informacije o ugovornom organujudomzdravljavares.ba/wp-content/uploads/2016/07/...korišten je...

Energetski audit za objekat JU Dom zdravlja Vareš

INFORMACIJE O UGOVORNOM ORGANU

JU dom zdravlja Vareš Zvijezda 18, Vareš 71330

Bosna i Hercegovina

T. +387 32 843005 F. +387 32 843005

1


INFORMACIJE O OBRAĐIVAČU

Enova d.o.o. - Consultants & Engineers Inspired by the Future ID: 4201 3583 20007

PDV: 201 3583 20007 www.enova.ba

Podgaj 14/1 71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina T. +38733279100 F. +38733279108 [email protected]

Stručni tim:

Dr.Sc. Marin Petrović, dipl.ing.maš. Arnesa Borčak, dipl.ing.maš.

MSc. Mirsad Madeško, dipl.ing.el.

2


SADRŽAJ INFORMACIJE O UGOVORNOM ORGANU ........................................................................................ 1 INFORMACIJE O OBRAĐIVAČU ........................................................................................................ 2 1 UVOD ......................................................................................................................................... 5 2 ANALIZA ENERGETSKIH KARAKTERISTIKA OBJEKTA ............................................................ 8

2.1 Osnovni podaci .................................................................................................................. 8 2.2 Analiza toplotnih karakteristika omotača objekta .............................................................. 9 2.3 Analiza energetskih karakteristika sistema grijanja objekta .............................................. 13 2.4 Analiza energetskih karakteristika sistema za pripremu potrošne tople vode ................... 15 2.5 Analiza energetskih karakteristika sistema potrošnje električne energije ........................ 16

3 ANALIZA ENERGETSKIH TROŠKOVA ...................................................................................... 17 3.1 Potrošnja električne energije ............................................................................................ 17 3.2 Potrošnja toplotne energije............................................................................................... 18 3.3 Potrošnja vode .................................................................................................................. 18 3.4 Indikatori potrošnje energije ............................................................................................. 18

4 ANALIZA MOGUĆIH MJERA POVEĆANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI OBJEKTA .................20 5 PRIJEDLOG MJERA POBOLJŠANJA ENERGETSKE FIKASNOSTI OBJEKTA .............................22

5.1 Ugradnja termoizolacije na fasadu objekta .......................................................................22 5.2 Izolacija poda tavana objekta ............................................................................................ 25 5.3 Zamjena fasadne stolarije ................................................................................................ 26 5.4 Zamjena instalacija grijanja u objektu ...............................................................................28 5.5 Zamjena sijalica ................................................................................................................ 30 5.6 Ugradnja senzora pokreta ................................................................................................. 31 5.7 Ugradnja senzora dnevnog svjetla .................................................................................... 32 5.8 Bilans energije ................................................................................................................... 32

6 ANALIZA ENERGETSKIH I EKONOMSKIH EFEKATA PREDLOŽENIH MJERA .......................... 34 7 ANALIZA OKOLINSKIH EFEKATA PREDLOŽENIH MJERA ....................................................... 35 8 UPRAVLJANJE ENERGIJOM UNUTAR OBJEKTA ..................................................................... 37 9 ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 38 10 PRILOZI .................................................................................................................................... 39

3


POPIS TABELA Tabela 1: Osnovni podaci o objektu .................................................................................................................. 8 Tabela 2: Raspored grijanja .............................................................................................................................. 9 Tabela 3: Površina objekta ................................................................................................................................ 9 Tabela 4:Konstrukcija i površine zidova .......................................................................................................... 10 Tabela 5: Površine prozora .............................................................................................................................. 11 Tabela 6: Površine vrata ................................................................................................................................. 12 Tabela 7: Krovna konstrukcija ......................................................................................................................... 12 Tabela 8: Površina tavana ................................................................................................................................ 13 Tabela 9: Podna konstrukcija ........................................................................................................................... 13 Tabela 10: Sistem grijanja ............................................................................................................................... 15 Tabela 11: Sistem osvjetljenja ......................................................................................................................... 16 Tabela 12: Ostali električni uređaji .................................................................................................................. 16 Tabela 13: Potrošnja električne energije .......................................................................................................... 17 Tabela 14: Potrošnja toplotne energije ........................................................................................................... 18 Tabela 15: Potrošnja vode............................................................................................................................... 18 Tabela 16: Dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaza toplote prema Pravilniku ............................................. 21 Tabela 17: Predračun vanjske termofasade ..................................................................................................... 25 Tabela 18: Analiza isplativosti ugradnje termofasade ..................................................................................... 25 Tabela 19: Predračun termoizolacije poda tavana ........................................................................................... 26 Tabela 20: Analiza isplativosti izolacije poda tavana ....................................................................................... 26 Tabela 21: Predračun zamjene stolarije .......................................................................................................... 27 Tabela 22: Analiza isplativosti zamjene fasadne stolarije ................................................................................ 28 Tabela 23: Predračun zamjene instalacija grijanja ........................................................................................... 29 Tabela 24: Analiza isplativosti zamjene instalacija grijanja .............................................................................. 29 Tabela 25: Analiza isplativosti zamjene sijalica sa žarnom niti štednim fluorescentnim sijalicama .................. 30 Tabela 26: Analiza isplativosti zamjene sijalica sa žarnom niti snage 100 W i 75 W sa LED sijalicama .............. 30 Tabela 27: Analiza isplativosti zamjene fluorescentnih sijalica sa LED modulima ............................................. 31 Tabela 28: Analiza isplativosti ugradnje senzora pokreta ................................................................................. 31 Tabela 29: Analiza isplativosti ugradnje senzora dnevnog svjetla ................................................................... 32 Tabela 30: Bilans energije ............................................................................................................................... 32 Tabela 31: Potencijal energetske efikasnosti ................................................................................................... 34 Tabela 32: Energetski parametri za posmatrani objekat ................................................................................. 38

POPIS SLIKA Slika 1: Javna ustanova Dom Zdravlja Vareš ..................................................................................................... 8 Slika 2: Istočna fasada ...................................................................................................................................... 9 Slika 3: Sjevero-zapadna fasada ....................................................................................................................... 9 Slika 4: Sjeverna fasada .................................................................................................................................... 9 Slika 5: Južna fasada - dio objekta .................................................................................................................... 9 Slika 6: Fasadna stolarija na objektu Doma zdravlja ........................................................................................ 10 Slika 7: Vrata ................................................................................................................................................... 11 Slika 8: Grijna tijela instalisana u objektu ........................................................................................................ 14 Slika 9: Kotao, hemijska priprema vode i razdjelnik ........................................................................................ 15 Slika 10: Potrošnja električne energije u periodu 2011-2013. ............................................................................ 17 Slika 11: Parametri uneseni u ENSI software ................................................................................................... 20 Slika 12: Izgled fasadne stolarije na objektu Dom Zdravlja Vareš .................................................................... 26 Slika 13: ET kriva za posmatrani objekat prije i poslije implementacije mjera EE ..............................................33 Slika 14: Efekat staklene bašte ....................................................................................................................... 35

4


1 UVOD Činjenica je da je energija, odnosno dostupnost energije po prihvatljivim cijenama, ključan preduslov ostvarenja ekonomskog i socijalnog razvoja svakog društva. Međutim, isto tako je činjenica i da proizvodnja energije i njena upotreba znatno utiču na okoliš, uzrokujući zagađenja lokalnog i regionalnog karaktera, ali i probleme poput globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Zato je jasno da je energetski sektor u Bosni i Hercegovini, Evropskoj uniji, ali i širom svijeta danas suočen s izazovom održivog razvoja – razvoja koji omogućava sigurno snabdijevanje energijom, a istovremeno smanjuje negativne uticaje na okoliš. Poboljšanje efikasnosti potrošnje energije jedan je od najvažnijih stupova moderne energetske politike te je ključan i ekonomski najefektivniji mehanizam za postizanje ciljeva održivog razvoja energetskog sektora. Osim toga, poboljšanjem efikasnosti potrošnje energije smanjuju se troškovi, čime se doprinosi konkurentnosti nacionalne ekonomije. Dakle, energetska efikasnost znači trošiti manje energije za istu količinu proizvoda ili usluge. Energetska efikasnost nudi mnoge koristi, zavisno od tipa intervencije. Ona može:

Smanjiti opterećenje na domaćinstva pri porastu cijena energije, Povećati energetsku sigurnost, Povećati potrebnu investiciju za snabdijevanje energijom, Smanjiti zagađenje zraka i usporiti klimatske promjene, Poboljšati zapošljavanje kvalifikovane i nekvalifikovane radne snage, Smanjiti opterećenje na državni i općinske budžete, Povećati ekonomsku konkurentnost. Da bi se procijenio potencijal uštede energije za neku zgradu, mora se definisati postojeća energetska efikasnost. Drugim riječima, treba ustanoviti kakva je trenutna situacija. Nije moguće procijeniti potencijal uštede energije samo uvidom u račun za ukupnu energiju (npr. 700 000 kWh/god). Da li se radi o velikoj ili maloj zgradi? Specifična potrebna energija (npr. 130 kWh godišnje po m² korisne površine) daje bolju sliku o energetskoj efikasnosti zgrade. Postoji mnogo drugih faktora kao što je tip zgrade (kancelarija, bolnica, škola, itd.), klimatski uslovi, tehničke instalacije itd. koje utiču na ukupne “energetske potrebe”. Izrada predmetnog elaborata je u skladu sa odredbama Evropske Direktive o energetskim karakteristikama zgrada (2010/31/EC), odnosno Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH („Sl. novine FBiH“ br. 2/06; 72/07; 32/08; 4/10; 13/10; 45/10), član 81a, koji propisuje obavezno energetsko certificiranje svih objekata javne namjene, Pravilnika o energetskom certificiranju objekata („Sl. novine FBiH“ br. 50/10 i prilozi), Pravilnika o uslovima za lica koja vrše energetsko certificiranje objekata („Sl. novine FBiH“ br. 28/10) i Smjernica za provođenje energetskih pregleda iz augusta 2009. godine.

Međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, na osnovu Ugovora o energetskoj povelji potpisanog 1995. godine i ratificiranog 2000. godine, Ugovora o energetskoj zajednici potpisanog 2005. godine, kao i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, su da poštuje Pravnu stečevinu EU iz područja energetike i implementira Direktive koje se odnose na energetsku efikasnost u zgradarstvu.

5


Energetski pregled zgrade je ključni korak u analizi efikasnosti potrošnje energije i vode. Naime, energetski pregled je nezaobilazni korak na putu kontrole troškova i smanjenja potrošnje energenata. Sastavni dio energetskog pregleda su preporuke za promjene načina rada ili ponašanja, kao i preporuke za primjenu zahvata i realizaciju investicija kojima se postiže poboljšanje energetske efikasnosti bez ugrožavanja radnih uslova u objektu. Ukoliko rezultati općeg pregleda ukazuju na postojanje značajnog prostora za poboljšanje energetske efikasnosti, potrebno je provesti detaljni energetski pregled kako bi se mjerenjem na lokaciji potvrdili uočeni potencijali. Nakon obavljenog energetskog pregleda kreira se lista prioritetnih mjera energetske efikasnosti. Ključni parametri analize mogućih mjera su iznos ušteda u energiji, vodi i novcu koji će se ostvariti provedbom predložene mjere. Proces energetskog audita uključuje sljedeće osnovne aktivnosti:

Priprema,

Inspekcija/pregled,

Opis trenutnog stanja i identificiranih mjera,

Energetski proračun,

Ekonomski proračun,

Priprema Izvještaja energetskog audita,

Izrada Energetskog certifikata objekta.

Također je važno istaknuti da se energetska efikasnost nikako ne smije posmatrati kao štednja energije. Naime, štednja uvijek podrazumijeva određena odricanja, dok efikasnost znači zadržavanje zadane toplotne ugodnosti, unutarnjih klimatskih uslova, nivoe rasvjete i sl. uz korištenje manje količine energije. Metodologija koja je primijenjena za izradu ovog energetskog pregleda je uključivala sljedeća tri koraka.

Prvi korak je tzv. ulazni dio, u kojem se vršila priprema i organiziranje energetskog pregleda, obavljeni su kontakti i razgovori sa relevantnim osobama te provedena aktivnost energetskog pregleda. Drugi korak je bio procesni, u kojem je izvršeno: Obilazak objekta, Prikupljanje potrebnih podataka, Razgovor s relevantnim osobama, Prikupljanje podataka o utrošenim energentima, Pregled dostupne dokumentacije, Potrebno istraživanje, Snimanje objekta, Analiza i interpretacija prikupljenih podataka, Proračun energetskog i ekonomskog bilansa objekta, Proračun energetskog razreda objekta, Analiza i izbor mogućih mjera poboljšanja energetskih svojstava objekta, Energetsko, ekonomsko i ekološko vrednovanje predloženih mjera.

6


Treći korak je tzv. izlazni dio u kojem je dat prijedlog za poboljšanje energetske efikasnosti sa preporukama i redoslijedom prioritetnih mjera. Za realiziranje aktivnosti u navedenoj metodologiji korišten je Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije FBiH (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/06,72/7 i 32/8). Za proračun energetskog bilansa zgrada korišten je softver EAB 8.1 norveške kompanije ENSI – Energy Saving International AS, gdje su za klimatološke podatke o objektu korišteni podaci regije Sarajevo.

7


2 ANALIZA ENERGETSKIH KARAKTERISTIKA OBJEKTA

2.1 Osnovni podaci Objekat doma zdravlja u Varešu na adresi Zvijezda br. 18 je izgrađen 1979. godine i sastoji se od prizemlja i 3 sprata.

Slika 1: Javna ustanova Dom Zdravlja Vareš

Objekat je građen klasičnim sistemom gradnje, sa masivnim zidovima od siporex blokova i AB serklažima. Zidovi su obostrano omalterisani. Fasada objekta je obnovljena 2005. godine, i tom prilikom je urađen samo završni sloj fasade i nije urađena nikakva toplotna izolacija, a fasada prizemlja i trećeg sprata nije malterisana nego je vanjski zid obložen profilisanim limom bez toplotne izolacije. Objekat je „L“ oblika i konstruktivno je dilatiran na spoju krila objekta. Sa jugozapadne strane se naslanja na drugi objekt koji se ne grije pa se i taj zid tretira kao vanjski.

Grad Vareš Ulica Zvijezda Br. 18

Namjena zgrade Javni objekat

Godina izgradnje 1979. U redovnoj upotrebi od 1980.

Datum zadnje rekonstrukcije/obnove 2005.

Orijentacija I/Z/S/J

Početak grijne sezone 15.10. Kraj 15.04.

Vanjska projektna zimska temperatura - 18°C Unutrašnja projektna temperatura

20°C

Odgovorna osoba za rad i održavanje Adis Čizmo

Troškove energije plaća Javna ustanova Dom zdravlja Vareš

Troškove održavanja plaća Javna ustanova Dom zdravlja Vareš Tabela 1: Osnovni podaci o objektu

8


Raspored Radni dani Subota Nedjelja

Okupiranost zgrade (sati/dan) 7 – 15

Hitna 0 - 24 - -

Raspored grijanja (sati/dan) 24h/dan - -

Periodi grijanja Od (sati) Do (sati) Napomena

- period 1 05 24

- period 2 24 05 smanjen kapacitet

Broj osoba koje borave u zgradi 70 osoba Tabela 2: Raspored grijanja

2.2 Analiza toplotnih karakteristika omotača objekta

Objekat Doma Zdravlja Vareš

Ukupna površina poda (m²) 2011,05 Grijana površina (m²) 2000,47

Ukupna zapremina (m³) 6033,15 Grijana zapremina (m³) 6001,41

Broj spratova P+3 Prosječna svijetla visina (m) 3,00 Tabela 3: Površina objekta

Slika 2: Istočna fasada Slika 3: Sjevero-zapadna fasada

Slika 4: Sjeverna fasada Slika 5: Južna fasada - dio objekta

9


Vanjski zidovi

Objekat je izgrađen masivnim zidovima od siporex blokova i AB serklažima. Zidovi su obostrano omalterisani bez termoizolacije. Zid na jugozapadnoj strani, površine 182,85 m2, je zid uz susjedni objekat te se na njega ne može postaviti termoizolacija s vanjske strane.

Opća procjena postojećeg stanja: loše

Ukupna površina (m²)

1271,90 U vrijednost (prosječno) (W/m²K) 0,352

Konstrukcija Z1

Profilisani lim

Siporex blokovi 25 cm

Krečni malter 2 cm

izolacija Ne

Orijentacija S SI I JI J JZ Z SZ

Površina zida Z1 (m²)

159,25 168,65 124,07 160,54 41,02

U-vrijednost (W/m²K)

1,099 1,099 1,099 1,099 1,099

Konstrukcija Z2

Produžni malter 2 cm

Siporex blokovi 25 cm

Krečni malter 2 cm

izolacija Ne

Orijentacija S SI I JI J JZ Z SZ

Površina zida Z2 (m²)

185,09 168,65 143,45 182,85 80,14 41,02

U-vrijednost (W/m²K)

1,085 1,085 1,085 1,085 1,085 1,085

Tabela 4: Konstrukcija i površine zidova

Prozori

Fasadna stolarija je izvedena od drveta po sistemu „krilo na krilo“ ostakljena običnim staklom d=3mm. U dijelu objekta iznad pasaža, umjesto fasade, na sva tri sprata, izveden je zid od staklenog kopelita sa prozorskim oknom u sredini.

Slika 6: Fasadna stolarija na objektu Doma zdravlja

10


Opća procjena postojećeg stanja:

Drvena stolarija duplo ostakljenje srednje

Ukupna površina (m²) 286,22 U vrijednost (prosječno) (W/m²K) 2,30

Vrsta materijala D – drvo, P – plastika, Al – aluminij, stakleni kopelit - SK

Vrsta ostakljenja 1G – jednostruko, 2G – duplo, 3G – trostruko

Orijentacija

Veličina (a x b)

Količina Ukupna površina

Ukupna dužina

spojeva

Vrsta materijala

Vrsta ostakljenja

U-vrijednost

m kom m² m (D, P, Al) (1G, 2G,

3G) W/m²K

S 1,2x1,6 28 53,76 190,4 D 1G + 1G 2,3

S 1,2x0,8 4 3,84 16,0 D 1G + 1G 2,3

S 2,75x2,5 3 20,62 - SK - 2,3

SZ 1,2x2,0 6 14,4 45,6 D 1G + 1G 2,3

SZ 1,2x1,6 4 7,68 27,2 D 1G + 1G 2,3

I 1,2x2,0 18 43,2 136,8 D 1G + 1G 2,3

I 1,2x0,8 2 1,92 8,0 D 1G + 1G 2,3

I 1,2x1,6 20 38,4 136,0 D 1G + 1G 2,3

J 1,2x2,0 6 14,4 45,6 D 1G + 1G 2,3

J 1,2x1,6 19 36,48 129,2 D 1G + 1G 2,3

J 1,2x0,8 4 3,84 16,0 D 1G + 1G 2,3

J 2,8x2,0 2 11,2 28,8 D 1G + 1G 2,3

Z 1,2x2,0 8 19,2 60,8 D 1G + 1G 2,3

Z 1,2x1,6 13 24,96 88,4 D 1G + 1G 2,3 Tabela 5: Površine prozora

Vrata

Ulazna vrata su izrađena u kombinaciji aluminijski lim-čelik, gdje je osnovni ram od čeličnih „U“ profila a aluminijski elementi izrađeni od vučenih eloksiranih aluminijskih profila. Ostakljenje vrata je od običnog stakla debljine 5 mm.

Slika 7: Vrata

11


Opća procjena postojećeg stanja:

Al Vrata jednostruko ostakljenje loše


Vrsta materijala D – drvo, P – plastika, Al – aluminij, stakleni kopelit - SK

Vrsta ostakljenja 1G – jednostruko, 2G – duplo, 3G – trostruko

Orijentacija

Veličina (a x b)

Količina Ukupna površina

Ukupna dužina

spojeva

Vrsta materijala

Vrsta ostakljenja

U-vrijednost

m kom m² m (D, P, Al) (1G, 2G,

3G) W/m²K

S 2,2x2,65 1 5,83 11,7 Al 1G 3,0

S 4,75x2,65 1 12,58 18,45 Al 1G 3,0

J 2,2x2,65 1 5,83 11,7 Al 1G 3,0

Z 2,2x2,65 1 5,83 11,7 Al 1G 3,0 Tabela 6: Površine vrata

Krov i tavanska ploča

Objekat je pokriven viševodnim krovom koji je izveden od AB konstrukcije sa pokrovom od trapeznog lima. Lim je u dobrom stanju i nije planirana njegova zamjena. Zgrada je izgrađena 1979. godine, pa je strop između trećeg sprata i tavana urađen u skladu sa važećim propisima u vremenu gradnje, te je i izolacija stropa ili poda tavana urađena u skladu sa navedenim propisima. Stropna AB ploča prema tavanu je bila izvedena sa 5cm tervola, ali je vremenom termoizolacija izgubila svoja svojstva pa se može računati sa efektivnom debljinom od 2 cm.

Opća procjena stanja krova Dobro

Ukupna površina (m²)

636,03 U vrijednost (prosječna)

(W/m²K) 1,31

Umax (W/m²K) 0,3

Tip krova RF1 Tavan; tip RF 2 Tavan; tip RF 3 Tavan; tip RF 4

Krov odmah iznad grijane

površine

Visina (m) 3,0 H1 H2

Krov / zid / plafon

Konstrukcija K1

Tavanica iznad grijanog prostora:

Malter 1 cm

AB ploča 20 cm

Tervol 5 cm

Betonska podloga 5 cm

Zračni sloj

izolacija Da

Tabela 7: Krovna konstrukcija

H H

H1 H2

12


Tip krova Dimenzije Površina Debljina Tip U-vrijednost

m m² m konstrukcije W/m²K RF3 28,60 x 12,80 366,08 0,31 K1 1,31 RF3 21,09 x 12,80 269,98 0,31 K1 1,31

Tabela 8: Površina tavana

Pod

Podna konstrukcija ima toplotnu izolaciju od 7 cm tvrdo presovanog tervola, a pod je na tlu pa ova konstrukcija ima relativno dobre toplotne karakteristike. U prizemlju postoji prolaz iznad kojeg je pod prvog sprata, a njegova konstrukcija je izolovana kombi pločama od 5 cm sa vanjske strane i tervolom od 2 cm sa unutrašnje strane.

Opća procjena postojećeg stanja dobro


Ploča poda/ploča podruma/zidovi

Konstrukcija P1

Umjetni kamen + c.m. 3 cm

Betonska podloga 6 cm

PVC folija

Tervol t.p. 7 cm

Hidroizolacija 2+3 1 cm

AB ploča 20 cm

Šljunak

Nabijena zemlja

Izolacija Da

Konstrukcija P2

Patik pod 0,5 cm

Betonska podloga 4,5 cm

Tervol t.p. 2 cm

AB ploča 20 cm

Kombi ploča 5,0 cm

Rabic, malter 3,0 cm

Izolacija Da

Tip poda Površina Debljina Vrsta U-vrijednost

m² m konstrukcije W/m²K

Ploča prizemlja na tlu FL1 602,90 0,37 P1 0,359

Stropna konstrukcija nad prolazom

FL2 32,13 0,35 P2 0,938

Tabela 9: Podna konstrukcija

2.3 Analiza energetskih karakteristika sistema grijanja objekta Objekat je „L“ oblika i konstruktivno je dilatiran na spoju krila objekta. Sa jugozapadne strane se naslanja na drugi objekt koji se ne grije pa se i taj zid tretira kao vanjski.

U kompletnom objektu su izvedene instalacije centralnog grijanja, a kao izvor toplote služi kotlovnica sa instalisanim kotlom loženim čvrstim gorivom.

Kao grijna tijela u objektu su instalisani gusani radijatori tip 600/4, proizvod kao "Željezara" Zenica. Radijatori su u polaznom vodu snabdjeveni sa običnim radijatorskim ventilima, a u povratnom sa radijatorskim navijcima. Na svakom radijatoru je ugrađen mehanički odzračni ventil za ručno odzračavanje instalacije.

13


Na sljedećim slikama je dat prikaz stanja radijatora i radijatorske armature.

Slika 8: Grijna tijela instalisana u objektu

Cijevna mreža u kotlovnici i kompletan razvod cijevne mreže urađen je od crnih čeličnih bešavnih cijevi.

U kotlovnici je instalisan kotao proizvođača "WV term", kapaciteta 320 kW. Kao gorivo se koristi ugalj, koji se skladišti u ugljari uz kotlovnicu.

Čelični toplovodni kotao se loži čvrstim gorivom (drvo, ugalj, drveni briket i slično). Temperaturni režim kotla je 90/70°C. Kotao je izrađen od kvalitetnog kotlovskog lima i bešavnih cijevi tehnologijom zavarivanja. Čišćenje kotla je jednostavno i pristupačno, vrata za loženje su dovoljno velika da omogućuju loženje krupnim komadima goriva. Kotao je dobro toplotno izolovan tvrdo presovanom mineralnom vunom u kvalitetnoj metalnoj oplati.

Za cirkulaciju tople vode na polaznom vodu ugrađene su cirkulacione pumpe. Ugrađen je jedan par cirkulacionih pumpi za kompletan objekat. Na sljedećim slikama prikazani su elementi kotlovnice. Instalacije grijanja su izvedene u vrijeme izgradnje objekta.

14


Slika 9: Kotao, hemijska priprema vode i razdjelnik

Obzirom da je kompletna cirkulacija u sistemu loša u određenim prostorijama je naknadno povećavan broj radijatorskih članaka, međutim to je dovelo do još većeg disbalansa u sistemu te se većina prostorija dodatno zagrijava električnim grijalicama kako bi se dostigla prosječna temperatura od 20°C, što je ispod projektovane temperature.

Opskrba toplotom /generatori toplote

Tip sistema Centralno grijanje

Generator toplote Kotao na čvrsto gorivo Q=320 kW

Automatska kontrola Ne

Curenja Da

Prigušivač, gorionik Ne

Distributivni sistem Dvocijevni

Materijal cijevi Bešavne čelične cijevi

Distributivni sistem balansiran Ne

Nosilac toplote Voda

T1/T2 (°C) 90/70

Stanje toplotne izolacije na cijevima Loše

Materijal toplotne izolacije na cijevima Mineralna vuna u oblozi od Al lima

Grijna tijela Radijatori

Termostatski ventili na radijatorima Ne Tabela 10: Sistem grijanja

2.4 Analiza energetskih karakteristika sistema za pripremu potrošne tople vode

Objekat nema centralnu pripremu potrošne tople vode, a potrebe za toplom vodom u pojedinim dijelovima se podmiruju tako što se voda zagrijava u električnim akumulacionim bojlerima.

15


2.5 Analiza energetskih karakteristika sistema potrošnje električne energije

Unutrašnja rasvjeta Kapacitet svjetiljki

(W)

Količina

(kom)

Radni period

(sati sedmično)

Sijalice sa žarnom niti 75 90 20

Fluorescentne sijalice 36 816 20

Vanjska rasvjeta Kapacitet svjetiljki

(W)

Količina

(kom)

Radni period

(sati sedmično)

Sijalice sa žarnom niti 100 5 40 Tabela 11: Sistem osvjetljenja

Vrsta uređaja Količina

(kom)

Kapacitet jedinice

(kW)

Ukupni kapacitet

(kW)

Prosječna snaga

(W/m²)

Radni period (h/sedmično)

PC 25,00 0,45 11,25 5,62 35,00 El. bojler 9,00 2,00 18,00 9,00 3,00

Frižider 6,00 0,60 3,60 1,80 168,00 Kopir aparat 2,00 0,50 1,00 0,50 5,00

Printer 20,00 0,30 6,00 3,00 5,00 Stomatološke stolice 4,00 0,30 1,20 0,60 20,00

Kompresor 4,00 1,50 6,00 3,00 8,00 Sterilizator 4,00 2,00 8,00 4,00 7,50 Zamrzivač 1,00 1,00 1,00 0,50 84,00

Grijalica 5,00 3,00 15,00 7,50 5,00 Kvarcna grijalica 15,00 2,40 36,00 18,00 6,50

TA peć 4,00 3,50 14,00 7,00 6,00 Koher 7,00 2,00 14,00 7,00 6,00

Kuhalo za kafu 7,00 2,00 14,00 7,00 2,00 Rendgen 1,00 1,00 1,00 0,50 10,00

Tabela 12: Ostali električni uređaji

16


3 ANALIZA ENERGETSKIH TROŠKOVA Analiza energetske potrošnje je rađena na osnovu potrošnje električne energije, toplotne energije i vode u objektu dobivene mjerenjem prije implementacije mjera energetske efikasnosti. Za analizu potrošnje električne energije i vode iskorišteni su računi za posljednje tri godine (2011-2013).

Naredne tabele pokazuju potrošnju energije Dom zdravlja Vareš koja je predmet ovog elaborata.

3.1 Potrošnja električne energije Godina

2011-2013. Električna energija

2011. godina Električna energija

2012. godina Električna energija

2013. godina Mjesec KM kWh KM kWh KM kWh Januar 1.101,39 4.660 1.109,00 4.800 805,24 3.500 Februar 998,23 4.180 1.237,93 5.260 667,70 2.960 Mart 855,63 3.640 882,44 3.660 639,04 2.840 April 501,77 2.800 673,43 2.980 547,34 2.420 Maj 413,08 2.340 667,68 2.860 415,51 1.780 Juni 298,74 1.620 335,27 1.460 770,50 5.552 Jul 283,70 1.240 249,30 1.040 505,36 3.527 August 312,34 1.320 226,83 960 406,48 2.908 Septembar 332,41 1.400 349,68 1.500 790,94 5.792 Oktobar 636,17 2.820 533,01 2.360 977,99 7.356 Novembar 399,20 3.000 544,47 2.440 582,20 7.735 Decembar 776,57 3.320 684,88 2.980 1.215,54 9.074 Ukupno 6.909,23 32.340 7.493,92 32.300 8.323,84 55.444

Tabela 13: Potrošnja električne energije

Slika 10: Potrošnja električne energije u periodu 2011-2013.

17


3.2 Potrošnja toplotne energije

opis 2011. godina 2012. godina 2013. godina Ugalj (t/god) 95,58 80,76 86,64 KM 10.568,52 10.062,60 11.154,00

Tabela 14: Potrošnja toplotne energije

U prethodnoj tabeli su navedene nabavljene količine uglja za period 2011 - 2013. Prosječna godišnje potrošena količina lož ulja iznosi 87,66 t. S obzirom da toplotna vrijednost uglja iznosi 12.300 kJ/kg, dobiva se da godišnja potrošena količina uglja od 87,66 t (prosjek za prethodne tri godine) daje energiju od 299.505,00 kWh, odnosno 149,72 kWh/m2. S obzirom da se objekat dodatno zagrijava električnim grijalicama uz ugalj se godišnje potroši i određena količina električne energije.

Tokom grijne sezone se u objektu postiže maksimalna temperatura od 20°C, ali je pri implementaciji mjera u uštede uračunato i povećanje komfora (pretpostavljena srednja temperatura nakon implementacije mjera je 22°C).

3.3 Potrošnja vode Godina

2011-2013. Potrošnja vode

2011. godina Potrošnja vode

2012. godina Potrošnja vode

2013. godina Mjesec m3 KM m3 KM m3 KM

Januar 214 475,78 147 236,78 163 400,91 Februar 189 420,15 147 326,78 156 383,29

Mart 228 506,84 166 369,02 162 398,03 April 193 649,06 300 666,9 233 572,48 Maj 222 493,51 558 1.240,43 184 452,09 Juni 167 371,24 310 689,13 189 464,37 Jul 198 440,15 145 322,33 218 535,63

August 180 400,14 139 309,00 121 297,29 Septembar 117 260,09 124 275,65 153 357,92

Oktobar 158 351,23 133 296,66 189 464,37 Novembar 165 366,79 172 277,06 255 626,53 Decembar 118 262,31 173 384,58 275 675,67

Ukupno 2.149 4.997,29 2.514 5.394,32 2.298 5.628,58 Tabela 15: Potrošnja vode

3.4 Indikatori potrošnje energije Indikator potrošnje energije (potrošnja energije po m2 grijanog prostora) daje direktan izraz energetske efikasnosti objekta.

Indikatori potrošnje energije mogu biti ciljne vrijednosti preporučene na osnovu procjene određene grupe sličnih objekata, mogu biti rezultat proračuna, odnosno detaljnog praćenja i evaluacije objekta.

Indikator potrošnje energije može biti stepen energetske efikasnosti koji je zakonski propisan za novo izgrađene objekte ili pri renoviranju postojećih objekata.

18


U našem slučaju, kada nije rađeno detaljno (satno, dnevno ili sedmično) praćenje potrošnje energije, kao najbolji indikator potrošnje energije može se uzeti potrošnja toplotne ili električne energije po m2 grijanog prostora.

Nakon implementacije mjera energetske efikasnosti preporučuje se provođenje redovnog energijskog monitoringa, pri čemu će se pratiti sljedeći indikatori:

Korištena površina; Vanjska temperatura; Period grijanja; Potrošnja energenata.

19


4 ANALIZA MOGUĆIH MJERA POVEĆANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI OBJEKTA

Procjena i obrada prikupljenih podataka o stanju omotača objekta i potrošnji energije je urađena korištenjem EAB 8.1 softvera norveške kompanije ENSI - Energy Saving International AS, koji je u potpunosti kompatibilan s BH standardima i postupcima energetskog certificiranja objekata. Sljedeća slika pokazuje navedene parametre unesene u softver sa trenutnom godišnjom potrošnjom po jediničnoj površini, kao i projiciranom potrošnjom nakon implementiranih mjera energetske efikasnosti, odnosno uštedama koje je moguće postići uvođenjem pojedinih mjera.

Slika 11: Parametri uneseni u ENSI software

Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaza toplote U [W/m2K] građevinskih dijelova postojećih objekata nakon zahvata na njima date su Pravilnikom o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije („Sl. novine FBiH“, broj 49/09), što je dato u narednoj tabeli:

20


Građevinski dio U [W/m2K]

Θi ≥ 18°C 12°C < Θi < 18°C Θe,mj,min > 3°C Θe,mj,min ≤ 3°C Θe,mj,min > 3°C Θe,mj,min ≤ 3°C

Vanjski zidovi, zidovi prema garaži, tavanu

0,60 0,45 0,75 0,75

Prozori, balkonska vrata, krovni prozori, prozirni elementi fasade

1,80 1,80 3,00 3,00

Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora, plafoni prema tavanu

0,40 0,30 0,50 0,40

Plafoni iznad vanjskog zraka, plafoni iznad garaže

0,40 0,30 0,50 0,40

Zidovi i plafoni prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0°C

0,65 0,50 2,00 2,00

Zidovi prema tlu, podovi na tlu1

0,50 0,50 0,80 0,65

Vanjska vrata, vrata prema negrijanom stubištu, s neprozirnim vratnim krilom

2,90 2,90 2,90 2,90

Stjenka kutije za rolete

0,80 0,80 0,80 0,80

Plafoni između stanova, plafoni između grijanih radnih prostorija različitih korisnika

1,40 1,40 1,40 1,40

Θi – unutrašnja projektna temperatura grijanja

Θe,mj,min – srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji objekta

Tabela 16: Dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaza toplote prema Pravilniku

1 Kod podova na tlu zahtjev vrijedi do dubine poda prostorije 5 m od vanjskog zida, zida prema tlu ili negrijanog prostora

21


5 PRIJEDLOG MJERA POBOLJŠANJA ENERGETSKE FIKASNOSTI OBJEKTA

U nastavku su razmotrene moguće mjere poboljšanja energetske efikasnosti objekta. Sve mjere su analizirane za slučaj povećanja komfora u objektu, odnosno za postizanje projektne temperature od 22°C, što prethodno nije bio slučaj (projektna temperatura je 20°C).

5.1 Ugradnja termoizolacije na fasadu objekta Postojeće stanje

Objekat je izgrađen po sistemu klasične gradnje. Detaljni sastavi pojedinih fasadnih zidova su ranije dati u opisu stanja omotača. Ukupna površina vanjskih zidova koji bi se trebali izolirati iznosi 1.271,90m2 sa trenutnim prosječnim U koeficijentom od 0,352 W/m2K.

Opis mjere

U prizemlju objekta se u zoni kvašenja na površinu od 74,26 m2 postavlja XPS debljine 5 cm čime se U koeficijent smanjuje na 0,39 W/m2K, dok se na preostalu površinu zidova prizemlja i spratova od 1.699,82 m2 postavlja EPS debljine 8 cm čime se U koeficijent smanjuje na 0,32 W/m2K. Na dio podne konstrukcije koja se nalazi iznad pasaža se dodavanjem 5 cm XPS-a sa vanjske strane koeficijent smanjuje sa 0,938 na 0,39 W/m2K.

Prema Pravilniku o energetskom certificiranju, maksimalna dozvoljena vrijednost za ovaj tip konstrukcije iznosi 0,45 W/m2K.

r.br. OPIS POZICIJE RADA Jed. mjere Količina I PRIPREMNI RADOVI

1 Nabavka i montaža fasadne skele od metalnih cjevastih ili ramovskih elemenata sa svim zaštitnim dijelovima, sidrima i sl. Skela se koristi kod svih radova. Obračun po m2 razvijene površine cijele fasade.

7,96*13,08+17,85*13,08+13,4*3*2+19,15*13,08+13,3*2*13,08+29,1*13,08+9,69*13,08+1,2*13,08+3,23*2*10,08 m2 1.604,59

2

Skidanje postojećih metalnih gelendera na prozorima prizemlja i bočnih terasnih ograda na spratovima, radi prekrajanja na novu dimenziju (kraći i niži za cca 5 cm).

1,2*0,6*29+2,8*0,6*2 m2 24,24 3 Skidanje limarske galanterije i opšava sa objekta radi zamjene novim. Materijal deponovati na lokaciji na

mjestu koje odredi investitor i predati investitoru. 3.1 Prozorske klupice

m1

166,40 (1,2*134+2,8*2) 3.2 Olučne vertikale sa kotlićima i izlivima

m1

78,48 13,08*6 3.3 Opšav i pokrov nadstrešnica ulaza

m1 26,24 3,50*2,05*2+2,05*5,80 3.4 Limena obloga fasade objekta

fasada sjever 50%

m2 161,87

((13,30+17,85)*13,08+3,23*4,0-1,20*1,60*28-1,20*0,80*4-2,20*2,65-4,75x2,65)*0,50

fasada istok 50 % m2 148,55

22


r.br. OPIS POZICIJE RADA Jed. mjere Količina (29,10*13,08-1,2x2,0*18-1,2x0,8*2-1,2x1,6*20)*0,50 fasada jug 50%

m2 138,61

(26,22*13,08+1,20*13,08-3,23*3,0-1,2x2,0*6-1,2x1,6*19-1,2x0,8*4-2,8x2,0*2-2,2x2,65)*0,50

fasada sjeverozapad 50%

m2 41,02 (7,96*13,08-((1,20+1,60)*2*4+(1,20+2,00)*2*6))*0,50 fasada zapad 50%

m2 115,17 ((1,2+2,0)*2*8+(1,2+1,6)*2*13+(2,2+2,65*2))*0,50 4 Skidanje oštećenog maltera i fasadnog sloja na prizemlju i spratovima objekta, do zdravog siporex zida, sa

odvozom šuta na deponiju. Radovi se izvode da se ukloni oštećeni fasadni sloj do zdrave podloge za lijepljenje termofasade.

4.1 fasada sjever 50%

m2

161,87

((13,30+17,85)*13,08+3,23*4,0-1,20*1,60*28-1,20*0,80*4-2,20*2,65-4,75x2,65)*0,50

4.2 fasada istok 50 %

m2

163,48

(29,10*13,08+9,95*3,0-1,2x2,0*18-1,2x0,8*2-1,2x1,6*20)*0,50

4.3 fasada jug 50%

m2

236,06

(41,12*13,08+1,20*13,08-3,23*3,0-1,2x2,0*6-1,2x1,6*19-1,2x0,8*4-2,8x2,0*2-2,2x2,65)*0,50

4.4 fasada sjeverozapad 50%

m2

41,02 ((1,20+1,60)*2*4+(1,20+2,00)*2*6)*0,50

4.5 fasada zapad 50%

m2

115,17

((1,2+2,0)*2*8+(1,2+1,6)*2*13+(2,2+2,65*2))*0,50 II FASADERSKI RADOVI - FASADA PRIZEMLJA I SPRATOVA 1 Nabavka i postavljanje vanjske termofasade zidova spratova po sistemu kompaktne termofasade od

ekspandiranog polistirena EPS debljine 8 cm. Izvedba sa dva premaza akrilnom emulzijom, lijepljenjem EPS stiropora 15 kg/m3 za impregniranu površinu sa praškastom ljepilnom maltom za stiropor, sidrenjem PVC tanjirastim diblovima 6 kom/m2 min 15 cm dužine, dva sloja fasadnog ljepila od staklenih vlakana 140 gr/m2, te završnim fasadnim mineralnim slojem d=2 mm u bijeloj boji. U jediničnu cijenu uračunata početna cokl šina, PVC okapnice, kutni mrežasti profili po uglovima i obodima otvora i dijagonalna ojačanja na kutovima otvora. Svi otvori se odbijaju u cijelosti, a obrada špaleta se posebno obračunava.

1.1 Fasada sjever

m2 332,24

((13,30+17,85)*12,58+3,23*4,0-1,20*1,60*28-1,20*0,80*4-2,20*2,15-4,75x2,15)

1.2 Fasada istok

m2 316,06 (29,10*12,58+13,4*2,5-1,2x2,0*18-1,2x0,8*2-1,2x1,6*20) 1.3 Fasada jug

m2 257,13

(26,22*10,08+13,30*2,5+9,69*2,5+1,20*13,08-3,23*3,0-1,2x2,0*6-1,2x1,6*19-1,2x0,8*4-2,8x2,0*2-2,2x2,15)

1.4 Fasada sjevero-zapad

m2 73,33 (7,96*12,58-1,2x2,0*6-1,2x1,6*4-2,2x2,15)

1.5 Fasada zapad

m2 230,25 (19,15*12,58+13,4*2,5-1,2x2,0*8-1,2x1,6*13) 2 Nabavka materijala i obrada špaleta-uložina oko prozora i vrata. Izvedba od EPS stiropora debljine 2 cm min

20kg/m3. U dva sloja EPS ljepilne malte postavlja se kutna mrežica od staklenih vlakana, na uglovima otvora se dodatno ojačava sa trakama mrežice cca 30x50 cm i završno nanosi bijeli mineralni fasadni sloj 2 mm. Obračun po m1 obrađene špaletne prosječne širine cca 20 cm.

23


r.br. OPIS POZICIJE RADA Jed. mjere Količina 2.1 fasada sjever

m1 190,35

(1,20+1,60)*2*28+(1,20+0,80)*2*4+(2,20+2,65*2)+(4,75+2,65*2)

2.2 fasada istok

m1 231,04 (1,2+2,0)*2*18+(1,2x0,8)*2*2+(1,2+1,6)*2*20 2.3 fasada jug

m1 187,50

(1,2+2,0)*2*6+(1,2+1,6)*2*19+(1,2+0,8)*2*4+(2,8+2,0)*2*2+(2,2+2,65*2)

2.4 fasada sjeverozapad

m1 60,80 (1,20+1,60)*2*4+(1,20+2,00)*2*6

2.5 fasada zapad

m1 131,50

(1,2+2,0)*2*8+(1,2+1,6)*2*13+(2,2+2,65*2)

3

Nabavka materijala i izrada fasade podgleda pasaža. Na očišćenu i saniranu podlogu od prethodne fasade nanosi se ekstrudirani polistiren XPS debljine 5 cm po sistemu kompaktne termofasade. Izvedba sa dva premaza akrilnom emulzijom preko očišćene malterisane i podloge od blokova,lijepljenjem XPS stiropora za impregnisanu površinu sa praškastom ljepilnom maltom za stiropor,sidrenjem PVC tanjirastim diblovima 6kom/m2 min 17,5 cm dužine, dva sloja fasadnog ljepila za armiranje, utisnutom mrežicom od staklenih vlakana 140 gr/m2, te završnim fasadnim mineralnim slojem d 2 mm u bijeloj boji i/ili blago tonirano po izboru investitora.

(3,23*9,95) m2

32,13 III FASADERSKI RADOVI - FASADA PRIZEMLJA 1. Nabavka i postavljanje vanjske termofasade coklenih zidova po sistemu kompaktne termofasade od

ekstrudiranog polistirena XPS debljine 5 cm. Izvedba sa dvostrukim pred premazom akrilnom emulzijom, lijepljenjem sa ljepilom i diblovanjem sa PVC tanjirastim diblovima d=15 cm 6 kom/m2, dva sloja fasadnog ljepila i utisnutom mrežicom od staklenih vlakana 140 gr/m2, te završnim fasadnim dekorativnim slojem d=1,5 mm (kao Kulirplast) u tonu po izboru investitora. U jediničnu cijenu uračunati kutni mrežasti profili po uglovima. Visina termofasade je 50 cm iznad trotoara na istočnoj, južnoj, sjevernoj, zapadnoj i sjeverozapadnoj fasadi.

1.1 Fasada coklenih zidova

m2 63,50 (7,96+17,85+13,4*2+19,15+13,30*2+29,10+9,69+1,20)*0,5-(2,2*3+4,75)*0,5

2. Nabavka materijala i obrada špaleta vrata prizemlja. Izvedba od XPS stirodura d=2 cm oko vrata gdje se postavlja XPS termofasada.

2.1 Špalete vrata na sjevernoj, sjeverozapadnoj i južnoj fasadi m1 4,00 0,5*8

3. Nabavka materijala i izrada fasade ulaznih nadstrešnica. Na očišćenu i saniranu podlogu od prethodne

fasade nanose se dvoslojni predpremaz (Putzgrund) i završni fasadni disperzivni sloj granulacije 2 mm (Reibputz-završna žbuka od strukturnih smola otporna na vlagu)

3,50*2,05*2+2,05*5,80 m2 26,24 IV OSTALI RADOVI

1 Prepravka sa farbanjem prozorskih gelendera i bočnih ograda terasa, sa ponovnom montažom na objekat. Dimenzije uskladiti sa novom debljinom zida (termofasada ili špalete oko prozora), očistiti i skinuti korodirani dio na metalu, 2x antikorozivna zaštita i dva premaza lak bijelom bojom.

1.1 Ograde francuskih prozora 2,0x1,20 m kom 29 1.2 Ograde velikih prozora 2,0x2,80 m kom 2 2

Nabavka materijala i izrada novih limenih opšava dilatacije objekta na fasadi. Izvedba od pocinčanog, plastificiranog lima 0,55 mm u bijeloj boji RAL 9016

24


r.br. OPIS POZICIJE RADA Jed. mjere Količina

Opšav dilatacije rš=415 mm m1 40,32 10,08*4

3 Nabavka materijala i izrada opšava prozorskih klupica od pocinčanog plastificiranog lima d=0,55 mm u bijeloj boji RAL 9016. RŠ=25 cm

3.1 Prozorske klupice suterena - na EPS fasadi rš=25 cm

m1 166,40 2,8*2+1,2*134 4 Nabavka materijala i izrada limenih opšava ulaznih nadstrešnica od profilisanog duplo falcovanog

pocinčanog plastificiranog lima 0,55 mm u boji postojećeg lima. Izvodi se po ploči nadstrešnice sa uzgonom uz zid 30 cm i izradom obodnih lajsni.

3,50*2,05*2+2,05*5,80 m2 26,24 5 Nabavka materijala,radionička izrada i montaža na objektu olučnih vertikala fi 120 mm. Izvedba od

pocinčanog plastificiranog lima 0,55 mm u sivoj boji RAL 9006. U jediničnu cijenu uračunati nosači za termofasadu, spoj sa horizontalnim olucima i spoj sa oborinskom mrežom. Na spoju sa oborinskom odvodnjom-sa PVC cijevima izvršiti potrebne prepravke i ugraditi PVC revizije za čišćenje.

13,08*6 m2 78,48

UKUPNO (s uključenim PDV-om) 59.110,19 KM

Tabela 17: Predračun vanjske termofasade

Mjera 1 Ugradnja termoizolacije na fasadu objekta

Proračun uštede (ENSI® EAB Software)

Ušteda energije: 51,77 kWh/m²godišnje ∙ 2.000,47

m2 = 103.564,33 kWh/godišnje el. energija 35,79% 0,19 KM/kWh = 1.390,27 KM/godišnje

čvrsto gorivo 0,04 KM/kWh = 4.142,57 KM/godišnje Investicija 59.110,19 KM

Neto uštede 5.532,84 KM/godišnje

Jednostavno vrijeme otplate 10,7 godina Tabela 18: Analiza isplativosti ugradnje termofasade

5.2 Izolacija poda tavana objekta Postojeće stanje

Obzirom da je prirodni tok toplote odozdo prema gore, ukoliko ne postoji izolacija stropa, ili je ona nedovoljna, dolazi do najvećih gubitaka toplote. U konkretnom slučaju pod tavana je izolovan ali je izolacija vremenom izgubila svoja svojstva pa su i transmisioni gubici kroz konstrukciju stropa veliki. Opis mjere

Izolacija tavana, površine 636,03 m² postavljanjem dvoslojne termoizolacije od EPS stiropor ploča 20kg/m3 u debljini 2x5cm sa smicanjem spojnica, čime se U vrijednost ovog dijela konstrukcije smanjuje na 0,27 W/m2K (prema Pravilniku o energetskom certificiranju, maksimalna dozvoljena vrijednost za ovaj tip konstrukcije iznosi 0,30 W/m2K).

25


Termoizolacija poda tavana Jedinica mjere Količina

Nabavka materijala i postavljanje tavanske termoizolacije poda kao termoizolacija stropa iznad zadnje etaže Doma Zdravlja. Postojeća estrih podloga se temeljno čisti ,na podlogu se postavlja PE folija 0,4 mm, izvodi dvoslojna termoizolacija od EPS stiropor ploče 20kg/m3 u debljini 2x5cm sa smicanjem spojnica. Preko se postavlja PE folija i izvodi cementni estrih debljine 6 cm armiran vlaknima. Uz vanjske zidove se postavlja dilataciona izolacija od EPS storopora d 2 cm.

12,80*28,60+12,80*21,09 m2 636,03 UKUPNO (s uključenim PDV-om) 15.264,77

Tabela 19: Predračun termoizolacije poda tavana

Mjera broj 2 Izolacija poda tavana



m2 = 72.176,95 kWh/godišnje el. energija 24,95% 0,19 KM/kWh = 969,16 KM/godišnje

čvrsto gorivo 0,04 KM/kWh = 2.887,08 KM/godišnje Investicija 15.264,77 KM


Jednostavno vrijeme otplate 3,96 godina Tabela 20: Analiza isplativosti izolacije poda tavana

5.3 Zamjena fasadne stolarije Postojeće stanje

Prozori na objektu Doma Zdravlja Vareš su u lošem stanju. Vrijeme ugradnje istih je vrijeme izgradnje objekta, dakle 1979. godine. Vizuelnim pregledom ustanovljeno je da postoji strujanje kroz spojeve krila i štoka, zatim štoka i samog zida i sl. što dovodi do gubitaka toplote.

Ukupna površina fasadne stolarije koja je u vrlo lošem stanju i čija zamjena je neophodna iznosi 316,29 m2 s prosječnim U koeficijentom od 2,95 W/m2K. Ovo uključuje kompletnu stolariju objekta.

Slika 12: Izgled fasadne stolarije na objektu Dom Zdravlja Vareš

26


Opis mjere

Potrebno je zamijeniti staru fasadnu stolariju novom s ramovima od PVC petokomornog profila i izo staklom, čime se U koeficijent smanjuje na 1,3 W/m2K (prema Pravilniku o energetskom certificiranju, maksimalna dozvoljena vrijednost za ovaj tip konstrukcije iznosi 1,80 W/m2K).

r.br. OPIS POZICIJE RADA Jed. mjere Količina I PRIPREMNI RADOVI

1 Demontaža postojeće stolarije i ostalih staklenih stijena. Materijal deponovati na lokaciji na mjestu koje odredi investitor i predati investitoru.

Paušal 1

II STOLARSKI RADOVI VRATA

2

Nabavka i ugradnja ulaznog portala – vrata od Al IZO eloksiranih ili bojenih aluminijskih profila antracit boje, ostakljena termopan IZO staklom 6/16/4 mm sa vanjskim sigurnosnim staklom. Oblik i otvaranje prema nacrtu.

220x265cm kom 3 3 Nabavka i ugradnja ulazne vanjske ostakljene stijene od Al IZO eloksiranih ili bojenih aluminijskih profila

antracit boje, sa dvoja dvokrilna vrata sa automatskim zatvaračem, ostakljena termopan IZO staklom 6/16/4mm sa vanjskim sigurnosnim staklom. Oblik i otvaranje prema nacrtu.

470x265cm kom

1 PROZORI

4

Nabavka, doprema i ugradnja petokomornog PVC dvokrilnog prozora, gornje krilo se otvara oko horizontalne osi pomoću makaze, donje oko vertikalne osi. Prozor ostakljen termopan 4/16/4 Low-e. U jediničnu cijenu uračunati obradu vanjskih i unutrašnjih špaleta te postavljanje vanjskih prozorskih aluminijskih klupica. Provjeriti dimenzije otvora na licu mjesta prije izrade stolarije. Obračun po komadu.

120x200 cm kom 39 5 Nabavka, doprema i ugradnja petokomornog PVC dvokrilnog prozora, gornje krilo se otvara oko

horizontalne osi pomoću makaze, donje oko vertikalne osi. Prozor ostakljen termopan 4/16/4 Low-e. U jediničnu cijenu uračunati obradu vanjskih i unutrašnjih špaleta te postavljanje vanjskih prozorskih aluminijskih klupica. Provjeriti dimenzije otvora na licu mjesta prije izrade stolarije. Obračun po komadu.

120x160 cm kom 84 6 Nabavka, doprema i ugradnja petokomornog PVC jednokrilnog prozora, krilo se otvara oko horizontalne osi

pomoću makaze, donje oko vertikalne osi. Prozor ostakljen termopan 4/16/4 Low-e. U jediničnu cijenu uračunati obradu vanjskih i unutrašnjih špaleta te postavljanje vanjskih prozorskih aluminijskih klupica. Provjeriti dimenzije otvora na licu mjesta prije izrade stolarije. Obračun po komadu.

120x80 cm kom 10 7 Nabavka, doprema i ugradnja petokomornog PVC četverokrilnog portala, gornja krila se otvaraju oko

horizontalne osi pomoću makaza, donja krila oko vertikalne osi na dvije polu-olive. Prozor ostakljen termopan 4/16/4 Low-e. U jediničnu cijenu uračunati obradu vanjskih i unutrašnjih špaleta te postavljanje vanjskih prozorskih aluminijskih klupica. Kod ove pozicije vanjska klupica i bočna obloga su od ravnog Aluform lima. Provjeriti dimenzije otvora na licu mjesta prije izrade stolarije. Obračun po komadu.

280x210 cm kom 2 8 Nabavka materijala i zidanje vanjskog fasadnog zida staklenim opekama dimenzija 19x19x8 sa obradom reški

silikonskim kitom uz obavezno korištenje okvira, armaturnih nosivih profila i drugih neophodnih profila. Obračun po m2 gotovog zida.

3,23*3,27*3 m2 48 UKUPNO (s uključenim PDV-om) 68.668,59

Tabela 21: Predračun zamjene stolarije

27


Mjera broj 3 Zamjena fasadne stolarije



m2 = 79.878,77 kWh/godišnje el. energija 27,61% 0,19 KM/kWh = 1.072,51 KM/godišnje

čvrsto gorivo % 0,04 KM/kWh = 3.195,15 KM/godišnje Investicija 68.668,59 KM


Jednostavno vrijeme otplate 16,1 godina Tabela 22: Analiza isplativosti zamjene fasadne stolarije

5.4 Zamjena instalacija grijanja u objektu

Postojeće stanje

Kompletne instalacije centralnog grijanja su u lošem stanju. Grijna tijela u objektu su radijatori koji su montirani 1979. godine, kao i cijevna mreža koja je urađena od crnih bešavnih cijevi. Cirkulacija vode je loša i kroz pojedine radijatore se apsolutno ne ostvaruje. Instalacije u kotlovnici su također u lošem stanju pri čemu je i izolacija na cijevima oštećena.

Opis mjere

Zamjena kompletnih instalacija grijanja u objektu, što podrazumijeva sljedeće radove:

demontaža postojećih grijnih tijela - radijatora sa spojnom armaturom i demontaža kompletne cijevne mreže u objektu,

nabavka i montaža grijnih tijela, nabavka i montaža spojne armature

- radijatorskih ventila sa termoglavom, - radijatorskih navijaka

nabavka i montaža cijevne mreže, horizontalni i vertikalni razvod.

r.br. OPIS POZICIJE RADA Jed. mjere Količina INSTALACIJA RADIJATORSKOG GRIJANJA

1 Isporuka, transport i montaža člankastih radijatora za dvocijevni sistem standardne izvedbe. Uz radijatore isporučiti ovjesni pribor, kao i komplet za zaključivanje (mehanički odzračni pipak, čepovi i sl.) Radijatorski članci trebaju biti tvornički obojeni bijelom bojom, sljedećih dimenzija:

Radijatorski članci toplotne snage 140 W kom 1750 2. Armatura za spajanje standardnih radijatora:

Radijatorski ventil za dvocijevni sistem grijanja R1/2 " kom 130

Radijatorski navijak za dvocijevni sisitem grijanja R 1/2" kom 130

Poluspojnice za spoj ventila sa cijevnom mrežom kom 260

Radijatorskih termostatskih glava kom 130

3. Ispusna slavina, dimenzija R1/2" kom 31

4. Crne čelične bešavne cijevi sljedećih dimenzija: Napomena: Obuhvaćen kompletan cjevovod (kotlovnica, radijatori, podno i bojler)

f60,3x2,9 m' 165

28


r.br. OPIS POZICIJE RADA Jed. mjere Količina

f48,3x2,9 m' 190

f42,4x2,6 m' 140

f33,6x2,9 m' 368

f26,9x2,6 m' 465

f21,3x2,0 m' 316 5. Crni čelični cijevni lukovi sljedećih dimenzija:

f60,3x2,9 kom 6

f48,3x2,9 kom 20

f42,4x2,6 kom 10

f33,6x2,9 kom 30

f26,9x2,6 kom 20 6. Sav materijal potreban za spajanje, ovješenje,

zavarivanje, fiksne i klizne tačke (uzeti 60% od ukupne cijene cijevi i koljena) paušal %

0,60

7. Čišćenje i miniziranje dva puta temeljnom bojom čeličnih cijevi i lukova m'

1730

8. Kuglasti ventili sa navojnim spojem sljedećih dimenzija:

R2" kom 6

R6/4" kom 6 9. Balans ventil sa navojnim spojem sljedećih dimenzija:

R2" kom 1

R6/4" kom 3 10. Ispiranje instalacije i hladna tlačna proba paušal 1 11. Topla proba sa grubom i finom regulacijom sistema paušal 1 12. Puštanje u rad, obilježavanje opreme i cjevovoda i

predaja korisniku paušal 1 13. Pripremno - završni radovi paušal 1

UKUPNO (s uključenim PDV-om) 128.102,80 Tabela 23: Predračun zamjene instalacija grijanja

Mjera broj 4 Zamjena instalacija grijanja



m2 = 27.506,46 kWh/godišnje el. energija 9,51 % 0,19 KM/kWh = 369,42 KM/godišnje

čvrsto gorivo % 0,04 KM/kWh = 1.100,26 KM/godišnje Investicija 128.102,8 KM


Jednostavno vrijeme otplate 87,16 godina Tabela 24: Analiza isplativosti zamjene instalacija grijanja

29


5.5 Zamjena sijalica Mjera broj 5a Zamjena sijalice sa žarnom niti snage 100W i 75 W sa štednim fluorescentnim sijalicama

Postojeća situacija U objektu je trenutno ugrađeno 5 sijalica sa žarnom niti od po 100 W i 90 sijalica od 75 W. Ukupna snaga sijalica sa žarnom niti od 100 W je 5.000 W, a ukupna snaga sijalica sa žarnom niti od 75 W je 6.750 W. Ukupna godišnja potrošnja sijalica sa žarnom niti iznosi 8.082,14kWh.

Opis mjere

Postojeće sijalice sa žarnom niti 100 W zamjenjuju se štednim fluorescentnim sijalicama snage 23 W, a sijalice sa žarnom niti od 75 W sa štednim fluorescentnim sijalicama snage 18 W. Ukupna godišnja potrošnja štednih fluorescentnih sijalica iznosi 1.929,29kWh. Ekonomski životni ciklus fluorescentnih sijalica je 10.000 radnih sati.


Ušteda energije: 3,07

kWh/m²godišnje ∙ 2.000,47 m² = 6.141,44 kWh/godišnje ∙ 0,19

KM/kWh = = 1.166,87

KM/godišnje Investicija 678 KM

Neto uštede 1.166,87

KM/godišnje

Jednostavno vrijeme otplate 0,58 godina Tabela 25: Analiza isplativosti zamjene sijalica sa žarnom niti snage 100W i 75 W sa štednim fluorescentnim sijalicama

Mjera broj 5b Zamjena sijalica sa žarnom niti snage 100 W i 75 W sa LED sijalicama

Postojeća situacija

U objektu je trenutno ugrađeno 5 sijalica sa žarnom niti od po 100 W i 90 sijalica od 75 W. Ukupna snaga sijalica sa žarnom niti od 100 W je 5.000 W, a ukupna snaga sijalica sa žarnom niti od 75 W je 6.750 W. Ukupna godišnja potrošnja sijalica sa žarnom niti iznosi 8.082,14 kWh.

Opis mjere

Postojeće sijalice sa žarnom niti 100 W zamjenjuju se LED sijalicama snage 16 W, a sijalice sa žarnom niti 75 W zamjenjuju se LED sijalicama 9 W. Ukupna godišnja potrošnja LED sijalica iznosi 928,14kWh. Ekonomski životni ciklus LED sijalica je 40.000 radnih sati.


Ušteda energije: 3,57 kWh/m²godišnje ∙ 2.000,47 m² = 7.141,68

kWh/godišnje ∙ 0,19

KM/kWh = = 1.356,9

KM/godišnje Investicija 2.932 KM


Jednostavno vrijeme otplate 2,2 godina Tabela 26: Analiza isplativosti zamjene sijalica sa žarnom niti snage 100 W i 75 W sa LED sijalicama

30


Mjera broj 5c Zamjena fluorescentnih sijalica sa LED modulima


U objektu je trenutno ugrađeno 816 fluorescentnih sijalica snage po 36 W. Ukupna snaga ovih sijalica je 1.800 W. Ukupna godišnja potrošnja fluorescentnih sijalica iznosi 30.634,97kWh.

Opis mjere

Postojeće fluorescentne sijalice zamjenjuju se LED Modulima pojedinačno snage 21 W. Zamjenom fluorescentnih sijalica LED Modulima dobiva se ukupna godišnja potrošnja 17.870,40kWh.

Ekonomski životni ciklus ovih sijalica je 50.000 radnih sati. S obzirom da je povrat investicije prilikom uspostavljanje ove mjere obično jednak ekonomskom životnom ciklusu sijalice, najbolje rješenje je izvršiti promjenu ovog osvjetljenja kada fluorescentnom osvjetljenju prestane životni vijek, tj. neophodno je vršiti promjenu navedenih sijalica sa starenjem i životnim vijekom. Također, zbog visoke cijene zamjene (potrebno je 5 puta zamijeniti sijalicu u prostoriji s visokim plafonom, LED sijalica ima 5 puta duži vijek trajanja) fluorescentnih sijalica u prostorima s visokim plafonima (npr. fiskulturnoj sali i dr.) povoljno rješenje u odnosu na životni vijek izvršiti zamjenu fluorescentnim sijalicama sa LED Modulima.

Proračun uštede (ENSI® EAB Software) Ukupna ušteda energije:

∙

6,38 kWh/m²godišnje 2.000,47 m² = 12.762,99

kWh/godišnje 0,19

KM/kWh = = 2.424,97 KM/godišnje Investicija 93.840 KM


Jednostavno vrijeme otplate 38,69 godina Tabela 27: Analiza isplativosti zamjene fluorescentnih sijalica sa LED modulima

S obzirom na dobivene rezultate može se konstatovati da od navedenih mjera zamjena sijalica sa žarnom niti sa štednim fluorescentnim sijalicama ima najveću opravdanost.

5.6 Ugradnja senzora pokreta Mjera broj 6 Ugradnja senzora pokreta

Postojeća situacija U objektu se trenutno paljenje rasvjete vrši putem standardnih ručnih sklopki. Stoga je česta pojava da u objektu ostaju upaljene svjetiljke i kada nije potrebno dodatno osvjetljenje, što je naročito primjetno u mokrim čvorovima.

Opis mjere

Ugraditi senzore pokreta umjesto standardnih ručnih prekidača.


∙

0,43 kWh/m²godišnje 2.000,47 m² = 860,20

kWh/godišnje 0,19

KM/kWh = = 163,44 KM/godišnje Investicija 1.009,44 KM

Neto uštede 163,44 KM/godišnje

Jednostavno vrijeme otplate 6,2 godina Tabela 28: Analiza isplativosti ugradnje senzora pokreta

31


5.7 Ugradnja senzora dnevnog svjetla Mjera broj 7 Ugradnja senzora dnevnog svjetla


Prilikom paljenja rasvjete u objektu, svaka sijalica daje svoju maksimalnu osvijetljenost. Ukupna rasvjetna snaga u ovim prostorima iznosi 6.800 W. Ukupna godišnja potrošnja iznosi 7.091,45 kWh.

Opis mjere

Ugraditi senzore dnevnog svjetla i tima podešavati osvijetljenost prostorije prema dnevnom svjetlu.


∙

0,54 kWh/m²godišnje 2.000,47 m² = 1.080,25 kWh/godišnje 0,19

KM/kWh = = 204,27 KM/godišnje Investicija 1.817,96 KM

Neto uštede 205,25 KM/godišnje

Jednostavno vrijeme otplate 8,8 godina Tabela 29: Analiza isplativosti ugradnje senzora dnevnog svjetla

5.8 Bilans energije Bilans energije je dat u sljedećoj tabeli gdje je jasno kvantificirana razlika između trenutne potrošnje i one koja bi se postigla eventualnim uvođenjem mjera energetske efikasnosti.

Bilans energije

Bilansna stavka Trenutne potrebe Potrebe nakon mjera

kWh/m² kWh/god kWh/m² kWh/god

1. Grijanje 149,80 299.528,00 64,70 129.310,00

2. Ventilacija 0,00 0,00 0,00 0,00 3. PTV 1,00 2.030,00 1,00 2.030,00

4.Ventilatori i pumpe 2.90 5.700,00 2,90 5.700,00

5. Osvjetljenje 19,30 38.607,00 16,20 32.475,00

6. Razni potrošači 47,30 94.641,00 37,10 74.212,00

Ukupno 220,00 440.506,00 121,90 243.726,00 Tabela 30: Bilans energije

Sljedeći dijagram predstavlja ET krivu koja prikazuje sedmičnu vrijednost potrošnje energije pri različitim vanjskim temperaturama. Dijagram je prikladan za kalibriranje godišnje potrošnje energije prema izmjerenim vrijednostima, što predstavlja još jednu prednost ENSI softvera u bosansko-hercegovačkim uslovima. Svaki objekat ima svoju jedinstvenu ET krivu koja se utvrđuje energetskim proračunom. S dijagrama je evidentno smanjenje potrošnje energije koje bi se ostvarilo nakon implementacije mjera energetske efikasnosti.

32


Slika 13: ET kriva za posmatrani objekat prije i poslije implementacije mjera EE

33


6 ANALIZA ENERGETSKIH I EKONOMSKIH EFEKATA PREDLOŽENIH MJERA

Najvažnije vrijednosti u Izvještaju energetskog audita su uštede energije koje je moguće postići odgovarajućim mjerama energetske efikasnosti, investicije i periodi povrata investicija. Primjenom mjera energetske efikasnosti u predmetnom objektu moguće je ostvariti godišnje uštede od 309.112,62 kWh, što iznosi 16.661,35 KM.

Ukupna investicija za je prebačena u tabelu EE potencijala, kao što je prikazano u nastavku.

Mjere Ušteda energije Ekonomija

Neto Investicija

[kWh/m²god] [kWh/god] Ušteda

[KM/god] [KM]

Ugradnja termoizolacije na fasadu objekta

54,38 108.785,56 5.532,84 59.110,19

Izolacija poda tavana 38,63 77.278,16 3.856,24 15.264,77 Zamjena fasadne stolarije 42,75 85.520,09 4.267,66 68.688,59 Zamjena instalacija grijanja 14,72 29.446,92 1.469,68 128.102,80 Zamjena sijalice sa žarnom niti snage 100W i 75 W sa štednim fluorescentnim sijalicama

3,07 6.141,44 1.166,87 678,00

Ugradnja senzora pokreta 0,43 860,20 162,81 1.009,44 Ugradnja senzora dnevnog svjetla

0,54 1.080,25 205,25 1.817,96

Ukupno 154,52 309.112,62 16.661,35 274.671,75 Tabela 31: Potencijal energetske efikasnosti

Značajno je napomenuti da je proračun vremena otplate investicije proveden za konstantnu cijenu energenta. S druge strane, vrlo je izvjesno očekivati porast cijene energenta iz godine u godinu u narednom periodu, tako da će ovdje navedeni periodi povrata investicije u stvarnosti biti nešto kraći.

34


7 ANALIZA OKOLINSKIH EFEKATA PREDLOŽENIH MJERA

Zemlja je veliki staklenik u svemiru u kojem umjesto stakla toplinu održavaju neki od plinova u atmosferi. Oni propuštaju toplinu Sunca koja dospije do tla, a zatim je zadržavaju i održavaju temperaturu na planeti pogodnom za život. S druge strane, kad ugalj sagorijeva, ugljik se miješa s kisikom iz zraka i na taj način formira ugljen dioksid – CO2. Ugljen dioksid je plin bez boje i mirisa, a u atmosferi je jedan od stakleničkih plinova. Povećavanje njegove koncentracije uzrokuje smanjenje gubitka toplote zračenjem s površine Zemlje u svemir pa se zbog toga povećava temperatura na Zemlji.

Slika 14: Efekat staklene bašte

Budući da se koncentracija CO2 povećala tokom zadnjeg stoljeća efekat staklenika je sve izraženiji. Posljedica toga je globalno povećanje prosječne temperature što uzrokuje:

topljenje polarnih kapa i ledenjaka, povišenje nivoa mora, klimatski ekstremi, uticaj na poljoprivredu.

Gledano sa ekološkog aspekta, ugalj je najopasniji zagađivač. Ugalj je, kao i svi fosilni izvori energije, najvećim dijelom sačinjen od ugljika i vodika. Unutar uglja zarobljeni su također sumpor i azot. Kad ugalj sagorijeva, svi ovi sastojci se otpuštaju u atmosferu.

35


S obzirom na navedeno, parametar koga treba ozbiljno sagledati u ovom slučaju je smanjenje potrošnje energije, što za sobom nosi i velika smanjenja emisija u atmosferu. Nakon svih implementiranih mjera predloženih u ovom dokumentu, pomoću ENSI softvera je izračunato ukupno godišnje smanjenje emisije CO2 koje bi iznosilo 55 kg/m2, odnosno 109 t. Proračun smanjenja emisije CO2 je također priložen u nastavku dokumenta. Ovo je sve u skladu s obavezama koje BiH treba ispuniti u pogledu implementacije međunarodnih obaveza. Kao potpisnica niza međunarodnih sporazuma i konvencija vezanih za zaštitu životne sredine i obnovljive izvore (Ugovora o Energetskoj zajednici Jugoistočne Evrope, Okvirne konvencije o klimatskim promjenama, Kyoto protokola, Espoo konvencije i sl.) te samog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Bosna i Hercegovina se obavezala na poštivanje istih. Članice Energetske zajednice su se obavezale na primjenu niza direktiva EU, između ostalih i direktiva 2001/77/EC, 2003/30/EC i 2009/28/EC. Navedene direktive se odnose na obaveze članica EU, odnosno, potpisnica da će raditi na razvoju i široj primjeni različitih obnovljivih izvora energije u energetskom sektoru i transportu. Posebno Direktiva 2009/28/EC daje okvir za harmonizaciju

aktivnosti i legislative vezane za primjenu zelenih tehnologija.2 Pridržavanje odredbi Direktive 2009 bi za BiH značilo da će se udio obnovljivih izvora povećati za 2% u sljedeće dvije godine odnosno za više od 6,5% u 2020. godini (na 33%). Samim potpisivanjem Ugovora o zajedničkom energetskom tržištu Jugoistočne Evrope, BiH se kao i ostale članice obavezala na preuzimanje europske pravne stečevine u oblasti energetike i zaštite okoliša. Cilj formiranja Zajednice, pored stvaranja jedinstvenog energetskog tržišta, je bilo i povećanje energetske efikasnosti i stepena korištenja obnovljivih izvora energije. BiH je ratificirala Okvirnu konvenciju UN o klimatskim promjenama (UNFCCC) 06.12.2000. Pošto nismo razvijena zemlja (ne pripadamo Aneksu I), nemamo striktnu obvezu smanjivanja stakleničkih plinova, ali imamo opće obveze koje se odnose na izračunavanje godišnjih emisija stakleničkih plinova, provedbu mjera za regulisanje antropogenih emisija i mjera za adaptaciju na klimatske promjene, prihvatanje i razvoj tehnologija koje ograničavaju i smanjuju stakleničke plinove i sl.

2 Energy Community, Study of the Implementation of the New EU Renewables Directive in the Energy Community, juni

2010, p. 6, www.energy-community.org - posjećeno 02.06.2012.

36

http://www.energy-community.org/


8 UPRAVLJANJE ENERGIJOM UNUTAR OBJEKTA U mnogim zgradama potrošnja energije je mnogo veća nego što je potrebno za održavanje željenog nivoa ugodnosti. Ovakve zgrade imaju veliki potencijal uštede energije.

Naprijed je data trenutna potrošnja objekta, kao i očekivana potrošnja nakon provođenja mjera energetske efikasnosti. U praksi se često dešava da se nakon provođenja mjera energetske efikasnosti potrošnja energije smanji na očekivani nivo koji je izračunat tokom energetskog audita i na tom nivou ostane nepromijenjena određeno vrijeme. Međutim, iskustvo iz više realizovanih projekata pokazuje da nakon nekoliko godina potrošnja energije počinje opet da se povećava. Pet godina nakon implementacije mjera potrošnja se u nekim objektima vrati na nivo na kojem je bila prije provođenja mjera energetske efikasnosti.

Da bi se izbjeglo nešto slično potrebno je pametno i konstantno upravljati energijom.

Praćenje potrošnje u svrhu upravljanja energijom se pokazao kao koristan program, ne samo nakon realizacije mjera energetske efikasnosti nego i tokom čitavog životnog vijeka zgrade.

Osim što će se otkriti i izbjeći pretjerana upotreba energije, praćenje potrošnje će omogućiti i sljedeće:

ispravno rukovanje tehničkim instalacijama, dobivanje rezultata iz svih mjera uštede energije, dobivanje povratne informacije o posljedicama promjena u operativnim programima, povećanje svijesti o mogućim uštedama, proračun troškova energije.

Iskustva su da se samo praćenjem potrošnje postižu uštede između 5 i 15 %, ukoliko se reaguje čim se uoče odstupanja.

Nakon što su određeni indikatori potrošnje u objektu, postavljeni mjerači ukoliko se za zagrijavanje koristi tečno gorivo i postavljeni ciljevi (koji su dobiveni računski provođenjem ovog audita), odgovorna osoba treba biti zadužena da provodi sljedeće aktivnosti:

sedmično očitanje mjernih instrumenata i brojila, praćenje potrošnje energenta ukoliko se radi o čvrstom gorivu ili biomasi,

evidentiranje prosječne vanjske temperature, evidentiranje prosječne površine koja je u upotrebi, izračunavanje konkretne potrošnje, ukoliko se uoče odstupanja od uobičajenog trenda potrošnje potrebno je provesti analizu

uzroka i posljedica, sprovesti korektivne mjere.

Osim praćenja potrošnje u svrsi upravljanja energijom, potrebno je dodatno educirati uposlene o najboljem načinu korištenja energije kroz jednodnevnu radionicu gdje će im biti prezentirane osnove efikasnog korištenja energije, načina ventiliranja prostora i koracima koje trebaju poduzeti u slučaju da u prostorijama ne vlada željeni nivo ugodnosti.

37


9 ZAKLJUČAK Predloženim mjerama znatno se mogu poboljšati energetske karakteristike objekta. Na taj način ostvaruje se znatno manja potrošnja energije, snižavaju se troškovi uz povećanje osjećaja ugodnosti u samom objektu. Realizacijom scenarija sa svim predloženim mjerama, stvarni energetski broj bi se sa 220,3 kWh/m2/god smanjio na 121,9 kWh/m2/god, što predstavlja smanjenje od oko 45 % ukupne potrošnje. Energetski broj je mjerilo energetske efikasnosti zgrade i odražava godišnju potrošnju energije po m2 neto grijane površine.

Neto grijana površina 2000,47 m2

Trenutna potrebna energija 440.506 kWh/god

Potrebna energija nakon primjene mjera energetske efikasnosti

243.726 kWh/god

Trenutni energetski broj zgrade 220,3 kWh/m2/god

Energetski broj zgrade nakon implementacije mjera energetske

efikasnosti 121,9 kWh/m2/god

Godišnje smanjenje emisije CO2 55 kg/m2

109 t Tabela 32: Energetski parametri za posmatrani objekat

38


10 PRILOZI Prilog 1 – Proračun U-vrijednosti prije implementacije mjera Energetske efikasnosti

Prilog 2 - Proračun U-vrijednosti nakon implementacije mjera Energetske efikasnosti

Prilog 3 – Proračun smanjenja emisije CO2

39


Prilog 1 – Proračun U-vrijednosti prije implementacije mjera Energetske efikasnosti

40


Prilog 2 - Proračun U-vrijednosti nakon implementacije mjera Energetske efikasnosti

41


Prilog 3 – Proračun smanjenja emisije CO2

42

informacije o ugovornom organujudomzdravljavares.ba/wp-content/uploads/2016/07/...korišten je...

Documents