovor. Školski pravilnici uključuju mjere i sankcije za pojedince u školi koji onemogućavaju razvoj procesa odlučivanja u školi.

2.3.3.3. Autonomija u odlučivanju Štiteći autonomiju školskih tijela datu kroz djelokrug rada, njihove predložene ili donesene odluke mogu biti usvojene ili neusvojene. Prihvatanje ili neprihvatanje neke odluke treba biti pismeno obrazloženo. U slučaju nametanja odluka, donošenja odluka pod političkim pritiskom, donošenja odluka protivno zakonskim propisima, te donošenja odluka bez provedenog široko participativnog učešća članova školske zajednice u razvoju odluke, škola je dužna da ponovi proces donošenja odluke. Članovi školske zajednice trebaju biti podstaknuti da predlažu odluke iz škole prema obrazovnim institucijama ne čekajući njihove inicijative.

e kOdluke savj todavnih š olskih

tijela mogu biti usvojene ili

neusvojene. Prihvatanje ili

jneprihvatan e neke odluke treba

rbiti ob azloženo. Predlaži

odluke bez čekanja da neko

donese odluku u tvoje ime.

e kOdluke savj todavnih š olskih

tijela mogu biti usvojene ili

neusvojene. Prihvatanje ili

jneprihvatan e neke odluke treba

rbiti ob azloženo. Predlaži

odluke bez čekanja da neko

donese odluku u tvoje ime.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

33

eni i čUč c /U enice!

Učenici/Učenice!

eUč nici/Učenice!

Page 35: BH verzija

ć u k l k j s k i Učeš e š o s o e ciji

u g i ma v n m

d r v a n n a s t i

akt o ma j do ro lj o.ivn sti e b vo n

N k te ne je pris l vat d i o smi i ja i a

bud uk češ lju en a u š olsk / k u

ek j u v nn s a vnus c i i a a t

k i ost a o to ne ž ia t vn , k el š.

ć u k l k j s k i Učeš e š o s o e ciji

u g i ma v n m

d r v a n n a s t i

akt o ma j do ro lj o.ivn sti e b vo n

N k te ne je pris l vat d i o smi i ja i a

bud uk č a u š olsk eš lju en/ k u

ek j u v nn s a vnus c i i a a t

k i ost a o to ne ž ia t vn , k el š.

2.3.3.4. Obrazovanje za odlučivanje Škola osigurava stalno obrazovanje članova školske zajednice sa posebnim akcentom na predstavnike Vijeće roditelja i Vijeće učenike o procesima i načinima razvoja i donošenja odluka. U cilju razvoja kapaciteta članova školske zajednice radi razvijanja procesa koji će rezultirati donošenjem kvalitetnih školskih odluka, neophodno je njihovo obrazovanje o temama kao što su: vođenje sastanaka, komunikacija, facilitiranje, liderstvo i delegiranje, timska saradnja, strateško-dugoročno planiranje, upravljanje promjenama, principi demokratskog vođenja.

3. SAVJET ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLI–Instrument za zaštitu i praćenje

Osnovni standardi za zaštitu ljudskih prava u oblasti nastave i vannastavnih aktivnosti, zdravog i sigurnog odgojno-obrazovnog okruženja, te demokratskog učešća u školskom životu treba da omoguće održivu i pozitivnu demokratizaciju u školama. Uvođenje i korištenje osnovnih standarda za zaštitu ljudskih prava u svakodnevnom školskom životu zahtjeva zajedničku uključenost i aktivno učešće svih sudionika obrazovnog sistema. Praktična primjena osnovnih standarda za zaštitu ljudskih prava u školama se osigurava kroz razvoj i djelovanje školskog savjetodavnog tijela – Savjet za zaštitu ljudskih prava u školi (u daljem tekstu Savjet) koji predstavlja novi instrument za efikasniju zaštitu ljudskih prava u školi. Savjet je školsko savjetodavno tijelo koje promovira kulturu ponašanja zasnovanu na poštovanju ljudskih prava svakog pojedinca. U nastavku teksta detaljnije se opisuje način formiranja Savjeta, te njegova uloga i zadaci.

SAVJET ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLI

Definitranje uloga i zadaka Savjeta

Formiranje Savjeta

NAČIN FORMIRANJA SAVJETA ZA ZAŠTITU

LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLI

Rad Savjeta za zaštitu ljudskih prava u školi

Način imenovanja Savjeta za zaštitu

ljudskih prava u školi

3.1.1. Osnovni principi za formiranje Savjeta za zaštitu ljudskih prava u školi

Formiranje Savjeta je široko participativan proces u kome savjetodavna i stručna tijela, te školski odbor škole u saradnji sa ostalim članovima/članicama školske zajednice utvrđuju kandidate/kandidatkinje koje će biti nominirani u članstvo Savjeta. Nakon nominiranja, predstavnici školskih tijela zajedno odobravaju i imenuju članove/članice Savjeta.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

34

3.1. OSNIVANJE SAVJETA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLI

U cilju efikasne zaštite i praćenja ljudskih prava u školi neophodno je osigurati dovoljan broj osoba visokih moralnih vrjednosti i profesionalnih kapaciteta koji će posvećeno provoditi delegirane zadatke i aktivnosti u sklopu Savjeta. Izabrani članovi Savjeta su odgovorni da provode zadatke i aktivnosti bez popuštanja bilo kojem obliku pritiska (ličnog, socijalnog, organizacijskog, političkog) kao i bez korištenja svog uticaja na način da utiču na objektivan rad Savjeta pri donošenju odluka.

eni i Uč cUč c / eni e!

Page 36: BH verzija

U školi ra Sav et z a tit di j a z š u

lj dsk h prava kojo ma uu i , u j i j

s v o e r e d s t v n i k e / j p a

predst vn ce u e ici učen c ,a i č n / i e

o i e ji/ t r t l i i kolsko r d t l s a a e j š

o o l j e . r e l o ž n i s b P d e

redstavni i redstavni ep c /p c

u č e n k u č e c ii a / n i a

r ditelj /s a atelj n mora u o a t r a e j

i i čla o i Vij ća r ditelja i b t n v e o

Vijeća uč ni . e ka

U školi ra Sav et z a tit di j a z š u

lj dsk h prava kojo ma uu i , u j i j

s v o e r e d s t v n i k e / j p a

predst vn ce u e ici učen c ,a i č n / i e

o i e ji/ t r t l i i kolsko r d t l s a a e j š

o o l j e . r e l o ž n i s b P d e

redstavni i redstavni ep c /p c

u č e n k u č e c ii a / n i a

r ditelj /s a atelj n mora u o a t r a e j

i i čla o i Vij ća r ditelja i b t n v e o

Vijeća uč ni . e ka

3.1.1.2. Nominiranje članova Savjeta Savjet za zaštitu ljudskih prava predstavlja sve članove školske zajednice. Članovi školske zajednice delegiraju 11 članova Savjeta, i to tri učenika/učenice, tri roditelja/staratelja, tri nastavnika/nastavnice, j edan/u s t r učn i/u ško l sk i/u s a r adn ik/sa r adn i ca (pedagog/pedagoginja ili psiholog/psihologinja) i jedan/u predstavnik/predstavnica Školskog odbora. Članove Savjeta iz reda nastavnika/nastavnica, roditelja/staratelja i učenika/učenica predlažu njihova tijela kao što su Nastavničko vijeće, Vijeće roditelja i Vijeće učenika. Predloženi predstavnici/e učenika/učenica i roditelja/staratelja ne moraju biti članovi Vijeća roditelja i Vijeća učenika.

3.1.2.3. Završni odabir članova Savjeta Završni odabir svakog člana Savjeta iz reda nastavnika/nastavnica, roditelja/staratelja i učenika/učenica treba biti proveden nakon dobijanja podrške od strane Nastavničkog vijeća, Vijeća roditelja i Vijeća učenika. Formalno imenovanje članova Savjeta pismeno potvrđuje direktor/direktorica ili Školski odbor bez prava odlučivanja. Obavještenje o formiranju Savjeta sa listom članova je vidno istaknuto na oglasnoj tabli škole. Savjet samostalno delegira predsjednika/predsjednicu Savjeta iz reda svojih članova. Minimalni mandat Savjeta je dvije godine sa mogućnošću produženja još dva manadata.

o i S j aČlan v av eta im ju

p r v nod šku za imeno a je od

vih o ije as šk lskih t l .

o k č Inf rmiraj se o su lanovi

at l nSavjeta. Mand ć a ova

e a Savjeta je 2 godin s

g š mo ućno ću produženja

a!mandat

o i S j aČlan v av eta im ju

p r v nod šku za imeno a je od

vih o ije as šk lskih t l .

o k č Inf rmiraj se o su lanovi

at l nSavjeta. Mand ć a ova

e a Savjeta je 2 godin s

g š mo ućno ću produženja

a!mandat

3.1.2.Osnovni principi rada Savjeta za zaštitu ljudskih prava u školi

Savjet za zaštitu ljudskih prava u školi svoje aktivnosti provodi na osnovu godišnjeg plana i programa (Godišnja mapa puta za provođenje Kodeksa) koji uključuje aktivnosti kontinuiranog praćenja zaštite ljudskih prava u školi. Koordinaciju aktivnosti iz godišnjeg plana i programa, Savjet provodi kroz organiziranje redovnih sastanaka. Savjet organizira i dodatne sastanke i radionice sa ciljem provođenja aktivnosti iz djelogruga svoga rada. Prijedloge, preporuke, zakjučke i druge akte Savjet donosi većinom glasova.

Savje ima ed sast n e t r ovne a k

jma je d o mje č o ma n je n m se n . U

s l č a j u r v o đ u p o e n j a

a t o i i d lo rug ra a k ivn st z je k a d

vj t , n etSa e a čla ovi Savj a

o r g an i z r a ju odi d a tn e

st e i ra i ni esa ank d o c .

Savje ima ed sast n e t r ovne a k

jma je d o mje č o ma n je n m se n . U

s l č a j u r v o đ u p o e n j a

a t o i i d lo rug ra a k ivn st z je k a d

vj t , n etSa e a čla ovi Savj a

o r g an i z r a ju odi d a tn e

st e i ra i ni esa ank d o c .

3.1.2.1. Organiziranje sastanaka Savjeta Članovi Savjeta su dužni da održe najmanje jedan zajednički sastanak tokom jednog mjeseca u cilju planiranja aktivnosti za naredni mjesec, analize ostvarenih rezultata u zaštiti tokom prethodnog mjeseca, te donošenja zajedničkih odluka, preporuka i prijedloga koje je neophodno usmjeriti prema školskim tijelima. Savjet ima obavezu organiziranja češćih konsultativnih sastanaka i radionica u slučajevima kao što su: diskriminirajuće situacije koje zahtjevaju trenutno djelovanje, organiziranje drugih programskih aktivnosti iz djelokruga rada Savjeta, te provođenje savjetodavnih i medijatorskih aktivnosti.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

35

eni i Uče cUč c / ni e!

eni i č cUč c /U eni e!

eni i UčenicUč c / e!

Page 37: BH verzija

Na ogla no tab i škole treba s j l

stajati najava sastanka

Savjeta. Možeš prisust vati vo

sastanku Savjet , osim u a

slučajevima organiziranj a

sastan a zatvorenog za k

javnost.

Na ogla no tab i škole treba s j l

stajati najava sastanka

Savjeta. Možeš prisust vati vo

sastanku Savjet , osim u a

slučajevima organiziranj a

sastan a zatvorenog za k

javnost.

3.1.2.2. Javnost sastanaka Savjeta Sastanci Savjeta su javni i Savjet ih najavljuje na oglasnoj tabli škole. U slučajevima kada priroda problema to zahtjeva, Savjet može odlučiti da organizira sastanak zatvorenog tipa. Ovo pravo Savjeta ne može se osporiti.

3.1.2.3. Kvorum za donošenje prijedloga, preporuka i zaključke Minimalni kvorum od šest članova je neophodan za donošenje odluka, preporuka i prijedloga u radu Savjeta. Za donošenje bilo kojeg prijedloga, preporuke i odluke je neophodno imati većinu glasova prisutnih članova Savjeta.

ju l aPri donošen od uk ,

o i u o či epotrebn je pr s stv ve n

l o S j t a ač a n v a a v e n

as B l j o ks tanku. i o ko a dlu a

se pr a ak j aihv ta o za n u gl sa

v i ut i ečina pr s n h članova

v tSa je a.

ju l aPri donošen od uk ,

o i u o či epotrebn je pr s stv ve n

l o S j t a ač a n v a a v e n

as B l j o ks tanku. i o ko a dlu a

se pr a ak j aihv ta o za n u gl sa

v i ut i ečina pr s n h članova

v tSa je a.

3.2. ULOGE I ZADACI SAVJETA ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLI

Savjet za zaštitu ljudskih prava u školi je savjetodavno tijelo koje realizuje “Godišnju mapu puta za provođenje Kodeksa“ što uključuje više uloga i zadataka. Djelokrugom rada Savjet provodi aktivnosti zaštite ljudkih prava u školi na način da inicira aktivnosti koje će osigurati promoviranje zaštite ljudskih prava u školi i dodatno obrazovanje svih članova školske zajednice o ljudskim pravima, da organizira aktivnosti kontinuiranog praćenja stanja ljudskih prava u školi, da obavlja medijacijske i savjetodavne aktivnosti u cilju uklanjanja svih oblika diskriminirajuće prakse, da provodi procjene (evaluacije) stanaja ljudskih prava u školi, te da proslijeđuje prijedloge, preporuke i zaključke kojima traži poduzimanje mjera i aktivnosti od strane izvršnih školskih tijela za sve one koji krše ljudska prava u školi.

ULOGE I ZADACI SAVJETA ZA ZAŠTITU

LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLI

Promoviranje zaštite ljudskih prava u školi

Obrazovanje o ljudskim pravima

Savjetodavni rad sa počiniocima

diskriminacija

Kontinuirano praćenje zaštite ljudskih prava u

školi

Procjena (evaluacija) stanja ljudskih prava u školi

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

36

eni i Uč cUč c / eni e!

Učenici/Učenice!

Page 38: BH verzija

3.2.1. Promoviranje zaštite ljudskih prava u školi

Članovi/ članice Savjeta za zaštitu ljudskih prava u školi promoviraju zaštitu ljudskih prava u školi kroz upoznavanje svih članova/članica školske zajednice sa sadržajem dokumenta za zaštitu ljudskih prava u školama «Kodeksa za zaštitu ljudskih prava u školama» (u daljem tekstu Kodeks), te kroz nagrađivanje pojedinaca koji pokazuju posvećenost zaštiti ljudskih prava u školi.

Na č t u šk l k o e sv po e k o s e g din i u

š ol e b i upo nat a k i ć it z i s

dokumentom Kodeks Primj ra . e k

K deks mo eš nać š ols o o a ž i u k k j

bib io e i, u arhivi školski t el , l t c h ij a

na e s ran i kole, te u o ćini i w b t ic š p

ne la im orga iz ij ma ko e v din n ac a j

rade sa kola . S vj postavlja š ma a et

pro otivne materij le o e s dr e m a k j a ž

sa ete odredbe doku enata za ž

m

z štitu j dskih prav koli i a l u a u š

skraćene dje o e K dek . vje l v o sa Sa t

promovira Ko ks organ iran em de iz j

j vnog pr ent ja o tva nih a ez iran s re

rezult ta imj i dek a. a u pr en Ko s

Na č t u šk l k o e sv po e k o s e g din i u

š ol e b i upo nat a k i ć it z i s

dokumentom Kodeks Primj ra . e k

K deks mo eš nać š ols o o a ž i u k k j

bib io e i, u arhivi školski t el , l t c h ij a

na e s ran i kole, te u o ćini i w b t ic š p

ne la im orga iz ij ma ko e v din n ac a j

rade sa kola . S vj postavlja š ma a et

pro otivne materij le o e s dr e m a k j a ž

sa ete odredbe doku enata za ž

m

z štitu j dskih prav koli i a l u a u š

skraćene dje o e K dek . vje l v o sa Sa t

promovira Ko ks organ iran em de iz j

j vnog pr ent ja o tva nih a ez iran s re

rezult ta imj i dek a. a u pr en Ko s

3.2.1.1. Prezentacija dokumenta Kodeks Na početku školske kalendarske godine, učenici/učenice, roditelji/staratelji i zaposleni u školi imaju priliku da kroz javnu tribinu za članove školskih tijela, te kroz časove odjeljenske zajednice, roditeljske sastanke i sastanke zaposlenih budu upoznati sa smjernicama koje nudi Kodeks. Članovi Savjeta osiguravaju nesmetan javni pristup dokumentu «Kodeksa za zaštitu ljudskih prava u školama» za sve članove školske zajednice na način da svako školsko tijelo posjeduju minimalno jedan primjerak publikacije i jednu elektronsku verziju publikacije u svojoj arhivi, te da je veći broj printanih kopija dokumenta dostupan za zaduženje u školskoj biblioteci, kao i da je elektronska verzija dokumenta prema mogućnostima škole dostupna na školskoj web stranici. Savjet obezbjeđuje printane verzije Kodeksa općinskim službama zaduženim za podršku školi, centrima za socijalni rad i nevladinim organizacijama koje rade sa djecom, roditeljima/ starateljima i nastavnicima/ nastavnicama. Pored navedenog, Savjet realizuje aktivnosti podjele materijala na tromjesečnoj osnovi koji promoviraju Kodeks. Savjet postavlja postere i portfolia na oglasne table za učenike/učenice, roditelje/staratelje i nastavnike/nastavnice i druga vidna mjesta u školi, te distribuira letke i brošure članovima školske zajednice. Ovi promotivni materijali ističu odredbe međunarodnih dokumenata za zaštitu ljudskih prava, glavne elemente Kodeksa i informaciju o dostupnosti Kodeksa. Na kraju polugodišnje klasifikacije i na kraju školske godine, Savjet vrši promociju Kodeksa kroz javno prezentiranje ostvarenih rezultata u korištenju Kodeksa.

3.2.1.2. Promoviranje članova školske zajednice koji doprinose zaštiti ljudskih prava u školi U cilju promoviranja kulture ponašanja zasnovane na poštivanju ljudskih prava svakog pojedinca, Savjet utvrđuje i nagrađuje pojedince koji pokazuju posvećenost zaštiti ljudskih prava u školi. Na osnovu rezultata godišnje procjene stanja ljudskih prava u školama, Savjet utvrđuje koji su nastavnici/nastavnice svojim primjerom kvalitetno doprinijeli primjeni mehanizama zaštite l judsk ih prava u ško l i . Ostvaren i rezu l ta t i ov ih nastavnika/nastavnica se unose u njihove pedagoške dosijee, te trebaju biti jedan od kriterija za profesionalni napredak nastavnika/nastavnica. U skladu sa mogućnostima, škola treba da materijalno nagradi ove nastavnike/nastavnice. Dodatno, Savjet prepoznaje učenike/učenice i roditelje/staratelje koji su kvalitetno doprinjeli primjeni mehanizama zaštite ljudskih prava u školi. Škola je dužna da ove pojedince javno promovira dodjelom pisanih zahvalnica, diploma, pohvala i prigodnih poklona. Promoviranje ovih članova školske zajednice se vrši putem javnog prezentiranja na kraju školske godine.

avj t radi procje u pošti anS e n v ja

ud ki pra predla e lj s h va i ž

na rad a uč ik / čen ce, g e z en e u i

n s t vn ke/n s ta n ce i a a i a v i

rodit l j /s tara el je koji/ee e t

p kazuju p sveće s z štit o o no t a i

lju sk h ava škol .d i pr u i

avj t radi procje u pošti anS e n v ja

ud ki pra predla e lj s h va i ž

na rad a uč ik / čen ce, g e z en e u i

n s t vn ke/n s ta n ce i a a i a v i

rodit l j /s tara el je koji/ee e t

p kazuju p sveće s z štit o o no t a i

lju sk h ava škol .d i pr u i

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

37

eUč nici/Učenice!

eni i Uč cUč c / eni e!

Page 39: BH verzija

S t rga zi a r i ceavje o ni r ad oni

u o čkojima m žeš u iti o

am z Ko sa.tem a i dek

S t rga zi a r i ceavje o ni r ad oni

u o čkojima m žeš u iti o

am z Ko sa.tem a i dek

3.2.2.1. Radionice o mehanizmima zaštite ljudskih prava u školi Savjet inicira i nadgleda provođenje aktivnosti kojima će svi članovi školske zajednice biti dodatno obrazovani o temama prepoznatim i preporučenim kroz dokument Kodeks. Kroz provođenje najmanje tri radionice u sklopu časova odjeljenske zajednice, roditeljskih sastanaka, sastanaka Nastavničkog vijeća, sastanaka Vijeća učenika, sastanaka Vijeća roditelja, neophodno je dodatno obrazovati sve članove školske zajednice o mehanizmima zaštite ljudskih prava u oblastima nastave i vannastavnih aktivnosti, zdravog i sigurnog odgojno-obrazovnog okruženja i demokratskog učešća u školi.

3.2.2. Obrazovanje o ljudskim pravima

Savjet inicira aktivnosti, koje će osigurati obrazovanje nastavnika/nastavnica, roditelja/staratelja, učenika/učenica i rukovodstva škole o ljudskim pravima tokom provođenja redovnog nastavnog procesa i vannastavnih aktivnosti, te u okviru redovnog rada školskih tijela.

3.2.3. Kontinuirano praćenje zaštite ljudskih prava u školi

Savjet provodi proces kontinuiranog praćenja zaštite ljudskih prava u školi. Obaveza Savjeta je da konsultuje sve članove školske zajednice o tome da li su njihova prava prekršena, da organizira sistem prijavljivanja kršenja ljudskih prava, da sprovede proces ocjenjivanja opravdanosti prijave, da obezbjedi povratni odgovor na prijavu nakon sprovedenog procesa ocjenjivanja opravdanosti prijave, da predloži savjetodavne i disciplinske postupke rukovodstvu ili upravi škole, te da organizira savjetodavni proces u cilju rješavanja postojeće diskriminirajuće situacije.

3.2.3.1. Kosultancije članova školske zajednice sa Savjetom o diskriminacijama u školi Svaki član školske zajednice koji smatra da je izložen potencijalnoj diskriminirajućoj situaciji će biti ohrabren da se obrati nekom od raspoloživih članova/članica Savjeta, kako bi kroz razgovor dobio sve potrebne informacije u vezi sa svojom situacijom (dešavanjem) i karakterom povrede ljudskih prava. Raspoloživi članovi/članice Savjeta obavezni su da procjene i obrazlože karakter učinjene povrede, te da osiguraju sve potrebne informacije i objašnjenja podnosiocu /podnosiocima prijave, o procedurama za eventualno dalje postupanje ili podnošenje prijave. Učesnicima/učenicama potencijalne diskriminirajuće situacije (potencijalni počinilac i potencijalna žrtva) u situacijama koje ne predstavljaju ozbiljno kršenje ljudskih prava upućuje se/nudi prijedlog za riješavanje problema direktnim razgovorima i dogovorima o promjeni diskriminirajućeg ponašanja. U slučaju nezadovoljstva zbog izostanka pozitivnih pomaka u praksi, diskriminirani/a član/članica školske zajednice će biti ohrabren/a od strane Savjeta da podnese zvaničnu, pismenu prijavu ili anonimnu prijavu protiv člana/članice školske zajednice koji/a nastavlja da provodi diskriminirajuću praksu.

A mi š d e pov i eđko sli a j r j eno

n o v j pra o r t e ek t o e v , ob a i s

j tu bog sav etov a imaš lSav e z j anj i

av a i av situacij akopr o n pr j u e i k

a nes š p j . o id pod e ri avu K r sti

u e aj eta i pr r i tj c Savj obaj iješ ti

pr em r i og vo om obl di ektn m d o r

sa a e pr š l tv eosobom koj j ekr i a oj

av n s pr j u a epr o. Pod e i i av ko s

r e og av n ik šenj tv pr a astav .

A mi š d e pov i eđko sli a j r j eno

n o v j pra o r t e ek t o e v , ob a i s

j tu bog sav etov a imaš lSav e z j anj i

av a i av situacij akopr o n pr j u e i k

a nes š p j . o id pod e ri avu K r sti

u e aj eta i pr r i tj c Savj obaj iješ ti

pr em r i og vo om obl di ektn m d o r

sa a e pr š l tv eosobom koj j ekr i a oj

av n s pr j u a epr o. Pod e i i av ko s

r e og av n ik šenj tv pr a astav .

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

38

eni i Uč cUč c / eni e!

eni i Uče cUč c / ni e!

Page 40: BH verzija

3.2.3.2. Sistem prijavljivanja diskriminirajuće prakse Svaki pojedinac ili grupa osoba može Savjetu podnijeti prijavu protiv bilo kojeg člana školske zajednice (zaposlenog/zaposlene u školi, učenika/učenice ili roditelja/staratelja), zbog nepoštivanja osnovnih standarda za zaštitu ljudskih prava u školi. Prijava je dobrovoljna i može biti pismeno kao javna ili anonimna. Preporučljivo je da se prijava podnese što prije i to najkasnije u toku tekuće školske godine. Prijava može biti podnesena bez ranije provedenog procesa konsultiranja. U slučaju nezadovoljstva procesom konsultiranja, diskriminirani članovi školske zajednice mogu podnijeti prijavu tokom konsultativnog procesa ili u bilo kojem vremenskom periodu nakon konsultativnog procesa. Javna prijava se dostavlja direktno predsjedniku Savjeta, ili preko školskih tijela. Javna prijava treba da sadrži: ime i prezime onoga ko podnosi prijavu; ime i prezime osobe protiv koje se podnosi prijava; opis postupka za koju podnosilac prijave smatra da je kršenje Kodeksa za zaštitu ljudskih prava u školi; informaciju o prisutnim osobama/svjedocima diskriminirajuće situacije; te datum i mjesto kada se diskriminirajuća situacija desila. Javna prijava treba biti potpisana. Uz prijavu, podnosilac ima pravo da podnese eventualne dokaze kojima raspolaže, te da predlaže i pribavlja nove dokaze u cilju dokazivanja navoda iz prijave. Anonimna prijava se ubacuje u sandučić ili kutiju za prijave postavljenom u holu škole od strane Savjeta. Anonimna prijava treba da sadrži: ime i prezime osobe protiv koje se podnosi prijava; opis postupka za koju podnosilac prijave smatra da je kršenje Kodeksa za zaštitu ljudskih prava u školi. Ako podnosilac smatra da ga ne ugrožava njegov integritet, u anonimnu prijavu može unijeti informaciju o prisutnim osobama/svjedocima diskriminirajuće situacije; te datum i mjesto kada se diskriminirajuća situacija desila. Savjet je obavezan da razmatra sve prijave. Član školske zajednice koji podnese prijavu ne smije zbog toga snositi sankcije ili biti diskriminiran na bilo koji način. Savjet osigurava zaštitu identiteta i svih podataka izuzev u slučaju kada podnosioci prijave izraze želju da se javno razmotri slučaj.

3.2.3.3. Osnovni postupci u ispitivanju prijavljene diskriminirajuće situacije Savjet je dužan da pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti za kršenje ljudskih prava u školi, najkasnije 7 dana od dana prijema prijave. Savjet može odbaciti prijavu, ukoliko utvrdi da na osnovu opisa situacije i priloženih dokaza u konkretnom slučaju nije bilo kršenja ljudskih prava u skladu sa Kodeksom. U slučaju da postoje indicije koje ukazuju na kršenje ljudskih prava u skladu sa Kodeksom, Savjet pristupa razmatranju prijave. O ovoj odluci Savjet obavještava podnosioca prijave (ako je prijava zvanična) i osobu protiv koje je podnesena prijava. U slučaju razmatranja prijave, Savjet saziva sastanak u roku od 7 dana nakon pokretanja postupka. Na sastanku, Savjet utvrđuje okolnosti i detalje konkretnog diskriminirajućeg slučaja. Savjet upućuje pozive za sastanak podnosiocu prijave ili njegovom/njenom predstavniku/predstavnici (ako je prijava zvanična), osobi protiv koje je podnesena prijava i svjedocima diskriminirajuće situacije, ako postoje. Ako je postignut sporazum sa učesnicima/učesnicama u sporu, datum zakazanog sastanka je javna informacija i dostupna je svima putem školskih oglasnih tabli. Na sastanku je obavezno vođenje zapisnika. Tokom sastanka, Savjet omogućava svim osobama uključenim u slučaj da iznesu svoje stavove i viđenja. Savjet je dužan istražiti i provjeriti sve okolnosti vezane za ocjenu slučaja, najkasnije 14 dana nakon održanog sastanka. Nakon provedenog istražnog postupka, Savjet organizira naredni sastanak na kojem analizira postoji li diskriminirajući postupak, koje su odredbe Kodeksa povrijeđene, priprema svoj zaključak o slučaju, te daje preporuku za konkretnu mjeru protiv kršitelja ljudskih prava u školi. Savjet javno objavljuje svoju odluku, koja je dostupna svim članovima školske zajednice putem školskih oglasnih tabli, te lično stranama u postupku. Svi dokumenti vezani za slučaj prijave (prijava, dokazni materijali, zapisnici, žalbe i odluka) čuvaju se u arhivi Savjeta. U slučaju pokretanja postupka protiv nekog člana Savjeta, taj član se privremeno suspendira. U slučaju utvrđivanja odgovornosti člana Savjeta, njegovo članstvo u Savjetu prestaje, a provodi se ponovni postupak uvođenja novog člana Savjeta od strane školskog tijela koje ima mandat da ga delegira.

Ako misliš da je povrijeđeno neko tvoje

v Kpravo na edeno u odeksu, možeš

i j i c Spr javiti događa i poč nio a avjetu.

Ako misliš da je povrijeđeno neko tvoje

v Kpravo na edeno u odeksu, možeš

i j i c Spr javiti događa i poč nio a avjetu.

Savjet pokreće postupak istraživanja

i situacije koju s prijavio. Savjet će te

pozvati da objasniš prijavljenu situacije.

, jNa osnovu utvrđenih činjenica Sav et

k adonosi za ljuč k da li je bilo prekršaja u

r poštovanju prava, te daje prepo uku za

konkretnu mjeru protiv kršitelja ljudskih

prava. Savjet privremeno suspendira člana

Savjeta koji je prijavljen zbog kršenja

ljudskih prava. Članu Savjeta koji je

v ,odgovoran za kršenje ljudskih pra a

vukida se članstvo u Sa jetu.

Savjet pokreće postupak istraživanja

i situacije koju s prijavio. Savjet će te

pozvati da objasniš prijavljenu situacije.

, jNa osnovu utvrđenih činjenica Sav et

k adonosi za ljuč k da li je bilo prekršaja u

r poštovanju prava, te daje prepo uku za

konkretnu mjeru protiv kršitelja ljudskih

prava. Savjet privremeno suspendira člana

Savjeta koji je prijavljen zbog kršenja

ljudskih prava. Članu Savjeta koji je

v ,odgovoran za kršenje ljudskih pra a

vukida se članstvo u Sa jetu.

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

39

Učenici/Učenice!

čeni i Učenice!U c /

Page 41: BH verzija

3.2.3.4. Zaključci i preporuke Savjeta za zaštitu ljudskih prava u školi U slučaju zaključka Savjeta da nije bilo povrede ljudskih prava u odnosu na smjernice Kodeksa, podnosilac prijave se pismeno obavještava o odbacivanju prijave kao neosnovane. U slučaju kada se zaključkom Savjeta utvrdi da je određena osoba učinila diskriminirajući postupak u odnosu na smjernice Kodeksa, Savjet utvrđuje da je prijava osnovana i donosi preporuku sa prijedlogom konkretnih mjera protiv kršitelja ljudskih prava u školi . Zaključak i preporuka Savjeta za zaštitu ljudskih prava u školi treba biti unesena u dosije članova školske zajednice uključene u postupak. O svim zaključcima i preporukama vodi se trajna evidencija.

avjet mož prihv titi S e a

v o j u p r i j a v k a o t

u

opravd nu il je progla iti a i s

n e o p r a v d a n o m

(neosnovanom).

avjet mož prihv titi S e a

v o j u p r i j a v k a o t

u

opravd nu il je progla iti a i s

n e o p r a v d a n o m

(neosnovanom).

3.2.3.5. Sadržaj preporuka i mjera za osobe koje su učinile diskriminirajuće postupke U slučaju utvrđenog diskriminacijskog postupka, Savjet procjenjuje ozbiljnost diskriminirajućeg postupka. Kao lakši oblik diskriminirajućih postupaka (Prestupi) smatrat će se prvo kršenja bilo koje odredbe Kodeksa koje nije ugrozilo fizički integritet pojedinca. Kao teži oblik diskriminirajućih postupaka (Prekršaji) smatrat će se ponovljeno kršenje bilo koje odredbe Kodeksa koje nije ugrozio fizički integritet pojedinca, te prvo kršenje bilo koje odredbe Kodeksa koje je ugrozilo fizički integritet pojedinca. Savjet predlaže mjeru savjetodavnog rada sa počiniocima bilo kojeg diskriminirajućeg postupka. Kod težih oblika diskriminirajućih postupaka, pored savjetodavnog rada, Savjet predlaže disciplinske postupke za učenike/učenice i zaposlene predviđenu pravilima škole. U slučaju da roditelj/staratelj učini teži diskriminirajući postupak koji ugrožava fizički integritet bilo kojeg člana školske zajednice, Savjet je dužna predložiti pokretanje prijave protiv te osobe prema nadležnim policijskim organima, socijalnim službama i sudovima zavisno od vrste diskriminirajućeg postupka. Ako prilokom ispitivanje povrede ljudskih prava u školi, bilo koji član Savjeta dođe do saznanje da je u pitanju izvršenje nekog krivičnog djela o takvom saznanju će se odmah dostaviti informacija nadležnim strukturama u policiji ili tužilaštvu, a postupak koji se ispituje u školi će se obustaviti. Mjere prevencije i zaštite žrtve takovog postupka će biti provedene u saradnji sa nadležnom predstavnicima za socijalnu zaštiti ili sa policijom u koordinaciji sa porodicom ako je u pitanju dijete-učenik. U navedenoj situaciji će biti zatražena pomoć od strane stručnih osoba koje mogu pružiti pravnu i savjetodavnu pomoć žrtvi, a školska zajednica će žrtvi pružiti svaki oblik podrške.

S v t v đ e oz l o p u ka a je ut r uj bi jn st ost pa l ud i r S v tkršenj j sk h p ava. a je

r dl sa e oda i d i n k p e aže vj t vn ra li e e

dr d in st pk zuge iscipl ske po u e a

be j su r e j sk p a ,oso ko e k šil l ud a r va

n e m l t je i a i adl žni ško skim i l m li

ru i l v šk e d gim t je ima an ol . U

ča iskr i ja i slu ju da je d im naci

k iv čno j , av e o lr i d elo S j t d stav ja

f u po i i i t ž l v ain ormacij l cij u i ašt u,

p stu u š li o u t vo pak ko b s a lja.

r dn mje e po r e e jeNa e a r d šk , prev nci

i v , šk a p ov d i zašt te žrt e ol r o i u

s r nj s s o c aa ad i a lužb m so ij lne

a it , p ici , t a v m iz št e ol jom užil št o

po o i mr d co .

S v t v đ e oz l o p u ka a je ut r uj bi jn st ost pa l ud i r S v tkršenj j sk h p ava. a je

r dl sa e oda i d i n k p e aže vj t vn ra li e e

dr d in st pk zuge iscipl ske po u e a

be j su r e j sk p a ,oso ko e k šil l ud a r va

n e m l t je i a i adl žni ško skim i l m li

ru i l v šk e d gim t je ima an ol . U

ča iskr i ja i slu ju da je d im naci

k iv čno j , av e o lr i d elo S j t d stav ja

f u po i i i t ž l v ain ormacij l cij u i ašt u,

p stu u š li o u t vo pak ko b s a lja.

r dn mje e po r e e jeNa e a r d šk , prev nci

i v , šk a p ov d i zašt te žrt e ol r o i u

s r nj s s o c aa ad i a lužb m so ij lne

a it , p ici , t a v m iz št e ol jom užil št o

po o i mr d co .

3.2.3.6. Osnovni principi žalbenog postupka na odluku Savjeta sve strane uključene u postupak mogu se žaliti na odluke Savjeta u roku od 7 dana. Savjet je dužna da riješi prigovor u roku od 15 dana. Savjet može donijeti odluke da potvrđuje raniju odluku i prigovor odbacuje kao neosnovan, da mijenja raniju odluku Savjeta, te da ukida u potpunosti raniju odluku Savjeta. U slučaju da je neka od strana u postupku i dalje nezadovoljna odlukom Savjeta, novu prijavu dostavlja instancama kao što su rukovodstvo škole, uprava škole, nadležno ministarstvo obrazovanja, pravna tijela za zaštitu ljudskih prava i nadležnim tužilaštvima.

A s z d v jko ni i a o ol an

k a imodlu om S vjeta, aš

a o na ž l r g pr v a bu d u im

t šk i vaijelima u ol i iz n

. škole

A s z d v jko ni i a o ol an

k a imodlu om S vjeta, aš

a o na ž l r g pr v a bu d u im

t šk i vaijelima u ol i iz n

. škole

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

40

eni i č cUč c /U eni e!

čeni i UčeniceU c / !

eUč nici/Učenice!

Page 42: BH verzija

3.2.4. Savjetodavni rad sa osobama koje su učinile diskriminirajuće postupke

U slučaju nepoštivanja odredbi Kodeksa, Savjet ima obavezu organizirati savjetodavni rad sa osobom koja čini diskriminirajuće postupke. Savjetodavni rad će utvrditi uzroke diskriminirajućih postupaka, osigurati da ova osoba razumije principe i oblasti zaštite ljudskih prava u školi, te će ohrabriti tu osobu da učini pozitivnu promjenu i prekine diskriminirati druge članove školske zajednice.

u s o U slučaj da i ka

ik aučen /učenic prekršio/la

n d ,eku odredbu Ko eksa

j i ic a k a jSav et n ir po ret n e

S v o a g o r m„ a jet d vno pr g a a“.

u s o U slučaj da i ka

ik aučen /učenic prekršio/la

n d ,eku odredbu Ko eksa

j i ic a k a jSav et n ir po ret n e

S v o a g o r m„ a jet d vno pr g a a“.

3.2.4.1.Savjetodavni proces za učenike - počinioce diskriminirajućih postupaka Nakon odobravanja mjere savjetodavnog rada od strane rukovodstva ili uprave škole, članovi Savjeta iniciraju pokrtanje savjetodavnog procesa sa učenikom koji je učinio diskriminirajući postupak. Savjetodavni proces se provodi kroz razvoj i provođenje „Savjetodavnog programa“ opisanog u Kodeksu u dijelu dokumenta – 2.2.3 Osnovni standardi za zaštitu u savjetodavnom radu sa učenicima.

3.2.4.2. Savjetodavni proces za školsko osoblje - počinioce diskriminirajućih postupaka U slučaju savjetodavnog procesa sa osobom zaposlenom u školi, Savjet za zaštitu ljudskih prava u školi je dužan pokrenuti savjetodavne aktivnosti, aktivnosti praćenja pomaka u postupcima i ponašanju, te aktivnosti procjene poštivanja smjernica Kodeksa od strane te osobe. Savjet je dužan da provodi savjetodavni rad sa zaposlenicima škole koji u slučaju prvog Prestupa traje tri mjeseca. U slučaju drugog Prestupa ili prvog Prekršaja u bilo kojoj oblasti Kodeksa, zaposlenik/zaposlenica škole će biti uključen/a u savjetodavni proces do kraja školske godine.

U s učaju d e zapos e o ob l a j l na s a

u ko i pre rš la neku odredbu š l k i

Kodeksa, Savjet pokreće sa o om v

oso om sav e o avni d.b j t d ra

U s učaju d e zapos e o ob l a j l na s a

u ko i pre rš la neku odredbu š l k i

Kodeksa, Savjet pokreće sa o om v

oso om sav e o avni d.b j t d ra

3.2.4.3. Savjetodavni tim za rad sa zaposlenima u školi Savjet je dužan da formira „Savjetodavni tim za rad sa zaposlenima u školi“ (u daljem tekstu Savjetodavni tim) koji će provoditi savjetodavni proces. Ovaj tim čine najmanje po jedan član Savjeta iz reda nastavnika/nastavnica, roditelja/staratelja i učenika/učenica. Timom lideruje pedagog/pedagoginja. Savjetodavna praksa treba naglasiti metode popravljanja diskriminirajućih obrazaca ponašanja školskog osoblja. U cilju uspješnog provođenja savjetodavnog procesa, članovi Savjeta će biti dodatno obrazovani da koriste tehnike otvaranja, motivacije, vođenja intervjua, razgovora, grupnih sastanaka, medijacije, kreativnog rješavanja problema, te nadgledanja promjena ponašanja zaposlenih u školi. Ovo obrazovanje će se provesti kroz organizovanje minimalno tri radionice o ovim temama na početku svake školske godine za sve članove Savjeta.

v m t a Sa jet for ira tim za savje od vni

s b za rad sa o o om poslenom u školi

ja p š n k d e ko je rekr ila e u o r dbu

o e sa a o i vK d k . Čl n v Sa jeta se

raz u da u j o dob uj sp ešn provo e

a to a n a is vje d v i rad s zaposlenic ma

k i s r k l o e su š ol koji u p e rši i K d k .

v m t a Sa jet for ira tim za savje od vni

s b za rad sa o o om poslenom u školi

ja p š n k d e ko je rekr ila e u o r dbu

o e sa a o i vK d k . Čl n v Sa jeta se

raz u da u j o dob uj sp ešn provo e

a to a n a is vje d v i rad s zaposlenic ma

k i s r k l o e su š ol koji u p e rši i K d k .

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

41

Učenici/Učenice!

eni i Uče cUč c / ni e!

eni i Uč cUč c / eni e!

Page 43: BH verzija

Zaposlenici u ško i, k ji su l o

prekršili neku odredbu

Kodeksa, se uključuju u

r a z l i č i t e s a v j e oda vn e t

aktivnosti . S vjet p ati a r

promjene u ponašan ju

zaposlenika koji je uključen u

savjetodavne ak ivnosti. Savjet t

donosi zaključak o uspjehu

savjetodavnog rada.

Zaposlenici u ško i, k ji su l o

prekršili neku odredbu

Kodeksa, se uključuju u

r a z l i č i t e s a v j e oda vn e t

aktivnosti . S vjet p ati a r

promjene u ponašan ju

zaposlenika koji je uključen u

savjetodavne ak ivnosti. Savjet t

donosi zaključak o uspjehu

savjetodavnog rada.

3.2.4.4. Osnovni principi savjetodavnog rada sa zaposlenima u školi Prije početka savjetodavnog procesa, ova osoba će biti upoznata sa aktivnostima savjetodavnog rada, kao i mjerama koje će biti poduzete u slučaju neuspjeha savjetodavnog procesa. Na početku savjetodavnog procesa, Savjetodavni tim ohrabruje zaposlenika/zaposlenicu da se upozna sa univerzalnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, kao i smjernicama Kodeksa. Savjetodavni tim organizuju seriju individualnih i grupnih radionica sa ovom osobom sa ciljem da utvrde nivo njegovog/njenog razumijevanja prihvatljivih postupaka i ponašanja koji neće diskriminirati druge članove školske zajednice. Zaposleni u školi će biti uključeni u grupne i individualne radionice koje će unaprijediti njihove vještine socijalne kompetencije (komunikaciju, samokontrolu, saradnju, nenasilno rješavanje sukoba i pregovaranje). Savjetodavni tim utvrđuje saradnike (nastavnike/nastavnice-mentore) koji će konsultovati i savjetovati ovu osobu o prihvatljivim postupcima u svakodnevnoj školskoj praksi. Mentor treba biti osoba koja pokazuje zavidan nivo poštivanja ljudskih prava u školi. Mentor periodično informira Savjetodavni tim o pomacima u postupcima zaposlenika/zaposlenice, uključenog/e u savjetodavni rad. Savjetodavni tim provodi aktivnosti dodatnog praćenja pomaka u postupcima ove osobe kroz periodično prikupljanje podataka o osobi od ostalih članova školske zajednice. Na kraju tromjesečnog savjetodavnog rada, Savjetodavni tim provedi završnu procjenu poštivanja ljudskih prava od strane ove osobe. Pored informacija prikupljenih posmatranjem, Savjet procjenjuje ovu osobu koristeći standardizovane anonimne upitnike ponuđene kao dodatak Kodeksa. Ova osoba će biti procjenjena od strane 25 učenika, 25 roditelja/staratelja i 10 nastavnika slučajnim izborom, a uzimajući u obzir da ima profesionalnu interakciju i korelaciju sa ovim ispitanicima. Savjet vodi dosije savjetodavnog rada koji će evidentirati sve savjetodavne aktivnosti. Po završetku provođenja tromjesečnog savjetodavnog rada i analize završne procjene zaposlenika škole, Savjet priprema završni zaključak kojim prezentira provedene aktivnosti, ostvarene rezultate, te predlaže naredne mjere.

3.2.4.5. Prijedlozi mjera nakon provođenja savjetodavnog rada sa zaposlenima u školi U slučaju uspješno provedenog tromjesečnog savjetodavnog rada, zaposleniku/zaposlenici koji/a je prvi put učinio/la Prestup se ukida ranije izrečena odluka i mjera Savjeta. U slučaju da savjetodavne aktivnosti kod drugog Prestupa ili prvog Prekršaja potvrde pozitivne pomake u postupcima zaposlenika/zaposlenice škole, Savjet predložene ukidanje ranije izrečene odluke i mjera. Ovu odluku kod drugog Prestupa ili prvog Prekršaja, Savjet može predložiti tek na kraju školske godine. U slučaju da savjetodavne aktivnosti, te rezultati bilo koje tromjesečne periodične procjene ili završne godišnje procjene ukažu na kontinuitet diskriminirajućih postupaka zaposlenika/zaposlenice, Savjet je dužan da rukovodstvu škole predloži mjere predviđene disciplinskim pravilnikom za zaposlene. Savjet predlaže mjeru opomene, smanjenje plate, suspenziju i otkaz radnog odnosa. Svaka odluka Savjeta uvodi se u profesionalni dosje zaposlenika.

o s na ez lt e U dno u r u at

s vjet davnog a a saa o r d

zaposlenima šk l S vu o i, a jet

p r e e k d l a ž u i d a n j e

a t va ja dodat es vje o n ili n

di cip ns e po p e.s li k stu k

o s na ez lt e U dno u r u at

s vjet davnog a a saa o r d

zaposlenima šk l S vu o i, a jet

p r e e k d l a ž u i d a n j e

a t va ja dodat es vje o n ili n

di cip ns e po p e.s li k stu k

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

42

eUč nici/Učenice!

čeni i UčeniceU c / !

Page 44: BH verzija

Jedno godišnje, Sav etm j

analiz r po atke o t nj i a d s a u

ju s i pr va ko i nal d k h a u š l

o vu prijava koj su sno

e

dos avl ne Sa je . t je v tu

Jedno godišnje, Sav etm j

analiz r po atke o t nj i a d s a u

ju s i pr va ko i nal d k h a u š l

o vu prijava koj su sno

e

dos avl ne Sa je . t je v tu

3.2.5.1. Analiza diskriminirajuće prakse prijavljene Savjetu Savjet provodi analizu diskriminirajuće prakse u školi prijavljene Savjetu tokom jednogodišnjeg odgojno - obrazovnog procesa. Ova analiza utvrđuje broj, oblike i težinu kršenja ljudskih prava u školi, te definira pojedince u školskoj zajednici koji su činili diskriminirajuće postupke. Analiza utvrđuje aktivnosti koje je Savjet poduzela u svom radu sa ciljem da umanji kršenje ljudskih prava u školi, kao i rezultate koje su ove aktivnosti proizvele u školskoj zajednici. Savjet upoređuje informacije iz predhodne jednogodišnje analize (ako je dostupna) sa trenutnim informacijama, te utvrđuje pozitivne i negativne trendove u zaštiti ljudskih prava unutar škole.

3.2.5. Procjena (evaluacija) stanja ljudskih prava u školi

Savjet provoditi proces procjene (evaluacije) stanja ljudskih prava u školi prateći standarde i principe utvrđene Kodeksom, kroz organiziranje istraživanja i analize. Ova istraživanja treba da obezbjede ukupnu procjenu stanja ljudskih prava u školama. Savjet provodi analizu diskriminirajuće prakse prijavljene Savjetu, te procjenu poštivanja ljudskih prava od strane nosioca/nositeljica i korisnika/korisnica odgojno-obrazovnog sistema. Savjet provodi ova istraživanja najmanje jednom godišnje na kraju redovnog jednogodišnjeg odgojno-obrazovnog procesa. Savjet priprema ukupni izvještaj o stanju ljudskih prava u školi koji objedinjuje sve analize, te daje preporuke za unapređenje trenutnog stanja zaštite ljudskih prava u školi. Ovaj izvještaj je javan dokument, koji Savjet upućuje školskim tijelima. Savjet čuva u svojoj arhivi godišnje izvještaje o stanju ljudskih prava u školi, te obezbjeđuje pristup informacijama iz izvještaja na upit bilo kojeg člana/članice školske zajednice ili institucija nadležnih za praćenje i vrjednovanje rada škola.

3.2.5.2. Procjena poštivanja ljudskih prava u školi za zaposlene u školi Savjet provodi godišnju procjenu poštivanja ljudskih prava za svakog/u zaposlenog/zaposlenicu u školi. Koristeći standardizovane anonimne upitnike ponuđene kao dodatak Kodeksa, Savjet provodi provjer u pošt ivanja l judsk ih prava za svakog/u zaposlenika/zaposlenicu. Svaki/a nastavnik/nastavnica će biti procjenjen/a upitnikom, na način da Savjet slučajnim odabirom intervjuiše 4 učenika/učenice i 4 roditelja/staratelja iz svakog odjeljenja kome nastavnik/nastavnica predaje, te 4 nastavnika/nastavnice iz odjeljenskog vijeća. Stručne saradnike/saradnice, saradnike/saradnice, administrativno osoblje, pomoćno osoblje i direktora/direktoricu procjenjuje 25 učenika/učenica, 25 roditelja/staratelja i 10 zaposlenika/zaposlenica škole slučajnim uzorkom. Upitnik će obuhvatiti procjenu školskog osoblja po svim oblastima Kodeksa, uz dodatni upitnik za direktora/direktoricu koje će ispitati kvalitet njihovog/njenog rukovođenja i odlučivanja u školi. Negativna godišnja procjena zaposlenika/zaposlenice po bili kojoj oblasti Kodeksa inicirat će predlaganje mjera predviđene disciplinskim pravilnikom za zaposlene/zaposlenice. Rezultati ove procjene su jedan od kriterija za profesionalno napredovanje zaposlenika/zaposlenice i njegov/njen budući radni angažman u školi. Informacije iz godišnje procjene se unose u dosije zaposlenih/zaposlenica u školi. Informacije iz ove procjene, Savjet unosi u ukupni godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava.

a a u o e o ne Sa j N kr j šk lsk g di , v et

p k l i a ra p dari up ja an lizi o tke

o i o su ap s en /za oslk l k z o l i p enice

u l o ov l l sk ra a ško i p št a i jud a p v .

v et u l v oda kSa j prik p ja o e p t e

p n i n h u it a. omoću a on m i p nik

m š o ućn da učest j uI a m g ost vu eš

ovoj ro eni p cj .

a a u o e o ne Sa j N kr j šk lsk g di , v et

p k l i a ra p dari up ja an lizi o tke

o i o su ap s en /za oslk l k z o l i p enice

u l o ov l l sk ra a ško i p št a i jud a p v .

v et u l v oda kSa j prik p ja o e p t e

p n i n h u it a. omoću a on m i p nik

m š o ućn da učest j uI a m g ost vu eš

ovoj ro eni p cj .

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

43

eni i Uč cUč c / eni e!

eni i UčeniceUč c / !

Page 45: BH verzija

3.2.5.3. Procjena poštivanja ljudskih prava u školi za učenike/učenice Savjet provodi godišnju procjenu poštivanja ljudskih prava od strane učenika/učenica. Dužnost Savjeta je da prikupi informacije o diskriminirajućim postupcima učenika/učenica iz p e d a g o š k i h d o s i j e a i o d j e l j e n s k i h k n j i g a . S v i razrednici/razrednice su obavezni uraditi analizu svojih odjeljenskih knjiga i dosijea, te dostaviti Savjetu informacije kao što su: lični podaci učenika/učenica koji/e su provodili/e diskriminirajuće postupke, oblici diskriminirajućih postupaka i izrečene mjere. Savjet će ove informacije objediniti u ukupni godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u školi.

N o u k ua s n o v u p n e

n a n ,dokume t cije o uče icima

a t i i ziS vje pr kuplja anali ra

d l kp o a t k e k o i o s u

i u učen ci/učenice školi

a d pr vpoštov li lju ska a a.

N o u k ua s n o v u p n e

n a n ,dokume t cije o uče icima

a t i i ziS vje pr kuplja anali ra

d l kp o a t k e k o i o s u

i u učen ci/učenice školi

a d pr vpoštov li lju ska a a.

3.2.5.4. Procjena poštivanja ljudskih prava u školi za roditelje/staratelje Savjet provodi godišnju procjenu poštivanja ljudskih prava od strane roditelja/staratelja. Dužnost Savjeta je da utvrdi broj i oblike diskriminirajućih postupaka roditelja/startelja koji su se desili u školi, a koje je utvrdio Savjet. U saradnji sa „Školskim savjetodavnim timom“ koji je provodio „Savjetodavne programe“ sa učenicima/učenicama, Savjet utvrđuje roditelje/staratelje koji su svojim nekooperativnošću provodili diskriminirajuće postupke prema svojoj djeci. Uz pomoć razrednika/razrednice, Savjet će prikupiti podatke iz odjeljenskih knjiga i zapažanja razrednika/razrednica o roditeljima/starateljima kojima će se utvrditi nivo saradnje roditelja/staratelja sa školom, te nivo roditeljske/starateljske brige i odgovornosti za razvoj i napredak vlastite djece. Savjet unosi ove informacije u ukupni godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava.

N a o s n o v u u k u p n e

dokumentacije o roditeljima/

starateljima, Savjet prikuplja i

nalizira podatke koliko su aroditelji/staratelji poštovali

ljudska prava.

N a o s n o v u u k u p n e

dokumentacije o roditeljima/

starateljima, Savjet prikuplja i

nalizira podatke koliko su aroditelji/staratelji poštovali

ljudska prava.

3.2.5.5. Mjere za unapređenje stanja ljudskih prava u školama Kao dio ukupnog godišnjeg izvještaja o stanju ljudskih prava, Savjet utvrđuje aktivnosti koje je neophodno provesti u školi, sa ciljem unapređenja stanja zaštite ljudskih prava u školi. Savjet definira obrazovne aktivnosti kojima će unaprijediti znanja i vještine članova školske zajednice o praksi koja promovira zaštitu ljudskih prava. Pored toga, ovaj izvještaj utvrđuje dodatne korake koje je neophodno provesti u školi sa ciljem kvalitetnije primjene mehanizama zaštite ljudskih prava preporučenih Kodeksom. Prateći rezultate procjena školskog osoblja, učenika/učenica i roditelja/staratelja, Savjet utvrđuje i predlaže nagrade za pojedince koji su pokazali posvećenost zaštiti ljudskih prava u školi, kao i disciplinske postupke za pojedince koji su narušavali mehanizme zaštite ljudskih prava u školi.

o s r i p h

Na novu p ku l j eni

i rma a o po iv jnfo ci j š t an u

u skih r a u školi, a jlj sd p av S v et

p l a ž a i v n z a

r e d e k t o s t i

p enj stanj a suuna ređ e a k o što :

od razov j o ljud atno ob an e dskim

p av ; ad z sur ima nagr e a one koji

omogli u zaštit dski pp i lju h rava

u školi; iscip p s u ke za

d linske o t p

i su l d ra a.one koj kršili ju ska p v

o s r i p h

Na novu p ku l j eni

i rma a o po iv jnfo ci j š t an u

u skih r a u školi, a jlj sd p av S v et

p l a ž a i v n z a

r e d e k t o s t i

p enj stanj a suuna ređ e a k o što :

od razov j o ljud atno ob an e dskim

p av ; ad z sur ima nagr e a one koji

omogli u zaštit dski pp i lju h rava

u školi; iscip p s u ke za

d linske o t p

i su l d ra a.one koj kršili ju ska p v

KODEKS ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLAMA

44

eni i čUč c /U enice!

eni i čUč c /U enice!

eUč nici/Učenice!

Page 46: BH verzija

45

4.INSTITUCIJE ZA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA U ŠKOLI

No. Nazivi institucije Adresa Kontakt 1. Vijeće Evrope – Evropski sud za ljudska

prava Avenue de l' Europe, 67075 Srasbourg-Cedex, France

Tel: 0033388412018 www.echr.coe.int

2. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH – Vijeće za djecu

Trg Bosne i Hercegovine 1, Sarajevo

Tel: 033 221 293 www.mhrr.gov.ba

3. Ministarstvo civilnih poslova BiH – Odsjek za obrazovanje

Trg Bosne i Hercegovine 1, Sarajevo

Tel: 033 713 956 www.mcp.gov.ba

4. Ured državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne imigracije

Trg Bosne i Hercegovine 1, Sarajevo

Tel: 033 710 530 www.anti-trafficking.gov.ba

5. Ombudsman za ljudska prava BiH Maršala Tita 7, Sarajevo Jovana Dučića 41, Banja Luka

Tel: 033 666 005; 051 303 [email protected]; [email protected]

6. Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske

Vuka Karadžića 4, Banja Luka Tel: 051 331 422 [email protected]

7. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

Obala Maka Dizdara 2, Sarajevo Stjepana Radića 33, Mostar

Tel: 033 276 380; 036 355 700www.fmon.gov.ba

8. Ombudsman Republike Srpske Kralja Alfonsa XIII, Banja Luka Tel: 051 303 451 www.ombudsmen.rs.ba

9. Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa Hercegbosanska županija

Stjepana II Kotromanića bb, Livno

Tel: 034 200 900

10. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjo-bosanski kanton

Stanična 43, Travnik Tel: 030 518 675 [email protected]

11. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko – Sanski kanton

Alije Đerzeleza 6, Bihać Tel: 037 227 784

12. Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Hercegovačkoneretvanska županija

Stjepana Radića 3, Mostar Tel: 036 310 194 www.mpzks-hnzk.gov.ba

13. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjski kanton

Kulina Bana 3, Goražde Tel: 038 224 259 www.bpkgo.ba

14. Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Zapadnohercegovačka županija

Stjepana Radića 3, Široki Brijeg Tel: 039 703 230 [email protected]

15. Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa Županija Posavska

III ulica br. 27, Orašje Tel: 031 713 356

16. Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko – dobojski kanton

Zmaja od Bosne bb, Zenica Tel: 032 243 125 [email protected]

17. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanski Kanton

Slatina 2, Tuzla Tel: 035 281 296 [email protected]

18. Ministarstvo obrazovanja i nauke Kanton Sarajevo

Reisa Džemaludina Čauševića 1 Tel: 033 562 128 www.monks.ba

19. Helsinški komitet za ljudska prava u BiH Ante Fijamengo 14b, Sarajevo Tel: 033 660 809 www.bh-hchr.org

20. OSCE BiH Fra. Anđela Zvizdića 1A, Sarajevo

Tel: 033 752 100 www.oscebih.org

21. UNICEF BiH Kolodvorska 6, Sarajevo Tel: 033 723 300 www.unicef.org/bih/

Page 47: BH verzija

5. IZVORI KORIŠTENI ZA PRIPREMU PUBLIKACIJE

1. «Konvencija o pravima djece», UN, New York, 1989.2. «Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima», UN, 1948.3. «Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju», UNESCO, 1960.4. «Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda»5. «Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije»6. «Međunarodni sporazum o ekonomskim,socijalnim i kulturnim pravima»7. «Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini», 2003.8. Zakoni o osnovnom i srednjem obrazovanju sa područja Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko9. Statuti osnovnih i srednjih škola, Pravilnici i druga podzakonska akta škola u Bosni i Hercegovini, pedagoški standardi za osnovne i srednje škole10. Pravilnik o ponašanju, Javne škole područja Džeferson/Vodič za roditelje i učenike/, Building Bright Futures, 2005.11. Pravilnici Školskog distrikta, Des Moines javne škole12. Pravila i procedure školskog odbora, Salt Lake City, USA13. Shuldemokratie und Shulgemeinschaft, Bundesministerium fur Bildung, Wissenshaft und Kultur,

Wien, september 2001.14. Pravila ponašanja, Odjeljenje za obrazovanje i nauku, Kosovo, 2001.15. Putokazi, UNICEF i Institucija ombudsmana Federacije BiH16. «Knjiga za promjene», Republika Crna Gora, Ministarstvo prosvjete i nauke, 2001.17. Zajednička strategija za modernizaciju osnovnog i općeg srednjeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini- «Bijeli papir», EC-TEAR Program, Evropska Unija, oktobar 2003.18. «Sporazum o zajedničkom jezgru nastavnih planova i programa», 2002.19. «Memorandum o razumijevanju o Upravnom odboru za zajedničko jezgro Nastavnih planova i

programa i radnim grupama za određene predmete», 2003.20. «Plan akcije o obrazovnim potrebama Roma i pripadnika ostalih nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini», februar 2004.21. «Izvještaj o provedbi privremenog sporazuma o zadovoljavanju potreba i prava djece povratnika»,

Odbor za koordinaciju sporazuma, 2005.22. Model Okvirnog nastavnog plana i programa curriculum, Projekt Reforma općeg obrazovanja u Bosni i

Hercegovini, IBF u saradnji sa Britanskim vijećem, novembar 2005.23. Nacrt smjernica za razvoj škole, Reforma općeg obrazovanja u Bosni i Hercegovini, IBF u saradnji sa Britanskim vijećem, novembar 2005.24. «Pregled odabranih izvještaja o obrazovanju u Bosni i Hercegovini 2004. - 2005.», OSCE25. «Pokretanje debate: poštuje li Bosna i Hercegovina svoje međunarodne obaveze na polju

obrazovanja- pitanja za građane Bosne i Hercegovine», OSCE, 2005.26. «Školski odbori u Bosni i Hercegovini: Mogući zagovornici promjena i odgovornog stava u

obrazovanju», Izvještaj o stanju na terenu, OSCE, 2006.27. Rolf Gollob, Peter Kropt: «Ljudska prava u nastavi»,Vijeće Evrope28. Rolf Gollob, Peter Kropt: «Priručnik za obrazovanje za demokraciju i ljudska prava - kako sudjelovati

u demokraciji», Vijeće Evrope, Strasbourg i Sarajevo, 2005.29. «Izvještaj o Bosni i Hercegovini», ECRI, 2005.30. Prvi Izvještaj Bosne i Hercegovine Komitetu za prava djeteta, 2001.31. Izvještaj nevladinih organizacija o stanju prava djece u Bosni i Hercegovini, 2004.32. «Akcioni plan za djecu Bosne i Hercegovine 2002. – 2010. godine», Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, 2002.33. Incijalni izvještaj o nasilju nad djecom u Bosni i Hercegovini, Vijeće za djecu Bosne i Hercegovine,

200634. Priručnik za nastavnike, Phare Bridging programa za stručno obrazovanje i obuku Bosne i

Hercegovine, 2000.35. Kodeks ponašanja za nevladin sektor u Bosni i Hercegovini, Odbor koalicije «Raditi i uspjeti

zajedno», Sarajevo, juni 2004.36. Kodeks univerzitetskih nastavnika, saradnika, naučnika i istraživača Univerziteta u Tuzli37. Kodeks nastavničke etike Univerziteta u Sarajevu, 2002.38. Mandić i Vilotijević: «Programiranje rada škole», Svjetlost, Sarajevo39. Gudjons.H: «Pedagogija - temeljna znanja», Educa, Zagreb, 1994.40. Mougniotte.A: «Odgajati za demokraciju», Paris, 1994.41. Louise Stoll, Dean Fink: «Mijenjajmo naše škole - Kako unaprijediti djelotvornost i kvalitetu škola»,

Educa, Zagreb, 2000.42. Diane Gossen, Judy Anderson: «Stvaranje uvjeta za kvalitetne škole», Alinea, Zagreb, 1996.43. William Glasser: «Nastavnik u kvalitetnoj školi», Educa, Zagreb, 1993.

46

Page 48: BH verzija

47

Page 49: BH verzija

48

Page 50: BH verzija

Škola: ____________________________ Školska godina: ___________________ Razred: __________________________ Pozicija ispitanika (zaokruži): a) učenik b) roditelj c ) nastavnik UPITNIK ZA EVALUACIJU NASTAVNIKA

____________________________________________ /ime i prezime nastavnika/ce/ Sve što se napiše ostaje potpuno anonimno i poslužit će isključivo vrjednovanju kvaliteta rada škole. Molimo za realnu procijenu koliko su slijedeća stanja i postupci (aktivnosti) zastupljeni u svakodnevnoj praksi škole. Upitnik se popunjava tako što se pored svake izjave upisuje oznaka ?X? u stubac koji najviše odgovara trenutnom mišljenju. Nastava i vannastavne aktivnosti DA DJELIMIČNO NE Nastavnik/ica u radu ne upotrebljava, niti iznosi uvredljiv sadržaj. Nastavnik/ica u svom radu prilagoðava nastavne sadržaje učenicima.

Nastavnik/ica prepoznaje i posvećuje pažnju nadarenim učenicima i učenicima sa poteškoćama.

Nastavnik/ica nudi dodatne teme i sadržaje, pored obaveznih sadržaja.

Nastavnik/ca zajedno s učenicima obezbjeðuje dodatne teme i sadržaje.

Nastavnik/ica povezuje nastavne sadržaje u okviru nastavnih tema i svog nastavnog predmeta.

Nastavni sadržaji koje nastavnik/ica obraðuje nisu opterećeni nepotrebnim činjenicama.

Nastava je kreativna i zanimljiva. Nastavnik/ica drži do dobrog ponašanja i postignuća učenika, te motivira na učenje.

Nastavnik/ica obezbjeðuje ambijent u kojem se učenici osjećaju kao cijenjeni pojedinci i uče saraðivati jedni sa drugima.

Nastavnik/ica koristi različite metode i oblike rada s učenicima. Nastavnik/ica koristi različita izvore, materijale i sredstva u radu sa učenicima.

Nastavnik/ica koristi različite vrste ocjenjivanja učenika. Nastavnik/ica ne koristi ocjenu kao kaznu ili sredstvo discipliniranja.

Nastavnik/ica javno ocjenjuje učenike na času. Nastavnik/ica daje povratnu informaciju učenicima u vezi ocjenjivanja.

Učenici ne osjećaju strah od nastavnika/ice kod ocjenjivanja. Nastavnik/ica ponekad omogućava i učenicima da učestvuju u ocjenjivanju.

Nastavnik/ica omogućava ponekad da učenici procjene njegove/njene metode ocjenjivanja.

Nastavnik/ica učeniku obrazlaže ocjenu i objašnjava prednosti i nedostatke učeničkog odgovora.

Nastavnik/ica zajedno s učenicima/učenicama planira vannastavne aktivnosti i sadržaje.

Učešće učenika/ica u radu vannastavnih aktivnosti nastavnika/ce je slobodno i dobrovoljno.

Nastavnik/ica u vannastavnim aktivnostima ohrabruje učenike/ce na samostalan rad i istraživačke aktivnosti.

Nastavnikovo izlaganje i upute za rad jasne su i primjerene svim učenicima/učenicama.

Ponovno se obraðuju dijelovi gradiva koje učenici/ice nisu uspješno savladali.

49

Page 51: BH verzija

Nastavnik/ica redovno provjerava znanje učenika/ca. Ocjenjivanje je pravedno i dobro je razraðeno. Nastavnik/ica upućuje učenike/ice na koji način mogu poboljšati svoj rad.

Nastavnik/ica nas potiče na uključivanje u različite slobodne aktivnosti.

Zdravo i sigurno okruženje DA DJELIMIČNO NE Nastavnik/ica je ljubazan/a i strpljiv/a u komunikaciji. Nastavnik/ica ne koristi izjave i poruke koje su uvredljive i ponižavajuće.

U komunikaciji sa učenicima/učenicama nastavnika/ice ne izaziva osjećaj straha niti se služi prijetnjama.

Nastavnik/ica pokazuje brigu za učenike/učenice, pozitivan/a je i konstruktivan/a.

Nastavnik/ica omogućuva učenicima/učenicama da budu saslušani. Nastavnik/ica je otvoren/a i tolerantan/a za različita Nastavnik/ica pokušava riješiti konflikte koji se dogode u razredu. Nastavnik/ica poštuje utvrðena Nastavnik/ica provodi disciplinske postupke u skladu sa školskim pravilima.

Nastavnik/ica ne provodi nehumane i ponižavajuće postupke. Nastavnik/ica ne ignoriše probleme koji se pojavljuju u radu s učenicima/učenicama.

Nastavnik/ica koristi pohvale i priznanja u radu s učenicima/učenicama.

Učenici/e mogu dobiti pomoć i podršku da riješe svoj problem. Nastavnik/ica ponašanjem pruža dobar primjer učenicima. Nastavnik/ica zna kako riješiti probleme discipline u razredu. Izmeðu nastavnika/ica i učenika/ca vladaju dobri odnosi. Nastavnik/ica se jednako odnosi prema svim učenicima/učenicama.

Demokratsko učešće DA DJELIMIČNO NE Učenici/ice imaju slobodan pristup nastavniku/ici koji/a je uglavnom pristupačan/na.

Nastavnik/ica omogućuva informacije učenicima/učenicama. Nastavnik/ica informira redovno učenike/ce o svim pitanjima važnim za nastavni predmet.

Nastavnik/ica konsultuje učenike/ce kod donošenja odluka u razredu.

Učenici/ice imaju priliku da utječu na stvari koje se tiču njihovog rada.

Učenici/ice na vrijeme primaju informacije koje trebaju za rad. Nastavnik/ica uvažava mišljenje i ideje učenika.

mišljenja.

školska pravila.

50

Page 52: BH verzija

Škola ____________________________ Školska godina: ___________________ Pozicija ispitanika (zaokruži): a) učenik b) roditelj c ) nastavnik

UPITNIK ZA EVALUACIJU DIREKTORA Sve što se napiše ostaje potpuno anonimno i poslužit će isključivo vrjednovanju kvaliteta rada škole. Molimo za realnu procijenu koliko su slijedeća stanja i postupci (aktivnosti) zastupljeni u svakodnevnoj praksi škole. Upitnik se popunjava tako što se pored svake izjave upisuje oznaka ?X? u stubac koji najviše odgovara trenutnom mišljenju.

INFORMIRANJE DA DJELIMIČNO NE Zaposleni/e i učenici/e na vrijeme raspolažu svim informacijama koje su potrebne za rad.

Povratna informacija i odgovori na pitanja se dobivaju redovno od direktora/ice.

Direktor/ica dijeli informacije sa ostalima u školi, slobodno i bez prikrivanja.

Protok informacija je slobodan. Informacije su lako dostupne o svim aktivnostima škole. Direktor/ica redovno informira o napredovanju i postignućima; planovima i projektima.

Postoji jednostavan pristup direktoru/ici škole pri iznošenju ideja ili pitanjima.

Omogućen je pristup dokumentaciji škole. Roditelji/staratelji i učenici/ce su dovoljno obaviješteni o radu škole.

KOMUNIKACIJA DA DJELIMIČNO NE Direktor održava dobre odnose s učenicima i osobljem . Direktor/ica je ljubazan/na i strpljiv/a u komunikaciji. Direktor/ica ne koristi izjave i poruke koje su uvrjedljive i ponižavajuće.

U komunikaciji sa učenicima/učenicama direktor/ica ne izaziva osjećaj straha niti se služi prijetnjama.

Direktor/ica nije podložan/na ljutnji. Direktor/ica pokazuje brigu za učenike, pozitivan/na je i konstruktivan/na.

Direktor/ica svojim ponašanjem pruža dobar primjer učenicima/učenicama i zaposlenim.

Direktor/ica iskazuje brigu i razumijevanje za druge. Direktor/ica se ponaša pravedno i etično. Direktor/ica održava dobre odnose sa roditeljima i ustanovama s kojima suraðuje.

Direktor/ica posjeduje niz važnih osobina i vještina, uključujući pravednost, sposobnost stvaranja povjerenja, motiviranja i poticanja.

Direktor/ica je spreman/na da otvoreno raspravlja o svim problemima.

Direktor/ica otvoreno i prijateljski vodi rasprave o svim pitanjima. Direktor/ica je spreman/na na konsultacije i pronalazi vrijeme za to. Direktor/ica pokušava riješiti konflikte koji se dogode u školi. Direktor/ica je spreman/na pomoći kada mi je to potrebno. Direktor/ica ohrabruje ispitivački i kritički stav meðu osobljem i učenicima/učenicama.

Ako nešto poðe u pogrešnom smjeru, mogu dobiti pomoć i podršku direktora/ice da riješim taj problem.

51

Page 53: BH verzija

ODLUČIVANJE DA DJELIMIČNO NE Direktor/ica uvažava mišljenje i ideje učenika/ca i nastavnika/ca. Direktor/ica uvažava mišljenje roditelja/staratelja o pitanjima bitnim za školu.

Primjedbe roditelja/staratelja o postignuću i ocjenama se razmatraju i uvažavaju.

Direktor/ica ohrabruje diskusije, pregovore i sporazume. Moguće je raspravljati čak i o delikatnim pitanjima po rad i razvoj škole.

Svi u školi imaju šansu da utječu na stvari koje se tiču njihovog vlastitog rada.

U razgovoru o školskim pitanjima je moguće iznijeti svoje vlastito gledište bez negativnih posljedica.

Svi članovi škole učestvuju u procesu donošenja odluka. U donošenju odluka su uključeni svi koji mogu dati doprinos, nezavisno od statusa u školi.

Učenici/ce i roditelji/staratelji osjećaju da sudjeluju u donošenju glavnih odluka.

Prije donošenja odluke, direktor/ica iznalazi najbolje rješenja za rješavanje problema.

Kod donošenja odluka, direktor/ica omogućava konsultacije i suočava se sa razlikama u mišljenjima.

Direktor/ica provodi disciplinske postupke u skladu sa školskim pravilima.

RUKOVOÐENJE DA DJELIMIČNO NE Direktor je zainteresiran za ostvarenja učenika i osoblja. Direktor/ica stavlja učenje i postignuće učenika/ca u središte aktivnosti škole.

Direktor/ica mnogo razgovara sa nastavnicima/nastavnicama, osobljem i učenicima/učenicama.

Direktor/ica je pristupačan/na u razumnoj mjeri – ako neko pokuša da ga/je posjeti tokom radnog vremena, obično to realizira.

Direktor/ica je uistinu zainteresiran/na za poslove koji se tiču organizacije rada škole.

Direktor/ica pokazuje opću brigu kako bi se obezbijedilo kvalitetno obrazovanje.

Postoji jasna organizacija rada škole, uloge i odgovornosti osoblja i učenika/učenica.

Direktor/ica škole je uspostavio/la osmišljen sistem za praćenje nastave i obrazovnog rada u školi.

Direktor/ica je otvoren i voljan/na vršiti promjene. Dopušteno je pojedincima ili grupama da pokreću incijative u radu škole.

Omogućena je sloboda djelovanja i rada. Direktor/ica je objektivan/na u vrjednovanju kvaliteta osoblja i njihovom doprinosu radu škole.

Direktor/ica škole utiče na stvaranje dobre atmosfere u školi. Direktoru/ici je stalo do primjene jasnih pravila ponašanja i discipline učenika/učenica.

Direktor/ica često pohvaljuje učenike/ce, priznaje njihove uspjehe i pozitivno ih vrednuje.

52

Page 54: BH verzija

Direktor/ica motivira osoblje i odaje im priznanja. Direktor/ica cijeni i poštuje rad učenika/ca i osoblja. Na probleme učenika/ca, direktor/ica reaguje pravovremeno i na odgovarajući način.

Konflikti izmeðu osoblja se često pozitivno rješavaju U mojoj školi ljudi su općenito zadovoljni sa direktorovim/direktoricinim načinom upravljanja.

Direktor/ica ohrabruje osoblje i učenike/ce da razvijaju kontakte sa drugim organizacijama i uče iz njihovog iskustva.

Direktor/ica motivira nastavnike/ce i učenike/ce za sudjelovanje u različitim vannastavnim aktivnostima.

Tehnički resursi i različiti materijali za individualni razvoj su dostupni svima u školi.

Direktor/ica podržava osoblje i učenike/ce u kriznim situacijama. Direktor/ica je dobro organiziran/a i u toku je sa dogaðanjima u školi.

Direktor/ica cijeni doprinos osoblja i odaje priznanja na sastancima, a njihova/njena gledišta se uvažavaju.

Školski ciljevi i cjelokupna školska politika su postavljeni jasno od strane direktora/ice.

Direktor/ica obezbjeðuje ambijent u kojee su učenici/ce sretni i osjećaju se kao cijenjeni pojedinci.

Propisi o sigurnosti na radu se ozbiljno uzimaju u obzir u mojoj školi.

Učenici i osoblje se osjećaju bezbjednim i sigurnim u školi. Direktor/ica saraðuje sa stručnim suradnicima/saradnicama pri rješavanju različitih problematičnih situacija u školi.

Direktor/ica je prihvaćen/a od strane drugih osoba u školi kao voða.

.

53

Page 55: BH verzija

Škola: ____________________________ Školska godina: ___________________ Pozicija ispitanika (zaokruži): a) učenik b) roditelj c ) nastavnik UPITNIK ZA EVALUACIJU ZAPOSLENIKA ŠKOLE

____________________________________________ /ime i prezime zaposlenika/

Sve što se napiše ostaje potpuno anonimno i poslužit će isključivo vrjednovanju kvaliteta rada škole. Molimo za realnu procijenu koliko su slijedeća stanja i postupci (aktivnosti) zastupljeni u svakodnevnoj praksi škole. Upitnik se popunjava tako što se pored svake izjave upisuje oznaka ?X? u stubac koji najviše odgovara trenutnom mišljenju. DA DJELIMIČNO NE Zaposlenik/ica održava dobre odnose s učenicima/učenicama i osobljem.

Zaposlenik/ica je ljubazan/na i strpljiv/a u komunikaciji. Zaposlenik/ica ne koristi izjave i poruke koje su uvrjedljive i ponižavajuće.

U komunikaciji s učenicima/učenicama kod zaposlenika/ce nema straha ni prijetnji.

Zaposlenik/ica nije podložan/na ljutnji. Zaposlenik/ica pokazuje brigu za učenike, pozitivan/na je i konstruktivan/na.

Zaposlenik/ica svojim ponašanjem pruža dobar primjer učenicima/učenicima i zaposlenim.

Zaposlenik/ica iskazuje brigu i razumijevanje za druge. Zaposlenik/ica se ponaša pravedno i etično. Zaposlenik/ica održava dobre odnose s roditeljima/starateljima. Zaposlenik/ica je spreman/na da otvoreno raspravlja o svim problemima.

Zaposlenik/ica otvoreno i prijateljski vodi rasprave o svim pitanjima.

Zaposlenik/ica je spreman/na na konsultacije i pronalazi vrijeme za to.

Zaposlenik/ica pokušava riješiti konflikte koji se dogode u školi. Zaposlenik/ica je spreman/na pomoći kada mi je to potrebno. Ako nešto poðe u pogrešnom smjeru, mogu dobiti pomoć i podršku od zaposlenika/ice da riješim taj problem.

Zaposlenik/ica podržava učenike/ce u kriznim situacijama. Na probleme učenika/ca reaguje pravovremeno i na odgovarajući način.

Zaposlenik/ica je otvoren i tolerantan na različita mišljenja. Zaposlenik/ica omogućava učenicima/učenicama da budu saslušani.

Zaposlenik/ica poštuje utvrðena školska pravila. Zaposlenik/ica ne provodi nehumane i ponižavajuće postupke. Zaposlenik/ica ne ignorira probleme koji se pojavljuju u radu s učenicima/učenicama.

Zaposlenik/ica koristi pohvale i priznanja u radu s učenicima/učenicama.

Zaposlenik/ica uvažava mišljenje i ideje učenika/učenica. Zaposlenik/ica omogućava informacije učenicima/učenicama ako ih oni/one traže.

Učenici/e imaju slobodan pristup prema zaposlenicima/zaposlenicama škole.

Zaposlenik/ica je dobro organiziran i u toku je sa dogaðanjima u školi.

Povratna informacija i odgovori na pitanja se redovno dobivaju odzaposlenika/ica.

54

Page 56: BH verzija

INSTRUKCIJE ZA EVALUACIJU

Evaluacija koju provodi Komisija za zaštitu ljudskih prava u školi putem upitnika je aktivnost kratkorocnog i dugorocnog pracenja stanja ljudskih prava u školi, s ciljem da se proizvede i obezbijedi sveobuhvatna, ažurna i pouzdana informacija o nivou poštivanja ljudskih prava u školi. Ovo pracenje i vrjednovanje clanova školske zajednice omogucava i pribavlja povratne informacije o stepenu poštivanja ljudskih prava, a rezultati evaluacije se koriste za poboljšanje ukupnog rada škole i individualnog napretka clanova školske zajednice u ovom podrucju.

Kako treba evaluirati?

Evaluacija na nivou škole treba biti otvoren proces. Škola i clanovi školske zajednice koji se evaluiraju trebaju ranije biti informirani o cilju, rasporedu i rezultatima evaluacije. Clanovi školske zajednice trebaju imati priliku da iskažu svoja mišljenja o evaluaciji i njenim rezultatima. Evaluacija ne smije ni na jedan nacin naškoditi predmetima evaluacije, niti zakomplikovati aktivnosti koje se poduzimaju radi postizanja ciljeva. Analiza i interpretacija rezultata koja uslijedi treba otvoreno prezentirati sve dostupne podatke i korištene metode. Ovo iziskuje da se ispitivaci-clanovi Komisije rukovode etickim nacelima, imaju razumijevanje cilja i uticaja evaluacije, te razumiju ispravnost i relevantnost informacija, analize i interpretacije rezultata. Važno je pobrinuti se da se i ucenici ukljuce u proces evaluacije i da se izvori korištenih informacija i metode prikupljanja i analize dokumentiraju i objasne. Svi upitnici se popunjavaju anonimno i služe iskljucivo vrjednovanju poštivanja ljudskih prava u školi i kvaliteti rada škole generalno na ovom podrucju. U slucaju da je ispitanik u jednom od podrucja ocjenjen više od dva puta nedovoljnom ocjenom, ukupna ocjena toga podrucja je nedovoljna bez obzira na ukupni zbir ocjena u pojedinom podrucju ispitivanja. Ako ispitanik ima jednu nedovoljnu ocjenu u istom podrucju ispitivanja kod 20% ispitanika, onda se bez obzira na ostale ocjene u tom podrucju rezultat tretira kao nedovoljan. Negativni odgovori trebaju biti znak ispitivacima da se ovome dodatno posvete i drugim instrumentima i tehnikama (npr.: intervjui, razgovor, drugi upitnici...), te dodatno ispitaju detaljnije navedene situacije i aktivnosti iz upitnika. Takoder, škola može dalje samostalno razviti dodatne instrumente za evaluaciju i ispitivanje poštivanja ljudskih prava u školi. Pokazatelji rezultata evaluacije otkrivaju tek usmjerenje na probleme ili prioritete za ispitivanje specificnih podrucja, te daljim detaljnijim ispitivanjem otkrivaju probleme, kao i podrucja daljeg razvoja pojedinca ili škole u cjelini. Obrada upitnika i ocjena rezultata Vrijednosti stavki u upitniku se vrjednuju na slijedeci nacin:

• Odgovor DA – 5 bodova • Odgovor DJELIMICNO – 3 boda • Odgovor NE – 1 bod

Nakon bodovanja stavki, dobiva se ukupan rezultat upitnika zbrajanjem svih bodova, a kategorije su slijedece:

55

Page 57: BH verzija

Upitnik za direktore: Informiranje Visoka ocjena: od 37 do 45 bodova Srednja ocjena: od 25 do 36 bodova Niska ocjena: od 9 do 24 bodova Komunikacija Visoka ocjena: od 135 do 155 bodova Srednja ocjena: od 91 do 134 bodova, Niska ocjena: od 31 do 90 bodova Upravljanje Visoka ocjena: od 138 do 160 bodova Srednja ocjena: od 94 do 137 bodova Niska ocjena: od 32 do 93 bodova

Upitnik za nastavnike: Nastava i vannastavne aktivnosti Visoka ocjena: od 101 do 125 bodova Srednja ocjena: od 74 do 100 bodova Niska ocjena: od 25 do 73 bodova Zdravo i sigurno okruženje Visoka ocjena: od 69 do 85 bodova Srednja ocjena: od 50 do 68 bodova Niska ocjena: od 17 do 50 bodova Demokratsko učešće Visoka ocjena: od 29 do 35 bodova Srednja ocjena: od 20 do 28 bodova Niska ocjena: od 7 do 19 bodova

Upitnik za zaposlenike/ice: Komunikacija Visoka ocjena: od 105 do 145 bodova Srednja ocjena: od 85 do 104 bodova Niska ocjena: od 29 do 84 bodova

56

Page 58: BH verzija

POJMOVNIK

Diskriminacija/diskriminirajuæa školska situacija i praksaPraviti razliku; smanjivati ili uskraæivati prava pojedinca ili grupe ili davati manja prava nego što nekom pripadaju; svako ponašanje i postupci bilo kojeg/koje èlana/èlanice školske zajednice koje krši ljudska prava propisana i zaštiæena univerzalnim dokumentima za zaštitu ljudskih prava, zakonima, pravilnicima i Kodeksom.

Kodeks za zaštitu ljudskih prava u školiDokument koji sadrži vrijednosti, principe, standarde i normative kao zajednièku osnovu za razvoj demokratskih odnosa u školi, zasnovanih na ljudskim pravima prema kojima treba da postupaju svi/sve èlanovi/èlanice školske zajednice.

Èlanovi/èlanice školske zajedniceSvi/sve direktni i indirektni uèesnici/uèesnice odgojno-obrazovnog procesa u školi – uèenici/uèenice, roditelji/staratelji, nastavnici/nastavnice, struèni saradnici/saradnice, direktori/direktorice i ostali zaposleni/zaposlene u školi.

Nastavni plan i program/NPPDokument koji propisuje nastavne predmete i sadržaje i odreðuje ciljeve, te aktivnosti i rezultate uèenja, za odreðeni nivo obrazovanja, a koji je odobren od nadležnih obrazovnih institucija.

Odgojno-obrazovni sistemZajednièki naziv za sve ustanove i institucije koje su ukljuèene u proces obrazovanja u nekoj zemlji.

Savjetodavni radProces koji škola razvija kroz provoðenje razlièitih savjetodavnih aktivnosti u cilju da osigura podršku èlanovima/èlanicama školske zajednice koji pokazuju neprihvatljive obrasce ponašanja.

Savjetodavni programAlat za savjetodavni rad koji obuhvata ciljeve, aktivnosti i oèekivana ishodišta savjetodavnog rada u cilju razvoja pozitivnih i prihvatljivih obrazaca ponašanja èlanova/èlanica školske zajednice u školi.

Savjetodavni školski timTim sastavljen od pedagoga/pedagoginja, uèenika/uèenica, roditelja/staratelja, direktora/direktorica i struènih saradnika/saradnica koji provodi savjetodavni program za èlanove/èlanice školske zajednice.

Savjet za zaštitu ljudskih prava u školiSavjetodavno tijelo u školi koje promovira zaštitu ljudskih prava, obrazuje èlanove/èlanice školske zajednice o ljudskim pravima, savjetuje èlanove/èlanice školske zajednice u cilju eliminacije nasilja nad ljudskim pravima, te koje nadgleda i procjenjuje stanje ljudskih prava u školi.