INFORMATIKA - PRVI RAZRED

Uloga i znaaj raunarstva i informatike Hardverska graa raunara Operativni sistem Windows 7 Jednostavne Windows aplikacije /Paint/ Microsoft Word 2010 Power Point

kolska 2011/12

neadTypewritten TextRADNI MATERIJAL ZA VANREDNE UENIKE IZ NASTAVNOG PREDMETA

neadTypewritten Text

2

3

Informatika i raunarska tehnika se razvija previe brzo da bi bilo mogue da se prati kvalitetnim udbenicima. Po Murovom zakonu svakih 18 mjeseci se koliina informacija udvostruuje, pa bi za iole pristojno, praenje tehnologije bilo potrebno da se udbenici izdaju i vie puta godinje. Aktiv za Informatiku MST Travnik pokuava da aktivno prati trendove u informatici, ali i da se pridrava propisanog Nastavnog plana i programa. U tom smislu e se i ovaj prirunik aurirati po potrebi.

Travnik, oktobar 2011.

4

Sadraj Uloga i znaaj raunarstva i informatike 7 Hardverska graa raunara 9

Sastav raunarskog sistema 9 Brojni sistemi 11

Binarni brojni sistem 12 Komplement broja i predznak 12

Struktura raunara opte namjene 14 Mikroprocesor 15 Ulazne i izlazne jedinice/ ureaji 17

Tastatura 17 Mi 17 Monitor i grafika karta 18

Memorije 19 Glavna memorija raunara RAM I ROM 20 Periferne memorije 20 Hard disk 20 Disketa 21 Optiki disk (kompakt) 21

tampai 22 Operativni sistem Windows 7 23

Uvod u rad sa Windows-ima 23 ta su Windows-i 24 Elementi prozora/Windowsa i rad sa njima 24 Rad sa ikonama 29 Windows Explorer/ Istraiva Windows-a 30 Rad sa fajlovima i folderima /selekcija/kopiranje/premjetanje/ 34 Kreiranje novih foldera 36 Brisanje fajlova: Recycle Bin 36 Control panel 38 Jednostavne Windows aplikacije 42

Calculator 42 Podeavanje tanog vremena kalendar i sat 43

Help - pomo i podrka 44 Paint 45

ta je Paint 45 Bitmapirana grafika 45 Pokrenite Paint 46 Elementi i rad sa alatima Painta 46 Pamenje slike i izbor formata slike 49 vjebe Paint 50

Dodatak: Vjebe, zadaci i dodatne mogunosti Windowsa 51

5

Microsoft Word 2010 54

Uvod u rad: Pisanje dokumenta 54 Radno okruenje - Elementi Word prozora 56

File kartica 57 Kartica: Poetni/HOME 58 Kartica: Umetanje / INSERT 59 Kartica izgled strane / PAGE LAYOUT 61 Kartica Pota/MAILINGS 61 Kartica: Prikaz / REVIEW 62 Kartica: Pogled/VIEW 62

Ureivanje teksta - Formatiranje stranice 63 Kreiranje tabela 65 Umetanje objekata 69 Korienje i izrada grafikona i dijagrama kod Worda -Chart- 70 Naslovi i kreiranje sadraja (TOC) 70 Korienje Word Art-a 72 tampanje dokumenta 72 Praktini primjeri, zadaci i vjebe izrade Word dokumenata 73

Power Point 78

Uvodne napomene: pripremna faza 78 Osnovni pojmovi i izgled prozora PP 79 Izrada prezentacije od nule: Blank presentation 80 Dodavanje teksta slajdu 81 Dodavanje sljedeeg slajda 82 Prelazak sa slajda na slajd 82 Smjena slajdova 82 Vjebe i samostalan rad 84

6

Raunarstvo i informatika

Uloga i z

Kroinformacijase poveavogranienj

1. ov2. ov

U procesuusavraval

Od p Raunar j Podje formalizod strane lj

Ob

Da bi podautjecati na

znaaj ra

oz itavu sva dobijenih vali, a mana:

vjekova brzivjek pokazu

u izraunava da bi sred

prvobitnog r

e ureaj kojdatak je odzovana reprjudi ili mai

brada podat

atak postao poveanje n

unarstva

voju istoriju iz svijeta k

nuelno izra

ina je veomuje sklonost

Prvobitna vanja ljudi dinom dvade

raunara (E

ji samostalndreen zapisezentacija ina. taka je proc

informacijanivoa znanj

a i inform

u, ljudi su koji ih okruunavanje,

ma ogranienka pravljen

raunarskakoriste raz

esetog vijek

Eniac) preko

no obavlja os o nekom dinjenice ili

ces pretvara

a mora imatija primaoca

7

matike

bili prinuuuje.Obim

u kojem je

na nju greaka

a pomagalazna pomonka dovela do

o PC rauna

obradu podadogaaju, pi ideje pogo

anja podatak

ti znaenje na.

eni da vrei slonost

e ovjek os

a: raunaljkna sredstvao pojave ra

ara do mod

ataka na osnojavi ili kar

odne za kom

ka u inform

novosti za p

e razliita izovih izran

snovno sred

ka i abak a. Ta sredsunara.

dernih raun

novu unesenrakteristici i

munikaciju,

macije.

primaoca, od

zraunavanjnavanja nepdstvo, ima

stva su se

narskih mre

nog programiz okoline. interpretaci

dnosno mor

nja i obraduprekidno sudva velika

razvijala i

ea

ma. Ili, podatakiju i obradu

ra

u u a

i

k u

8

Informacija je saznanje koje je prihvatljivo za ive organizme ili upravljake maine. Podaci su sirovina iz koje se obradom dobijaju informacije. Komunikacija je razmjena informacija izmeu subjekata. Moe biti jednosmjerna i dvosmjerna. Prema anonu, komunikacioni proces se sastoji od informacionog izvora, kodera, kanala veze, dekodera, prijemnika informacija i smetnji. Postoje tri nivoa posmatranja komunikacionog procesa: tehniki, semantiki i efektivni. (npr. Abc, tabla je zelena, as je zavren) Problem obrade podataka je sporo rjeavan. Organizuju se velike arhive za uvanje, prenos i obradu podataka. Takvi sistemi se nazivaju informacioni sistemi. Nauka, iji je predmet istraivanje informacionih sistema, zove se informatika. ( poetkom dvadesetog vijeka na jednog slubenika dolazilo je 40 radnika, 1940. taj odnos je 1:6, a 1965 odnos je 1:1)

Informatika je nauka koja se bavi prikupljanjem, obraivanjem, uvanjem i prezentovanjem informacija korisniku. Informatika (informacija+automatika) se dijeli na raunarske nauke i informacione nauke. Raunarstvo je nauna disciplina koja izuava ta i kako se moe rijeiti pomou raunara. Informacione nauke su ira disciplina od raunarstva, moe postojati i bez raunara, naravno, to je danas nezamislivo. Koliko je podataka potrebno za donoenje dobre odluke? Taan odgovor je: nijedan. Odluke se ne donose na osnovu podataka, ve na osnovu informacija. Podatak, sam za sebe, ne nosi nikakvu informaciju, dok se ne stavi u neki kontekst, dok se ne definie njegov odnos sa nekim drugim podacima. Npr. veini ljudi nita ne znai podatak da mu je holesterol 5. Da li je to dobro ili loe? A ta ako je 4? Ili ako je 7? Meutim, ako znate da je normalan nivo holesterola do 5,2, stvari postaju jasnije Podatak je kao ruda gvoa od nje se svata da napraviti. Pitanje je samo ta vam je cilj. Ako vam je cilj da neto pojedete, moe se npr. napraviti viljuka, koja je najee vrlo koristan alat za unos hrane. Ali ne i ako elite da pojedete supu. U tom sluaju kaika je pravi izbor.

9

Hardverska graa raunara Raunar je sloeni ureaj koji slui za izvravanje matematikih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numerikom ili logikom obliku. Raunar se najee definie kao elektronska, digitalna, reprogramabilna mainu koja moe da obavlja logiko matematike operacije, unos, obradu i pamenje podataka. Elektronska znai da osnov grae raunara ine elektronske komponente, digitalna da obavlja operacije sa brojevima (digit - broj), reprogramibilna znai da se redosljed operacija moe programirati i mijenjati. Sastav raunarskog sistema Raunar je nastao zato to je ovjek teio za spravom koja bi ljudski mozak oslobodila mnogih problema i ogranienja (sporost, zaboravnost, sklonost grekama itd.)

1. raunar ABACUS (500 g.pne.) - pravougli okvir sa nekoliko paralelnih ica, a svaka ima sedam kuglica. Mogue je raditi etiri osnovne matematike operacije.

2. Paskalova aritmetika maina ( 1643.god. ) - slina dananjim kalkulatorima sa mehanikim komponentama. Mogla je samo sabirati i oduzimati.

3. Lajbnicova maina za raunanje ( 1694. god. )- mogla je i da mnoi 4. Bebiova analitika maina (1834.god. ) - obrada instrukcija je bila preko programa sa

buenim karticama, a imala je i memoriju. Tehnologija tada nije bila razvijena i njegov poduhvat propada.

5. Holeritova maina za buene kartice (1890.god. ) preko itaa kartica podaci se lako i brzo sortiraju. Koritena je pri popisu stanovnitva SAD-a 1890. god., a prerasla je u IBM (International Business Mashines ).

6. Ekert i Mohlijev raunar (1946.god. ) to je prvi elektronski raunar ENIAC . Imao je 18000 elektronskih cijevi, bio je teak preko 30 tona.

7. Fon Nojman (Von Neumann) prvi raunar sa memorisanim programom (1946.god. )

ALU+CU=CPU R+IU+OU=RS

CPU+M=R Fon Nojmanov raunar je prva generacija raunara. Osnovni principi univerzalnog Von Neumannovog raunara opte namjene su da struktura, tj. graa raunara (hardware) ne zavisi od zadatka koji se na njemu rjeava. Raunar se programira sadrajem memorije. U memoriju se uitava odgovarajui program koji predstavlja niz naredbi koje se sekvencijalno izvravaju. Istovremeno se izvrava samo jedna naredba. Razlika u odnosu na slijedee generacije je uglavnom u tehnologiji izrade, brzini, veliini memorije, koliini poslova koje moe istovremeno raditi itd.

Raraunar obprogramu d

Prozadatka.

PreupravljanjeAplikativn

Rai programshardver (h

Fizkojih je nakuite, ka

Sofhardveru (hardveromprocesoru

Sa

nalaze u fpredstavljebinarna cif

unar je mabraivati pdefinie upr

ogram je s

ema namjene radom urni programi

unarski sisskih kompohardware) ziki dijelovapravljen r

ablovi, moni

ftver ne mo(kao to je

m. Obino, koji izvrav

raunaromformi koja eni u oblikufra se naziva

aina koja podatke odrravljakom

spisak instru

ni, programreaja i omi slue koris

stem se sastonenti koje , a program

vi raunara aunar. Tu itor, tastaur

oe raditi bhard disk) softver sa

va naredbe k

, korisnik kje itljiva

u koji rauna bit.

automatski reeno je informacijo

ukcija kojim

mi se dijele nmoguavanjesnicima za rj

oji od fizikine sistems

mske kompo(hardware)spada mat

a, mi... Da

bez hardverse nalazi s

hard diskakoje sadri

komunicira za coveka.

nar razume

10

izvrava nprogramom

om koju zov

ma se rau

na sistemske lakog i jerjeavanje o

kih komponski i aplika

onente softv) su svi eletina ploaakle, sve to

ra, kao tosoftver (kao

a se uitavaneki progra

preko ulaz. S druge, odnosno p

niz aritmetim. Svako evemo instru

unaru saop

ke i aplikativednostavno

odreenih za

nenti, koje ativni prograver (softwarektronski, e, procesor, o moemo

o hardver no to je opa na RAM am (softver)

znih i izlazstrane u e

preko binarn

kih i drugelementarnoukcija.

tava nain

vne. Sistemg rukovanjadataka.

ine raunarami. Fizikere). elektrini i m

grafoka k"dotaknuti

ne moe raerativni sismemoriju

).

znih ureajalektronskomnih cifara, j

gih operacijo izraunav

rjeavanja

mski programa korisnika

r i periferijske komponen

mehaniki karta, izvori".

aditi bez sostem), softvodakle se p

a sa podacim raunarujedinica i n

a. Kako evanje se u

odreenog

mi slue zaa ureajem.

ke jedinice,nte se zovu

dijelovi odr napajanja,

oftvera. Naer upravljaprosljeuje

ima koji seu podaci sunula. Svaka

e u

g

a .

, u

d ,

a a e

e u a

11

Hardverske komponente raunara

Ulazna jedinica slui za prihvatanje ulaznih podataka. Izlazna jedinica slui za prezentiranje rezultata obrade. Memorije pamte podatke i programe da bismo mogli kasnije da ih koristimo. Procesor slui da uz pomo programa obrauje podatke.

Brojni sistemi Nain predstavljanja brojeva skupom simbola koji se nazivaju cifre. Pozicioni brojni sistemi Sastoje se od skupa cifara koji ini njihovu azbuku A = {a1, a2, a3,..., aN}. Broj N cifara azbuke zovemo osnovom sistema. Primjer: 43910 1101101112 1B716 Cifre pozicionih brojnih sistema u broju daju vrijednost u zavisnosti od mesta (pozicije) na kome se nalaze (lijevo od decimalnog zareza pozicije su 0, 1, 2, ... a desno su 1, 2, ... ). BROJNI SISTEM OSNOVA CIFREBINARNI 2 0, 1 DEKADNI 10 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 HEKSADECIMALNI 16 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, A, B, C, D, E, F

(A=10, B=11, C=12, D=13, E=14, F=15)

Teina pojedinog mjesta zavisno od brojnog sistema

12

Binarni brojni sistem Moderni raunari koriste binarni brojni sistem, koji ima samo dvije cifre 0 i 1. Binarni sistem predstavlja brojni sistem s bazom 2. To znai da u tom brojnom sistemu za oznaavanje brojeva koristimo 2 broja, i to: 0 i 1. Binarni sistem je izabran jer raunar mora biti sposoban da prikae bilo koju cifru na jedinstven nain, a postoji veliki broj elektronskih sklopova koji mogu da se nalaze u dva jedinstvena stabilna stanja. Ova stanja mogu biti: otvoren/zatvoren, visok/nizak, lijevo/desno, ili ukljuen/iskljuen. Mnogo je tee realizovati elektronske sklopove koji e imati tri, etiri ili vie razliitih stabilnih stanja. Jedna binarna cifra 0 ili 1 predstavlja minimalnu koliinu informacija , odnosno najmanji podatak koji se moe obraditi u raunaru i naziva se bit ( bit ). Iz engleskog jezika BInary digiT nastalo je ime za najmanju koliinu informacije BIT. Upotrebljava se u informatici i elektronici, gdje se nekom naponu pridruuje jedno stanje (npr. broju "1" napon od 5V) a nekom drugom naponu drugo stanje (npr. broju "0" napon od 0V). U veini raunara koristi se vea grupa od osam bitova koja se naziva bajt (byte ). Kod mikroraunara osnovni podatak koji se moe smjestiti u memoriju predstavlja jedan bajt. Vei raunari memoriu podatke u grupama od 2, 4 ili vie bajta i nazivaju se memorijske rijei. to je memorijska rije vea brzina prenosa podataka izmeu pojedinih dijelova raunara je vea. Raunari moraju posjedovati mogunost da skladite i obrauju kako numerike tako i tekstualne podatke (string).

Najei nain kodiranja podataka je ASCII (American Standard Code for Information Interchange) , 8 bita je jedan znak, to znai da je mogue kodirati 28=256 znakova. Poto je ovdje rije o binarnom sistemu, kilo nije hiljadu nego 210=1024. KB=1024 bajta Komplement broja i predznak Pored pozitivnih brojeva, postoji potreba za predstavljanje negativnih brojeva koji se mogu javiti, na primjer, kao rezultat oduzimanja. Postavlja se pitanje na kakav se nain moe predstaviti predznak u digitalnim sistemima. Uobiajeno oznaavanje brojeva je pomou znaka i apsolutne vrijednosti broja. Najee se koriste tri naina predstavljanja predznaka i to: kd sa predznakom, komplement jedinice i komplement dvojke.

Decimalni broj

Kd sa predznakom

Komplement jedinice

Komplement dvojke

+3 011 011 011 +2 010 010 010 +1 001 001 001 0 000 000 000 -1 101 110 111 -2 110 101 110 -3 111 100 101 -4 - - 100

Tabela 1.1 U kdu sa predznakom, jedan bit je rezervisan za obiljeavanje predznaka broja. U binarnom brojnom sistemu je usvojeno da bit na mjestu najvee teine predstavlja znak, i to 0 znak "+", a 1 znak "-" . Ostale cifre definiu apsolutnu vrijednost broja. Tako, na primjer 0111(2) u binarnom brojnom sistemu predstavlja +7(10) u decimalnom, dok 1111(2) oznaava -7(10).

13

Pojam komplementa: komplement oznaava dopunjavanje broja A do nekog fiksnog broja K. Ako se broj 4, na primer, dopuni do broja 10, dobie se broj 6, koji se oznaava kao komplement desetke broja 4. U optem sluaju, komplement broja A nalazi se kao razlika brojeva K i A.

= K A K- je konstanta koja oznaava vrstu komplementa. Komplementarno predstavljanje brojeva se uvodi kao nain predstavljanja negativnih brojeva, koji operaciju oduzimanja svode na sabiranje. PRIMJER: Izraunajmo razliku brojeva 9 3 = 6, u decimalnom brojnom sistemu. Ako se broj 3 izrazi kao komplement desetke (K=10) dobija se:

= 10 3 = 7 Sada se umjesto oduzimanja, broj 7 doda broju 9:

9 + 7 = 1|6 broj 16 je za 10 vei od pravog rezultata, a pravi rezultat se moe dobiti jednostavnim izostavljanjem cifre desetice koja je predstavljena uokvirenim znakom _|. Komplement dvojke Kod predstavljanja negativnih brojeva preko komplementa dvojke konstanta K ima vrijednost:

K = 2B gde je B broj bita u kodnoj rei. Poto su za predstavljanje brojeva iz tabele 1, u opsegu od -4 do +3 rezervisana tri bita (B=3), konstanta K u ovom sluaju ima vrednost K = 23 = 8(10) = 1000(2). Ako su negativni brojevi predstavljeni u kodu sa komplementom dvojke onda se, kao to je ve reeno operacija oduzimanja svodi na operaciju sabiranja. PRIMJER: Potrebno je nai razliku brojeva 3 2 = 1. U binarnom sistemu ova razlika bi bila:

011(2) - 010(2) = 001(2) Ako se broj 2 izrazi preko komplementa dvojke sada je:

= K A = 1000(2) 010(2) = 8(10) 2(10) = 6(10) = 110(2) sada se naa razlika nalazi kao zbir brojeva:

011(2) + 110(2) = 3(10) + 6(10) = 9(10) = 1|001(2) kao to se vidi dobijeni rezultat se razlikuje od ispravnog samo u bitu najvee teine koji je uokviren znakom _| . Pa ako se ovaj bit izostavi dobie se taan rezultat. U digitalnim sistemima kod kojih je usvojeno da se negativni brojevi predstavljaju drugim komplementom (komplementom dvojke), bit najvee teine predstavlja znak i to, isto kao i kod brojeva sa znakom i apsolutnom vrenou, 0 je znak "+", a 1 predstavlja znak "-". Komplement jedinice Prilikom izraavanja negativnih brojeva preko komplementa jedinice konstanta K ima vrednost:

K = 2B 1 gdje B ponovo predstavlja broj bita u kodnoj rei. Aritmetike operacije sa komplementom do 1 su sloenije i sporije od operacija sa komplementom do 2. Analiziraj primjer 127 907 -93 906 nepotpuni komplement + 127 34 1 1034 jedinica se odbacuje kao 907 potpuni komplement nelogina cifra

Struktura

Na slici goPC raunar

a raunara

ore prikazanra.

a opte na

na je blok e

amjene

ema mikrora

14

aunara uoppte, a na sliici ispod koonfiguracija

i struktura

Mikropro MikMikroprocsklop unutaPrije pojavintegrisanisoba) na mposlove um

Prokomponent Kako radiProcesor orazumljivi

1. Pom(saboba

2. Pro3. Sho

NajvanijaBrzina mikkea (lokalmemorije),magistralaMikroprocKontrolna mikroproceAritmetikoU aritmetidva operanOd unarnihje dijeljenj

ocesor

kroprocesorcesor je rijear raunarave mikroproih kola, tranmali komadmjesto strogocesor se satama rauna

i procesor?obrauje i ijezik proce

mou ALUbiranje, odavljaju i jakocesor prebaodno naredb

a karakteristkroprocesorlna memori, matemati.

cesor se sastjedinica d

esora usposo-logika jeko-logiko

nda). h operacija e sa 2, pom

r je mozak re koja je na integririocesora cennzistora ili

di silicija dgo naunih, gastoji od miara ta i kad

? izvrava maesoru je maU procesor duzimanje, ko komplikoacuje podatkbama, proce

ema

tika je brzinra zavisi odija iji je smki koproc

toji od aritmdekoduje nstavlja putanedinica je dioj jedinici s

spomenuemjeranje u lij

raunarskognastala od isano kolo kntralne su jelektronski

dovelo je dogdje su se pilona tranzida e raditi.

ainski kodinski jezik.

je u mogmnoenje i

ovane operake s jednog esor moe s

atski prikaz n

na mikroprod procesorsmisao da pr

cesor (pove

metiko-logiaredbu (prenje za podatio raunara se obavljaju

emo : negacjevo je mno

15

g sistema. engleske ri

koji obavljajedinice raih cijevi. Smo pojeftinjenprvobitno pristora smje

d (binarni) k CPU radi t

gunosti dai dijeljenje

acije. memorijskkoiti na no

najjednosta

ocesora. Onaske rijei, frremosti jaz

eava brzin

ike jedinicevodi u nitke (definieu kome se

u unarne (sa

ciju, kompleoenje sa 2.

ijei micropa funkciju ceunara bilemjetanje svnja rauraarimjenjivalitenih na je

koji mu gotri osnovnea izvodi os). Moderni

kog mjesta novi set instru

avnijeg proc

a se izraavrekvencije izmeu br

nu izvoenj

e i kontrolniz 1 i 0) ie adrese i modvijaju svea jednim op

ementiranje

processor ientralne jed

napravljenvih tih kompa, te je proi. dnom ipu

ovori ta dae stvari: snovne mai procesori

na drugi ukcija

cesora

a u MIPS-imasovnika (pzine mikropa aritmeti

ne (upravljai izmeu r

mjesto gdje se obrade naperandom) o

, pomjeranj

i oznaava dinice. ne od relea,ponenti (iliirilo primj

i on odre

a procesor r

atematikesu u mog

ma. (preko GHzprocesora ikih operac

ke) jedinicrazliitih kose nalaze). ad podacimaoperacije i

je. Pomjeran

elektronski

, diskretnihi ak cijelihjenu na sve

uje ostalim

radi. Jedini

e operacijegunosti da

) , internog operativnecija), irine

ce. omponenati

a. binarne (sa

nje u desno

i

h h e

m

i

e a

g e e

i

a

o

Binarne losabiranje, aSve druge Broj opera Arhitektu

sku sku form sku na meh

Model mikrMurov zako Zamislite k

ogike operaa oduzimanjoperacije, k

acija u sekun

ra (graa) upom registaupom tipovamatom instr

upom instrukinima adreshanizmom p

roprocesora Ion kae da se

koliko je mi

acije su I, ILnje se radi prkod veine rndi je preko

procesora ara a podataka krukcija, kcija, siranja i prekida.

M

Intel Core De svakih 18 m

ikroproceso

LI, ekskluzireko komplraunara, seo 1010.

je odredena

koje proceso

Montaa i iz

Duo (predstavmjeseci udvo

or sloen i k

16

ivno ili (anlementa. e rjeavaju p

a sa:

or podrava

zgled moder

vljen 2006) iostruuje broj

koliko e bit

d, or, xor).

programski.

a,

rnog mikrop

ma skoro 30

oj tranzistora

ti.

Binarne ar

procesora

0 miliona traa kod integris

ritmetike o

anzistora. sanih kola.

operacije suu

Ulazne i i Ularaunar. Pza direktanelektrine Tastatura

TasBro

Grukontrolni ( Mi Za monitora kili slike. Poloptice sa mrazliit.

Posovakvih mmehanikih Tre

izlazne jed

azni ureaji Podaci mogun unos u rasignale prih

a statura je proj tastera za

upe tastera (ESC, Ctrl, S

komunikackoji se nazivoloaj kursomehanikom

Standardnstoje tehnik

mieva su th mieva.

ekbol je mi

dinice/ ure

su svi oni uu biti zvuk, unar. Te pohvatljive ra

rimarni ureavisi od vrst

su: alfanumShift, Tab).

ciju izmeuva kursor. ora se moe

m i elektroni

ni mehanikike koje koo nema me

ugraem u

eaji

ureaji koji slika, pokre

odatke trebaunaru.

aj za runote i namjene

meriki, nu

u ovjeka On pokazuje mijenjati ikom smje

i mi riste reflek

ehanikog h

u tastaturu.

17

omoguujuet, temperata odgovaraju

o unoenje pe tastature (8

umeriki, ta

i raunaraje poziciju pomou tas

tene u plast

ksiju svjetlohabanja, te

Pri u

u unos podatura, gotovouim konve

podataka i p84-101).

asteri za po

a znaajan gdje e bitistera na tasttino kuit

Oosti umjestsmanjen uti

ukljuenju m

taka ili progo uvijek su uertorima i sk

programa u r

omjeranje k

je svijetlei prikazan staturi ili mite. Broj tast

Optiki beito mehanikicaj prljavt

mia poeljn

grama iz oku obliku nepklopovima p

raunar.

kursora, fun

ei marker slijedei elemem. Mi stera na miu

ini mi ke kuglicetine i prain

no je isklju

koline u pogodnom pretvoriti u

nkcionalni i

na ekranument tekstae sastoji odu moe biti

. Prednostine kao kod

iti raunar.

i

u a d i

i d

18

Monitor i grafika karta Monitor predstavlja izlaznu jedinicu raunara koja slui za vizuelno prikazivanje podataka u tekstualnom ili grafikom obliku. Kao donji minimum, danas se koriste monitori i grafike kartice sa minimalno 64k boja. Veliina monitora se odreuje prema dijagonali ekrana i standard je 17.

Kvalitet monitora se odreuje rezolucijom. Rezolucija se odreuje brojem vertikalnih i horizontalnih piksela (najmanji element slike), npr. 1024x768.

Kvalitet odreuje i broj boja. Dubina boje (Color Depth) - je broj bitova koji sadri jedan piksel, to je vea dubina boje to je vei broj boja i nijansi koliko ih moe prikazati monitor.

Razliiti standardi rezolucije monitora

LCD i CRT monitori

Monitori se izgrauju tehnologijom katodne cijevi (CRT) ili tenih kristala (LCD).

Monitori sa katodnom cijevi su ranije bili najvie su u upotrebi, a princip rada je kao kod telijevizora.

Trenutni standard su monitori sa tenim kristalom. Oni se karakteriu izuzetno malom potronjom elektrine energije, malom teinim i proizvoljno malim dimenzijama. Slika na monitoru se formira protokom i refleksijom spoljne svjetlosti.

Grafika karta (video card, video adapter, graphics accelerator card, display adapter, graphics card) je interfejs-veza izmeu raunara i monitora.Grafika karta je komponenta koja proizvodi sliku koja se prikazuje na monitoru. Grafike karte se klasiraju na osnovu rezolucije i broja boja koji podravaju. Bitna je i brzina rada. U posljednje vrijeme grafike karte su integrisane (ugraene) na matinu plou.

19

Memorije Memorija je specijalni hardver namijenjen za smjetanje binarnih podataka (upis), s ciljem uvanja podataka do momenta uzimanja (itanje) radi dalje obrade.Radnje upisa i itanja podataka predstavljaju aktivnost koja se zove pristup memoriji (memory access). to je krae vrijeme pristupa to je memorija bra. (npr. knjigu od 500 stranica moe da proita za petinu sekunde) Druga vana karakteristika memorije je kapacitet. Kapacitet je koliina podataka koje memorija moe da primi.(npr. knjiga od 250 stranica zauzima 1MB memorije). Memorija kod raunara je je element koji ima sposobnost uvanja stanovite koliine podataka. Memoriju moemo shvatiti kao niz obrojenih/numerisanih elija, od kojih svaka sadri djeli informacije. Veliina svake elije i njihov broj, razlikuje se od raunara do raunara a i tehnologije izrade tokom njihovog razvoja su bitno razliite. Tako smo imali elektromehanike memorije - releje, cijevi ispunjene ivom u kojima su se stvarali zvuni pulsevi, matrice stalnih/trajnih magneta, pojedinanih tranzistora, sve do integralnih kola sa vie miliona diskretnih i aktivnih elemenata i modernih hard diskova koji pamte podatke na razliitim magnetnim medijima. Svaki raunarski sistem ima razliite vrste memorijskih ureaja.

Registri se nalaze u CPU, to su najbre i najskuplje memorije, a najmanjeg kapaciteta. Najee pamte podatke iji su namjena i postupak obrade unaprijed definisani.

Ispod registara, jeftinije i neto manje brze i veeg kapaciteta su skrivene memorije, koje slue kao sprega meumemorija(buffer) izmeu registara i primarne memorije. U njoj se dre ili kopije najee koritenih podataka ili blok instrukcija (cache storage).

Primarne memorije, jo jeftinije i sporije, ali jo veeg kapaciteta sadre instrukcije i podatke u tekuoj obradi, a koje mogu pripadati operativnom sistemu ili nekom od korisnikih programa.

On-Line sekundarne memorije ine tvrdi diskovi, izmjenjivi diskovi i optiki diskovi. Off-Line sekundarne memorije ine magnetne trake i specijalne masovne memorije koje slue za dugotrajno pamenje podataka koji su na poseban nain organizovani.

Glavna m Glaprogrami

Kapmada ima dijela: Prvmemorija s

Drumemorija zbrie. Kapa

Da

PovezivanjMa

upravljak Periferne Periferne (se trenutno Hard disk

HAHar

Osnovna m

memorija r

avna memokoje izvrapacitet glavi veih. Jed

vi, manji diose zove ROugi, vei dzove RAM acitet joj je

bi raunar je se izvrav

agistrale mke magistrale

e memorije

(spoljanje-eo ne obrauj

k

ARD DISK jrd disk pre

mu je namje

raunara R

orija je brzaava procesovne ili operdna memorijo, namijenje

OM (Read Odio, slui z

(Random Apreko 500M

mogao da rva komunikogu biti : e (Control

e

eksterne) mju. One slu

je tipina peedstavlja traena da trajno

RAM I RO

a elektronskor kao i podrativne memijska rije jeen je za uv

Only Memora uvanje

Access MemMB, vrijeme

radi potrebnkacionim lin

adresne (bus).

memorije slue za uvanj

eriferna meajnu radnu o sauva sve

20

OM

ka kompondaci koje timorije je 1,e obino 8 bvanje sistemry). aplikativnih

mory). Gaee pristupa o

na je komunnijama koje (Address b

ue za vanjnje podataka

emorija za trmemoriju

e potrebne p

nenta rauni programi 2, 4, 8, 16bajta. Opera

mskih progr

h programaenjem raunko 10ns.

nikacija izmse zovu sab

bus), magi

sko memora i programa

rajno pameraunara, b

podatke i pr

narskog sistkoriste.

6, 32 milionativna memama i oni s

a, moe se narskog siste

meu CPU, mbirnice, magstrale poda

risanje podaa.

enje podatakbaziranu narograme.

tema u koj

na memorijmorija se sasse mogu sam

brisati i pema sadraj

memorije, Ugistrale ili bataka (Dat

ataka i instr

ka. a magnetno

joj se dre

jskih rijei,stoji od dvamo itati, ta

pisati, ta sej RAM-a se

U/I ureaja.bus. ta bus) i

rukcija koje

om mediju.

e

, a a

e e

.

i

e

.

Harkrune ravuvaju info

Gladisku gustisadre po 5

Kapbajta, a ope

DimVa

vrijeme izmiliona satod 9ms do

Sta Disketa Flopmagnetnomprainom ,zatitna plogori zelena

Optiki d Optkapaciteta,

Stadiskovi i nDisk).

Raz(Recorder)

CDladica u ku

rd disk je kvne diskoveormacije u mava za itanjina zapisa p512 bajtovapaciteti diskerativni sistmenzije se sna je pouzmeu otkazti rada prije30 ms

andardne ozn

oppy (savitlm mediju m opiljcima ioica (otvora led dioda n

disk (komp

tiki disko, koje za zapandardno senjegova pod

zlikujemo ). Uobiajen

Izgled CD

D-ROM je duitu. Kapa

kombinacijae koji su sa magnetnoj f

nje i upis je ipo stazama ja i to je najmka su velikitem u stvaristalno smanjzdanost diskza, vrijednoe otkaza, a b

nake C, D,

ljivi) disk jmanjeg kapaili ak dimoren poloaj nije preporu

pakt)

vi predstavpis kao mede kod PC rdvrsta CDRW

dva osnovnn naziv za o

D/DVD draj

disk prenikacitet je 650

a mehanikoobje strane

formi. Ploeinterfejs izmje vea i ve

manji blok ki i stalno se koristi (zbo

njuju, standaka, ona se izost i broj broj paljenj

E, F, G.

je perifernaciteta. Korom povrinaomoguava

uljivo vadi

vljaju izmjedije koriste mraunara koW (CD Rew

na tipa ureove ureaje j

jva

ka 12 cm k0 MB.

21

og, magnetne presvuene se okreu meu diska i je kapaci

kojem se momijenjaju,

og binarnogard je 3,5 zzraava u Mpaljenja/ga

ja do nekoli

na jedinica riste se diska diskete sea samo itaniti disketu.

U

enjive perimaterijale koriste CD-Rwritable,Re

eaja koji oje CD/DVD

koji se stavl

nog i elektrni specijalnivelikom brzi elektronsktet. Svaka soe pristupitnpr. 40 GB

g sistema) 3a PC.

MTBF (meaaenja kojeiko stotina

koja slui kete 3,5, k moe otetnje). Kada j

U posljednje

iferne jedinkoji razliitoROM (Comead/Write) d

opsluuju oD drajv.

Izg

lja u CD-R

onskog ureim materijazinom. kih komponstaza je poditi.

B za proizvo8,15GB.

an time betw disk moehiljada puta

za trajno apaciteta 1,titi. Na plasje disketa (A

e vrijeme dis

nice masovo prelamaju

mpact Disk diskovi te D

ve medije:

gled CD/DV

ROM ureaj

aja. Hard alom konstr

nenti. to je ijeljena na s

oaa znai

ween failure da izdria). Vrijeme

uvanje p,44 MB. U

stinom kuA) u kuitu

skete se rije

vne memoru svjetlost.

Read OnlyDVD (Digita

itai(Read

VD diskova

, koji je mo

disk koristiruisanim da

glava bliasektore koji

40 miliona

es), srednje. (nekoliko pristupa je

odataka na dodiru saitu postojiu raunara i

etko koriste.

ije velikog

y Memory)al Versatile

der) i pisai

ontiran kao

i a

a i

a

e o e

a a i i

g

) e

i

o

CDzatitnog sisti, a u zav DVvideo zapislaserom mgustina zap tampai

tata

Matrini pinska i ribInk-jet - bezumni, Laserski tskupi.

Mat

DRW ima issloja. Prednvisnosti od p

VD je digitasa tj. filmov

manje frekvepisa i mogu

i

ampai su stampai se ditampai, zabon traku. Ntampai samala potro

tampai ima

trini tamp

sti oblik i dnost ovih disproizvoaalni disk vieva. Podaci sencije negonost obost

tandardne ijele na : maa ostavljanjeNajjeftiniji sa ubrizgavanja energijaju dobar kv

pa

dimenzije, rskova su u a brisanje jeestruke namsu memoriso kod CD-Rtranog zapis

izlazne jedatrine, ink-e otiska na su, spori, buanjem maste. valitet tam

InkIzgled neki

22

razlikuje semogunost

e omoguenmjene. To jesani na maliROM-ova. sa. Kapacite

dinice za pri-jet, laserskpapiru, kor

uni, slab kvtila, jeftini,

mpe i zadovo

k-jet tampaih od model

e po metalni brisanja i

no i do 1000e optiki ureim zarezima Osnovna r

et je od 4,7 G

ikazivanje rke. riste glavu valitet tamp

spori, post

oljavajuu b

a la tampaa

nom sjaju zbponovnog

0 puta. eaj koji oma na spiralnrazlika u oGB do 17,1

ezultata obr

tampaa kpe (100-400toji mogun

brzinu (10 s

Laa

zbog razliitsnimanja. K

moguava pnoj stazi, a oodnosu na C

GB.

rade na pap

koja moe b0znakova u nost razlije

stranica u m

aserski tam

te struktureKapacitet je

prikazivanjeoitavaju seCD je vea

iru.

biti 9 ili 24sekundi). vanja boja,

minuti), tihi,

mp

e e

e e a

4

,

,

Uvod u r OperativnOperativnciljem da Zadatak opzahtjeva up

Operativniresursima allocator), kao to su sistem dod ta znai Koncepcijza dogradPrvi predstproirivostslotovima.sistema. Drugi aspedjelatnostijedinicom,Operativnibesprekorasistem je pPovezivanjprogramskOperativniprogramimvirtuelnimpostie sof

Opead sa Win

ni sistem ni sistem mkonanomperativnog spoznavanje

i sistem (OSraunara. koji se u r

CPU time djeljuje spec

Open look a PC rauna

dnju (Open tavlja mogut, to je omo. U te se kon

ekt otvorenoi - program, isto tako ki sistem treban rad, ali i podloga za snje pojedinihkih resursa. i sistem na i

ma (npr. prom i stvarnim

fisticiranim

erativnndows-ima

moemo shv korisniku sistema da k

e sa stvarnom

S) je skup kOperativni

raunarskomili ciklusi n

cifinim pro

- otvorenaara je pola look), ostva

unost dogrogueno ostnektore uba

osti, predstamska dogradkupite novi pba da omoguda omogu

start korisnih programa

isti nain programu za za

ureajima, elektronski

ni sista

atiti kao gl(tzv. end u

korisniku omm strukturom

kompjutersksistem se

m sistemu pna procesoruogramima i

a arhitekturod masovn

aruje se u dvadnje sistemtavljanjem p

acuju elemen

avlja mogudnja. Kao program, koui odravai rad drugimikih prograi komponen

ristupa pojeapis podataksloenim mim kompon

23

tem W

lavni progruser) omogumogui jednm i radom p

kih programe moe vidponaa kao u, memorijakorisnicima

ra nosti upotrebdva smjera. ma kupnjompraznog pronti-kartice i

nost dogradto ste kupiloji e vam oanje i zamjem korisnikama. nti postie s

edinim ureaaka na disk)matematikimnentama.

Windo

ram, koji suue jednostnostavan rapojedinih ko

ma koji upradjeti i kao

upravitelj a, ulazno-iza kako bi on

be, a fleksib

m novih komostora unutai na taj nai

dnje i kupovli tampa iolakati nekenu pojedin

kim - aplikat

se ravnopra

ajima (npr. . To se postm modelim

ows

u napisali ttavnu upotrd na raunaomponenti.

avljaju hard

rasporeiv(manager) k

zlazni ureani obavili "k

bilnost tzv. o

mponenti - har CPU jedinn se vri pro

vine prograjednostavn

ki novi posaonih komponetivnim prog

vnim tretma

kontroleru tie modular

ma, a praktin

timovi strurebu raunaru, bez da o

dverskim i sva resursakompjuters

aji itd., kojekoristan" po

otvorenost

hardverskanice sa konoirivanje o

ama za razlino ga povezo.. enti i njihov

gramima; op

anom fizik

diska, ili taarnim pristupna realizaci

njaka sa nara. od njega

softverskim a (resource kih resursa

e operativni osao.

sistema

a ektorima -

osnovnog

ite ali sa CPU

v perativni

kih i

staturi) i pom ija se

24

ta su Windows-i U svojoj istoriji PC je doivio i doivljava razliite operativne sisteme. Poeo je sa sada zaboravljenim DOS operativnim sistemom firme Microsoft (PC DOS ver. 1.00) i stigao do Windows 7 takoe firme Microsoft. Poetni PC-jevi su bili skromni, skroman hardver nije doputao velike i sloene programe pa je njihov operativni sistem: DOS, od korisnika zahtjevao uenje i pamenje komplikovane sintakse i veliku koncentraciju pri radu. Svako slovo i svaki znak bili su vani. Radilo se u tzv. komandnoj liniji ukucavanjem naredbi preko tastature. Svaka sluajna greka, blokirala je rad i zahtjevala novo kucanje. Windows-i predstavljaju grafiki orjentisan operativni sistem prilagoen korisniku. Objekti, programi, alati i naredbe su predstavljeni sliicama - ikonama (icon). Ikone se smjetaju u grupe, koje su grafiki predstavljene kao zasebne cjeline - prozori. Manipulacija sa prozorima i ikonoma obavlja se miom. Veina poslova se obavlja intuitivno. Windowsi su krajnje prilagoeni krajnjem klorisniku.

Windows je najnovije izdanje Microsoft-a u seriji operativnih sistema proizvedenih za koritenje na personalnim kompjuterima. Prezentovan je 2008. godine, a u zvaninoj prodaji je od poetka 2010. Novosti su fokusirane na multi-touch podrku, redizajniranu Windows shell ljusku sa novim taskbar-om, zvanim Superbar, lokalni / home networking sistem zvani HomeGroup te poboljanjima performansi. Neke standardne aplikacije koje su sadrane u prethodnim verzijama Windowsa, ukljuujui Windows Calendar, Windows Mail, Windows Movie Maker i Windows Photo Gallery, nisu sadrane u ovoj verziji; veina je ponuena posebno kao dio softverskog paketa Windows Live Essentials. Postoji ak est verzija ovog operativnog sistema. Sve verzije su dostupne za procesore sa 32-bitnom arhitekturom, tako i za procesore sa 64-bitnom arihitekturom.

Elementiprozora/WindowsairadsanjimaWindows je dobio ime po osnovnom elementu koji koristi (Windows - prozor). Ako se unutar prozora nalazi drugi prozor ponekad se za njega koristi termin okno, a u strunoj terminologiji bi se koristio naziv roditeljski i dijete prozor (mada parent/child termini znae da je jedan prozor generisao drugi). Postoje dva tipa prozora: Prozor aplikacije (application window) Prozor dokumenta (document window) Prozor dokumenta i aplikacije (razlika izmeu dokumenta i aplikacije je sada uglavnom istorijska i ima sve manje znaaja) imaju sve bitne osobine iste i ne treba ih razdvajati pri radu - sa njima se radi na isti nain.

Razmotrit

1. Naziv p2. Linija m3. Radni p4. Dugmad5. linija sa6. Skrol tr7. Ram pr8. Status b

Naslovomoguav

Radni p Naslov naziv: apluntitled - b

Dugm(maximizepoveavanKada pritjednostavadugme za vratili proMinimizirfioku. Doksamo da p

DugmeZatvaranje(Vidjeemtraenje fdokumentS pozicijeVi ete biminimizirapregledno

te osnovne e

prozora-Winmenija sa koprostor u kod za minima alatkama- raka-Scrol bozora-Wind

bar-Status bvna traka, pva premjetaprostor (deprozora (w

likacije, dokbezimeni. Im

mad za kone button) nje prozora.tisnete dugman nain prmaksimizazor na poe

ran prozor mkument se v

pritisnete due za zatvarae prozora b

mo da Windfascikle (ota). e Windows-iti u prilici anje prozosti).

elemente pr

ndow Namomandama-Mme se nalazizaciju, makTool bar

bar dow frame bar poznata i kanje i dimenesktop) je nawindow titlekumenta, dime dokumentrolu veli

prozora,. me, za marekrije drugciju postaje

etnu veliinumoemo shvvie ne na;azugme dokumanje prozorbi odgovar

dows-i korisdgovara po

a, zatvaranjda trajno z

ora je sam

rozora:

e (window tMenu Barze ikone-desksimizaciju

kao naslovnnzionisanje amjenjen zae) opisuje sijalog, foldeenta sa kojimiine za m, nalazi se

aksimizacijuge prozore)

e dugme za pu, pritisnite vatiti kao dozi na vaem

menta na palra (Close bralo smjetste slinu teokretanju p

jem se oslozapamtite io privreme

25

title) dio titl

sktop u i zatvaranj

na linija (titlprozora.

a stvarni radsadraj prozer, fajl. Akm se radi na

minimizacijuu naslovno

u prozor se). Kada je povratak nadugme Res

okument kojm radnom sto

leti poslovabutton) tanju dokumerminologijuprograma)

obaa dio Ri snimite naeno uklanj

le bar-a: na

e prozora -M

le bar) sadr

d aplikacijezora. Zavisno je prozor

apisano je izu (minimizeoj liniji i om

e proiruje prozor pro

a poetnu vestore . oji ste uzeli solu, ali je jo

a, i on e po

menta u fau). Sad bi di uzimanje

RAM memora disk dokuanje prozo

aslovne trak

Minimize/M

ri ime pro

. no od tipa p

kreiran beza imena ape button) moguava s

na pun eoiren na peliinu (Res

sa pisaeg so uvijek nanovo biti ak

asciklu u odo dokumene lista (od

rije koju je ument. Za rora sa ekra

ke

Maximize B

ozora (wind

prozora moez imena, taplikacije.

i maksmanjivanje

ekran (i napunu veliinstore button

stola i odloa dohvat rukktiviran.

ormar za denta dolazilidgovara pr

program zarazliku od ana (sklanj

Button

dow title) i

e da bude ad ima ime

ksimizaciju e prozora i

efektan i nu ekrana, n). Da biste

ili u ke. Treba

dokumente. i posredno, onalaenju

auzimao, a zatvaranja, anje zbog

Linija menus) trmenije: Fi

Paleta menija. Palatkama n

Veini ekranu kad

Okvir prozora. P(razliitogpokazivadok se nalga ili sman

Traka za pmoe da sVeliina kne vide naAko je klividokrugaDa biste ih Za pomjpomjeranj Za bre k Za "skokpozicionir

Pokazivavidu streli Pokazivase pojaviti(trepueg

Slide

menija (mrenutne aplile, Edit, Walatki (too

Paleta alatknisu obavezalatki sa p

da pokazivaprozora (w

Pokaziva mg izgleda: ). Ako pritlazimo na onjujemo zavpomjeranje tane u proz

klizaa u oda ekranu. za pomjere

a. h prikazali, eranje nagoe. kretanje, pok" na odreerati kliza

mia (moice.

- kursor (i va tekst ag) uveanog

ders kod zvu

enu bar), pikacije. Bro

Window i Heolbar). Nekki omoguazne i mogu palete pridrua mia stojwindow bormia pri pomlijevo-desnotisnemo lijekviru) pomvisno od smkroz dokumor.

dnosu na trak

en za 10% u

primjenite jore ili nadol

ovucite klizaeni dio liste

ouse pointe

(insert poinako vrite ung slova I.

nika

prozor aplikoj i vrsta melp.

ki prozori imava pristup da se ukljuueni su kri na dugmerder) oznamjeranju i no, gore-dol

evi taster mmjeranjem pmjera kud idment - kliza

ku klizaa d

u odnosu na

jednu od slje, pritisnite

a du trakee, pritisnite t

er) pokazuje

nt), pokazujnos teksta, i

Klizai (omoguanekog pana linearodreivakod zvu Rjee serazlikovasline trakroz dok

26

kacije sadrimenija zavi

maju paletunajee k

uuju i iskljratki opisi fetu palete neava krajevnailasku nale, ili kosa

mia dok je pokazivaa mdemo). a (scroll ba

daje vam pr

a veliinu tr

jedeih tehn odgovaraju

e za pomjeratraku kliza

e trenutni po

je na mjestoili odakle e

(sliders) avaju da vriarametra pornoj skali. Panje nivoa znika.

e koriste i treati od termiake za pomjkument .

i padajue ise od potr

u sa alatkamkorienim juuju iz mfunkcija (Tekoliko sekuve prozora. a okvir mijea, to zavipokaziva

mijenjamo i

ars) pojavlju

redstavu o to

rake, znai d

nika: ue dugme s

anje. a otprilike n

oloaj mia

o gdje se naete crtati i sl

ijednost odesite Primjer zvuka

ebate ih noloki jeranje

menije (pueba aplikac

ma koja je skomandam

menija ViewoolTips). Oundi. Koristi se

enja izgled usi od polou obliku dvi dimenzije

uje se samo

ome koliko

da je 90% p

sa strelicom

na mjesto g

u radnom p

lazite unutal.) Obino j

kliza

ull down / dcije, no ve

smjetena ima menija. w. Opisi se poj

za promjenu dvosmjer

oaja gdje vosmjerne sprozora (po

o kad cio do

ima podata

podataka van

m na kraju tr

gdje elite

prostoru. Ob

ar dokumente u vidu bli

a (scroll ba

drop-down ina sadri

spod linije Palete sa

javljuju na

nu veliine rnu strelicu postavimo strelice (tj. oveavamo

okument ne

aka koji se

n

rake za

bino je u

ta (gdje e inkajueg

ars)

Padajui m Pri radu u

Na slic

Otvaranje naslov - laPojavie stvoreni uPoslije otvdrugi men Aktiviranjlabelu (be Da bi aktiv

Pri pomjer(druge bojeKad klikneZavretak -menija i vi Rad sa dijDijaog proWindows-dijalog proupozorenjKao i prozVeina dijliniju, i onKod veinSvaki dijaNo, CanceAko ste sana No, kad(prekid - n

Svaki dijaoznaeno Predefinisuvijek emAko su ne

meniji

Windows-i

ci se vidi nasl

menija (puabelu padajuse opcije kslovi za njevaranja me

ni.

je nekog drz klika preb

virali neku

ranju se prike, ili inverznete na selekt- prekid radi ete ga nap

jalog prozorozor predsta-ima. Izvreozora pruaa. zori aplikacjalog prozornda drei pne dijalog pralog prozor el i Help. aglasni sa pod elite da pnaputanje).

alog prozor debljim, ili

sano dugmemo aktivirateka dugmad

ima esto su

lovna linija i

ulling downueg menijakoje meni eno izvoenjenija moete

rugog menbacujemo se

od ponuen

kazuje koja jno markirantovanu stav

da sa menijipustiti.

rima avlja standaenje odreena mogunost

ija i dokumra se moe p

pritisnut lijevrozora dimesadri dugm

orukom i inprekinete po.

sadri predeicrtkanim o se moe ak

ti dugme za d blijeda zna

u prisutni pa

i linija menij

n menus) i aa i kada pritsadri. Blijje. e aktivirati

ija vrie se sa jednog

nih i izvediv

je opcija seno - highlig

vku opcija ema je jedno

ardni nain rnih naredbi t da ih unes

menta i dijalopremjetati,vi taster mienzije su fikmad koman

nformacijamosao koji se

efinisano (uokvirom. ktivirati i prprekid - Ca

ai da se ne

27

adajui men

ja programa

aktiviranje jtisnete to dujeda oznak

neku od p

se jednostavmenija na d

vih opcija, p

elektovana tghted). e biti izvre

ostavan; dov

razmjene inzahtjeva un

sete. Dijalog

og prozor im, tako to sea odvuem

ksne (ne mondi (comma

ma u dijalog izvodi unu

unaprijed po

ritiskom na ancel. mogu aktiv

niji (drop do

FronPage s

je jednostavugme, otvarka opcija (n

ponuenih o

vnim pomjdrugi).

pomjerite se

tako to je n

ena. voljno je da

nformacija inos informag prozor e

ma naslovnue pokaziva

mo dijalog pogu se mijenand button

prozoru priutar dijalog p

onueno - d

taster . Pritisko

-down men

nde File,Edit,

ite pokazivpcija. nai da tren

dbi, ili akti

okazivaa n

em mia na

ntenzivno os

ilo gdje van

isnika i raunar vam u food poruka o

dni prostor i ostavimo u neljenu pozicigmadima, niuvijek dugm

, ako niste kbraete Can

dugme. On

om na taster

nus).

,View ...

a mia na

nutno nisu

ivirati neki

na njegovu

a nju.

svjetljeno

n prostora

unara pod ormi o greci i

okvire. naslovnu iju. i miom).

mad Yes,

kliknuete ncel

no je

r

Ostali eleSem koma Polja za

Polje za Brojne vrikoritenjem

Dugmadpolja za unPoznati suda biste gamiem i up Dugmadsamo jedn

(aktivno) d

Prekidaidozvoljavjukvadratiemponekad seekiranje (

Pomjeravrijednostklikom na

(drag).

Lista (listliste klikomlista sadripomjeranje Liste fiksaktiviranjakad u dijalomoguava

tasterom, bMada je ranapomena

menti dijalandne dugmunos teksta

unos broja ijednosti (cjm dugmeta

d za inkremenos broja. u i pod naziva smanjili. Dpiete broj s

d za izbor sane moguno

dugme je is

i za istovremu da istovrem, i sa znake koristi i kvcheck) opci

relativnogti prema relaa jednu od g

t box) sadrm na njegovi vie elemee - scrol barsnog sadraja samo jednoog prozor na da kretanj

biramo elemad sa dijaloga, koje e ol

log prozoramadi u dijaloa (text box,

(numeric bjelobrojne - za povean

ent/dekreme

vom brojaDrugi nainsa tastaure.

amo jedne oosti (jedna is

spunjeno.

meni izbor vemeno budekom X oznavaica. Potvije.

g ulaza (scrativnom odn

graninih str

i popis - povo ime (takoenata nego r. ja (combo bo polje liste

nema mjestajem kursora

ment liste. g prozoromlakati snala

a og prozoru stext field) k

box ili numeinteger, dec

nje (inkreme

ent su preds

i. Pritisniten unosa vrije

opcije (optioskljuuje dru

vie mogune izabrano vaavaju se avrda izbora

oll bar for nosu (brzo-rana, ili pom

onudu elemo da se autoto se moe

box ili drope podataka (a za listu. Na, ili dranje

m, prilino jaaenje u jed

28

se mogu nakoja omogu

eric field) ncimalne ili ent) odnosn

stavljena kv

e strelicu naednosti je da

on butons),rugu). Preds

nosti (checkvie mogunaktivirani (je(upis X ili k

relative inpsporo, 0-10

mjeranjem r

menta, uglavnomatski ubac

ispisati u p

p down list (data field) i

Na desnom kem pokaziva

asan sam podnom od naj

laziti i nekiuavaju uno

namjenjena sdatumske) s

no smanjenje

vadratiem s

agore da bista preko sad

, sa logikomstavljeni su k

k box), sa "nosti. Predstedan ili viekvaice) es

put) omogu00%, i sl.). Pepera

nom sortiraci upie u brostoru se p

box ili singi predstavlja

kraju liste seaa mia na

o sebi, ipak vanijih ele

drugi elemos teksta i zn

su za unos bse mogu une predefinis

sa trokutom

te poveali raja polja z

m "ILl - ILI"krugom. Tr

I" logikom tavljeni su e). Umjesto sto se naziv

uava unos nPomjera se

nu po abeceoks), ili upi

pojavljuje po

gle line list a specijalni e pojavljuje a njoj, sa isto

emo dati joemenata Wi

menti: nakova sa ta

brojnih vrijenositi sa tastsane vrijedn

m koji se nala

broj, odnosza tekst pre

" dozvoljavarenutno izab

znaka X va

numerikihe aktivira m

edi. Elemenisom sa tastolje - kliza

box) sadresluaj listi.strelica, na

ovremeno p

o nekolikoindows-a.

astature.

ednosti. taure ili nosti.

azi pored

sno nadole evuete

aju izbor brano

h iom

nt se bira iz tature. Kad , traka za

e prije Koristi se

a dole, koja pritisnutim

o

Na slici (iiz programdirektan p

Klik na popoint) unuPrelazak upolja do pistovremenVeina popritiskom tome standtastaturi; pekranu.

Rad sa ik Ikone su grVeliinu i alata u svak Prikaz ikoDesnim tapokaite mikone radnMoete odpovrini - mtrenutku. Npovrinu bstavljaju dekoritenim Ako elite programim(shortcut) Kratica je samu stavkAko obrieizvorna stanjegovoj ik

spod) se moma Word, kopristup bilo k

olje za unosutar njega. u idue poljeolja, s lijevanim pritisko

olja sadri pna taster (ndardno, prvpa kad se ot

konama

rafiki prikaizgled ikonkom otvore

ona na radnasterom mimogunost ne povrine. dabrati koje moete dod

Neki ljudi voez ili sa samesetke ikona

m programim

jednostavanma s radne p

do njih. ikona koja

ku. Stavka sete kraticu, uavka. Kratickoni.

ogu vidjeti noji predstavkom polju.

s aktivira to

e je, sa tastaa na desno, om na i

slovo, koje psa podvue

mo i dena je selekc

edstavljaju fpromijeniti

ru.

i radnu povr

potom klik

pojavljivatniti ikonu u epopunjenu o ikona. Druli bri pristuama i mapam

miljenim davorite kratic

a vezu do stavoklikom nasamo preacoznati po st

29

sanih elemedan Window

e indicira tre

uen pritiskadole. Pomj

>. predstavlja enim slovomdrimo pritiscija eljeno

fajlove, foldpomou du

rinu, zatimknite Prika

ti na radnoj bilo kojem radnu

ugi na nju up esto ma.

atotekama ilce /preace

avke, a ne a preac. c, a ne i trelici na

enata za radws program

eperenjem p

kom na tastejeranje u su

tipku u komm i kusnut pa se og polja, to

dere, prograugmeta Mor

m i

li

sa dijalog p.) Rad sa m

pokazivaa

er . Kuprotnom sm

mbinaciji tipursor se premnda pritisnee se indici

me ili njihore options, k

prozorom. (miom omog

- kursora (i

Kursor se pomjeru je mo

pki. Istovremmjeta u poe eljeni tasirati promje

ove preice.koje se nala

(Primjer je uava

nsert

omjera od gue

menim olje. Pri ter na

enom na

azi na paleti

i

Windows Bilo koji na raunanaziva. On omoguDa bi radifile. Za neiskuiskusnog Explorer jresursima Datoteka-fDatoteka,Fajl (file)

Pod podacprihvati i zO definisaLokacijompripadnoPod progrNiz naredkoristi i tprogramskFajl karak(kad su njeOsnovni pzaglavlju kKonvenciIme (Namkasnije prZec, ako sSlubeni pzavise od Nazivi fajrazmake islova/karaMada je dPreporuustare i novI iskusni kimena. ReNaime prizgubite dnajee 1

s Explorer

operativni saru. Kod W

uava da inili sa Explo

usnog korisnkorisnika

je neophodaraunara (i

fajl , fajl (file) pznai papir

cima se smzapamti. Faanju imena m odreuje u fascikli (ramom se p

dbi se smjetermin aplikkih i dokumkterie veliega unoenipodaci o fkoje operatiije za davanme) koje dajronaete. (aste napisali put i tome verzije operjlova mogui take za oakteri, osim doputeno trujem da za ve konvencijkorisnici poekli smo da jri najeemdio imena n128 slova.

r/ Istraiva

sistem trebaWindows-a t

nite ba to orerom treb

nika ExplorExplorer

an alat koji li gotovo sv

predstavlja, dokument

matraju sve ajl je jedno(Name) vidpripadnost

(folderu). podrazumjevta u fajl kokacija sa is

ment fajlova.ina izraeni podaci). fajlu: ime, ivni sistem nje imena jete fajlu tr

ako ste nacrizvjetaj saslino.) Pr

rativnog sisu imati do odvajanje. Uznakova ko

reba izbjegapoetak pr

ije dat u okvonekad imajje mogue

m nainu ana arhivskoj

a Window

a da omoguto obavlja W

to mu ime kbamo prihva

rer je alat kje alat

dobijate u vim).

a osnovnu ounutar fasc

vrste dokumznano odrdi odjeljak inadreenoj

va niz nareoji se nazivstim znaenj

na u bajtovi

lokacija, vsam kreira.

rebalo bi dartali zeca, loa slubenogri davanju istema i orga

256 karakU dugim naoji imaju poavati naa slihavatite ovviru ispod.ju problemakoristiti 255arhiviranja j kopiji uko

30

ws-a

ui jednostaWindows E

kae da istratiti hijerarh

koji omogukoji korissklopu Win

organizaciocikle.

mentata, apreen sadrispod. j cjelini. Lok

edbi, koje seva programjem. Sa asp

ima (Size)

veliina i d

a vas podsjeogino je dg puta, logiimena fajla

anizacije poktera, (tzv.azivima fajosebna znalova (dijakrivo jednosta

a sa arhivi5 slova u im

podataka oliko prekor

avno organiExplorer, il

aujete svojhijski mode

uava da sesti da orgndows-a, ko

onu cjelinu

plikacija i pajem, ime

kacija datot

e izvravajumski fajl, ilipekta Windo

i datum ka

datum kreir

ea na njegoda dokumenno je da faa potrebno dataka. . dugaki nlova, moguenja. Tako itike-kuke i

avno pravilo

ranjem podmenu, ali i p

(snimanja raite limit

zovanje i pi samo Exp

j raunar. el i definisa

e upozna taganizuje poji Vam om

, u koju sm

programa, kenom i loka

teke (fajla) o

u u tano od ee sam

ows-a ne p

ad je posljed

ranja smje

ov sadraj intu koji sadrajlu u koji gtreba poto

naziv) ukljuu se koristit

su zabranjkvake).

o, a da kasn

dataka zbogpreporuku jna CD) pprograma

pretraivanjeplorer, kak

ati dva pojm

a ima u rapodatke u moguava pr

mjetamo po

koje raunaacijom.

odreena je

dreenom rmo programpostoji razli

dnji put faj

taju se u

i da vam oldri taj crtega smjetatovati konve

uujui tu ti sva malajeni : ? " /|

nije analizi

g prekoraeje da se kor

postoji mogza snimanj

e podataka o se ee

ma folder i

unaru. Za raunaru.

ristup svim

odatke.

ar moe da

e

redosljedu. m. esto se ika izmeu

jl mijenjan

posebnom

laka da ga , date ime te date ime encije koje

ekstenziju, a, ili velika

< > * : .

irate odnos

enja duine risti do 80. gunost da je, a on je

Fascikla (Folder prepoznate pomotnica, sastoji od I folder jeJasna je apremjetat

Hijerahijs Va raunfajlova) i nHijerahijafoldera. Folder mokoja podsj Adresa fajU puno imimena svseparatoro RazumjevOvdje pre Kako pokrPoto smostartamo EPostoji (baExplorera

(omotnica/fedstavlja ve

pod imenomsa istim z

vie fajlovae jednoznaanalogija sati iz registra

ska strukturnar moe danormalno d

a direktorija

oe da se sasjea i naziva

jla i folderame nekog

vih foldera om \.Tako b

vanje rada Ezentovane p

renuti Explo se upoznalExplorer. ar) deset nau taskbaru.

folder/direeu logiku

m direktorijznaenjem. a; kao fajl no odreea klasinoma u registar,

ra a ima nekoli

da je neophoa izgleda k

stoji od drua se stablo (

a naziva se pfajla (folde

od glavnbi C:\Rad\Z

Explorera znprocedure i

lorer li sa elemen

aina da to u.

ektorij) u cjelinu u , a sad je Folder moiji su sadr

en sadrajem organizaci

iz fascikle

iko hiljada fodno, da se tkao obrnuto

gih foldera,(tree), sa ko

putanja. (pra) bi se uk

nog korijenZec znailo d

nai razumjestrukture su

ntima kojim

uinite, ali k

31

koju se smtermin dir

oemo shvaaj drugi faem, imenomijom podatau fasiklu; p

fajlova, (samti silni fajloo stablo k

, od folderaorijenom iz

path). kljuivala ina do imeda se fajl Ze

evanje Windu osnov rad

ma elimo up

kod Window

mjetaju fajrektorij zamatiti i kao ajlovi. m i lokacijoaka, koje m

praktino iz

mi Windowovi organizukoje poinje

i fajlova ilikoga se vr

i putanja. Pena fajla (ec nalazi na

dowsa. da u Window

pravljati (faj

wsa7 je naje

jlovi. Ranijmjenjen sa t

specijalnu

m. moete, lista

foldera u fo

ws-i imaju neuju i smjestee iz glavn

i samo od fai grananje.

Putanja se (foldera) ma disku c u f

wsima a kro

jlovima i fo

ednostavnije

je su ove cterminom f

u vrstu fajl

ati pregledaolder.

nekoliko stote u neke ve

nog (korjen

ajlova, po st

odreuje nameusobno folderu Rad

oz vjebu po

olderima) ka

e da kliknet

cjeline bile fascikla ili la, koja se

ati, vaditi i

tina e cjeline. skog-root)

trukturi

avoenjem odvojenih

d.

ostati jasni.

ako da

e na ikonu

Element

Naslovna Linija mestrukture emu em U sluaju zbuniti. Podeavanmenija ToRazliita pExplorer iopcijama dvije grup Za poetakProzor ExpredstavljeNa dnu prselektovanfolder (Di

ti Explore

O

traka prikaz

enija i palepodataka, d

mo kasnije go

da su pode

nje izgleda Eools izborompodeavanjaima tri glavkoje podra

pe.

k izaberite Cxplorera se ena folderimrozora nalani folder (Osk free spac

era

Osnovni pro

zuje ime on

eta sa alatkda pojedineovoriti.

eeni neto

Exporera vrm Folder i da ostavljamo

vna foldera: ava Compu

Computer sastoji od

ma, a u desnzi se Status

Object(s)) i ce).

ozor koji se

noga to tren

ama sadri e fajlove br

drugaiji p

ri iz menijdalje podeao za kasnijeFavorites,

uter, jer one

Local disk dva okna.

nom sadrajsna linija kokoliko je s

32

dobije nako

nutno pregle

i komande riemo, kop

arametri mo

ja View ekavnjem Opte. Zasad ih iLibrararies

e sadre pri

k D i analizirU lijevom

j trenutno aoja prikazuj

slobodnog p

on pokretanj

edate (na sli

koji nam opiramo i pr

ogli bi dob

kiranjem i iztions View .izbjegavajtei Compute

incipe koje

rajte sadrajm se nalazi

ktivnog folduje koliko oprostora na

nja Explorer

ici gore to j

omoguavajrebacujemo

iti i radno o

zborm ponu. e, samo e der, a mi emete moi

j prozora. hijerahijsk

dera. bjekata (fajdisku kom

ra

e Libraries)

ju da vrimna druge p

okruenje k

uenih opcij

da Vas zbunmo se uglavn

primjeniti

ka struktura

jlova i foldme pripada s

).

mo izmjene pozicije, o

koji e Vas

ja; kao i iz

ne. nom baviti i na druge

a podataka.

dera) sadri selektovani

Osnovni ComputerNa disk sekao odvoj PC obaveimaju, ali folderi. (WDisk je odDavanje imSvaki foldNain pridlokacije, jkoje postdisciplinovprobleme.

Explorer opregled njeelemenata.

elementi gr-a. e smjetajuene cjeline.

ezno ima bapo princip

Windows-i dreen imenmena disku der moe dadruivanja e proizvoljtoje meu vani, mod

moguava kegovog sadr.

gdje se smj

u folderi, a u

ar bar jedanpu ravnopraih tako i tre

nom (label) se vri pril

a se sastoji o- smjetanjan, no i tu

fajlovimada e nam

kretanje kroraja, kao i

jetaju pod

u foldere fa

n hard diskavnosti fizietiraju).

i jednim odikom njihov

od subfolderja fajlova use treba dr

a, odnosnoispoetka

oz strukturupremjetanj

33

daci su dis

ajlovi. Ukol

k. Diskovi kih i virtu

d slova abecve instalacijra, koji ondu odreene rati pravilao folderima

sve ii la

u raunar ispje pojedinih

kovi koji

liko imate v

su odreenuelnih urea

cede a hard je.

da moe da ifoldere i f

a i pridruiva, po pravako, ali e

pitivanje i h

su predstav

vie diskova

i fizikim kaja, mogu s

disk kao C:

ima svoj subfoldera u fovanje vriti vilima hije

nam kad-

vljeni kao

va oni su pr

karakteristise shvatiti k

:.

bfolder itd. foldere tj. o

po logikimerarhije. A-tad anarhij

subfolderi

edstavljeni

kama koje kao glavni

odreivanja m vezama,

Ako nismo ja donijeti

Radsafa Kopiranjeesto imadrukije). KOPIRANpod istim Obavlja se

Selektuje Izdate koalatki klik Pozicion Izdate koalatki klikOva komalokaciju, afasciklu i u

s Ovdje je msmjeta dmemorijedisk.

ajlovimai

e fajlova ate potrebu d

NJE podrazuimenom nee u nekoliko

ete fajl koji omandu Cop

kom na ikonnirate se na lomandu Pas

kom na ikonanda vri koali na orginau orginalno

slika i poru

momenat dadatoteku u pe RAM mem

ifolderim

da fajl imate

umijeva da moe se koo faza:

elite kopirpy. Ovu kom

nu Copy. lokaciju gdjste. Ovu komnu Paste. opiranje (prealnoj lokacij

om fasciklu.

uka koju dob

a razjasnimoprivremenumorije rau

ma/selekc

e i na drugo

elimo datoopirati na is

rati mandu mo

je elite da mandu mo

ebacivanje) ji je zadran

bijamo pri k

o: datoteke su memorijuunara. Kom

34

cija/kopir

oj lokaciji. T

oteku u cijesto mjesto (i

ete pronai

smjestite koete pronai

sa orginalnna datoteke

kopiranju (v

se trajno uu (Clipboarmanda Past

ranje/pre

Ta operacija

elosti prepisistu fasciklu

i u meniju E

opiju fajla.i u meniju E

ne lokacija (e koju smo k

veih fajlova

uvaju na diskrd), koja sete prebacuj

emjetanje

a se naziva k

ati na drugou-folder).

Edit, ili je ak

Edit, ili je ak

(source) na kopirali, ona

a, kad je kop

kovima. Koe nalazi unuje datoteku

e/

kopiranje (a

o mjesto. Na

ktivirati iz p

ktivirati iz p

ciljnu (desta se nalazi i

piranje du

omanda Coutar elektru iz RAM-a

a kako

aravno,

palete

palete

tination) i u ciljnom

e)

opy ronske a na hard

35

Premjetanje fajlova Umjesto kopiranja esto imate potrebu da fajl prebacite sa jedne lokacije na drugu. Operacija premjetanja (Move) se razlikuje od kopiranja po tome to se datoteka sa izvorne lokacije prebacuje na ciljnu lokaciju. Procedura je slina onoj kod kopiranja, samo se umjesto Copy koristi Cut Selektujete fajl koji elite iskopirati Izdate komandu Copy. Ovu komandu moete pronai u meniju Edit, ili je aktivirati iz palete alatki klikom na ikonu Cut Ovdje je momenat da pojasnimo: datoteke se uvaju na diskovima. Komanda Cut smjeta datoteku u privremenu memoriju (Clipboard), koja se nalazi unutar elektronske memorije RAM memorije raunara.. Korektnije bi bilo rei da se u privremenu adresu smjeta ime i lokacija gdje se datoteka nalazi. Pozicionirate se na lokaciju gdje elite da smjestite fajl. Izdate komandu Paste. Ovu komandu moete pronai u meniju Edit, ili je aktivirati iz palete alatki klikom na ikonu Paste. Ova komanda vri kopiranje (prebacivanje) sa orginalne lokacija (source) na ciljnu (destination) podataka, ali na orginalnoj lokaciji nema vie datoteke koju smo kopirali, ona se nalazi samo u ciljnom fasciklu. Umjesto izbora komandi Cut, Copy i Paste iz Edit menija moete da koristite tastaturu i kombinujete tastere. Na taj nain moete zadati komande i to: Ctrl + C = Copy Ctr + V = Paste Ctrl + X = Cut Preimenovanje fajlova Ukoliko imate potrebu da nekom fajlu promijenite ime to ete uiniti na sljedei nain: Aktivirate Explorer Pronaete i selektujete fajl kome elite promijeniti ime Izdate komandu Rename: promijeni ime. Ovu komandu moete pronai u meniju File. Eventualno moete potraiti ikonu sa istim imenom (uglavnom nije dio standardnog seta palete alatki). Nakon toga e prozor koji sadri staro ime postati aktivan i omoguiti da ukucate (prekucate preko starog) novo ime. Za pozicioniranje moete koristiti mia ili strelice. Sa BackSpace i Delete tasterima vrite brisanje vika. I pri izmjenama imena treba voditi rauna o konvencijama za davanje imena. Viestruko oznaavanje (selekcija) fajlova Windows Explorer vam omoguuava da brzo i jednostavno kopirate ili pomjerate datoteke. Da biste datoteke iskopirali ili pomjerili prethodno ih morate selektovat-oznaiti. Ako elite oznaiti grupu datoteka koje su u nizu onda u desnom dijelu prozora Windows Explorera kliknete na prvu datoteku u nizu, pritisnete taster Shift i drite ga pitisnut, a onda kliknete na posljednju datoteku u nizu. Kad otpustite tipku Shift ostae zatamnjena grupa datoteka. Ove datoteke su spremne za kopiranje, pomijeranje ili brisanje.

36

Kada oznaavate datoteke koje nisu u nizu onda oznaite (kliknete na), prvu od njih pritisnete taster Control (Ctrl) i drite ga pritisnutog, zatim birate (kliknete na) sljedee datoteke koje elite selektovati. Kada odaberete sve potrebne datoteke otpustite taster Ctrl.

Kreiranjenovihfoldera Napokon je doao momenat i da objasnimo kako Windows-i kreiraju neto novo. Pretpostavimo da elite rezervisati prostor za smjetanje nekih Vaih podataka. To znai da je potrebno da kreirate fascilklu u koju ete smjetati Vae dokumente. Procedura je sljedea: Pokrenete Explorer Pozicionirate se na lokaciju gdje elite da smjestite novu fasciklu Pozicija gdje se nalazimo treba biti folder koji omoguava skladitenje -pamenje. U meniju File izaberete New Folder i automatski e se kreirati novi folder sa ponuenim imenom New Folder. Slika lijevo Vas podsjea na to da je ime foldera jednoznano, pa ukoliko o tome ne vodimo rauna mi, raunar to ini automatski. Sam unos imena izvodi se kucanjem sa tastature, drei se pri tome istih preporuka koje smo dali za imena fajlova (jednoznanost, duina, naa slova...). Kod davanja imena sreli smo se sa tragovima vjetake inteligencije implementirane u Windows-e: predikacijom i radom sa neimenovanim dokumentima. Ovdje je to vrlo jednostavno i bilo bi zamorno i bespotrebno gubiti vrijeme na objanjenjima kako Windows-i tite konzistentnost i jednoznanost podataka, no ipak razmislite malo o tome. Ukoliko pokuate na istoj lokaciji (u istom folderu) dati isto ime, Windows-i e Vas upozoriti da to nije mogue. ta je fajl, ta ekstenzija, prepoznaj razliite tipove ikona, koje su ekstenzije Ako fajl postavimo na read only on se moe samo itati, promjene ne prima, ako hoemo da mijenjamo status, desni klik na fajl, properties, to se isto odnosi i na foldere, s tim to se automatski odnosi na sve fajlove u folderu, a ne na naknadno ubaene fajlove. Sortiranje, preimenovanje(f2), oznaavanje vie fajlova u nizu i ne, kopiranje i premjetanje, brisanje(shift+delete, direktno brisanje), vraanje obrisanih, Brisanjefajlova:RecycleBin Pri brisanju se treba drati jednog osnovnog pravila brie se samo ono za to smo sigurni emu slui, pretpostavka da je neto viak je vrlo opasna. Operacija brisanja fajla obavlja se u dva koraka: Selektujete fajl koji elite izbrisati Izdate komandu Delete Ovu komandu moete aktivirati direktno sa tastature pritiskom na taster Delete, ili je aktivirati iz palete alatki klikom na ikonu Delete Moemo shvatiti da se fajlovi prebacuju u specijalno rezervisan prostor, sistemski folder, nazvan korpa za otpadke: Recycle Bin. Unutar ovog foldera vri se privremeno uvanje fajlova i informacije o tome gdje su se nalazili prilikom (u momentu) brisanja.

Ovaj princfajlova. Trajno br Opisano bPotraite nunutar kojAko selekrekonstrui

Ako zaistaEmpty ReUkoliko sti fodere koslekotovan

cip brzog br

risanje i rek

brisanje (Dena Desktopujeg e biti sp

ktujete neki iete.

a elite da trecycle Bin i te neke fajlooje elite reni fajlovi i f

risanja naziv

konstrukci

elete) predstu ikonu korpisak ranijeod fajlova i

rajno uklonkliknete na

ove (ili foldekonstruisatifolderi bie

va se i recik

ija sluajno

tavlja samo pe za otpad

e izbrisanih iz korpe ima

nite ove datoa tipku Yes zdere) grekoi i i izdate ke vraeni na

37

kliranje, jer

o izbrisanih

premjetandke Recyclefajlova. ate ponuen

oteke sa diskza potvrdu

om obrisali mkomandu zaa mjesto oda

omoguava

h fajlova

nje pokaziva Bin. Klikn

ne moguno

ka onda u Fbrisanja. moete ih v

a rekonstrukakle su obris

a rekonstruk

aa iz kataloete na nju i

osti da ih tra

File meniju i

vratiti tako kciju (Restorsani.

kciju ovako

oga (tabele)otvorie se

ajno izbriet

izaberete ko

to selektujere this item

o izbrisanih

fajlova. e prozor

te, ili da ih

omandu

ete fajlove m) i svi

Control p Kao to mmjesto gdjeKontrolna Kakvih popromene u Kada klikn

U gornjememo preglKada odabpostoje u o

panel

mu govori ime se vri potabla je sas

odeavanja?unutar opera

nete na start

m desnom uglati ikonice

beremo smaokviru kontr

me Controldeavanje kstavni segm? To su pativnog siste

t Control p

glu nalazi si male pro

all icons / mrolne table.

l Panel (Kokomponentiment operatiprije svega ema window

panel otvori

e opcija Viograme kojmale ikone,

38

ontrolna tai operativnoivnog sistem

administraws 7.

ie vam se p

iew by: onaji se izvravpojavie se

abla/Upravog sistema.ma, u komeativna pode

prozor kao n

a omoguavvaju kada dve sljedea s

ljaka tabla

e se nalazi eavanja si

na slici ispo

a da moemvostruko klislika koja p

a/Nadzorno

itav set poistema, pod

od.

mo birati naiknemo na n

pokazuje sv

mjesto) je

odeavanja.deavanje i

ain na kojinjih. e alate koji

e

. i

i

i

Pogledajm Desktop gGadget su sistema, a mKada se ak

mo one koje

gadgets/malmali progrmogu biti z

ktiviraju poj

se najee

li programrami koji raznaajne za javljuju se n

koriste. A t

i koji nose di u pozadikorisnika.

na desktopu

39

to su:

itav spektini operativ

u raunara.

Naji sat Slikprog

tar informavnog sistema

ee korit.

ka lijevo gramie.

acija a i ne opter

en gadget-

pokazuje

reuju rad o

dodatak jes

kako poz

operativnog

ste kalendar

zivate ove

g

r

e

Display/poMogue jeekrana: ovam odgopozadine epodeavanj Na primjpodesite daboja ili slnain. Otvokliknete desktop bakao opcija Poslije odaste ve vi changes.

Ukoliko prozora udrugaiji oprozor Coopciju Chsounds on U okviru standarne izabrati koali i neke dU okviru moete mmnoge dru

odeavanjae podesiti od rezolucijovara, prekekrana, njegja skrin sejv

jer: ukolika na vaem lika to radorite controna displayackground sa lijeve str

aberete slikuodluili, kl

elite da u kojima od standard

ontrol panehange the your comp

ove opcmogunost

oje nudi samdruge.

ove opcijmijenjati scuge stvari

a izgleda eksve parameje ekrana kko definisagove boje slvera itd.

ko elite desktopu b

dite na sledol panel, potay i chan

koji se narane. u ili boju ililiknete na s

izgled varadite b

dnog, otvoel, i potra

visuals aputer ije nalazi

ti koje mom Window

je moguecreen save

krana i prozetre koja anja ike,

da ude dei tom nge lazi

i ta save

aih ude

orite ite and

se ete

ws 7

je r i

40

zora

Region an

Ukoliko douvijek standefault inp

nd Languag

odamo viendarni font put languag

ge/podeava

e jezika, reci jezik koji

ge bar koji s

anje jezika

cimo srpskim kucamo

se nalazi u s

41

a i regiona

Ovo je mradimo. Onda kkeyboarddugme cAko elilatinicuadd, potserbian, kliknemoTada nam Standard

i latinicu, bude srpsk

samom vrhu

mjesto na k

kada otvorids and Lan

changes keyimo da dodto radimo

tom iz palelatin ser

o ok. m se taj jezi

dno, klikom

irilicu, engki latinica tou prozora, p

kome defin

imo ovaj pnguages. Uyboard. damo novi j

na sledei te koja namrbia and

ik doda u pa

na apply p

gleski jezik o biramo takpotvrdimo n

niemo jezi

prozor imaU okviru nj

jezik, na pr nain. Kl

m se otvorimontenegr

aletu.

potvrujemo

itd. i elimako to u okna izbor.

k sa kojim

amo opcijue se nalazi

imer srpskiliknemo na izaberemo

ro Former

o izbor.

mo da namkviru opcije

m

u i

i a o r

m e

JednostaCilj: upozsistemom,pa i Windo

U sklopuZa poetak CalculatoProgram kranijim dPoziv proPozivom

Izbor se kao na sli

Nauni kaProgramepodravajuBin), Standard(/), sabirapredznakaRaunanjUnos vrijukucavanjAko korisnumeriko taster tindikacija) sa vai znakon unos

ora.

kacije

tavnijom apkativne proa omogui knog sistemnajjednostav

a da se uz atorima. rt/Programsulator koji j

ekiranjem j

adri dalekoguava i radojnim sistem

ard) sadri cenat, kvad

dnosti u dijlikom na t

se koristiti risti numerano paljenjemerikog seza sve progrsa brojeva i

42

plikacijom ograme, nemkonkretan rma isporuvnijim kao

z pomo ra

s/Accessorije integrisan

jedne od p

o vei broj fud sa logikimima (heks

samo elemdratni korije

alog prozortaster - dug

brojevi iz rika tastatem svjetlosneta: da li rame. i operacija)

Windows-ma mnogo srad. uuje se to su kalku

aunara vr

ies/Calculatn u Window

ponuenih o

funkcija, m operacijasadecimalni

mentarne open (sqrt), in

r Calculatorgme koji p

gornjeg reura ona sene indikacijda se kori

), pritiskom

a. Upoznavsmisla. Cilj

vie aplulator, sat i H

e jednostav

tor. ws.

opcija

ama (u brojni - Hex, ok

peracije: mnnverznu vri

r-a. predstavlja

eda karaktere aktivira e. isti kao ku

na taster Blank- alatom O

enta: uz pomreica na tasu mapu de s- upiemo ntype prog

57

ponente kork su pri rucgoditi traku

mandi vidjeat za rad o

dne dugmad

e. datke na podnaredbe ili

m komentar

k documentOtvori / Openmod tasterastaturi Ctrl se dokumennaziv datotegram u koje

risnikog ii, tzv Office

u tako da se

eete da suomoguava

di kartice i g

dzadatke. prikazuju m

rima njihov

t > Create (pn (preica nCtrl ili Shif+ S)

nt zapamtitieke m spremam

interfejsa i e Fluent. e naredbe ko

u one paljvelke ute

grupe

meni naredb

e funkcije, a

preica na tana tastaturi Cft

mo dokumen

grupiu a

oje se naje

jivo grupisede i bitno

bi.

a na Vama j

astaturi CtrlCtrl + O)

nt (MS Wor

alate prema

ee koriste

sane. Onimo poveava

je da se

l + N)

rd .docx)

a

e

m a

Olakano jOptions > tampanje Prin Pag Cop Colkopija; Unc Ma Orij o P o L Kartica: P

Vrsta slova Veliina sl

FormatiraPodebljan- Ctrl + B

Primjena e Pre Ind Eks

Kliknemo mogu prim(Outline), velika slov

Mala slova - VELIKA- mala slov

Text Effec

Text Highl

Sjenanje /

e kreiranje kartica Sav/ Print:

nter izborge range: Alpies broj kllated ispi

collated isargins od nijentacija / Oortrait (vert

Landscape (h

Poetni/H

a (font): Tim

lova / Font S

anje -oblikonje (Bold)

efekata (prececrtani tekst deks (Subscrsponent (Su

na sivu stremijeniti su:Reljefno (E

va (All caps

a pretvoriti uA SLOVA / va / lowerca

cts - s

light Color

/ Shading

novog dokue > Save Au

remo tampall sve Curkopija dokuisuje se cije

spisuje se pnekoliko poOrientation:tikalan papihorizontalan

HOME

mes New Ro

Size padaj

ovanje teksZakoenje - Ctrl + I

crtavanje, in(Strikethro

ript) H2O >uperscript) 5

elicu pokraj: DvostrukEmboss), U), Skriveni t

u velika ili UPPERCA

ase

sadri opcije

- ala

- alat

umenta koriutoRecover

a rrent page umenta li dokumen

rva stranicaonuenih ve

ir) n papir)

oman, Verd

ajudi meni

sta: (Italic) Po

- C

ndeksiranjeough) nekak> H2O; 5 m2 > 5 m2

aj Font ko precrtanoUgravirano tekst je skri

obrnuto ASE

e oblikovan

at za isticanj

za bojanje p58

itenjem prer info every

trenutna Pa

nt od poetk

a prema zadeliina marg

dana, Ariel,

odvlaenje (Ctrl + U -

, eksponentkav tekst

2

(ili preico (Double (Engrave),

iven pri ispi

:

nja teksta: Sj

nje teksta bo

pozadine te

edloka ek(odrediti )

ages izbor

ka do kraja, a

danom brojugina odabere

Calibri (na

(Underline) preice

t)

ca na tastatuStrikethrou

, Smanjenaisu (Hidden

jena / Shad

ojom

ksta

kstenzija.

r stranica

a zatim prem

u kopija, zatemo jednu

slici) itd.

)

uri Ctrl + Dugh), Sjena

velika slon)

ow, Odsjaj

ma zadanom

tim druga it

D) - ostali efa (Shadow

ova (Small

/ Reflection

m broju

td

fekti koji sew), Kontura

caps), Sve

n

e a e

Obrubi / B

Bojenje te Grafike i

Grafike li umetanje n

PoravnanjPoravnaj: l

Izbor prore Prikazivanj Stilovi: pr

Ili pritisnem

izmjena sti

izrada novo KARTIC Koristi se z

Umetanje um o il prolijeve taste ure > Sjenanj nak

orders

eksta razli

i numerike

iste / Bullets

nove oznae

je teksta lijevo / Alig

eda unutar p

nje i sakrivan

rimjena stil

mo u m

ila - pritisne

og stila: ozn

CA: UMET

za umetanje

(insert) tabetanje tabelli odaberemomjena poloera mia u eivanjetabe

e / Shadingknadno ume

- alat za

itim bojam

e liste:

s N

ene stavke

gn Left, po s

pasusa - alat

nje znakova

a nakon ozn

eniju stilov

emo > P

na.imo teks

TANJE / IN

e razliitih e

bele le: miem p

mo opciju Umoaja take ueljenu deliju

ele: Table T

g etanje retka

postavljanj

ma: al

Numerike

Enter na ta

sredini / Ce

t Line Spac

a koji nisu z

naavanja te

a > izaberem

Primjeni stil

t sa .eljenim

NSERT

elemenata k

relazimo prmetni tabeluumetanja: tau

Tools > Obru

ili stupca:

59

je raznih vr

lat Font Co

liste / Num

astaturi, pre

entar, desno

cing

za ispis - Al

eksta, klikn

mo stil > Pr

l > Izmjeni (

m oblikovan

koji se koris

reko kockicu / Insert Taaster Tab, ta

ubi / Border

sta linija ok

lor

mbering

estanak ozna

/ Align Rig

lat Show / H

nemo na pon

rimjeni stil /

(Apply Styl

njem, pritisn

te pri uree

a ime odreable i upiemastera sa stre

rs

ko oznaeno

aavanja d

ght, obostran

Hide

nueni stil /

/ Apply Sty

le > Modify

nemo kod

enju teksta

eujemo bromo brojeve elicama na t

og teksta

dva puta En

no / Justify

style

yle

y)

menia sti

oj kolona i r tastaturi, pr

nter

ilova >

redova;

ritiskom

taktaster mia(Below) ili U bris oznColumns) i bris

UMETAN oznna obrubu za pPicture > L pod run upiza visinu (H Zaglavlje ureivanjemia i izbopovrinu ap

Umetanje pvrijeme, au Automatsk Umetanje s

ku umetanjaa te na brzom

Umetni > ko

sanje reda ilnaimo red iili Obrii re

sanje tabele

NJE Slike naavanje sldobije kvadpomicanje sLayout > W

deavanje vno: oznaimsom vrijednHeight) i ir

i podnoje -editiranje:

or naredbe Uplikacije

polja utora/icu do

ko numerisa

simbola

a pozicionirm meniju od

olona lijevo

li kolone ili kolonu, p

edove (Dele

e: oznaimo

like radimo dratide slike na pro

Wrap, odaber

veliine objmo objekt, pnosti: desni rinu (Width

(Header andvostrukim

Uredi / Edit

(Qokumenta, it

anje stranica

itd.

ramo u elijdaberemo U

o (Insert > C

pozovemo bte Rows)

tabelu i pri

pritiskom l

izvoljno mjremo stil

jekta pomiemo nklik na obje

h)

nd Footer) m klikom u p

izlazimo iz

Quick Parts td.

a

60

ju gdje elimUmetni > red

Column Left

brzi meni te

itisnemo tas

lijeve tastera

jesto: ozna

neke od rubnekt > Forma

prostor zaglz polja zagla

> Field...) m

mo umetnutd iznad (Ins

ft) ili desno

izaberemo

ster Delete

a mia na e

imo sliku, d

nih toaka nat Picture >

lavlja ili podavlja/podno

moemo um

ti red ili kolsert > Row A

(Right)

opciju Obr

eljeni objek

desna taster

na okviru obkartica Siz

dnoja; ili: pja: dvostru

metnuti: bro

lonu, pritisnAbove) ili i

rii kolone (

kt, nakon e

r mia > For

bjekta ze > unijeti v

pritisak na duki klik na r

oj stranice, d

nemo desni ispod

(Delete

ga objekt

rmat

vrijednosti

desni tasterradnu

datum,

Kartica iz

Margine / M Orijentacijpapir, Veliina / SAutomatsko None (ni Okvir stran Uvlaka / In Kartica P

Cirkularn Kre 1) I Pi Po O N Im 2) I U Po Po 3) I K Iz

zgled stran

Margins: od

a / Orientat

Size - podeka funkcija zikakva), Au

nice / Page b

ndent - uvu

Pota/MAI

no pismo, pieiranje: StarIzbor vrste dismo tekstoruka e-pomotnice i

Naljepnice menik cije

Izbor polaznUpotrijebi tek

oni od predostojei dok

Izbor primaKoristi postojzaberi meu

ne / PAGE

daberemo p

tion: Portrai

avanje dimza rastavljan

utomatic, Ma

borders ra

enost pasu

ILINGS

ismo s istimrt Mail Merdokumenta t koji se raz

te kao i kispis imena

eli dokumen

nog dokumekui dokumdloka odkument na

aoc ojei popis u kontaktima

E LAYOU

onuene ma

it okomito

menzija papinje rijei / Hanual

azliite vrste

sa - reda

m sadrajemge > Step bna kojem

zlikuje samokod pisma

i adrese pri

nt predstavlj

enta ment dokumdaberemo pravigiramo d

koristimo a u Outlook

61

UT

argine s obz

o postavljen

ira Hyphenation

e i debljine

m koje aljemby Step Maielimo kreirao po umetnu

imaoca

ja ispis po p

ment koji uredloak do i otvorim

imena i adrk-u / Select

zirom na e

n papir; Lan

n

linija mogu

mo na vie al Merge Wiati cirkularnutim poljim

poljima pod

upravo koris

mo postojei

rese iz datotfrom Outlo

ljenu visinu

dscape v