II. svjetski rat u Europi i svijetu

1936. 1939. panjolski graanski rat

1938.Njemaka pripojila Austriju (Anschluss)

1938.Mnchenski sporazum

1939.

1.9.Njemaka napada Poljsku

2.9.Njemaka aneksija grada Danzig (Gdanjsk)

1940.

9.4.Njemaka napada Dansku i Norveku

svibanjNjemaka napada zemlje Beneluksa i Francusku

22.6.nastaje marionetska drava Vichyjevska Francuska

lipanjItalija objavljuje rat VB i napada njene afrike kolonije

ljetobitka za Britaniju, operacija ''Morski lav''

rujanNjemaka, Italija i Japan potpisuju Trojni pakt

1941.

poetkom godineborbe u sjevernoj Africi (Njem. i Tal. protiv Britanaca)

22.6.Operacija Barbarossa

7.12.napad na Pearl Harbor

kolovozAtlantska povelja

prosinacWashingtonska konferencija

1942.

lipanjbitka kod Midwaya

ljetobitka kod Staljingrada

lipanjoperacija Torch (baklja) bitka kod El Alameina

1943.

ljetobitka kod Kurska najvea tenkovska

8.9.kapitulacija Italije

studeniTeheranska konferencija

1944.

6.6.Dan D

ljeto '43. proljee '44.Crvena Armija prodire u Europu

1945.

veljaakonferencija u Jalti

8.5.kapitulacija Njemake Dan pobjede u Europi

17.7. 2. 8.konferencija u Potsdamu

6.8. i 9.8.baena atomska bomba na Hiroshimu i Nagasaki

2.9.bezuvjetna kapitulacija Japana

II. svjetski rat u Jugoslaviji

1939.

26.8.sporazum Cvetkovi-Maek, nastaje Banovina Hrvatska

1941.

25.3.vlada Cvetkovi-Maek Jugoslaviju prikljuuje Trojnom paktu

27.3.sruena vlada i postavljena nova pod generalom Duanom Simoviem

6.4.Njemako bombardiranje Beograda

10.4.Njemake snage ulaze u Zagreb, a Slavko Kvaternik proglaava NDH

18.4.kapitulacija Jugoslavije

18.5.Rimski ugovori

22.6.u umi kraj Siska formiran Prvi sisaki partizanski odred

7. 27. 7.ustanci u zemljama Jugoslavije

1942.

26. i 27. 11.u Bihau odrano Prvo zasjedanje AVNOJ-a

1943.

lipanju Otocu utemeljen ZAVNOH

10.9.Ante Paveli objavljuje izjavu o razrjeenju Rimskih ugovora i povratku itave Dalmacije Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj

25. i 26. 9.NOO za Istru u Pazinu donio Odluku o pripajanju Istre, Rijeke, Zadra i otoka matici zemlji Hrvatskoj

29.11.drugo zasjedanje AVNOJ-a

28. 11. 1. 12.partizani priznati saveznikom u antifaistikoj koaliciji

1944.

8.5.u Topuskom odrano tree zasjedanje ZAVNOH-a na kome je formirana Federalna drava Hrvatska

16.6.sporazum Tito-ubai

1945.

7.3.Josip Broz Tito imenovan za premijera Jugoslavije

15.5.Predaja snaga NDH kod Bleiburga u Austriji, poetak tzv. Krinog puta

1. KRIZE I RATOVI- Japan pokuava osvojiti Kinu, Japan postaje militaristika drava- Italija 1935. god. osvaja Etiopiju, a 1939. god. osvaja i Albaniju sankcije Lige naroda nemaju uinka- Njemaka izravno kri Versajski ugovor uvodi opu vojnu obvezu i alje vojsku u demilitarizirano podruje Porajnja- 1938. Njemaka je pripojila Austriju (Anschluss)- Njemaka trai pripojenje ehoslovakih podruja naseljenih Nijemcima VB i Francuska posreduju u rjeavanju sukoba politika poputanja Mnchenski sporazum Njemakoj preputaju eku pokrajinu Sudete, a Hitler zauzvrat obeaje kako nee traiti daljnja teritorijalna proirenja- slom politike poputanja Slovaka (na njemaki poticaj) proglaava neovisnost i Njemaka okupira ostatak eke

2. PANJOLSKI GRAANSKI RAT (1936. 1939.)- povod ratu: drutvena i politika previranja koja su pogodila panjolsku nakon proglaenja republike 1931. - izmeu vlade i razliitih ljeviarskih skupina na jednoj, te desniarskih nacionalistikih pobunjenika na elu s Franciscom Francom na drugoj strani- na izborima pobijedila Narodna fronta koalicija brojnih stranaka- socijalisti, komunisti i anarhisti optueni da ele zavesti diktaturu po uzoru na SSSR- pristae Narodne fronte republikanci protivnici: faisti ili frankisti, iako sami sebe zovu nacionalisti Francisco Franco- Italija i Njemaka pomau Francu i njegovim pristaama ele da panjolska postane faistika drava- republikance odbijaju podrati zemlje liberalne demokracije (VB, Francuska), podrava ih SSSR (u republikancima je bilo panjolskih komunista)- nakon tri godine, republikanci gube najvee gradove (Barcelona, Madrid)- Franco uvodi diktaturu i ustrojio je dravu prema faistikim i nacistikim naelima

3. UZROCI DRUGOG SVJETSKOG RATA- sporazum u Versaju- agresivna politika faizma i nacizma- elje za globalnom prevlau Njemake i Italije talijansko irenje sredozemlje, podruje starog Rimskog carstva njemako irenje ''drang nach Osten'' Poljska, SSSR- strah od komunizma- 1936. Antikominternski pakt - njemako-japanski ugovor, potpisnici su se obvezali na politiku podrku u sluaju rata protiv SSSR-a

POVOD DRUGOM SVJETSKOM RATU- Hitler zahtjeva da grad Danzig (Gdanjsk) koji je bio pod upravom Lige naroda pripadne Njemakoj- zahtjeva i da Poljska ustupi Njemakoj podruje tzv. poljskog koridora kojim je istona Pruska bila odsjeena od ostatka Njemake- odbijanje Poljske da Njemakoj ustupi grad Gdanjsk- iscenirani napad - navodni napad Poljaka na radio stanicu Gleiwitz kojeg su izveli Nijemci kako bi dobili povod za napad

4. NAPAD NA POLJSKU 1.9.1939.- rano ujutro, bez objave rata- dva dana kasnije VB i Francuska (saveznike obveze) objavljuju rat Njemakoj- Blitzkrieg zrakoplovstvo, oklopna vozila, motocikli, tenkovi , pjeaci, topnitvo- u poljskoj vojsci vano mjesto jo uvijek zauzimaju konjike jedinice- Britanci i Francuzi nisu uspjeli pomoi jer su tek provodili mobilizaciju- kad je sredinom rujna s istoka napao i SSSR Poljska je izgubila- zapadni dio pripojila Njemaka, a istoni SSSR- Staljin zatim napada i pripaja Finsku, Estoniju, Litvu, Latviju i dijelove Rumunjske

SPORAZUM HITLER STALJIN- u kolovozu 1939. Hitler i Staljin potpisuju Sporazum o nenapadanju unaprijed podijelili Poljsku i podruja na Baltiku

5. RAT NA ZAPADU- zapadni Saveznici mobilizirali velik broj ljudi i ekali napad u nadi da e se ponoviti scenarij prvog svjetskog rata- Maginotova linija obrambeni sustav uz granicu s Njemakom (150 km)- 9. travnja Hitler napada Dansku i Norveku Danska poloaj na Baltikom moru, poljoprivredni potencijal Norveka zrane i pomorske luke (napad na VB), slobodno isplovljavanje na Atlantik, luka Narvik (izvoz eljeza)- u Norvekoj na vlast dolazi norveki faist Vidkun Quisling (domai izdajica)- u svibnju kree napad na zemlje Beneluksa i Francusku- napad kree preko Ardena obrana najslabija jer taj umoviti dio granice prema Belgiji nisu utvrivali - Nizozemska, Luksemburg i Belgija kapituliraju- u blizini grada Dunquerquea [Dankerka] u njemakom okruenju nalazi se oko milijun saveznikih vojnika, Hitler zaustavlja tenkovske jedinice (uva ih za Pariz), evakuacija saveznikih vojnika- raspadnutu francusku obranu iskoritava Mussolini i Italija 10.6. navjeuje rat saveznicima- Pariz je pao bez otpora, a konani slom Francuske 22.6.1940.- predsjednik francuske vlade maral Phillippe Ptain potpisao primirje- sjeverni i zapadni dijelovi okupirani, u preostalom djelu Vichyjevska Francuska

6. BITKA ZA BRITANIJU operacija ''Morski lav'' 1940.- Nevillea Chamberlaina mijenja Winston Churchill- VB otoni poloaj ide na korist, Njemaka mora unititi britansko zrakoplovstvo- njemaki Luftwaffe, avion Messerschmitt- britanski RAF (Royal Air Force), avion Spitfire- prednost Britanaca radarski sustav koji Nijemci nisu poznavali- britanska vojna industrija bre je proizvodila zrakoplove nego njemaka industrija- bombardiranje engleskih gradova ruenje morala, ali dogaa se suprotno- Hitler odgaa osvajanje Britanije prvi vei neuspjeh

7. RAT U SJEVERNOJ AFRICI- Italija u lipnju 1940. Objavila rat VB i napala britanske afrike kolonije - Hitler alje pomo- najsposobniji njemaki general Erwin Rommel (Pustinjska lisica)- njemake i talijanske jedinice potiskuju Britance prema istoku cilj zauzimanje Sueskog kanala (mogunost prodora na naftom bogata podruja JZ Azije)

BITKA KOD EL ALAMEINA- britanski zapovjednik Bernard Montgomery- dolaze amerika pojaanja- vraaju njemako-talijanske snage do 1000 km na zapad

OPERACIJA TORCH (BAKLJA)- iskrcavanje amerikih i britanskih snaga u SZ Africi- sile Osovine pruaju otpor u Tunisu i zatim se predaju- Saveznici oslobodili sjevernu Afriku i otvorili mogunost napada na Siciliju i Italiju

8. OPERACIJA BARBAROSSA 22.6.1941.- tri milijune Njemakih vojnika napada SSSR bez objave najvei napad u povijesti- kree se u tri smjera sjeverni prema Lenjingradu sredinji preko Minska i Smolenska do Moskve juni prema Ukrajini- nepripremljenost Crvene armije, Staljin slijepo vjeruje u sporazum iz 1939.god.- Richard Sorge sovjetski pijun- sovjetska vojska zastarjela u tehnikom smislu, lo zapovjedni kadar (istke)- njemaki vojnici na bojitu esto ostaju bez hrane ili streljiva, a tenkovi bez goriva- Staljinova taktika ''spaljene zemlje'' nita iskoristivo ne treba ostavljati za sobom- njemaka zvjerstva nad civilima sve vie ljude okree protiv njih- vremenske prilike na koje Nijemci nisu navikli- Njemaka osvojila Ukrajinu, opkolila Lenjingrad i stigli blizu Moskve (20 km)- poinje protunapad Crvene armije Njemake jedinice odbaene na istok (100 km)

9. ATLANTSKA POVELJA kolovoz 1941.- Franklin Delano Roosevelt i Winston Churchil sklapaju sporazum- izneseni zajedniki ciljevi SAD-a i VB te njihova zamisao ureenja svijeta nakon zavretka rata- naglaeno kako te dvije zemlje ne tee teritorijalnom proirenju i kako bi u budunosti trebalo u potpunosti napustiti uporabu sile u meunarodnoj politici

WASHINGTONSKA KONFERENCIJA- predstavnici 26 drava- obvezivanje na borbu protiv sila Osovine- Atlantska povelja temelj suradnje- stvorena antifaistika koalicija- kljune uloge u koaliciji: SAD, SSSR i VB

RAT NA ATLANTIKU- njemaka strategija: jedinice mornarice poslane su u lov na teretne brodove u Atlantik gdje su trebali prekinuti dotok zaliha za VB- njemaka mornarica je bila najslabiji element vojske- njemaki bojni brod Bismarck (po kancelaru Otto Von Bismarck)- njemaki bi brodovi krenuli u lov na Atlantik, to bi rezultiralo potjerom vee skupine britanskih brodova i na kraju potapanjem Njemakog broda- podmornice se izrauju, ali prekasno

10. ULAZAK SAD U RAT- Japan napada Pearl Harbor najveu ameriku pomorsku bazu u Tihom oceanu 7.12.1941.- sljedeeg dana SAD objavljuje rat Japanu, objavu rata SAD-u uzvraaju sile Osovine

BITKA KOD MIDWAYA- japansko vodstvo priprema zavrni udar amerikoj floti- nakon unitenja amerike flote imali bi potpuni nadzor nad zapadnim Pacifikom- atol Midway najzapadnija amerika baza- napadom je trebalo izmamiti ostatak amerike flote iz Pearl Harbora i unititi je- Amerikanci su razbili ifru i znali za plan Japanaca- dopusti e japanskoj floti pokretanje zranih napada, a ameriki nosai ekati e u zasjedi, kad japanski napad krene, ameriki zrakoplovi e krenuti na nebranjenu Japansku flotu, prvenstveno na nosae zrakoplova- ovaj japanski poraz u potpunosti je izmijenio strateku ravnoteu na Pacifiku

11. BITKA KOD STALJINGRADA- glavni smjer napada jugoistok SSSR-a- Kavkasko podruje bogato naftom- osvajanje koridora izmeu Dona i Volge otvorilo bi mogunost napada na Moskvu s juga- Staljingrad vaan zbog proizvodnje tenkova i drugih vozila, simbolina vrijednost- najkrvavija bitka u povijesti- njemaki general Friedrich von Paulus- sovjetska protuofenziva predaja Nijemaca

12. TEHERANSKA KONFERENCIJA studeni 1943.- u slobodnom, neutralnom Iranu- antifaistika koalicija ostvaruje velike uspjehe- sastanak ''velike trojice''- udovoljeno Staljinovom zahtjevu otvaranje bojita u zapadnoj Europi- iskrcavanje na obali Normandije, a sovjetska vojska treba pokrenuti ofenzivu na istonom bojitu - razgovori o ureenju svijeta nakon rata- jugoslavenski partizani priznati saveznikom u antifaistikoj koaliciji

JALTSKA KONFERENCIJA veljaa 1945.- drugi, ujedno i posljednji susret velike trojice- Jalta na poluotoku Krimu- raspravljano o zavrnim ratnim operacijama- postavljeni temelji poslijeratne politike i teritorijalne ravnotee- SSSR treba navijestiti rat Japanu 3 mjeseca nakon zavretka rata u Europi, a zauzvrat treba dobiti Kurilske otoke, juni Sahalin i Port Arthur- nakon rata, Njemaka e se podijeliti na zone utjecaja: ameriku, britansku, francusku i sovjetsku- sudbina Poljske, koja e vlada upravljati njom? izbjeglika u Londonu (potpora zapada) ili Lublinski komitet (komunisti) Lublinski komitet - SSSR dobiva pravo proirenja svojih granica na zapad (tj. istonu Poljsku), a Poljacima bi se to nadoknadilo Njemakim teritorijem- predvieno utemeljenje Ujedinjenih naroda

POTSDAMSKA KONFERENCIJA- Potsdam predgrae Berlina- Churchila mijenja Clement Attlee, a Roosevelta Harry Truman- ureenje poslijeratnog svijeta- sukobljenost interesa vezanih za zone utjecaja pojedine sile- saveznici postaju suparnici- dogovorena poslijeratna denacifikacija i demokratizacija Njemake- razoruanje Njemake i onemoguenje proizvodnje oruja- podjela Njemake i Austrije na etiri okupacijske zone, a tako i njihovi glavni gradovi- njemake granice izgubila etvrtinu prijeratnog teritorija- Poljska gubi teritorij na istoku (nadoknada od Njemake)- Japanu upuena deklaracija za bezuvjetnu kapitulaciju, a Japan nije odgovarao

13. KAPITULACIJA ITALIJE - susret Roosevelta i Churchila u Casablanci - sijeanj 1943.- odlueno da se pokrene napad na Siciliju i Italiju- iskrcavanje na Siciliju poetkom srpnja 1943.- talijanski porazi dovode do dravnog udara 25.7.1943.- Mussolini smijenjen i uhien- na elo nove vlade kralj postavio marala Pietra Badoglia- 8.9.1943. Italija kapitulirala- borbe voene jo dugo- Mussolini, pod njemakim patronatom utemeljio Talijansku Socijalnu Republiku na sjeveru Italije- kralj Italije do 1946. Viktor Emanuel III., a nakon njega Umberto II.

14. BITKA KOD KURSK-ORELA - 5. srpnja - 23. kolovoza 1943.- izmeu sovjetskih i njemakih snaga- najvea tenkovska bitka u povijesti ratovanja- poetkom 1943. godine istoni front se stabilizirao jedina toka fronta koja je odskakala od toga bila je izboina kod mjesta Kursk- preslabe njemake snage i esti kvarovi na novoj i neisprobanoj opremi- pobjeda Sovjeta

VARAVSKI USTANAK U GETU 19.4. 16.5. 1943.- oruani otpor idova protiv nacista- nacisti su eljeli potpuno isprazniti varavski geto i zatvoriti ga- idovi su bili svjesni da nacisti ubijaju deportirane idove- slabije naoruanje od nacista- nakon mjesec dana borbi ustanak je uguen u krvi- varavski geto spaljen i sravljen sa zemljom- preivjeli idovi deportirani su u koncentracijske logore

15. DAN D 6.6.1944.- savezniko iskrcavanje u Normandiji, otvoreno zapadno bojite- plan Overlord najvea kombinirana vojna operacija u povijest- zapovjednik ameriki general Dwight Eisenhower (kasnije ameriki predsjednik)- na jugu Engleske se nalaze saveznici- Nijemci uz obalu podigli niz utvrenja, oteavaju jo i topnitvo, bodljikava ica, bezbroj mina i protutenkovske prepreke - saveznici sporo napreduju, ali nakon novog iskrcavanja na jugu Francuske ubrzavaju- postrojbe Charlesa De Gaullea (fra. predsjednik) ulaze u Pariz- do kraja 1944. saveznici oslobodili Francusku i vei dio Beneluxa- prvi vei Njemaki grad koji je osvojen Aachen- u oujku 1945. saveznici prelaze Rajnu i nezaustavljivo kreu prema sreditu Njemake

16. KAPITULACIJA NJEMAKE- neuspjeni njemaki protunapadi krajem 1944. i ulazak saveznika na njemaki teritorij poetkom 1945. navjeuju konani slom Treeg Reicha- njemako gospodarstvo uniteno, vlada glad i nestaica, nedostaje goriva, oruja, streljiva i vojnika, ali se Hitler odbija predati- Hitler odluuje rtvovati sve preostale rezerve mislei preokrenuti situaciju- poinje novaenje starijih ljudi i djece- Joseph Goebbles (ministar propagande) i dalje uvjerava narod u pobjedu- u oujku 1945. Hitler provodi taktiku ''spaljene zemlje'' (kao Staljin)- zapadno bojite pred slomom, a Crvena armija sve vie napreduje Crvena armija ulazi u Maarsku, a kasnije u Be i oslobaa Austriju- potkraj travnja Amerikanci i Sovjeti susreu se na rijeci Labi (grad Torgau)- Crvena armija poinje osvajanje Berlina (osvojen 2.5.)- Hitler poinio samoubojstvo i nasljednikom imenovao generala Karla Dnitza- 7.5.1945. general Alfred Jodl potpisuje bezuvjetnu kapitulaciju zatvoreno europsko bojite- njemaka predaja stupa na snagu sutradan, 8.5. Dan pobjede u Europi

17. KAPITULACIJA JAPANA - Japanci pruaju grevit otpor Amerikancima i ne pomiljaju na predaju- u veljai 1945. Amerikanci osvajaju strateki znaajan otok Iwo Jimu, a dva mjeseca kasnije osvojen i otok Okinawa olakani ameriki zrani napadi - veliki gubitci i razaranje gradova jo uvijek ne tjera vodstvo na kapitulaciju- nije uinjeno nakon konferencije u Potsdamu gdje im je upuen ultimatum- kamikaze piloti samoubojice, borba za Filipine potkraj 1944.god. zrakoplovima natovarenim bombama zalijeu se u amerike brodove (nosae)

ATOMSKE BOMBE- novo razorno oruje razvijano u tajnosti prethodnih pet godina- odobrio predsjednik Turman- prvi cilj Hiroshima gdje se nalazilo zapovjednitvo Druge armijebomba Little boy, 6.8. 1945.- tri dana kasnije Nagasaki, bomba Fat man stradanje civilnog stanovnitva, sveukupno oko pola milijuna ljudi - Amerikanci bombardiranje opravdavaju potrebom da se rat zavri to prije kako bi se izbjegle nepotrebne rtve amerikih vojnika koje bi u sluaju nastavka rata i invazije na japansko otoje, bile velike- suprotna miljenja tvrde da bi se Japan ionako uskoro predao i da upotreba atomskog oruja nije imala vojno ve politiko opravdanje- trebalo se zastraiti SSSR (kasnije glavni ameriki suparnik)

- Japan u strahu od potpunog unitenja zemlje pristaje na kapitulaciju- 2.9.1945. potpisuje bezuvjetnu kapitulaciju na palubi amerikog bojnog broda Missouri- kapitulaciju prihvatio zapovjednik saveznikih snaga general Douglas MacArthur

18. HOLOKAUST- naziv za sustavni progon i unitenje europskih idova od strane nacistike Njemake i njenih pomagaa izmeu 1933. i 1945. godine- Njemaka je provodila genocid unitenje itavog naroda- progoni poinju odmah nakon nacistikog preuzimanja vlasti u Njemakoj- ubrzo zapoinju prve deportacije koncentracijski logori, radni logori i ghettoi (dio grada odvojen icom i zidom)- u Poljskoj je bilo oko 400 geta brutalnost i pokolji- razmatrana mogunost deportiranja poljske idovske zajednice na Madagaskar- poetkom 1942. Njemaka donosi odluku o ''konanom rjeenju idovskog pitanja'' pokuaj prikrivanja zloinakog plana koji se provodio, a trebao je proiriti svoje djelovanje est logora pretvoreno u ''logore za istrebljenje'' (masovno unitenje):Belzec, Sobibor, Treblinka, Chelmno, Majdanek i Auschwitz-Birkenau- marionetske drave suraivale u genocidnoj politici- u Bugarskoj i Danskoj primjer otpora i zatite idovskih graana od deportacije- procjena: do kraja rata ubijeno izmeu pet i est milijuna idova- rtve su najee bili Romi, Poljaci, Rusi i drugi Slaveni, mentalno bolesni, gay Untermenschen- u logorima nehumana medicinska ispitivanja dr. Joseph Mengele

POSLJEDICE DRUGOG SVJETSKOG RATA- rat je trajao 6 godina i 2 dana- vie od 50 milijuna ljudi umrlo je ili poginulo, a 10 milijuna ranjeno- broj civilnih rtava nadmaio je broj stradalih vojnika karakteristike rata, nova razorna oruja, nacistika ideologija- jedna od najveih migracija u povijest- desetci milijuna ljudi su ostali bez domova- uniteni kulturni spomenici, prometnice, tvornice, sela i gradovi- strane psihike posljedice na milijune ljudi- osvetniki val u dravama gdje su Nijemci bili manjina, mrnja

19. OSNIVANJE I USTROJ NDH- Kraljevina Jugoslavija 25.3.1941. pristupa Trojnom paktu- dravni udar zbog pristupa, svrgnuta vlada Cvetkovi-Maek- Duan Simovi predsjednik nove vlade- Hitler 6.4.1941. nareuje bombardiranje Beograda zbog straha da bi mogli napustiti Trojni pakt- 12 dana nakon napada, Jugoslavija kapitulirala- teritorij podijeljen izmeu Njemake, Italije, Maarske i Bugarske, a na jednom djelu stvorena Nezavisna drava Hrvatska- kralj i vlada tri dana prije kapitulacije bjee u London- Nijemci i Talijani iskoristili nezadovoljstvo Hrvatske u Jugoslaviji i stvorili marionetsku dravu kojoj su ostavili ''neovisnost'' stanovnitvo e lake prihvatiti okupaciju ako su na vlasti domai politiari vlasti ''neovisnih'' drava brinuti e o miru i redu pa tako broj njemakih snaga na zaposjednutom prostoru moe biti bitni manji- Mussolini eli na vlast postaviti Antu Pavelia na njega e moi utjecati i osigurati Italiji teritorijalne ustupke- Hitler eli postaviti Maeka osobni ugled i utjecaj, voa najsnanije stranke takvu vlast narod bi lake prihvatio Maek odbija, zna da ta suradnja ne donosi nita dobro- 10.4.1941. dok njemake trupe ulaze u ZG, Slavko Kvaternik na zagrebakom radiju proitao proglas o uspostavi NDH

USTROJ VLASTI- na elu Ante Paveli, po uzoru na Hitlera i Mussolinija ima neogranienu vlast- sve stranke osim ustakog pokreta bile zabranjene- obnovljen rad Hrvatskog sabora (nakon 20 godina stanke) sastao se samo tri puta tijekom 1942. pa je utjecaj na politiki ivot zanemariv vie se nije sastajao, ali slubeno nije rasputen saborske zastupnike imenovao poglavnik osobno bez izbora- poglavnik i vrhovni zapovjednik oruanih snaga- oruane snage:domobranstvo (redovita vojska popunjavana novaenjem)Ustaka vojnica (dobrovoljci, ustae, stranaka vojska)- NDH podreena Njemakoj i Italiji

RIMSKI UGOVORI 18.5.1941.- Italija je priznanje novonastale drave uvjetovala velikim teritorijalni ustupcima- Paveli predaje Mussoliniju velik dio Dalmatinske obale: od Zadra do Splita, dio Konavala, Boku kotorsku, sve otoke osim Paga, Braa i Hvara te velik dio primorja i Gorskog kotara- Hrvatska zadrala dio priobalja, ali nije imala puni suverenitet- nije bilo niti jedne vanije luke- Paveli pristaje na imenovanje talijanskog vojvode od Spoleta za budueg hrvatskog kralja Tomislav II.- Nijemci i Talijani odvozili su rude, drvo, poljoprivredne proizvode i drugo

20. PARTIZANSKI POKRET- antifaizam u Hrvatskoj bio prisutan i prije izbijanja rata (uglavnom komunisti)- neki od njih sudjelovali su u panjolskom graanskom ratu- motivi pokreta: napad sila Osovina na Jugoslaviju, njezino komadanje i stvaranje kvislinke NDH, pojaavanje ustakog terora- oruani antifaistiki pokret koji se pojavio na okupiranu podruju nekadanje Kraljevine Jugoslavije smatra se jednim od najorganiziranijh i najuspjenijh u EU- partizanski pokret predvoen Josipom Brozom Titom- rad KPJ zabranjen 1920. komunisti usavrili ilegalno djelovanje- 22.6.1941. poetak antifaistikog pokreta utemeljena prva partizanska jedinica Dan antifaistike borbe Sisaki partizanski odred- gerilski stil ratovanja - manje vojne jedinice napadaju neprijateljske postrojbe na okupiranom dijelu jedne drave (slabljenje, demoralizacija)- veina pripadnika partizanskog pokreta nisu bili komunisti, nego su komunisti drali vodea mjesta u partizanskoj vojsci, partizani komunisti- cilj oslobodilakog pokreta: obnova Jugoslavije, ali na federativnim temeljima- partizanskim pokretom upravljao Vrhovni tab Narodnooslobodilakih partizanskih odreda Jugoslavije (NOPOJ) predvoen Josipom Brozom Titom- krajem listopada 1941. na Petrovoj gori utemeljen Glavni tab NOPO Hrvatske komandant Ivo Rukavina i politiki komesar Marko Orekovi komunisti- namjera: osvojiti i zadrati vlast, uspostavljenu na komunistikim temeljima- Narodnooslobodilaki odbori (NOO) osloboena podruja sa civilnom vlasti

ETNIKI POKRET- kralj i izbjeglika vlada isto ele obnovu Jugoslavije, ali onakvu kakvu su je napustili- pukovnik bive kraljevske vojske Draa Mihailovi nije priznao kapitulaciju- cilj: oslobaanje zemlje od okupacije i obnova Kraljevine sa srpskom prevlasti- pokuaj suradnje etnika i partizana, ali neuspjeno dolazi do estih sukoba- etnici ele suzbiti partizanski pokret, poinju suraivati s Nijemcima i Talijanima- obje vojske za sebe tvrde da su jedini istinski borci, a protivnik kolaboracionist- kolaboracija suradnja s neprijateljem- izbjeglika vlada proglaava etnike ''jugoslavenskom vojskom u otadbini'' Mihailovi ministar obrane, obmana jedino etnici se bore protiv okupatora- antifaistika koalicija etnike smatrala saveznicima, dostavljala pomo- etniki pokret javlja se i u NDH provoenje etnikog ienja (Velika Srbija)

21. AVNOJ- studeni 1942. u Bihau osnovano Antifaistiko vijee narodnog osloboenja Jugoslavije AVNOJ- vrhovno predstavniko i politiko tijelo partizanskog pokreta i zametak budue vlasti- trebao je biti predstavniko tijelo svih politikih snaga, ali dominiraju komunisti- prvi puta predstavljene ene Lianka Kata Pejnovi- drugo zasjedanje AVNOJ-a Jajce, 29.11.1943. AVNOJ se konstituira kao vrhovno zakonodavno tijelo (parlament) odlueno da e drava biti obnovljena - Demokratska Federativna Jugoslavija i da e u njoj biti potovana ravnopravnost svih naroda imenovana privremena vlada s Titom na elu NKOJ izbjeglikoj vladi u Londonu oduzeta sva prava Tito imenovan ministrom vojske, vrhovnim zapovjednikom i dobiva in marala AVNOJ potvruje odluku ZAVNOH-a o prikljuenju okupiranih podruja

ZAVNOH- Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Hrvatske- utemeljeno u lipnju 1943. u Otocu- za predsjednika izabran Vladimir nazor- nakon kapitulacije Italije, ZAVNOH potvruje odluku o prikljuenju podruja pod talijanskom okupacijom Hrvatskoj- tree zasjedanje ZAVNOH-a u Topuskom u svibnju 1944. nadovezuje se na odluke AVNOJ-a ZAVNOH kao vrhovno zakonodavno i predstavniko tijelo potvruje hrvatsku dravnost u poslijeratnoj Jugoslaviji proglaenje Federalne Drave Hrvatske

NKOJ- Nacionalni komitet osloboenja Jugoslavije- osnovan odlukom Drugoga zasjedanja AVNOJ-a- predsjednik Josip Broz Tito

22. ZAJEDNIKA VLADA TITO-UBAI- irenje sovjetskog utjecaja na jugoistonu Europu- zapadni Saveznici (prvenstveno VB) nastoje posredovati izmeu dogovora izbjeglike i partizanske vlade (NKOJ-a) jer ne ele daljnje irenje komunizma- Tito odbija pregovore jer su u vladi srbijanski politiari koji podravaju etnike- pod diplomatskim pritiskom, na elo izbjeglike vlade postavljen Ivan ubai- ubai: lan HSS-a, nekadanji ban Banovine Hrvatske, nije suraivao sa etnicima- pregovori zapoinju na Visu u lipnju 1944. godine- ubai prihvaa odluku o federativnom ureenju- Tito obeaje da e se o konanom ureenju obnovljene Jugoslavije (republika ili monarhija) odluivati nakon zavretka rata- ubaieva vlada odrekla se etnikog pokreta i prihvatila zakljuke AVNOJ-a kao najvieg predstavnikog tijela u Jugoslaviji i obeala pomo partizanima- na Visu nije postignut dogovor o stvaranju zajednike vlade- u jesen iste godine, uz pomo Crvene armije, partizani su oslobodili Srbiju- pregovori nastavljeni u osloboenom Beogradu- Beograd postaje sredite AVNOJ-a i NKOJ-a- Beogradskim sporazumom iz studenog 1994. dogovoreno osnivanje zajednike vlade koja je sastavljena od predstavnika NKOJ-a i izbjeglike vlade- kralj se protivi sporazumu (njemu se i dalje brani povratak u zemlju) vlada Demokratske Federativne Jugoslavije osnovana tek u oujku 1945.- komunisti imaju kontrolu:- Tito predsjednik vlade i ministar obrane- u vladu ulaze samo 4 lana izbjeglike vlade- ubai ministar vanjskih poslova- vlada odgovorna AVNOJ-u kao privremenom parlamentu- predvieno je da vlada poslije osloboenja zemlje raspie izbore za Ustavotvornu skuptinu, koja e odrediti konano ureenje drave- saveznike drave priznale bi zajedniku vladu, odnosno obnovljenu Jugoslaviju- AVNOJ odredio osnivanje vlada u federativnim jedinicama DFJ- sredinom travnja u Splitu predsjednitvo ZAVNOH-a imenovalo vladu Federalne Drave Hrvatske- predsjednik vlade: elnik KPH (Komunistika partija Hrvatske) Vladimir Bakari, a vladu su ula samo 4 predstavnika HSS-a

23. KRINI PUT I BLEIBURG- dio vrha NDH smatra da nakon kapitulacije Italije treba prijei na savezniku stranu, ali Ante Paveli odluuje ostati vjeran Treem Reichu (ili shvaa da ih saveznici ne bi prihvatili)- Zagreb u strahu od partizana naputaju ustae, domobrani i civili koji kreu prema SZ elei se predati Englezima ili Amerikancima i tako izbjei predaju partizanima- partizani u Zagreb ulaze 8.4. ubijaju i oduzimaju imovinu mnogima- Paveli bjei u Argentinu, kao i ostatak ministara NDH- kolona njemakih vojnika, ustaa, slovenskih kolaboracionista, etnika i civila zaustavljena je kod austrijskog mjesta Bleiburga- Britanci ih alju natrag i dogovaraju predaju partizanima- dio zarobljenika odmah je ubijen, a ostatak krenuo na krini put (povratak u zemlju)- na putu dio zarobljenika umire iscrpljen glau i eu, a dio ubijen u pokoljima- od oko 150 000 ljudi u koloni, oko 70 000 ih je umrlo, ali toan broj nepoznat

13