hrvatsko gospodarstvovladimir-cavrak.from.hr/wp-content/uploads/2015/09/ef_prilep.pdf · ekonomski...

Ekonomski fakultet Prilep, 12.12.2006.

HRVATSKO

GOSPODARSTVO

Prof. dr. sc. Vladimir Čavrak

Ekonomski fakultet Zagreb


Osnovne teme predavanja:

1. Povijesni aspekt – predtranzicijske veličine

2. Tranzicija i rat – velika transformacija

3. Makroekonomski pokazatelji suvremenog

hrvatskog gospodarstva

4. Vanjskotrgovinska razmjena sa

Makedonijom


HRVATSKO GOSPODARSTVO -

ZNANSTVENO NASTAVNA DISCIPLINA

Kolegij 4. god starog studija i 2. god novog

studija (Bolonjskog)

BAVI SE OPĆIM FUNKCIONIRANJEM

CJELOKUPNE PRIVREDE

OBUHVAĆA TRI SKUPA PITANJA:

(1) ekonomsku strukturu

(2) gospodarski sustav

(3) ekonomsku politiku


NACIONALNO GOSPODARSTVO

Jedinstven teritorij

Jedinstven pravni sustav

Ekonomska politika


HRVATSKO GOSPODARSTVO

APLIKACIJA

MAKROEKONOMIJE

NA

(a) KONKRETNOM

PROSTORU I

(b) KONKRETNIM

POVIJESNIM

UVJETIMA


PROSTORNI KONTEKST


HRVATSKA U EUROPI

1,74% površine EU

Veća od četiri zemlje EU (Luksemburg, Belgija, Nizozemska, Danska)

1,2% broja stanovnika EU

HR ima prosječnu gustoću naseljenosti 79,6 st/km2

(EU ima 115,6 st/km2)

1/3 BDP-a po stanovniku EU – čini 0,38% BDP-a EU (BDP cca 22 mlrd USD)

BDP jugoistočne Europe – cca 500 mlrd USD (cca 7% EU ili skoro kao čitava Austrija)


Povijesni i susjedski kontekst


Prirodno geografske cjeline –

ekonomska uloga geografije

Panonska nizina

Mediteransko primorje

Dinarski splet

Alpe


Kulturni krugovi

Srednja Europa (katolicizam,

protestantizam, judaizam)

Mediteran (katolicizam

Balkan (pravoslavlje, islam)


“Stvaranje” teritorija Hrvatske

Austrougarska monarhija

Banska Hrvatska – Ugarska;

Istra i Dalmacija – Austrija:

Hrvatsko slavonska vojna krajina – poseban entitet

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca

Nezavisna država Hrvatska - NRH

FNRJ (SFRJ)

Republika Hrvatska


Dugoročna obilježja razvoja ex-Yu:

1. Od početka istovremeno postoje integracijski i dezintegracijski čimbenici (problem složene države – centralizacija decentralizacija)

2. Zajednica nije nastala zbog ekonomskih razloga

3. Ustavne krize svakih 10-15 godina

4. Ekonomska pitanja se prelamaju kroz nacionalna pitanja


Stope rasta 1945.-90.


BDP Hrvatske 1900.-2003.

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

1900

1910

1920

1930

1940

1950

1960

1970

1980

1990

2000

mln

.$ iz 1

990.


Sustav i politika nisu riješili!!!

1. Problem regionalne divergencije

2. Problem dugoročnog zaostajanja

3. Problem nestabilnosti

4. Problem deficita demokracije


Umjesto popravka – suvremena Hrvatska

TRANZICIJA


Realni BDP Hrvatske 1989=100

0

20

40

60

80

100

120

1980 1989 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003


100

90

80

70

RASPODJELA

t1 2 3

G – javna potrošnja

W (C) – osobna potrošnja

Y-nac.dohodak

dezinvestiranje

G’

G, C >Y

Proračunski deficit

Negativna BP


DS

EPe

P0

A B

P0 – bivše soc. države (akt. cijene)

Pe – ravnot. cijene više od

stvarnih

AB – manjak robe; Uvoz, BP negativna

AE – spremnost na netržišne

napore čekanja i sl.

p

Y

TRŽIŠTE (1)


D S

EPe

P0

A B

P0 – bivše soc. države (akt. cijene)

Pe – ravnot. cijene više od

stvarnih

AB – manjak robe; Uvoz, BP negativna

AE – spremnost na netržišne

napore čekanja i sl.

p

Y

TRŽIŠTE (2)S1

D1 -Rast uvozne ponude

- rast domaće potražnje

- deficit BP i proračuna

-Nove strukt. disproporcije


Problemi ekonomske politike u tranziciji


“Začarani krug tranzicije”


Hrvatska - prirodno kretanje

-25000

-15000

-5000

5000

15000

25000

35000

1964 1967 1970 1973 1976 1979 1982 1985 1988 1991 1994 1997 2000 2003


Grafikon br. 2.

UKUPNO KRETANJE BROJA STANOVNIKA

REPUBLIKE HRVATSKE 1857.-2001.

Grafikon br. 3.

UKUPNO KRETANJE BROJA STANOVNIKA

GRADA ZAGREBA 1857.-2001.

0

1 000 000

2 000 000

3 000 000

4 000 000

5 000 000

6 000 000

1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001

Godina popisa

Broj

stano

vnika

U zemlji U inozemstvu

0

100 000

200 000

300 000

400 000

500 000

600 000

700 000

800 000

900 000

1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001

Godina popisa

Broj

stano

vnika

U zemlji U inozemstvu


Glavni problemi i područja tranzicije

Pluralizam vlasništva

Pluralizam tržišta

Makroekonomsko okruženje i ekonomska

politika

Tranzicija poduzeća i razvoj poduzetništva

Tranzicija političkog ustrojstva


Glavna ograničenja tranzicije

Zakonodavni okvir

Postojeće institucije

Materijalni okviri

Gospodarska struktura

Znanje

Tehnologija

Društvena svijest

Opasnost od “interesnih skupina” (J. Sachs)


Tranzicija vlasništva (1)

Mogućnosti: Prodaja

Prijenos vlasništva na državu

Besplatna podjela

Glavno ograničenje: NISKA KUPOVNA MOĆ

Pitanje pravednosti: radnici stvarali –

država prodaje i prihoduje

Tržište prodaje – DEFEKTNO – ponuda

nadmašuje potražnju


Tranzicija vlasništva (2)

Moguće deformacije i suboptimalni rezultati Nejasna imovinska struktura

Nedostatak kontrole

Oprečna uloga države (sama sebe mora

demonopolizirati)

Milton Friedman: “odnosi vlasništva nisu

odnosi među stvarima nego odnosi među

ljudima”


Tranzicija vlasništva u Hrvatskoj

Bilanca stanja hrvatskog gospodarstva

(31.12.1990.) = 48 mlrd USD

Struktura aktive: Stalni kapital 58% 27 mlrd $

Zalihe 12% 6 mlrd $

Potraživanja 28% 13 mlrd $

Novac 2% 2 mlrd $

Struktura pasive: Vlastiti kapital 56% 27 mlrd $

Dugoročne obveze 8% 4 mlrd $

Kratkoročne obveze 36% 17 mlrd $


Pokazatelji efikasnosti (1990.)

Stopa poslovnog dobitka 3,01%

Stopa neto dobitka 1,27%

Stopa prinosa na ukupna sredst. 3,52%

Stopa reproduktivne sposobnos. 5,16%


Kapital u pretvorbi i privatizaciji

Stalni kapital 27 mlrd $

Procjene mogućnosti: Radnici mogli kupiti 5 mlrd $ (?)

Pretvaranje duga u ulog 3 mlrd $ (nelikvidnost)

Moguća ponuda na tržištu 19 mlrd $ Realna tržišna vrijednost = 12 mlrd $

Moguća potražnja na tržištu 5 mlrd $ “rasprodaja” ≈ 25% realne tržišne cijene


Rezultati pretvorbe i privatizacije

Novonastala d.d. 2553

Osnovna glavnica 10 mlrd $

Broj dioničara 667483

Načini plaćanja: U kunama 14,3%

U “jakoj valuti” 11,0%

U obveznicama 4,5%

“Zamrznutim depozitima” 70,7%


KVANTIFICIRANJE MAKROEKONOMSKIH CILJEVA

U HRVATSKOJ – povijest projekcija - lutanja

EIZ (1992.) – “povijesni maksimum” iz 1986. može se dostići do 2000. – to je impliciralo stopu rasta od 8%

Svjetska banka (1997) – stopa rasta 5% (1997-2006.)!+

EIZ (1997) – do 2006. – stopa rasta 2,5% do 5%

“Državno vodstvo” (1999) – stopu nezaposlenosti svesti u srednjoročnom razdoblju na 7-8% (glavni savjetnik Predsjednika predviđao stopu rasta 5,6-6%

Vlada (2000.-2003.) – stopa 4-5% !+

“Hrvatska 21”:

(a) do 2005. dostići razvijene tranzicijske zemlje po BDPpc

(b) približiti se prosjeku EU i OECD po BDPpc

Strateški okvir za razvoj 2006.-2013.

2006.-2009. 5,1%

2010.-2013. 7,3%


Projekcije za 2005. i ostvarenje

Vlada 6,0 %

MMF 3,4 %

UN (ECE) 3,8 %

OSTVARENO 4,3 %


Ostvarene prosječne stope rasta

1991.-1995. - 5,4 %

1996.-2003. 5,4 %

2001.-2005. 4,6 %

1990.-2003. 1,15 %


REALNI BDP HRVATSKE 1990-2002.

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

300,0

1988 1990 1992 1994 1996 1998 2000 2002 2004

Godine

mil.k

n (

cijen

e 1

990)


-21,1

-11,7

-8

5,9 6,8 5,9 6,8

2,5

-0,9

2,94,4 5,2 4,3

-25

-20

-15

-10

-5

0

5

10

%

1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Stope rasta realnog BDP-a


Stopa rasta realnog BDP-a

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki

4,34,5

4,2

2,3

3,9

4,44,23,9

2,6

0

1

2

3

4

5

Če

šk

a

Ma

dža

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

čk

a

Slo

ve

nija

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Tu

rsk

a

Hrv

ats

ka

%

3,8

5,35,6

4,4

2,9

-0,9

2,5

6,8

4,3

6,0

-2

-1

0

1

2

3

4

5

6

7

8

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.*

%

Prosjek stopa rasta realnog BDP-a, 1995. – 2005.

Izvori: Eurostat, DZS

* 1. tromjesečje 2006.

Izvor: DZS


Stope rasta realnog BDP-a 1987-2000.

-25,0

-20,0

-15,0

-10,0

-5,0

0,0

5,0

10,0

15,0

1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000

EU SAD HRV Ist.Eur.


INDEKS RAZINE RAZVIJENOSTI - BDP pc

(HRVATSKA =100), 1950 -1999

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

300,0

350,0

400,0

AUSTRIJA GRČKA IRSKA PORTUGAL MAĐARSKA SLOVAČKA SLOVENIJA HRVATSKA

HR

V=

100

1950

1999


Struktura bruto dodane vrijednosti, 1.tr.2006.

Financ.

posred.* i

nekret.

15,3%

Prijevoz,

skladištenje i

veze

9,3%

Hoteli i

restorani

2,0%

Trgovina

13,8%

Građevinarstvo

7,3%

Industrija

27,9%

Javna uprava i

obrana

16,7%

Poljoprivreda

7,7%

*umanjeno za indirektno mjerene usluge financijskog posredovanja

Izvor: DZS


Struktura BDP po kategorijama potrošnje

C G I Pr.zal E U

1997 62,2 26,0 24,2 3,3 41,1 56,8

1998 60,3 25,9 24,2 0,7 41,6 52,7

1999 59,1 26,9 23,4 -0,4 42,3 51,3

2000 59,8 25,7 21,9 -1,8 46,0 51,7

2001 59,8 23,1 22,5 1,4 47,6 54,4

2002 61,1 21,6 23,9 3,8 45,8 56,3

2003 61,1 20,6 26,8 3,0 48,4 59,9


Doprinosi domaće i inozemne potražnje rastu

BDP-a

* 1. tromjesečje 2006.

Izvor: DZS

-10

-5

0

5

10

15

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.*

po

sto

tno

bo

do

vi

Domaća potražnja

Inozemna potražnja

BDP


Inflacija

Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena (do kraja

1998. inflacija mjerena indeksom cijena na malo) i temeljna

inflacija na kraju razdoblja, godišnje stope promjene

2,5 2,4

5,5

4,4

5,8

3,3

4,0

2,7

1,92,2

3,3

0,8

3,9

2,4

6,5

7,7

9,3 9,3

3,6

8,6

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

Češka

Eu

ro

po

dru

čje

Mad

žars

ka

Po

ljska

Slo

vačka

Slo

ven

ija

Bu

gars

ka

Ru

mu

njs

ka

Tu

rska

Hrv

ats

ka

%

2004. 2005.

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki

– na kraju razdoblja, godišnje stope promjene

Izvori: DZS, Eurostat i web stranice središnjih banaka

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

6/0

6.

%

Temeljna inflacija


Zaposleni, nezaposleni i umirovljenici, 1988=100

0,0

50,0

100,0

150,0

200,0

250,0

300,0

1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001

Ind

ek

s

Zaposleni Nezaposleni Umirovljenici


Stopa nezaposlenosti

0

5

10

15

20

25

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.*

%

Administrativna stopa nezaposlenosti (prosjek)

Anketna stopa nezaposlenosti(prosjek)

Hrvatska Zemlje usporedivih značajki, 2005.

* Administrativna stopa nezaposlenosti za razdoblje siječanj

- svibanj 2006.

0

5

10

15

20

25

Če

šk

a

Ma

dža

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

čk

a

Slo

ve

nija

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Tu

rsk

a

Hrv

ats

ka

%

Administrativna, kraj razdoblja

Anketna, prosjek


Nominalne i realne neto plaće

-20

-10

0

10

20

30

40

50

19

93

.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.*

%

0

100

200

300

400

500

600

700

EU

R

Realna stopa rasta – lijevo

Nominalna neto plaća – desno

* siječanj – svibanj


Ukupni mjesečni trošak rada u privredi za

2005.

0

200

400

600

800

1000

1200

1400Č

eš

ka

Ma

đa

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

čk

a

Slo

ve

nija

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Hrv

ats

ka

EU

R

Ukupni trošak rada prikazan je kao prosječna mjesečna bruto plaća.


Prihodi i rashodi konsolidirane

opće države

0

10

20

30

40

50

60

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

u %

BD

P-a

Prihodi Rashodi

0

10

20

30

40

50

60

Če

šk

a

Ma

dža

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

čk

a

Slo

ve

nija

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Tu

rsk

a

Hrv

ats

ka

% B

DP

-a

Prihodi Rashodi


Gotovinsko načelo.

Podaci o prihodima i rashodima konsolidirane opće države u razdoblju od

2002. do 2005. prikazani su prema GFS 2001 metodologiji. Podaci za

ranija razdoblja procjenjeni su na temelju podataka iskazanih sukladno

metodologiji GFS 1986.

Izvor: MF

Podaci za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku prikazani su sukladno

GFS 2001 metodologiji, za Tursku sukladno GFS 1986 metodologiji,

dok su podaci za ostale zemlje prikazani sukladno ESA 95.

Izvori: Eurostat, MMF, MF


Saldo konsolidirane opće države

-8

-7

-6

-5

-4

-3

-2

-1

0

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

u %

BD

P-a

Saldo konsolidirane opće države, GFS 1986

Saldo konsolidirane opće države, GFS 2001

-8

-6

-4

-2

0

2

4

Če

šk

a

Ma

dža

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

čk

a

Slo

ve

nija

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Tu

rsk

a

Hrv

ats

ka

% B

DP

-a


Gotovinsko načelo.

Izvor: MF

Podaci za Hrvatsku prikazani su sukladno GFS 2001 metodologiji, za

Bugarsku i Rumunjsku sukladno njihovim nacionalnim metodologijama,

dok su podaci za ostale zemlje prikazani sukladno ESA 95.

Izvor: Eurostat, WIIW, MF


Dug opće državegotovinsko načelo


Izdana državna jamstva uključuju domaći i inozemni dug ostalih sektora za

koji jamči središnja država te ukupan dug HBOR-a.

Izvor: HNB

Izvor: Eurostat, WIIW, HNB

0

10

20

30

40

50

60

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

u %

BD

P-a

Dug opće države

Dug opće države uključujući izdana državna jamstva

0

10

20

30

40

50

60

70

80

Če

šk

a

Ma

dža

rsk

a

Po

ljs

ka

Slo

va

čk

a

Slo

ve

nija

Bu

ga

rsk

a

Ru

mu

njs

ka

Tu

rsk

a

Hrv

ats

ka

u %

BD

P-a


VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA

HRVATSKE 1988-2001

-6000

-4000

-2000

0

2000

4000

6000

8000

10000

1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001*

mln

.US

D,

teku

ći

teča

j

IZVOZ UVOZ Saldo


Robna razmjena

-1.000

-500

0

500

1.000

1.500

2.000

1/9

8.

5/9

8.

9/9

8.

1/9

9.

5/9

9.

9/9

9.

1/0

0.

5/0

0.

9/0

0.

1/0

1.

5/0

1.

9/0

1.

1/0

2.

5/0

2.

9/0

2.

1/0

3.

5/0

3.

9/0

3.

1/0

4.

5/0

4.

9/0

4.

1/0

5.

5/0

5.

9/0

5.

1/0

6.

5/0

6.

mil. U

SD

Izvoz fob

Uvoz fob

Saldo

Desezonirani podaci izraženi su po stalnom tečaju iz 2002.


MEĐUNARODNA RAZMJENA HRVATSKE I MAKEDONIJE

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

160,0

2003 2004 2005

mln

US

D

IZVOZ UVOZ


POKRIVENOST UVOZA IZVOZOM (%)

94,6

63,556,3

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

100,0

2003 2004 2005

%


Saldo tekućeg računa i FDI u Hrvatsku

5,74,7

-7,0

-4,8

-12,3

-6,8 -7,0

-2,4-3,7

-8,6

-6,1-4,9

-6,3

0,6

4,4

6,85,8

3,54,5

1,1

0,82,5

2,7

7,3

5,74,9

-15

-10

-5

0

5

101

99

3.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

u %

BD

P-a

Tekući račun FDI

Ostvarenje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatsku i salda na tekućem

računu platne bilance u 2003. godini isključuju transfer Plive.


Deficit tekućeg računa, 2005.

Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka

8,7

6,4 6,3

2,1

7,4

1,4

8,6

1,1

11,8

0

2

4

6

8

10

12

14Č

eška

Mad

žars

ka

Po

ljska

Slo

vačka

Slo

ven

ija

Bu

gars

ka

Ru

mu

njs

ka

Tu

rska

Hrv

ats

ka

u %

BD

P-a


Valutna struktura robnog izvoza i

uvoza

70,4%

21,7%

26,7%

5,0%

3,0%

73,3%

Uvoz

Izvoz

Ostale valute

USD

EUR

svibanj 2005. - travanj 2006.


Inozemni dug RH prema sektoru dužnika

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

12

/94

.

12

/95

.

12

/96

.

12

/97

.

12

/98

.

12

/99

.

12

/00

.

12

/01

.

12

/02

.

12

/03

.

12

/04

.

12

/05

.

u %

BD

P-a

Država

Hrvatska narodna banka

Banke

Ostali sektori

Izravna ulaganja


Projekcija otplate glavnica i kamata

0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

20

06

. *

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

.

20

11

.

20

12

.

Os

talo

mlr

d. E

UR

Država

Hrvatska narodna banka

Banke

Ostali sektori

Izravna ulaganja

prema sektoru dužnika

* Ostvarena plaćanja do 31.5.2006. i projicirana plaćanja do kraja godine.


Međunarodne pričuve u EUR i u

mjesecima uvoza robe i usluga

6,4

7,46,6

5,75,3

2,3 2,4

3,0

3,8

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

5,5

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

mje

se

ci u

vo

za

0,0

1,0

2,0

3,0

4,0

5,0

6,0

7,0

8,0

mlr

d. E

UR

Međunarodne pričuve

(u mjesecima uvoza)

Međunarodne pričuve

(u mlrd. EUR)


Pokazatelji inozemne zaduženosti

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.

%

Inozemni dug / BDPOtplaćeni inozemni dug / Izvoz roba i uslugaInozemni dug / Izvoz roba i usluga

Prema stanju inozemnog duga 31.5.2006.


Pokazatelji inozemne zaduženosti po

zemljama, 2005.

116,9

174,7167,0

112,7110,3

77,5

122,9114,4

54,2

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

Češka

Mad

žars

ka

Po

ljska

Slo

vačka

Slo

ven

ija

Bu

gars

ka

Ru

mu

njs

ka

Tu

rska

Hrv

ats

ka

%38,6

49,6

82,5

67,771,5

59,5

45,5

77,7

39,4

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Češka

Mad

žars

ka

Po

ljska

Slo

vačka

Slo

ven

ija

Bu

gars

ka

Ru

mu

njs

ka

Tu

rska

Hrv

ats

ka

%

Inozemni dug/Izvoz roba i usluga Inozemni dug/BDP

Izvori: Eurostat, HNB i web stranice središnjih banaka.


Inozemna izravna ulaganja

986

1.381

257

1.790

1.197

1.503

101 95 84

394477

843

1.369

1.145

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

1.800

2.000

19

93

.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

1.t

r.0

6.

mil. E

UR


0,0

1.381,4

426,6

2.348,0

5.215,0

605,2

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

Češka Slovenija Slovačka Madžarska Hrvatska Poljska

mil. E

UR


Inozemna izravna ulaganja u RH

-500

0

500

1.000

1.500

2.000

19

93

.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

1.t

r.0

6.

mil. U

SD

Međunarodne fin. institucijeOstale zemlje u razvojuEuropske zemlje u razvojuOstale razvijene zemljeEU članice od 2004.EU-15


Inozemna izravna ulaganja u RH

EU 15

71%

Europske

zemlje u

razvoju

1%

Ostale zemlje

u razvoju

0%

Međunarodne

fin. institucije

1%

EU članice od

2004.

13%

Ostale

razvijene

zemlje

14%

1993. - 1. tr. 2006. (11.621,3 mil. EUR)


Inozemna izravna vlasnička ulaganja 993. - 1. tr. 2006. (7.054,6 mil. EUR)

Ost. trg. na

malo u nespec.

prod.

3%

Vađenje sirove

nafte i

zemnoga plina

4%

Telekom.

16%

Ostalo

novčarsko

posred.

27%

Proizvodnja

cementa

3%

Proizvodnja

piva

1%

Hoteli i moteli,

s restoranom

3% Proizvodnja

naftnih derivata

6%

Proizvodnja

farmac.

pripravaka

12%

Proizv. RTV

odašiljača,

apar. za telef. i

sl.

1%

Ostalo

24%


Broj banaka

0

10

20

30

40

50

60

701

99

3.

19

94

.

19

95

.

19

96

.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

1.t

r.0

6.

Banke u stranom vlasništvu

Banke u domaćem privatnom vlasništvu

Banke u domaćem državnom vlasništvu


Vlasnička struktura bankovnog sustava

0

20

40

60

80

100

1201

99

6.

19

97

.

19

98

.

19

99

.

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

1.t

r.0

6.

% u

ku

pn

e im

ov

ine

Banke u stranom vlasništvu

Banke u domaćem privatnom vlasništvu

Banke u domaćem državnom vlasništvu*

*državno vlasništvo + privatno vlasništvo sa pretežitim državnim udjelom


Prinos na imovinu i prinos na bilančni

kapital

1,7 1,7 1,6

16,1 15,6 14,8

1,61,60,9

-2,8

0,7 1,4

14,513,7

6,6

10,7

4,8

-16,1-20

-15

-10

-5

0

5

10

15

20

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004 2005. 1.tr.06.

%

Prinos na imovinu (prije oporezivanja)

Prinos na bilančni kapital (poslije oporezivanja)


ZAKLJUČCI

1. Nacionalne specifičnosti:

a) povijesno nasljeđe

b) tranzicija

c) rat (6% proračuna u narednim desetljećima)

d) problemi statistike


ZAKLJUČCI

2. BDP Hrvatske (2005) –

cca 30.949 mln EUR

6.968 EUR pc - tekući tečaj

– to je cca 6% ispod svjetskog prosj.(70. mjesto)

HRVATSKA – na prijelazu iz skupine zemalja sa

niskim u viši srednji dohodak (po WB 756-9625

USD pc)


ZAKLJUČCI

3. Sa 4,4 mln stanovnika i 30,9 mlrd EUR

BDP-a HRVATSKA je

MALA EKONOMIJA

sa stupnjem otvorenosti od 75%

OTVORENA EKONOMIJA


ZAKLJUČCI

4. Zadnjih 20-ak god. hrvatsko gospodarstvo je u stanju

DUGOTRAJNE DEPRESIJE I EKONOMSKE KRIZE

Stope rasta: HR 1980-90. (- 0,8%);

1990-02. (- 0,8%)

Svijet (1990-99) 2,5%

EU (1990-99) 1,8%

HRV. se udaljila od svjetskog i europskog prosjeka


ZAKLJUČCI

5. Razlika između potencijalnog (0%) i ostvarenog BDP-a (1990-2000) (-1,6%) predstavlja “gubitak izgubljene prilike”

cca 75 – 100 mlrd USD

ili

7 mlrd USD godišnje (38% godišnjeg BDP-a)

To su troškovi:

tranzicije, rata, uspostave države, itd.


ZAKLJUČCI

6. PROBLEM KONVERGENCIJE

*prema prosjeku EU (rast 2,5%)

Potrebna stopa rasta > 7% (40 god)

Moguće ostvariti uz stopu investicija oko 30%, uz granični kap. koef (4) – imamo stopu investicija ali nemamo efikasnost –

PROBLEM - Stopa investicija 30%; stopa rasta 4,6%; gr.kap.koef (6,5) – gubitak oko 2,4% stope rasta BDP-a zbog neefikasnosti (5,7 mlrd kuna)


ZAKLJUČCI

7. SEKTORSKA STRUKTURA BDP-a

- pad primarnog i sekundarnog sektora

- rast tercijarnog i kvartarnog sektora

obilježja

uvozno – trgovačkog

gospodarstva


ZAKLJUČCI

8. STRUKTURA AGREGATNE

POTRAŽNJE (POTROŠNJE)

a) (C) zadržava visok udio u % BDP-a

b) (G) izrazito visok udio

c) (I) značajan pad pa rast (60% su poduzet.investicije)

d) izvoz stagnira – uvoz ekspandira – deficit VTB (5-8%)

i stalni rast ino duga


ZAKLJUČCI

10. STOPA NEZAPOSLENOSTI

povećana sa 7,6% (1988)

na 21,5% (2001) – rast nezaposl. 2,75x

Broj nezaposlenih (2001.) – oko 370.000

Broj umirovljenika:

povećan sa 548.000 (1988) na 1 mil. (2001)

Omjer zaposl./umir. 3:1 pao na 1,3:1


ZAKLJUČCI

11. Deficit tek. rn. bilance plaćanja uzrokovao

stalni rast INOZEMNOG DUGA

25,5 mlrd. EUR (kraj 2005)

PROBLEM:

Otplata duga u idućih 6 godina

cca 10 % budućeg godišnjeg BDP-a


ZAKLJUČCI

12. HRVATSKA

mala i relativno otvorena ekonomija

(ograničenja u samostalnom vođenju EP)

Neriješeni problemi:

a) dugotrajna depresija i ek. kriza (25 god.)

b) podzaposlenost resursa (rad, kapital, znanje, tehnologija) – pad efikasnosti

c) pad izvozne konkurentnosti

d) rast ino duga

e) relativni pad životnog standarda i blagostanja


Neuspjeh neoliberalne monetarističke dogme u

Hrvatskoj (!?)

Stagnantna zaposlenost i spor pad

nezaposlenosti

Visok proračunski deficit i iznimno visok

deficit VTB

Rast javnog duga i inozemnog duga

Preraspodjela bogatstva i razvojnih šansi

Povećanje regionalnih razlika razvijenosti,

itd.

hrvatsko gospodarstvovladimir-cavrak.from.hr/wp-content/uploads/2015/09/ef_prilep.pdf · ekonomski...

Documents