1GlasGrada - 690 - petak 8. 6. 2018.

2 GlasGrada - 690 - petak 8.6. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

Tekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

PROMIŠLJANJA

Kapitalni komunalni problemiKapitalni komunalni problemiKapitalni komunalni problemiKapitalni komunalni problemiKapitalni komunalni problemiili budući projekti Dubrovnikaili budući projekti Dubrovnikaili budući projekti Dubrovnikaili budući projekti Dubrovnikaili budući projekti DubrovnikaZamislite, da su Salamankezi zamijeniliSorboneze na vlasti u Dubrovačkoj Republicii da ne žele nastaviti izgradnju nečega što suveć započeli njihovi „ljuti stranački konkurenti“,iako se radi o nekom objektu od zajedničkoginteresa za Dubrovačku Republiku, npr. nekufortifikaciju ili socijalnu ustanovu (karantenu)Osnovna obveza svake gradske vlasti pa tako i du-brovačke je da radi na zadovoljenju najvažnijih potrebalokalnog stanovništva, odnosno rješavanju najaktualnijihkomunalnih problema grada. Pošto smo turističko odre-dište onda u tom slučaju i nekih specifičnih.Stanovnicima neke gradske ulice važno im je npr. da jeista cijelom dužinom osvjetljenja, da se redovno čisti,da ima odvodnju za oborinsku vodu i druge konkretnepotrebe. Takvih tzv. malih komunalnih problema bezsumnje u svakom gradskom kotaru ima mnogo. Nji-hovim postepenim uklanjanjem rješavaju se problemiza manju skupinu ljudi.Međutim, kad se izgradi recimo samo jedna garaža, asvakako da ih je potrebno više na određenim gradskimlokalitetima, onda od njezine izgradnje imaju koristi nastotine vlasnika automobila, bilo da se radi o domiciln-om stanovništvu ili „motoriziranim“ turistima koji takođ-er gube vrijeme i živce kružeći ili čekajući na parkingmjesto.Naravno, ne treba nipošto zanemariti male komunalneprobleme, ali od rješavanja „kapitalnih“ neusporedivoviše ima koristi zajednica, tj. na odgovarajući načincjelokupno stanovništvo grada Dubrovnika. Posve jejasno da „kapitalni projekti“ zahtijevaju velika novčanaulaganja i puno duže traje njihova konačna realizacija,ali dugoročno gledajući, nedvojbeno biti će veoma ko-risni za „opće ili zajedničko dobro“ svih žitelja grada usljedećim desetljećima.Bilo bi zanimljivo saznati mišljenje čitatelja „GG“ što onismatraju prioritetnim na rješavanju bilo kakvih komu-nalnih problema od „kapitalne“ važnosti za naš grad.Zamislimo da Dubrovnik od EU dobije bespovratnanovčana sredstva u visini od 50 milijuna eura. Naravno,EU će dati novac ali uz predočenje cjelovite i detaljnedokumentacije, a to je naša najslabija „karika“, jer bezadekvatne dokumentacije, nećemo dobiti ni cent! Onibi nadzirali kako se sredstva troše i u koje svrhe, kakone bi bilo fiktivnih troškova bez učinjenih radova i sličnih„mućki“ jer je dobro poznata ta naša „dosjetljivost“. Snavedenim iznosom bez sumnje može se riješiti odre-đeni broj „gorućih“ komunalnih problema. Dakle, našto bi trebalo utrošiti „dodijeljeni“ novac? Radi bržegrješavanja određenih komunalnih problema ili potrebastanovništva neki radovi trebali bi (gdje je moguće) tećiusporedno. Navodim svoju „top listu“ s popisom tre-nutačno najvažnijih problema.1. Izgradnja Doma umirovljenika na Gorici sv. Vlaha namjestu gdje je već započeta prije Domovinskog rata.Potrebna je rekonstrukcija sa znatno većim smješta-jnim kapacitetom;2. Izgradnja (prve od nekoliko) garaže, najprije naparkiralištu iza Grada koja bi u podzemnim i na nadzem-nim razinama trebala imati mjesta za parkiranje za na-jmnaje 300-njak automobila (što više to bolje);3. Izgradnja tzv. „brze“ ceste do aerodroma;4. Uklanjanje žala i popločavanje najfrekventnijih nekihulica (njihovom cijelom dužinom) unutar Grada, npr.ulica od Pustijerne, Strossmayerova, Od Kaštela i druge.

Popločati i Boškovićevu poljanu i ob-vezatno postavljanje spomenika njemuu čast;5. Izgradnja novog dječjeg vrtića ili pro-širenje „kapaciteta“ kod postojećihgdje je moguće;6. Izgradnja muzejsko-kulturnog „cen-tra“ na predjelu Pustijerne. Predugo jeovaj lokalitet zapušten i neiskorišten!7. Izgradnja društveno-kulturnog cen-tra i muzeja posvećenog Ruđeru Bošk-oviću (s mogućnošću i drugihsadržaja) u ljetnikovcu Gučetić u Du-brovačkoj rijeci; (Moj je prijedlog da sedio prostorija namjeni za jednu speci-fičnu izložbu kakve još nema u Hr-vatskoj. To bi bio muzej portreta i fo-tografija i imao bi nekoliko zasebnihcjelina, a to su:a) Međunarodni poznati ili priznati Hr-vati od srednjeg vijeka do danas, kojisu u nekoj svojoj djelatnosti ostaviliznačajan trag u povijesti čovječanst-va;b) Poznati Hrvati-ce koji su značajni nanacionalnoj sceni;c) Poznati Dubrovčani iz vremena Du-brovačke Republike;d) Poznati Dubrovčani od pada Repub-like do početka II. svjetskog rata;e) Posjeti značajnih osoba Dubrovni-ku tijekom XIX. st. do početka I. sv-jetskog rata;f) Posjeti značajnih osoba Dubrovnikuizmeđu dva svjetska rata;g) Posjeti značajnih osoba Dubrovni-ku poslije II. svjetskog rata do današn-jih dana. Pretpostavljam da bi Muzejsadržavao 5-6 stotina portreta i fo-tografija ispod kojih bi se navelo, npr.za strance: ime i prezime, zanimanje ikad je posjetio naš grad bilo službenoili privatno. U jednom svom ranijemnapisu upućeno bivšoj ravnateljiciDURE svoju zamisao detaljnije samrazradio s navođenjem nekolicinekonkretnih primjera. Predlažem muzejs najjednostavnijim načinom predstav-ljanja domaćih i inozemnih znamen-itih osoba, ali i uporabom moderneaudio-vizualne tehnologije. Tada bisadržaj muzeja bio znatno atraktivniji.8. Izgradnja nogometnog stadiona nasadašnjem prostoru igrališta u Lapadu.Dodatni sadržaj može biti i muzejskimprostor u kome bi se predstavile razneigre i športske aktivnosti u Dubrovnikuod srednjeg vijeka do danas;9. Rekonstrukcija hotela „Stadion“ (ba-zen „Juga“);10. Sanacija cjelokupnog benediktin-skog samostana na otoku Lokrumu, stim da se točno zna buduća namjena.Također, predugo stoji zapušten ineiskorišten. Muzej posvećen članovi-ma Habsburške obitelji koji su bili vlas-nici i boravili na otoku Lokrumu;11. Izgradnja zgrade za Znanstvenuknjižnicu. Sadašnje stanje ljetnikovcaSkočibuha u kojoj se ista nalazi knjižni

fond ispod svake je razine za jednukulturnu ustanovu i tzv. „grad kulture“;12. Izgradnja putničkog terminala u luciGruž. U unutarnjem (zatvorenom) pros-toru terminala trebalo bi izložiti du-brovački tramvaj, tj. kola i bajvagen.Njegovu obnovu vjerujem, da bi finan-ciralo DPDS. (Ako se ne varam nalazise u nečijoj garaži?) Mogao bi poslužitikao turističko-informativni punkt,umjesto uobičajenih šaltera. U moder-noj građevini svakako bi bio atrakcija,a sačuvala bi se uspomena na „žućka“i na razdoblje kad je prometovao od1910. do 1970. godine. Eventualno imuzej posvećen dubrovačkom tram-vaju.13. Sanacija lukobrana „Kaše“, jer ćese kad-tad „profundati“ poput rive ugradskoj luci 2003. godine;14. Sve veće količine raznovrsnog ot-pada, već je zabrinjavajući veliki komu-nalni problem. Mora se izgraditi cen-tralni deponij za razvrstavanje otpadakako bi se iskoristile sekundarne siro-vine. Sjećate li se (stariji sugrađani)komunalnog poduzeća „Sakupljač“?15. Izgradnja zaobilaznice ili proširen-je lokalne ceste sa sjeverne strane brdaSrđ kako bi se rasteretila „jadranskamagistrala“ od mnogih vozila koja nas-tavljaju prema Crnoj Gori i dalje na jug.Naravno, isto vrijedi i za vozila kojadolaze iz suprotnog smjera.16. Pročistaču otpadnih voda ispodbrda Petke potrebna je modernizacijakako bi se ubuduće spriječiloonečišćenje mora;17. Izgradnja studentskog doma;18. Izgradnja kongresne dvorane kojabi služila i za raznovrsne kulturno-za-bavne sadržaje;19. Kad u ugovoru s većinskim dion-ičarskim vlasnikom hotela „Beleved-ere“ nije označen početak i završetakradova, onda „imamo“ da je devasti-rani hotel i nakon više od dva desetl-jeća još u ruševnom stanju. Lokalnavlast treba „potegnuti političke veze uvladi“ da se konačno riješi „agonija“hotela. U suprotnom, još će dugo os-tati u stanju kakav je sada. Prilikom nje-gove obnove treba ispoštovati svenorme u svezi zadanih gabarita, zaš-tite okoline i slobodnog pristupa građ-anima uzduž obale.20. Cjelovita obnova parka Gradac;21. Nakon potpune obnove Lazareta,u jednoj lađi predstaviti sve pošasti„crne smrti“ koja je uzrokovala smrtnekoliko desetaka tisuća žrtava u Du-brovačkoj Republici. Također u Laza-retu, upoznati sve domaće i straneposjetitelje da je Dubrovnik olimpijskigrad, jer je bio domaćin šahovskeOlimpijade u kolovozu 1950. godine.U tijeku je izgradnja novog groblja,pročistača za vodu i prva faza čišćenjakanala dubrovačke srednjovjekovnekanalizacije, pa to ne navodim kao

3GlasGrada - 690 - petak 8. 6. 2018.

posebne točke.Čitatelji su uočili da sampredložio i nove muzejskesadržaje u Dubrovniku, tj. na-kon obnove pojedinih pov-ijesnih objekata ili u novosa-građenoj zgradi (putnički termi-nal u Gružu). Grad Dubrovnikjednostavno mora povećatibroj muzeja na različitim lokaci-jama iz nekoliko razloga.Donekle rasteretiti Grad od pre-velike gužve, zatim kad jeraznovrsnija i veća ponuda tur-isti će se duže zadržati u Du-brovniku i više trošiti, a naravnoi zbog domicilnog stanovništ-va da upoznaju i druge pov-ijesne sadržaje našeg grada.Bez obzira na prijeko potreb-nu izgradnju više garaža, možese pretpostaviti da se zaguše-nost prometa neće time u pot-punosti riješiti. To je samouklanjanje parkiranih automo-bila s određenih gradskihprometnica. Zato je već potreb-no započeti s izradom plano-va, tj. projektne dokumentacijeu svezi buduće izgradnjepodzemnih tunela za vozila,pothodnika i/ili nadvožnjaka zapješake kako bi se ubrzaopromet i/ili skratio put od jed-nog do drugog kraja grada. Ujednom broju „Dubrovačkogvjesnika“ prije 40-ak godinaobjavljen je crtež nekog arhitek-ta koji je predložio da se uusjeku iza Grada, tj. nad sadaš-njim kolnim putem izgradi sta-za na visini od 3-3,5 metra odzida do zida, koji bi bila nam-ijenjena isključivo za pješake.Što bi se time postiglo nije jas-no, jer promet pješaka ni poslije40 godina nije gust na sadašn-jem nogostupu iza Grada. (Ni-kome nije zabranjeno dapredlaže „kule o oblacima“.Imamo sjećanje iz bližeprošlosti o „minhauzenskimidejama“ ili zatvaranje dijelaveoma važne gradske promet-nice da bi se dobila „šetnica“ itrg. U stvarnosti samo se je za-kompliciralo odvijanje pro-točnosti prometa automobila iautobusa.) Svakako da će setakav način prelaska ulice krozpothodnik ili prekonadvožnjaka negdje moratiizgraditi za pješake radi bržegprometovanja motornih vozilai sprječavanje zagušenjaprometa na nekim kritičnimtočkama grada Dubrovnika.U najvećem broju navedenihtema po točkama uglavnom seradi o lokalnim ali veoma

značajnim i krupnim projektimakoji bi u nekim slučajevima znat-no opteretili budžet grada Du-brovnika. Treba se potruditi dase za neke građevinske izvedbeosiguraju novčana sredstva izeuropskih fondova i na tome semora vrlo ozbiljno poraditi.Složiti ćemo se, da je svimazajedničko to što će do njihoverealizacije doći prije ili kasnije jerje doista potrebita, kako zastanovništvo tako i za grad Du-brovnik u cjelini. Koliko će bitiuspješna njihova realizacija iskl-jučivo zavisi od sadašnje ali ibudućih lokalnih vlasti. Samo dane bude više puta započinjanja„radova“ naročito uoči lokalnihizbora i onda ništa, što je većdobro poznato u našem poli-tičkom „folkloru“.Neki komunalni građevinski ra-dovi, relativno manjeg opsega,prolongirani su za sljedeću god-inu. Ako se ne riješe u obećan-om ili zadanom roku, kako ćese onda lokalna vlast „uhvatiti ukoštac“ sa znatno zahtjevnijimproblemima? Tko će im vjero-vati na sljedećim lokalnim izbori-ma? Birači će sve stranke „ka-zniti“ ili slabim odazivom, even-tualno velikim brojem nevažećihlistića ili će glasovati za „autsa-jdera“. U slučaja takvog rezul-tata to će značiti... apsolutnimnepovjerenjem! Osnovna pou-ka svakoj lokalnoj vlasti je, dane obećavaju uoči izbora sve-i-svašta biračima, što će imnavodno ostvariti u narednommandatu. Treba rještiti manjibroj komunalnih problema odkojih ima koristi šira društvenazajednica, ali mora se učinitistručno, bez nepotrebnih pro-bijanja rokova, te nepovoljnih ilinepreciznih ugovora na štetugradskog budžeta.Zamislite, da su Salamankezizamijenili Sorboneze na vlasti uDubrovačkoj Republici i da nežele nastaviti izgradnju nečegašto su već započeli njihovi „ljutistranački konkurenti“, iako seradi o nekom objektu od zajed-ničkog interesa za DubrovačkuRepubliku, npr. neku fortifikaci-ju ili socijalnu ustanovu (karan-tenu). Nema sumnje da bi op-stojnost države bila ozbiljnougrožena i protiv takve vlasti ras-lo bi nezadovoljstvo u narodu,pa i moguće bune.Dakle, pro-jekti koji su potrebni i važni zazajednicu treba početi i završitibez obzira koliko se lokalnihvlasti izmijenilo!

Damir Račić

PROMETNO REDARSTVO GRADA DUBROVNIKA I POLICIJA

Nadzor prijevoza putnikaNadzor prijevoza putnikaNadzor prijevoza putnikaNadzor prijevoza putnikaNadzor prijevoza putnikaDjelatnici Odsjeka za prometnoredarstvo Grada Dubrovnika u sr-ijedu, 6.lipnja, su u suradnji sdjelatnicima prometne policijeprovodili nadzor nad autotaksiprijevoznicima putnika i vozilimakojim se obavlja prijevoz putni-ka u unutarnjem cestovnomprometu.Navedene aktivnosti prometniredari provodili su temeljem član-ka 47. Zakona o prijevozu u ces-tovnom prometu (“Narodne no-vine”, broj 41/18.), koji propisujeda u obavljanju nadzora komu-nalni ili prometni redari jedinicelokalne samouprave na čijem

području se autotaksi prijevozobavlja, službenici ministarstvanadležnog za unutarnje poslovei Carinske uprave imaju ovlastpregleda dokumentacije, licen-cije, dozvola vozila i vozača.Sukladno odredbama Zakona uslučaju utvrđenih nepravilnostislužbenici sastavljaju pisano iz-vješće i dostavljaju ga inspekcijicestovnog prometa.S obzirom da su nepravilnostiutvrđene kod više prijevoznikasastavljena izvješća bit će u za-konskom roku proslijeđena ces-tovnoj inspekciji na daljnje pos-tupanje.

PRIOPĆENJA IZ UREDAGRADONAČELNIKA

Tko je dirigent?Tko je dirigent?Tko je dirigent?Tko je dirigent?Tko je dirigent?Grad Dubrovnik daje punupotporu Anti Vojvodiću, direk-toru tvrtke Libertas Dubrovnik,u zaista neprihvatljivoj situacijiu kojoj se našao uslijed dan-ašnje (4.lipnja) pobune man-jeg dijela vozača ove gradsketvrtke. Napokon je direktor Lib-ertasa počeo uvoditi red u ovutvrtku koja godinama poslujena rubu ekonomičnosti.Poznate su nam i brojne ne-pravilnosti u poslovanju Liber-tasa, a koje je direktor Vojvodićuspješno razriješio.Riječ je o pobuni manjeg bro-ja vozača koji su, osim pros-vjedovanja zbog uvođenjareda u tvrtku, jutros isključilistruju u cijeloj tvrtki te tako

ugrozili njeno poslovanje. Jasno, timesu počinili težu povredu radnihdužnosti. Očekujemo da će zbog togabiti propisno sankcionirani. Problemeu tvrtci očito rade oni koji se ne mogupomiriti s činjenicom da je Libertas poprvi put potpisao petogodišnji ugovorsa svim okolnim općinama, čime seosigurala stabilnost tvrtke. Također,onima koji nastoje napraviti neredsmeta i što se osigurala stabilnost tvrt-ke, ali i jer je konačno postignut dogo-vor o nabavi 11 autobusa, a koji će upotpunosti biti financirani iz fondovaEuropske unije. Sve u Libertasu idenabolje, a upravo je to nekome prob-lem. Ukoliko nekome od vozača neodgovara red i sve uspješnija situaci-ja u Libertasu - neka ide na tržište rada.Posla za vozače tamo se uvijek moženaći. Dakle, ovaj incident u Libertasuje osmišljen i dirigiran. Samo se post-avlja pitanje - tko je dirigent?

Gradonačelnik Mato Franković

Imenovanje ravnatelja/ravnateljice KMDImenovanje ravnatelja/ravnateljice KMDImenovanje ravnatelja/ravnateljice KMDImenovanje ravnatelja/ravnateljice KMDImenovanje ravnatelja/ravnateljice KMDPotaknut nizom prozivki vezanihza imenovanje ravnatelja/ravnateljice Kazališta MarinaDržića ovim putem na isto mo-ram reagirati jer se u javnosti kon-stantno iznosi niz neistina. Izborniproces izbora ravnatelja je došaodo samog kraja. Kandidatkinjakoja je dobila povjerenje je LidijaCrnčević. U sami izborni processe ja osobno, kao ni HDZ, nis-mo miješali ni u jednom trenut-ku.Posljednji korak koji je ostao jeizbor ravnatelja na sjednici Grad-skog vijeća koji zbog obimnogdnevnog reda nije u konačniciuvršten na ovu sjednicu, a s čimesu se svi vijećnici složili usvaja-

jući dnevni red - jednoglasno.Stoga, naknadna pamet svih nasiznenađuje. Jer, ako su bilo štosmatrali spornim mogli su glaso-vati protiv dnevnog reda ili pakinzistirati da točka izbora ravnatel-ja ostane na dnevnom redu.Podsjetit ću da novi ravnateljKMD stupa na snagu tek u stude-nom mjesecu te stoga sami iz-bor navedene osobe u ovom tre-nutku nije bio presudan u smisluhoće li se dogoditi dva tjednaprije ili dva tjedna kasnije. Žao mije što je gospođa Crnčević odust-ala od svoje kandidature.Međutim, pravo svakog je da senatječe, ali i da odustane. Ne bihulazio u razloge njezine odluke.

GradonačelnikMato Franković

4 GlasGrada - 690 - petak 8.6. 2018.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAOTVORENO PISMO VIJEĆNICIMA GRADSKOG VIJEĆA

Nerazumijevanje naših potrebaNerazumijevanje naših potrebaNerazumijevanje naših potrebaNerazumijevanje naših potrebaNerazumijevanje naših potrebaTražimo sazivanje tematske sjednice Gradskogavijeća na kojoj bi se razmotrila pitanja pravaosoba s invaliditetom i rješavanje njihoveproblematike na području Grada Dubrovnika

Dana 30. svibnja 2018. go-dine u prostorijama KlubaDUSAB, Od Sv. Mihajla 1održan je 1. inicijalni sastan-ka Udruga osoba s invalid-itetom Grada Dubrovnika zaosnivanje Mreže udruga.Povod je bio natječaj “Tem-atske mreže za društveno-ekonomski razvoj, te prom-icanje socijalnog dijaloga ukontekstu unapređivanjauvjeta rada”. Razlog je biodaleko dublji, a izražen jekroz potrebu za promican-jem, poticanjem i unapređi-vanjem prava osoba s inval-iditetom, te koordiniranje iusmjeravanje udru-ženihčlanica u integraciji osobas invaliditetom u svakod-nevni život.Mreža udruga, kao organiza-cija koja se zauzima za ak-tivnu ulogu osoba s invalid-itetom u društvenom djelo-vanju, nastojat će biti u tokusa zakonskim promjenamakoje su od značaja zapoložaj naših članova/icakao i svih ostalih osoba s in-validitetom, te putem lobi-ranja i zagovaranja utjecatina pozitivno i svrsishodnodonošenje i primjenjivanje is-tih u svakodnevnom životu.Mreža će pratiti nacionalne,regionalne i europske

promjene u zakonskoj reg-ulativi, koje se tiču interesaosoba s invaliditetom, kakobi bili upoznati sa najboljimpraksama i na taj način usuradnji s državnim, po-dručnim i lokalnim instituci-jama ugraditi što više pozi-tivnih rješenja razvijenih ze-malja Europe.Mreža udruga se zgraža nanerazumijevanje potrebitihosoba na 12. sjednici Grad-skog vijeća, a prigodomdonošenja rebalansa pro-računa, a koji se odnosio napovećanje osobne invalid-nine za 100,00 kuna, s200,00 na 300,00 kn.Mi ovim otvorenim pismomtražimo od gradskih vijećni-ka, na slijedećoj 13. sjedniciGradskog vijeća donošenjeneopozive Odluke o pov-ećanju osobne invalidninena 400,00 kn i dva puta go-dišnje pred Božić i Uskrs is-platu pomoći u iznosu500,00 kn za osobe s inval-iditetom.Također, tražimo sazivanjetematske sjednice Grad-skoga vijeća na kojoj bi serazmotrila pitanja prava os-oba s invaliditetom i rješav-anje njihove problematikena području Grada Du-brovnika.

DRUŠTVO DISTROFIČARA, INVALIDA CEREBRALNE I DJEČJE PARALIZE IOSTALIH TJELESNIH INVALIDA DNŽ

Hrvatska nije krava muzara koja možeHrvatska nije krava muzara koja možeHrvatska nije krava muzara koja možeHrvatska nije krava muzara koja možeHrvatska nije krava muzara koja moženajesti sve koji se žalenajesti sve koji se žalenajesti sve koji se žalenajesti sve koji se žalenajesti sve koji se žaleHrvatska je treća zemlja u svijetu koja je potpisala Konvenciju opravima osoba s invaliditetom, a četvrta u svijetu koja je ratificiralataj najveći dokument o ljudskim pravima u XXI. stoljeću

Povod ovog javljanja je obavijest dase osnovala Mreža udruge osobas invaliditetom Dubrovnik što je iza-zvalo zabunu kod naših članova iostalih udruga čije članstvo su os-obe s invaliditetom. Problem suudruge koje su to donijele jer nem-aju priznati status osoba s invalid-itetom.Da bi osoba dobila status invalidamora proći vještačenje i dobiti rje-šenje o postotku invalidnosti, što nijedna iz Mreže nema osim članoviRine Mašere.Sastanak na kojem je donesenaodluka je udruga oboljelih od Alzhe-imerove bolesti koja nije priznatakao invalidnost. Udruga se okomi-la na našu lokalne ustanove,a sadai na Gradsko vijeće. Nisu zadovolj-ni radom Gradskog jer je dao malenovčane pomoći u oni daju svojezahtjeve. Zaboravljaju da ima jošpotrebnih kojima treba osiguratineki vid pomoći. Republika Hrvats-ka nije krava muzara koja moženajesti sve koji se žale.Hrvatska je treća zemlja u svijetukoja je potpisala Konvenciju o pravi-ma osoba s invaliditetom, a četvrtau svijetu koja je ratificirala taj najvećidokument o ljudskim pravima u XXI.stoljeću. Tim dokumentom Repub-lika Hrvatska se obvezala da će ra-diti na ostvarivanju prava i interesaosoba s invaliditetom.Često smo i do sada bili svjedocikako zakonska razina unaprjeđi-vanja nekoga područja značipočetak finog procesa tkanja stvar-nih promjena i iskoraka koji mijen-jaju jednako svijet koliko inaše poimanje svijeta i vrijednostikoje gradimo o njemu.Skupina koja je osnovala Mrežu imapravo na to ali nema pravo da su jeosnovale udruge osoba s invalid-itetom jer kao te udruge smo zah-valni našoj lokalnoj zajednici kojanas svih godina podržava. Sh-vaćam da je teško imati bolesnikakojem treba njega i pažnja,aliobavezu koji ima Skrbnik,a ja bi re-kla obitelj je najvažnije. Trebajupomoć i to je uredu ali ne možemoodvojiti grupe nego moramo mislitio svim sličnim slučajevima koji imajako puno kako u našemGradu tako i u cijeloj Hrvatskoj.Kako nam je populacija žitelja sve

starija tako su između kroničnihbolesti i popratne pojave demencijei senilnosti kojima treba pomoć. Nji-hov glas niko ne čuje. Da li su seMreža upitali kako na selu rješavajute problema. Snalaze se i dovodežene iz Bosne i Hercegovine iliSlavonije, a to se isto događa i unašem Gradu. Već sam napomenu-la da bi pojedinci radi svojih osob-nih razloga trebali se prestati služitis naznakom osoba s invaliditetomjer naše suglasnosti, a to su udrugekoje rade i postoje već više od 30 -60 godina i stvarno zastupaju osobes invaliditetom čiji članovi imaju rje-šenja o postotku invalidnosti. To suudruge čiji članovi imaju problemas vidom, sluhom ili koštano mišićnimsustavom.Ovo će se sve događati dok neodvojim udruge osoba s invalidite-tom od Udruge Roditelja djece steškoćama i razvoju jer unatoč togašto su invalidi moraju čekati 21 god-inu da ostvare to pravio kao i ostaleudruge koje su se osnovali a njihovičlanovi nemogu ostvariti pravo nastatus invalida. To su svakako kro-nično bolesne osobe koje se liječe injihovo liječenje nije konačno.Ovo su trebali dobiti obrazloženjenaši sugrađani koji su pročitali lažnopredstavljanje na Portalu Dubrovnik,uostalom kao i ja.

Predsjednica AntonijaRoszahegy Nikolić prof.def.

Mreža Udruga osoba s invaliditetom Grada Dubrovnika

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Kamena rešetka napukla...Kamena rešetka napukla...Kamena rešetka napukla...Kamena rešetka napukla...Kamena rešetka napukla...Na Pilama, u blizini kućice Vrtlara, napukla je ka-mena rešetka te je nužno promijeniti kako se, nedaj Bože, netko ne bi nastradao. Valjda se zna datim dijelom Grada „mali milijun“ ljudi prolazi.

Na autobusnoj čekaonici kod Turističkezajednice Grada nedostaje velika dugačkatabla s označenim brojevima za polazak au-tobusa. Valjda odgovorni znaju za to, ako neznaju, sada znaju, pa neka stanje poprave.Hvala za javnu rasvjetu na Nuncijati.

Zdravko Trojanović Trojo

5GlasGrada - 690 - petak 8. 6. 2018.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Više kaznenih djela gospodarskog kriminalitetaViše kaznenih djela gospodarskog kriminalitetaViše kaznenih djela gospodarskog kriminalitetaViše kaznenih djela gospodarskog kriminalitetaViše kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta

HDLU DUBROVNIK - NATJEČAJ

Prijem novih članovaPrijem novih članovaPrijem novih članovaPrijem novih članovaPrijem novih članovaHrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik,strukovna nacionalna udruga likovnih i multi-medijalnih umjetnika sa sjedištem u Dubrovni-ku, raspisuje Natječaj za prijem novih člano-va.Rok za prijavu je 30.6.2018.Kotizacija se ne naplaćuje.Godišnja članarina iznosi 200 kn.UVJETI ZA PRIJEM:Temeljem članka 13. Statuta HDLUDU o prije-mu u članstvo, redovitim članom može postatisvaka fizička osoba koja ispunjava slijedećeuvjete:1. da je punoljetni hrvatski državljanin ili stranidržavljanin sa prebivalištem u Republici Hr-vatskoj;2. da ima odgovarajuću strukovnu spremu sdiplomom jednog od priznatih studija likovnihili vizualnih umjetničkih visokoškolskih ustano-va ili odgovarajuće strukovno obrazovanje uinozemstvu;3. ako osoba nema odgovarajuću strukovnuspremu uvjet je da aktivno djeluje na područjulikovnog i multimedijalnog stvaralaštva naj-manje pet (5) godina, što dokazuje iscrpnomdokumentacijom / kriteriji za procjenu su: um-jetnička kvaliteta likovnog i multimedijalnogstvaralaštva, sudjelovanje na samostalnim,grupnim i žiriranim izložbama u relevatnimprostorima, dugogodišnje kontinurano likovnoi multimedijalno djelovanje4. da je osoba zainteresirana za djelovanje ina području Dubrovačko-neretvanske žup-anije.DOKUMENTACIJA POTREBNA ZA PRIJAVU:Temeljem članka 14.Statuta HDLUDU, za pri-manje u članstvo HDLUDU, kandidat je dužandostaviti slijedeću dokumentaciju:- zahtjev za prijem u članstvo- profesionalni životopis- dokaz o državljanstvu ili o prebivalištu (pres-lika domovnice ili dokaz o prebivalištu ili bo-ravištu),- dokaz o strukovnom obrazovanju (ovjerenukopiju diplome)- dokumentaciju o umjetničkom djelovanju /(originali, kopije ili skenovi kataloga samo-stalnih, žiriranih, skupnih izložbi i projekata urelevantnim prostorima, poveznice na inter-netu, i sl )- vizualnu dokumentaciju radova (do 15 stran-ica)NAČIN I ROK PRIJAVE:Materijali se dostavljaju isključivo u fizičkomobliku, složeni u porfolio A4 formata. Vizualnai ostala dokumentacija u digitalnom obliku (CD-i ili DVD-i) treba biti priložena u portofoliu.Materijale poslati na:Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik(S naznakom: Natječaj za prijem novih člano-va)Šetalište kralja Zvonimira 32, 20000 DubrovnikREZULTATI NATJEČAJAKomisija za prijem novih članova razmatrat ćesamo potpune i u roku pristigle prijave. Ko-misija ima pravo zatražiti na uvid originalne ra-dove. Kandidati će o rezultatima biti obaviješ-teni putem maila ili poštom do 30.7.2018.Kontakt: hdludubrovnik@gmail.com

GRADSKA ORGANIZACIJA SDP-A DUBROVNIK

O događajima u LibertasuO događajima u LibertasuO događajima u LibertasuO događajima u LibertasuO događajima u LibertasuJoš uvijek nismo policijska država i naš pravni sustav omogućavanormalno rješavanje problema bez prijetnji. Događanja u Libertasupredstavljaju nedopustiva zastrašivanja, prijetnje i prinude

Služba kriminalističke policije Policijskeuprave dubrovačko-neretvanske provelaje višemjesečno, zahtjevno, kriminalistič-ko istraživanje u sklopu kojeg je troje hr-vatskih državljana prijavljeno za više ka-znenih djela gospodarskog kriminaliteta.Kriminalističkim istraživanjem je utvrđenasumnja da su počinjenim kaznenim djeli-ma oštetili novčanu imovinu dva trgovač-ka društva te 13 fizičkih osoba, kupacastanova u izgradnji, za ukupni novčaniiznos od preko 11 milijuna kuna. Naime,utvrđena je sumnja da je 56-godišnjak,kao direktor i vlasnik dvaju trgovačkihdruštava, od kojih je jedno sa sjedištemu Dubrovniku, a drugo u Umagu, od kra-ja 2014. do kraja 2016.godine, na različitenačine prisvajao i zadržavao za sebenovčanu imovinu trgovačkih društava,koju su kupci stanova, čija je gradnjazapočeta u Župi dubrovačkoj, uplaćivalitemeljem predugovora o kupnji. Jedandio tako stečene novčane imovine tr-govačkog društva prisvajala je idrugoosumnjičena 42-godišnjakinja, kaovlasnica trgovačkog društva koje je vodi-lo izgradnju stanova. Osim navedenog,56-godišnjak se sumnjiči da je, na imenamirenja dugovanja trgovačkog društ-va iz Umaga prema fizičkim osobama, dio

stanova u izgradnji trgovačkog društva izDubrovnika, bez naknade ustupio tim os-obama dok je u jednom ustupanju potakn-uo direktora trgovačkog društva trećeo-sumnjičenog 63-godišnjaka da potpišetakav ugovor. Kupce stanova prevario jena način da je od njih zahtjevao plaćanjecjelokupne ugovorene kupoprodajnecijene ili njen dio nudeći pogodnost nižecijene stana, a da kupljene stanove nijeizgradio niti predao u ugovorenim rokovi-ma.Spomenuti 56-godišnjak je, uz kaznenu pr-ijavu zbog sumnje da je počinio kaznenadjela zlouporabe povjerenja u gospodar-skom poslovanju, prijevare u gospodar-skom poslovanju, povredu obveze vođen-ja trgovačkih i poslovnih knjiga i krivotvoren-je službene ili poslovne isprave, rano jutros,doveden pritvorskom nadzornikuPolicijske uprave dubrovačko-neretvan-ske.Drugoosumnjičena osoba 42-godišnjakin-ja kazneno je prijavljena za kazneno djelozlouporabe povjerenja u gospodarskomposlovanju, a 63-godišnjak za zlouporabupovjerenja u gospodarskom poslovanju,kazneno djelo povrede obveze vođenja tr-govačkih i poslovnih knjiga i prijevaru ugospodarskom poslovanju.

PU Dubrovačko-neretvanska

Vezano za informacije objavljene u dijelumedija o previranju u trgovačkom društ-vu Libertas - Dubrovnik d.o.o. osjećamose dužnim iznijeti svoj stav o tim događa-jima.Prema objavljenim materijalima vidljivo jeda se radi o sukobu uprave i radnikaproisteklom iz tendencije uprave da setrošak i odgovornost zbog kvara auto-busa prebaci isključivo na teret vozačicei djelatnika tehničke službe.Pitanje odgovornosti za štetu na sredstvi-ma za rad među ostalim je regulirano Za-konom o radu. Prema dostupnim infor-macijama očito postupak utvrđivanjaodgovornosti nije proveden u skladu saZakonom o radu. Odnosno, da je temel-jito proveden, vjerojatno ne bi došlo dospontanog okupljanja dijela radnika u ciljupodrške kolegici.Nadalje, traženje intervencije policije radispontanog okupljanja dijela radnika pred-stavlja nedopustiv način rješavanjaponekad suprotstavljenih interesa radni-ka i poslodavaca. Sva sreća da su u ovomslučaju službene osobe policijske upraveodmah ocijenile kako se ne radi o naru-šavanju pravnog poretka koji zahtjeva nji-

hovu intervenciju.Gradonačelnik i njegovi suradnici ne ra-zumiju funkcioniranje pravne države,odnosno sustava koji regulira odnose ulokalnoj upravi i samoupravi te radneodnose. Još uvijek nismo policijska državai naš pravni sustav omogućava normalnorješavanje problema bez prijetnji.Događanja u Libertasu predstavljaju nedo-pustiva zastrašivanja, prijetnje i prinude (iz-java gradonačelnika da su radnici orga-nizirani od strane „nekakvih protivnikagradskih vlasti“ te da mogu napustiti tvrt-ku ukoliko su nezadovoljni, da se protiveuvođenju reda u firmu itd.) što su tipičnemetode nedozvoljenog pritiska kojima jeGradonačelnik već iskazao sklonost uranijim kontaktima s gradskim ugostitelji-ma i taksistima.Zahtjev za intervencijom policije u Liberta-su asocira na tridesete godine prošlog stol-jeća u SAD-u kada su poslodavci u dogo-voru s gradonačelnicima koristili policijskesnage u suzbijanju radničkih nezadovol-jstava. Nadamo se da ne idemo u tompravcu.

Predsjednik GO SDP-a DubrovnikJadran Barač

6 GlasGrada - 690 - petak 8.6. 2018.

ZAKLADA BRAĆE MIHANOVIĆ DOLI

1923. - Početak zakladnog1923. - Početak zakladnog1923. - Početak zakladnog1923. - Početak zakladnog1923. - Početak zakladnogdjelovanja u Dolimadjelovanja u Dolimadjelovanja u Dolimadjelovanja u Dolimadjelovanja u DolimaOve se godine navršava 95godina od kada je na područjužupe Doli započelo zakladnodjelovanje od strane našegiseljenika gosp. MihaMihanovićaImajući u vidu vrlo teško stanje pukana primorskim stranama tadašnje Du-brovačke oblasti, poglavito stanjazaostalosti, neprosvijećenosti, slabezdravstvene zaštite i uopće življenjau teškim i oskudnim uvjetima, MihoMihanović je dana 11.11.1923. u Ston donio ZAK-LADNO PISMO o zakladi Miha Mihanovića zapoboljšanje zdravlja seljana Doli, Smokvine i os-talih sela općine stonjske, sa naročitom obziromna djecu pučkih škola» kojim je stvorio fond sasvotom oda) 875.000 din položenih u obveznicama od 7%Investicionog državnog zajma Kraljevine SHS iz1921. – kod Dubrovačke trgovačke banke u Du-brovniku ib) sa svotom od 125.000 dinara koju je zakladniksvojim pismom iz Zagreba, 7.10.1922. upravioOpćini Ston za podupiranje siromašnih bolesni-ka, tako da je fond ukupno iznosi 1.000,000 di-nara. Kamatama od te zakladne imovine trebalisu se podmirivati troškovi koji su bili taksativnonavedeni u Pismu, i to za sljedeće namjene:- liječnik Općine Ston morao je jednom na mjesecda pođe u Dole i obiđe pučkoškolsku djecu,podučavajući ih higijeni, dijeliti im po dva koma-da sapuna i da ih liječi u slučaju bolesti; za to vr-ijeme ima obvezu liječiti i bolesne seljane koji susiromašni, i koji imaju i pravo na trošak oko pr-ijevoza u bolnicu; ova prava imaju i seljani iz Smok-vine; pravo na besplatno liječenje imaju učitelji izte škole, njihove obitelji a svi skupa imaju pravo ina besplatne lijekove; svake godine, pred Božić,najsiromašnijem djetetu dati će se jedan par obućei jedno toplo odijelo;- liječnik Općine Ston ima obvezu barem četiri putau godini da obiđe sve sela Općine, u kojima pos-toji pučka škola, te djeca, učitelji i seljani imajusva prava koja su gore navedena;- da sva marljiva djeca, koja su slabog imovnogstanja, budu opskrbljena pisaćim školskim ma-terijalom te da im se priskrbi po koja vrijedna izgodna knjiga - iz koje će moći da nauče s jednestrane kako marljivi rad oplemenjuje čovjeka a sdruge strane kako smo svi dužni da ljubimo do-movinu…Prema nalogu zakladnika, Zakladom je upravljaoodbor sastavljen od: načelnika Stona, inspektorapučkih škola u Dubrovniku i predsjednikaOkružnog suda u Dubrovniku, koji je ujedno bio ipredsjedavajući odbora, a sve to pod nadzoromdržavne zakladne vlasti u Dubrovačkoj oblasti.U zakladnom pismu, bilo je određeno da novci-ma disponira Općina Ston uz prethodno pismenoodobrenje upravnog odbora, te se o tome imalavoditi odgovarajuća dokumentacija a ako bi pre-teklo novca, onda se imalo to razdijeliti siromaš-noj djeci u vidu kupnje obuće i odijela pred Božićkao i za potrebna učila i knjige.Pismo je potvrđeno potpisima od predsjednikaOkružnog suda, g.Spasoja Merla, općinskog up-

ravitelja g.Josipa Kovačevića ikot.školskog nadzornika, g.StjepanaZakarije (op.rodom iz Stona), a prih-

vaćeno je zaključkom usvojstvu Općinskog vijeća uStonu dana 11.11.1923. podbrojem 1640. Isto pismo jepod brojem 2027. dana15.12.1923. potvrđeno u Du-brovniku od strane Velikogžupana Dubrovačke oblasti,dr. Petra Grisogona.Glede utemeljenja ove Zak-lade, Mihu se pismom od1.9.1923. obratio općinski up-ravitelj, gosp. JosipKovačević (op. nakon smjene

vlasti u Stonu; poslije Antuna Bandura iVinka Svilokosa), s obraćanjem u naslo-vu: Blagorodni gospodine, vrli rodoljubei narodni dobrotvore! - zahvaljujući sena zakladnom pismu i učinjenom do-bročinstvu i brizi za školsku djecu, siro-mašne i bolesne ljude u općini stonskoj,napominjući stanje loših putova kao inezdravu pitku vodu zbog koje nastajuzarazne bolesti (op.malarija) i dr. prob-leme javne naravi. Posebno ga izvješta-va da je s Poglavarstvenom komisijomiz Dubrovnika pregledao i ustanoviomjesto za gradnju osnovne škole uZaton Dolima, kao i druga pogodnamjesta za gradnju novih škola u selimakoji je još nemaju, te na kraju zaključuje:„ ... Budite uvjereni, Blagorodni gospo-dine, da ste Vašom blagodarnošću i zau-zimanje za pučanstvo ovog kraja podiglivječiti spomenik ljubavi u njegovu srcu,a osobito u srcima mladog naraštaja, kojiće u Vama imati živ primjer kako trebaljubiti svoje rodno mjesto, svoju općinui našu narodnu državu ...“.O osnivanju ove Zaklade novine „Narod-na svijest“ u Dubrovniku br.38 od4.9.1923. na str. 3 objavile su članak podnaslovom „Kraljevski dar Don Miguela Mi-hanovicha“ o Zakladnom pismu objavl-jenom u listu „Jadran“ u B.Airesu u kojemje ukratko opisana djelatnost Zaklade kaoi način upravljanja, sa zahvalom „.. zakrasne posljedice tog djela bit će muharan čitav naš narod.“ Isto tako, «Novodoba» u broju 198 od 29.8.1923. piše daje generalni konzul Kraljevine SHS uB.Airesu poslao zakladno pismo do-brotvora Miha M., kojim određuje milijundinara za poboljšanje zdravlja školskedjece i pučanstva općine Ston, te da seu tu svrhu proslavi prva godišnjica kon-zulata u B.Airesu «… koji služi na diku ičast državi.»U arhivi NSK u Zagrebu (rukopisiI.F.Lupisa) pronađenu su dva zapisni-ka upravnog odbora Zaklade i to s prvesjednice od 10.1. 1924. i s druge sjed-nice održane 20.2. 1925. Na prvoj sjed-nici odlučeno je da Općina Ston sklopinagodbu s dr. V.Trojanovićem za obav-ljanje poslova naloženim zakladnim pis-mom za mjesečni honorar od 1000-1200dinara; zatim da se nabavi putem isteOpćine jedan sanduk sapuna koji će

svakog mjeseca dijeliti učenicima po 2komada; da pošto je velika studen dase razdijeli 2 m bordeta debljega, 1 mraše, 1 mahrama za vrat i 1 rubac zaglavu, te 1 pregljača od satena s vrp-com onoj šestorici učenica koje supredložili župnik, glavar i učiteljica i po1 potpuno odjelo i cipele sedmorciučenika predloženih od gore rečenihosoba; zatim određuju kupnju učila anaročito za škole po jedan primjerakknjige “Povijest poluotoka Pelješca» odDr. N.Z.Bjelovučića, uz još odobrenetroškove upravitelju. Zapisnik su potpisa-li Merlo, kao predsjednik Suda, MaroSlade kao punomoćnik opć.upraviteljaKovačevića i Zakarija kao školski nad-zornik.Na drugoj sjednici Odbora odlučivalo seo proračunu odnosno troškovima gdjese konstatirao primitak od Dubrovačketrgovačke banke 75.000 dinara kao iučinjen trošak u 1924. u iznosu od68.955 tako da je „pretičak“, kakonavode, bio 6.045 dinara. Posebnonavode neke stavke koje su plaćene anisu imali osnovu u zakladnom pismuali su ih ipak odobrili, pa je tako odo-breno liječenje učiteljice Anke Radić kojeje koštalo 300 dinara „.. koja je u prijekojpotrebi pozvala liječnika izvan redovitogroka u kojem je liječnik dužan da pohodiselo po odredbi zakladnog pisma...“, kaoi za prijevoz novog školskog pokućstvau iznosu od 2390,20 dinara i kupnju če-tiri štednjaka s priborom za učiteljskestanove novih škola u iznosu od 3355dinara, pošto Općina nije imala svognovca za te namjene. Također, u svomzapisniku konstatiraju da liječniku pril-ikom ophoda nisu izvješća potvrdili os-obe iz Pisma, kao i da se sapuni dijelesamo djeci koja su nazočna u školi ili suodsutna radi bolesti.Prema dostupnoj dokumentaciji, urazdoblju od 1924. do prvog polugodiš-ta 1926. potrošeno je za liječnika, sapun,lijekove, knjige, prijevoz bolesnika, zaodijela i obuću i dr. nužne troškove uku-pno 190.987,00 dinara. Godišnji troškovido 1930. godine kretali su se u prosjekuoko 80 – 90.000 dinara. Na takavobračun, osobito onaj za razdoblje 1924-1926., ponovo se zakladnik referirao pis-mom od 8.11.1926. na općinskog uprav-itelja u Stonu, prigovarajući mu na učin-jene troškove koji su se odnosili na nje-govo ime i njegovog zamjenika (11.200din.), za vođenje računa 11.4000 din, kaoi na tzv. izvanredne troškove od preko5200 din., od toga za samu 1924.g. 4020din.Inače, problemi u radu tadašnjih državnihtijela u odnosu spram donacija su uvijekbili prisutni, a što bi se koristilo i u poli-tičkim obračunima. Pa tako, list «Hrvats-ka domovina» u svom broj 10 od30.10.1924. (str.2) pod naslovom «Poni-kve kod Stona» gdje piše organizacijaHRSS-a da su čitali dopis iz Ponikava u«Narodnoj svijesti» o otvaranju škole uPonikvama, gdje je išla čast općinskom

7GlasGrada - 690 - petak 8. 6. 2018.

UDRUGA ZBORA NARODNE GARDE ’91DUBROVNIK

27.obljetnica27.obljetnica27.obljetnica27.obljetnica27.obljetnicaZbor Narodne Garde Dubrovnik bioje temelj iz koga su izrasli mnogikadrovi tadašnjeg zapovjednog, tekasnije i ustroja OSRHPrije 27 godina utemeljena je ratna postroj-ba Zbora narodne garde Dubrovnik. Postroj-ba koja je tijekom 1991. godine prvenstvenonadljudskim naporima branila i obranila Du-brovnik i dubrovački kraj.Njen utemeljitelj pok. Miljenko Bratoš (bivšiSSNO sa suradnicima) formirao ga je ubivšem odmaralištu Rašica. Zbor narodnegarde Dubrovnik bio je formiran u okviru sa-mostalne 11. bojne ZNG-a, koji je bio sas-tavljen od tri (3) satnije: Dvije satnije su bileformirane u odmaralištu Rašica, radi obranebivše općine Dubrovnik, ajedna satnije je formiranau Metkoviću poradiobrane doline Neretve. 11.samostalna bojna ZNGDubrovnik operativno jedjelovala u sklopu 116. bri-gade ZNG Dubrovnik-donjenog gašenja, zapravodo preuzimanja te brigadei njenog formiranja u doli-ni Neretve (Metković-Opuzen-Ploče).Tijekom studenog 1991.godine, u blokadi Du-brovnika, naziv 11. samo-stalne bojne ZNG Du-brovnik se mijenja u 75.samostalnu bojnu ZNG-a Dubrovnik. Tadakroz 75. samostalnu bojnu operativno djelu-ju sve postrojbe u Dubrovniku, i to do 16.siječnja 1992. godine kad se osniva 163.brigada HV Dubrovnik, u čijem sklopu se os-nivaju postrojbe sa novim nazivima. Ratniput pripadnika Zbora narodne garde je izrazitu obrani Dubrovnika i na prostoru bivšeopćine Dubrovnik, te svakako i na drugimdijelovima Republike Hrvatske. 75. samostal-na bojna ZNG Dubrovnik bila je profesional-nog karaktera i okupljala je dragovoljce-do-moljube iz svih krajeva Hrvatske, te iz Herce-govine i manjih dijelova Bosne. Isto tako, bilaje utočište i zaštita prebjezima iz tadašnje tzv.JNA. Kroz tu postrojbu ustrojbeno je prošloviše stotina gardista. Zbor Narodne GardeDubrovnik bio je temelj iz koga su izraslimnogi kadrovi tadašnjeg zapovjednog, tekasnije i ustroja OSRH. Kadrovska osnovapopune ZNG Dubrovnik bili su Prvi hrvatskiredarstvenici-pripadnici Antiterorističke pos-trojbe policije MUP-a RH iz Kumrovca, te jed-nim djelom iz obučnog centra policije Valba-don. Naravno, veći broj pripadnika ZNG Du-brovnik bili su domaći domoljubi koji su bezrazmišljanja i dvojenja, unatoč otvorenim pr-ijetnjama domaćih izdajnika, stali u obranusvoga Grada i Domovine. Ova postrojba jebila temelj obrane dubrovnika i dubrovačkogkraja pa je tako povijesna činjenica kako supripadnici ove postrojbe, zajedno s drugimdubrovačkim braniteljima, tijekom Domov-

ZNG Dubrovnik na obuci u ljeto ’91. na igralištu Lapad

inskog rata pobijedili Titove zločinačke fašistei domaće izdajnike, koji su izvršili agresiju naDubrovnik i Republiku Hrvatsku. Zbog togaje ova postrojba ukazom Predsjednika RHodlikovana odličjem Reda Nikole Šubića Zrin-skog za iskazanu hrabrost i junaštvo svojihpripadnika tijekom Domovinskog rata naprostoru Dubrovnika i dubrovačkog kraja.Unatoč stvaranju Republike Hrvatske i od-lučnoj borbi protiv zločinačkih Titovih fašista-domaćih izdajnika i šumskih razbojnika, vre-menskim odmakom od stvaranja Samostal-ne Republike Hrvatske i obrambenog Do-movinskog rata, zlonamjerni političari suzanemarili, ugasili i zaboravili na ZNG Du-brovnik, kao temeljnu postrojbu obrane Du-brovnika.Pripadnici Zbora narodne garde Dubrovnikdali su veliku žrtvu u stvaranju Hrvatskedržave kao i u obrani Dubrovnika i du-brovačkog kraja:

Poginuli i umrli gardisti - pripadnici ZNG Du-brovnik:1. Darko Alilović2. Tomislav Bender3. Željko Baničević4. Ivica Butigan5. Tonio Bogdan6. Miljenko Bratoš7. Nijaz Batlak-Daidža8. Jozo Čuljak9. Luko Čampara10. Nenad Ćorić11. Ivan Grbić12. Krasnodar Galić13. Vedran Ivošević14. Goran Jozić15. Ljupko Kajić16. Ivan Kasić17. Hamdija Kovač18. Žarko Lauc19. Đurica Ljubić20. Ivica Matić21. Robert Nosić22. Nikša Pilić23. Zoran Pehar24. Esad Pekaz25. Mišo Papac26. Božan Šimović27. Marko Tepšić28. Zvonko VranacDubrovnik, 30. svibnja 2018. godine

Zbor narodne garde DubrovnikMladen Jurković, predsjednik

upravitelju J.Kneževiću, te onda oninavode... da jedina zasluga za otvaranješkole u općini Ston i Slanom, jest MiguelaMihanovića, a ne opć. Upravitelja iz Stona.U međuvremenu stupila je na snagu «Ure-dba o upravi imovinom zadužbina i vršen-ju nadzora nad zadužbinskim upravamaod 3.10.1925. pa je gornje Pismo o os-nivanju zaklade trebalo prilagoditi novompropisu, pa je još jednom, zakladnik MihoMihanović 1927. potvrdio utemeljenjeZaklade pod istim nazivom: «ZakladaMiha Mihanovića za poboljšanje zdravljaseljana Doli, Smokvine i ostalih selaopćine Stonjske, sa naročitim obzirom nadjecu pučkih škola», sa istom ili sličnomsvrhom i istim fondom, dakle s glavnicomod ondašnjih milijun dinara. Zakladno pis-mo je bilo sastavljeno 27. veljače 1927.,kada je i primljeno od Općinskog vijeća uStonu zaključkom broj 299 (28.2.1927) iodobreno od Velikog Župana du-brovačke oblasti dana 3. travnja 1927. podbr. 7685/27.Ova zaklada, dakle, daje naglasak nazdravlje i higijenu učenika i njihovo op-skrbljivanje potrebnim učilima, kao i naliječenje siromašnih bolesnika, seljana spodručja crkvene župe Doli, pa posebnou Gl. III. A/2. Pisma naglašava da u ovoulaze seljani „.. cijelih Dola, biva iz odlom-ka Doli, Gjonta-Doli i Zaton-Doli te seljaniiz Smokvine“ a liječnik Općine Ston jeimao dužnost da barem četiri puta u god-ini obađe sva ostala sela Općine u koji-ma postoji pučka škola s obvezom dabesplatno liječi djecu, učitelje i njihoveobitelji te siromašne seljane. Zanimljivo jeda je Pismom Miho predvidio čak i pravožalbe pojedinog korisnika zaklade paodređuje da „svaki zanimanik koji misli daje oštećen bilo postupkom liječnika bilo /upravnog/ odbora ima prava kroz 15 danada podnese predstavku na isti odbor, aako mu taj ne udovolji ima pravo utoka naopć.vijeće.“ Miho je posebno u Pismunaglasio da se prihod tj. kamate odglavnice Zaklade ne mogu koristiti na „up-ravničko poslovanje“ očito nezadovoljanprijašnjim troškovima.Miho je i promijenio način vođenja Zak-lade u odnosu svoju prvu Zakladu od1923. Najvjerojatnije ponukan izvjesnimproblemima oko raspolaganja sredstvimapa je u Gl.VI. Zakladnog pisma odredioda Zakladom ima upravljati Upravni od-bor sastavljen od načelnika Općine Ston,nadučitelja u Stonu i gosp. Iva Milića izDola doživotno a po njegovoj smrti, seosk-og glavara iz odlomka Doli, a da o sva-kom vijećanju podnose izvještaj sreskomsucu gosp. Marinu Lucianoviću kojeg jeon postavio za svog „namjesnika“doživotno bez obzira na njegovo bo-ravište. Tako su ispod sadržaja Zaklad-nog pisma kao akta o osnivanju zakladepotpisani: Niko Buško, načelnik općine,Frano Vlašić, nadučitelj u Stonu i Ivo Milićiz Dola, potvrđujući svoju suglasnost snamijenjenom im dužnošću.

Pero Brbora, predsjednik Upravezaklade braće Mihanovića - Doli

8 GlasGrada - 690 - petak 8.6. 2018.

U ROŽATU I ČAJKOVIĆIMA

Privremena prometna regulacijaPrivremena prometna regulacijaPrivremena prometna regulacijaPrivremena prometna regulacijaPrivremena prometna regulacijaOd 6. do 8. lipnja (srijeda, četvrtak, petak), u vremenu od 8:30 do 15 sati, uvodi seprivremena prometna regulacija kroz naselja Rožat i Čajkovići. U tom će se vre-menu izvoditi radovi na sanaciji podzemne instalacije mreže javne rasvjete. Ra-dove izvodi Grad Dubrovnik - Upravni odjel za komunalnu djelatnost i mjesnusamoupravu. U Rožatu će cesta biti zauzeta u dužini 200 metara, a u Čajkovićimau dužini 100 metara te će biti postavljena svjetlosna prometna signalizacija. Građanise mole za oprez i strpljenje prilikom vožnje.

31.5.2018

Čestitka Jugu za osvajanjeČestitka Jugu za osvajanjeČestitka Jugu za osvajanjeČestitka Jugu za osvajanjeČestitka Jugu za osvajanjeprvenstva Hrvatskeprvenstva Hrvatskeprvenstva Hrvatskeprvenstva Hrvatskeprvenstva HrvatskeU povodu osvajanja vaterpolskog prvenstva Hr-vatske, gradonačelnik Dubrovnika Mato Frankovićuputio je čestitku Vaterpolskom klubu Jug. Preno-simo je u cijelosti.Dragi naši Jugaši! Poštovani treneru i stručnistožeru!Čestitam vam na trećem uzastopnom naslovu pr-vaka Hrvatske! Još jednom ste potvrdili kako uzvas vežemo samo vrhunske rezultate i još nas jed-nom učinili ponosnima.Svako novo sportsko odličje koje osvojite ujednoje i poklon gradu i svim vjernim navijačima koji vassrčano bodre i vjeruju u vašu snagu.Posebno nam je drago da ovom vašom pobjedomsada već ispisujemo i vašu četrnaestu titulu prva-ka Hrvatske te vam još jednom u ime Grada Du-brovnika i svoje osobno čestitam na uvjerljivoj pob-jedi!S poštovanjem, Gradonačelnik Mato Franković

1.6.2018.

Čestitka ‘’Piturima’’ zaČestitka ‘’Piturima’’ zaČestitka ‘’Piturima’’ zaČestitka ‘’Piturima’’ zaČestitka ‘’Piturima’’ zaosvajanje Kupa Hrvatskeosvajanje Kupa Hrvatskeosvajanje Kupa Hrvatskeosvajanje Kupa Hrvatskeosvajanje Kupa HrvatskeStolnotenisačima kluba Libertas Marinkolor, u po-vodu osvajanja Kupa Hrvatske, dubrovački gra-donačelnik Mato Franković uputio je čestitku.Prenosimo je u cijelosti:Poštovani stolnotenisači, poštovani treneru, dragi‘Pituri’,Obradovala me vijest kako ste obranili titulu osva-jača Kupa Hrvatske i vjerujem da ste ovom pobje-dom na najbolji način zaokružili proslavu 40. godiš-njice osnutka, koju slavite ove godine. Još jednompobjedom pokazali ste kako je sport snažan pokre-tač te kako se uz trud i zalaganje mogu postići iz-vrsni rezultati. Na tome vam od srca čestitam i želimvam da i dalje ostvarujete nacionalne i europskeuspjehe. I ovom prigodom upućujem vam čestitkuna vrijednoj obljetnici - 40 godina postojanja klubate posebnu čestitku, u svoje osobno ime i ime Gra-da Dubrovnika, za osvajanje Kupa Hrvatske!S poštovanjem, Gradonačelnik Mato Franković

PJEVA SE I SVIRA DO KRAJA RUJNA

Ulicama našeg gradaUlicama našeg gradaUlicama našeg gradaUlicama našeg gradaUlicama našeg gradaManifestacija ‘’Ulicama našeg grada’’, uorganizaciji Grada Dubrovnika, ponovnoje vratila klapsku pjesmu na tri lokacije ugradu i to na skaline ispred Dominikana-ca u Gradu, kraj fontane u Uvali Lapad i uMokošici. Nastupi klapa počeli su u petak,1. lipnja i trajat će sve do 30. rujna. Sudje-luje ukupno osam klapa - Ragusa, Subre-num, Ragusavecchia, Kaše, Maestral,Pučki pjevači, Ženska klapa Linđo iPoklisari. Izvedbe su ponedjeljkom, srije-dom, petkom i subotom u Gradu, četvrt-

kom u Uvali Lapad, a jednom mjesečnoklape će nastupiti i u Mokošici. Izvestće ukupno preko 70 koncerata u idućačetiri mjeseca. Poseban programpriprema se za Svjetski dan glazbe, 21.lipnja, kada će klapski program, usuradnji s Turističkom zajednicom Gra-da i Dubrovačkim simfonijskimorkestrom, biti obogaćen dodatnim iz-vedbama. Tako će ispred Crkve sv. Vla-ha, nakon nastupa klapa s početkom u20 sati, koncert izvesti i Dubrovački sim-fonijski orkestar, u Uvali će uz klapunastupiti i limena glazba, a u 21:30 kon-cert klapa počinje i u Mokošici.

U ULICI PASKA BABURICE

Nova odvodnja, rasvjeta i asfaltNova odvodnja, rasvjeta i asfaltNova odvodnja, rasvjeta i asfaltNova odvodnja, rasvjeta i asfaltNova odvodnja, rasvjeta i asfaltU ukupnoj dužini od 171 metra u ulici Paska Babu-rice izgrađen je javni kolektor oborinske odvodnje,kojeg ulica do sada nije imala, a vrijednost izvedenihradova je 310.800 kuna. Uz ove radove, Grad Du-brovnik postavio je novu, modernu led javnu rasv-jetu, čija je vrijednost 35.000 kuna. U izvedbi pro-jekta sudjelovala su tri upravna odjela Grada Du-brovnika - UO za komunalnu djelatnost i mjesnusamoupravu za postavljanje javne rasvjete, Uprav-ni odjel za promet za asfaltiranje ulica te Upravniodjel za izgradnju i upravljanje projektima koji jekoordinirao cijeli posao i odradio javnu nabavu zaoborinsku odvodnju. Prilikom izvođenja ovih nužnihradova, Grad je kroz svoje ostale odjele i potpunokomunalno opremio ulicu. Dodatno je obavljeno iasfaltiranje u ulici Od Batale, cijelom dužinom i širi-nom do ulaza na Igralište, vrijednosti 56.000 kuna.Usporedno s ovim radovima investitor HEP - Elek-trojug Dubrovnik, obavio je polaganje nisko napon-skog kabelskog voda.

U ROŽATU

61 stup javne rasvjete na dionici od dva kilometra61 stup javne rasvjete na dionici od dva kilometra61 stup javne rasvjete na dionici od dva kilometra61 stup javne rasvjete na dionici od dva kilometra61 stup javne rasvjete na dionici od dva kilometraU Rožatu su završeni radovi ugradnje nove i djelomične rekonstrukcije postojećejavne rasvjete na zahvatu dugom gotovo 2000 metara. Ukupno je ugrađen čak 61novi stup javne rasvjete, od toga 19 stupova visine 6 metara i 42 stupa visine 5metara. Riječ je o čeličnim stožastim stupovima presvučenim polimerom s LEDsvjetiljkama uz primjenu mjera energetske učinkovitosti i smanjenja svjetlosnogonečišćenja koji su ugrađeni s međusobnim razmakom od pretežito 35 metara.Procjenjuje se da će se njihovom primjenom postići uštede u potrošnji električneenergije od 70 posto. Podsjetimo, instalacije su već prethodno položene prilikomizrade vodovodne i kanalizacijske mreže te rekonstrukcije niskonaponske mrežekroz tekuće i investicijsko održavanje čime su izbjegnuti značajni troškovi za građ-evinske radove iskopa rova. Vrijednost radova iznosi 439.191,00 kunu bez PDV-a,a izvela ih je tvrtka ELOS d.o.o. iz Solina.

OD SVETOG JAKOVA DO BRSEČINA I ELAFITA

Uređuju se gradske javne plaže i kupalištaUređuju se gradske javne plaže i kupalištaUređuju se gradske javne plaže i kupalištaUređuju se gradske javne plaže i kupalištaUređuju se gradske javne plaže i kupalištaU tijeku su ak-tivnosti na uređen-ju i sanaciji javnihkupališta i plaža okojima skrbi GradDubrovnik. Na-jznačajniji radoviprovedeni su napredjelu Biskupijau Svetom Jakovugdje je izvršen po-pravak prilaza iskalina premaplaži te betoniran-je prolaza i platoa.U Šulića se radilona nasipanju i po-ravnavanju žala,kao i na plažama uLozici i Brsečina-ma, na kupalištuex-ambulanta uMokošici te na Priježbi u Luci Šipanskoj. Radovi se nastavljaju najprije na kupališti-ma na Dančama i ispod parka Đivović gdje će se uz sanaciju betonskih platoaobojiti zaštitna ograda i rukohvati na prilazu plaži, a onda i na drugim lokacijamasukladno definiranom planu radova

9GlasGrada - 690 - petak 8. 6. 2018.

10 GlasGrada - 690 - petak 8.6. 2018.

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

Četvrto izdanje filmske radionice MotionČetvrto izdanje filmske radionice MotionČetvrto izdanje filmske radionice MotionČetvrto izdanje filmske radionice MotionČetvrto izdanje filmske radionice MotionNOVA IZDANJA

Zbornik radova “Dr.sc. Bruno ŠišićZbornik radova “Dr.sc. Bruno ŠišićZbornik radova “Dr.sc. Bruno ŠišićZbornik radova “Dr.sc. Bruno ŠišićZbornik radova “Dr.sc. Bruno Šišić- dubrovački krajobrazni arhitekt”- dubrovački krajobrazni arhitekt”- dubrovački krajobrazni arhitekt”- dubrovački krajobrazni arhitekt”- dubrovački krajobrazni arhitekt”Zbornik radova“Dr.sc. Bruno Šišić -dubrovački krajo-brazni arhitekt” pred-stavljen je u utorak, 5.lipnja u vrtu ljetnikov-ca Crijević-Pucić(sveučilišni Rektorat),Branitelja Dubrovni-ka 29. Na predstavl-janju su govorili Još-ko Belamarić, Mara Marić i Ivan Viđen.Zbornik je, u suradnji Ogranka Matice hrvatske i Sveučilištau Dubrovniku, nastao kao hommage jednome od vodećihhrvatskih krajobraznih arhitekata dr.sc. Brunu Šišiću (1927.-2015.) koji je čitav svoj radni vijek posvetio ne samo afir-maciji dubrovačke kulturne i prirodne baštine, nego je kaoaktivni projektant svojim radovima obilježio gradski prostorDubrovnika druge polovice 20. stoljeća.Na oko 300 stranica okuplja 21 tekst 29 (su)autora različitihstruka koji su svojim člancima pokrili različite teme iz pov-ijesti i suvremenosti hrvatske krajobrazne arhitekture, pov-ijesti umjetnosti, urbanizma, zaštite kulturne i prirodne baš-tine. Zbornik također sadrži i nekoliko tekstova komemora-tivnoga karaktera te bibliografiju radova dr.sc. Bruna Šišića.Glavna urednica zbornika je dr.sc. Mara Marić, predstojni-ca Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovni-ku, a izvršni su urednici Ines Hrdalo i Ivan Viđen.

POVIJEST NA ZRNU SOLI

Javna tribina o potencijalu kulturneJavna tribina o potencijalu kulturneJavna tribina o potencijalu kulturneJavna tribina o potencijalu kulturneJavna tribina o potencijalu kulturnebaštine za gospodarski razvojbaštine za gospodarski razvojbaštine za gospodarski razvojbaštine za gospodarski razvojbaštine za gospodarski razvoj

Održano je četvrto izdanjefilmske radionice Motion, pos-većeno glumi i dramskomnastupu. Radionicu je organiz-irala udruga Motion u razdobl-ju od 1. do 7. lipnja na kam-pusu Sveučilišta u Dubrovni-ku, u suradnji s Odjelom zakomunikologiju. Glavni mentori ra-dionice bili su Angela Bulum i ĐinaJakir.- Imamo veliki broj sudionika radi-onice što znači puno kreativnosti,energije i smijeha. Tako smo krenuliu radionicu, a tako ćemo nadam sei završiti. Cilj radionice jest osvijes-titi polaznicima neke potencijalekoje imaju u sebi, ali i ukazati nastvari na kojima mogu raditi. Mojaželja jest da im proces ostane u lije-pom sjećanju, izjavila je na počet-ku mentorica glume Angela Bulum.Angela Bulum je diplomirana glu-mica, koja uglavnom glumi u pred-stavama u Hrvatskoj i BiH, a pov-remeno zapliva i u filmskimvodama. U 2018. je čeka premijeradugom-etražnog filma ‘Aleksi’ re-dateljice Barbare Vekarić.

Već na prvom satu govorništva po-laznici su iskazali veliku želju za štoboljim i uvjerljivijim javnim nastu-pom. Upoznali smo se s temeljimagovorništva, a ostale satove uz teor-ijski dio, polaznike čeka i dosta prak-tičnog. Do kraja radionice će održatizdravice, prigodne i uvjeravajućegovore - istakla je na početku ĐinaJakir.Đina Jakir je diplomirana komuni-kologinja i magistra produkcije.Đina je završila i školu govorništvau organizaciji odsjeka fonetike naFilozofskom fakultetu. Bavi se au-diovizualnim medijima, pisanjem iprodukcijom, a hrvatskoj publici jenajpoznatija kao voditeljica HRT-ove emisije Kauč-surferica.Radionicu su podržali Hrvatski au-diovizualni centar i Grad Dubrovnik.

u funkciji mjesta i stanovnika Pelješca, a ne samo turista.Kao poveznicu na predavanje profesora Josipa Žuvele Gas-tronomska tradicija kao razvoj ugostiteljstva i suvremenih tren-dova u prehrani Viđen je kazao kako gastro ponude nemabez prave proizvodnje te ako nema lokalnih sastojaka, tradi-cionalna jela ne mogu biti autentična. Žuvela je predstavioosnovne namirnice Pelješca, ribu, maslinovo ulje, vino, mor-ske plodove, iste one koje pripadaju mediteranskoj prehra-ni, a koja je 2013. godine upisana u UNESCO-vu Reprezen-tativnu listu svjetske nematerijalne kulturne baštine.Ivo Klaić je izrazio zadovoljstvo što se mladi na Pelješcuvraćaju tradicionalnim poslovima kao što je uzgoj kameni-ca, aktivnosti koja je neupitno dio kulturne baštine. Istakn-uo je kako Županija potiče i sudjeluje u projektima koji zacilj imaju održivi razvoj kroz valorizaciju kulturne baštine, a

sve u interesu lokalnog stanovništva. Javnu trib-inu organizirala je Općina Ston u sklopu pro-jekta Povijest na zrnu soli financiranim iz Oper-ativnog programa Konkurentnost i kohezija2014-2020. Nositelj projekta je Općina Ston, akao partneri sudjeluju Turistička zajednicaOpćine Ston, Društvo prijatelja dubrovačkestarine, Regionalna razvojna agencija DUNEA,Župa sv. Vlaha - Ston i privatni poduzetnik Natu-ra Dalmatia. Više o projektu možete saznati naweb i Facebook stranici.

Olja Trković

Javna tribina Zalog povijesti zabudućnost - važnost očuvanja kul-turne baštine i njenih potencijala zagospodarski razvoj održana je utvrđavi Kaštio u Stonu 29. svibnjau sklopu projekta Povijest na zrnusoli. Na tribini su sudjelovali IvanViđen, povjesničar umjetnosti i članUdruge Kinookus, prof. Josip Žuve-la i Ivo Klaić, v.d. pročelnika Up-ravnog odjela za gospo-darstvo i more Dubrovač-ko-neretvanske županije.- Treba imati na umu kakoje svaka kulturna baštinasmještena u prirodnubaštinu. Isto tako, uz svadosadašnja istraživanja,baština je nedovoljnopoznata i o njoj se nikadne može dovoljno govor-iti - konstatirao je u uvod-nom dijelu Ivan Viđen.

Istaknuo je kako je ukupan napre-dak Pelješca izniman, pozdravioobnovu i označavanje Napoleono-vog puta, rad vinara na prepoznatl-jivosti peljeških vina, suradnjuOpćine, Župe i ostalih subjekata, nododao i kako postoji prostor zanapredak budući da npr. ne pos-toji ozbiljan turistički vodič Pelješ-ca. Viđen je napomenuo kakopromjene koje se rade trebaju biti

ZAKLADA “KULTURA NOVA”

Predstavljanje zbornikaPredstavljanje zbornikaPredstavljanje zbornikaPredstavljanje zbornikaPredstavljanje zbornikaPredstavljanje zbornika “Uradimo zajedno.Prakse i tendencije sudioničkoga upravljanjau kulturi u Republici Hrvatskoj”, održat će se uDubrovniku 12. lipnja u 18 sati u dvorištu Laza-reta. Zbornik će predstaviti dr. sc. Dea Vidović,Ana Žuvela te Frank Fischer, jedan od na-jznačajnijih teoretičara sudioničkoga upravljan-ja i Nancy Duxbury, stručnjakinja za održivi raz-

voj gradova. Na predstavljanju će sudjelovati i Jelka Tepšić, zamjenica gradonačelnika zadruštvene djelatnosti. Zaklada “Kultura nova” objavila je zbornik u okviru dvogodišnjeg projek-ta “Approaches to Participatory Governance of Cultural Institutions” koji je Zaklada provodilauz podršku UNESCO-vog Međunarodnog fonda za kulturnu raznolikost (IFCD). Pored širokogteorijskog obuhvata i analize koncepata, kao što su sudjelovanje u kulturi, decentralizacija,lokalni razvoj i sudioničko upravljanje u kulturi, zbornik je uključio i sedam studija slučajevakojima je obuhvaćeno sedam različitih modela sudioničkoga upravljanja društveno-kulturnimcentrima koji se razvijaju u različitim dijelovima Hrvatske, među kojima je i Društveni centarLazareti u Dubrovniku. Urednica zbornika je dr. sc. Dea Vidović, upraviteljica Zaklade “Kulturanova”. Uz Deu Vidović, autori tekstova su Ana Žuvela, Davor Mišković, Mirko Petrić i LedaSutlović. Zbornik je dizajnirao Dario Dević.

Foto: dubrovniknet.hr

11GlasGrada - 690 - petak 8. 6. 2018.

12 GlasGrada - 690 - petak 8.6. 2018.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

POVODOM DANA GRADA PLOČA

Zamjenica Marević na svečanoj sjednici Gradskog vijećaZamjenica Marević na svečanoj sjednici Gradskog vijećaZamjenica Marević na svečanoj sjednici Gradskog vijećaZamjenica Marević na svečanoj sjednici Gradskog vijećaZamjenica Marević na svečanoj sjednici Gradskog vijećaZamjenica župana Žaklina Marević nazočila je nasvečanoj sjednici Gradskog vijeća Ploča povodomDana grada Ploča. Sjednici su nazočili saborski zas-tupnik iz Ploča Vlaho Orepić, izaslanik zapovjedni-ka HRM-a brigadir Drago Konsa, gradonačelnici inačelnici susjednih općina i gradova, gradskivijećnici i mnogi drugi.”Čast mi je i zadovoljstvo biti ovdje danas s vama i

slaviti vaš Dan. Svaka obljetnica, pa tako i ova ide-alna je prigoda za osvrnuti se na ono što je učin-jeno kako bi mogli zajedno planirati za budućnost.Upravo je ulaganje u takvu budućnost bila misaovodilja za Dubrovačko-neretvansku županiju kadasmo realizirali više od deset milijuna kuna vrijedanPoduzetnički inkubator u Pločama. Želja nam jeuvijek bila i uvijek će biti da se mladi ljudi ostvare

kroz svoje potencijale, a na namaje, njihovim izabranim pred-stavnicima, da osiguramo i omo-gućimo te uvjete. Osim Inkubatoramoram istaknuti i projekt ”Prirod-na baština” koji je prijavljen na fi-nanciranje iz EU fondova, a uvje-reni smo da će dobiti odobrenjeod nadležnih institucija. U skloputog osam milijuna kuna vrijednogpothvata planira se uređenje stareškole u Baćini u kojoj će bitiedukacijski centar i prostor zaplaninare. Iz istog projekta postavitće se staza od Rogotina do vrhabrda Trovro, a na vrhu su planiraneprekrasne Zračne orgulje.OŠ u Staševici će sve svoje vrtoveurediti autohtonim biljem, a ureditće se objekt s kojeg će se promat-rati život na Baćinskim jezerima.Također tu je projekt ”Neretva do-lina života” u sklopu koje su ure-đene turističke staze, a kroz tiskani

materijal predstavljena jeponuda šireg područje okorijeke Neretve, sve u sklopu”Rural Dubrovnik Neretva”programa.Dubrovačko-neretvanskažupanija i naša Regionalnarazvojna agencija DUNEAnedavno je zavšila projektbrendiranja i zaštite Neret-vanske mandarine, a uplanu je i Centar kompeten-cije za mandarine vrijedan15 milijuna kuna koji ćeitekako biti od značaja zaPloče. I na koncu, šećer nakraju, kroz program ”Kost”,sredstvima UNDP-a Župani-ja je pomogla poduzetnici-ma pa je tako za OPG Bo-gunović nabavljena starins-ka lađa, a značajna finan-cijska sredstva iz istog pro-grama uložena su u sušaruOstojić. Sve su ovo samoneki od primjera gdje jeŽupanija aktivni sudionikživota žitelja Ploča i to ćenastaviti i dalje biti. Stoga usvoje ime, cijele Dubrovač-ko-neretvanske županije ižupana Nikole Dobroslavićaželim vam sretan Dan gra-da Ploča”, rekla je zamjeni-ca Marević. Foto: Rogotin.hr

U DUBROVNIKU

O jačanju Schengenske zoneO jačanju Schengenske zoneO jačanju Schengenske zoneO jačanju Schengenske zoneO jačanju Schengenske zoneNa konferenciji na temu ”Jača Schengenska zona”,održanoj u Dubrovniku, sudjelovao je i župan NikolaDobroslavić.Konferenciju je organizirala europarlamentarka Du-bravka Šuica, a sudjelovali su i državna tajnica Mini-starstva vanjskih i europskih poslova Andreja MetelkoZgombić, ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencijeRH (SOA) Daniel Markić, glavni ravnatelj policije RHNikola Milina, načelnik Sektora za međunarodnu sig-urnost i obrambenu suradnju Ministarstva obrane RHTomislav Galić, stručnjak za međunarodnu sigurnostVlatko Cvrtila i načelnik PU Dubrovačko-neretvanskežupanije Ivan Pavličević, gradonačelnik Grada Du-brovnika Mato Franković i drugi.Župan Nikola Dobroslavić u zaključnom izlaganju nag-lasio je da Schengenski projekt, kao uostalom i euro-zona, temeljni je projekt i jedan od stupova EuropskeUnije. Izrazio je snažnu potporu nastojanjima VladeRepublike Hrvatske da uđemo u Schengenski prostordo 2020. godine, jer podupiranjem Schengenapodupiremo uopće snažniju integraciju Hrvatske u EU,što je na crti naših nastojanja od početka procesa pris-tupanja da se ne osvrćemo na zemlje u okruženju, dase ne damo usporavati i čekati ostale kandidate ili po-tencijalne kandidate. To se odnosi na Schengen, ali iulazak u eurozonu.Župan Dobroslavić osvrnuo se i na problem migracijas kojim se i Hrvatska nosi posljednjih godina. Izrazioje nadu da danas svi u EU shvaćaju da se migrantimogu prihvaćati samo u mjeri koja osigurava održanje

stečevina zapadne civilizacije. Pozdravio je sporazum EU s Turskom koji seuspješno provodi kao i prijedlog novog Višegodišnjeg financijskog okvira EUkoji predviđa više sredstava za vanjske granice i migracije.Povjerenik Europske komisije za migracije, unutarnje poslove i državljanstvoDimitris Avramopoulos i povjerenica Europske komisije za digitalnu ekonom-iju i društvo Mariya Gabriel obratili su se sudionicima konferencijevideoporukom u kojoj su naglasili da je Schengen jedan od najvećih postignućaeuropskih projekata.

13GlasGrada - 690 - petak 8. 6. 2018.

ZAMJENICA MAREVIĆ, V.D. PROČELNICE DADIĆ I RAVNATELJ TUŠ-A PERUŠINA UMINISTARSTVU TURIZMA NAZOČILI KONFERENCIJI

Uspostava centara kompetentnosti u turizmuUspostava centara kompetentnosti u turizmuUspostava centara kompetentnosti u turizmuUspostava centara kompetentnosti u turizmuUspostava centara kompetentnosti u turizmu

METKOVIĆ

Korisnicima ključevi novih POS-ovih stanovaKorisnicima ključevi novih POS-ovih stanovaKorisnicima ključevi novih POS-ovih stanovaKorisnicima ključevi novih POS-ovih stanovaKorisnicima ključevi novih POS-ovih stanovaMinistar graditeljstva iprostornog uređenja,Predrag Štromar uMetkoviću je u utoraksvečano uručio kl-jučeve vlasnicimanovih POS-ovihstanova. Svečanojprimopredaji nazočilaje i zamjenica županaŽaklina Marević kao ipredstavnici APN-a,MGA Nekretina,tepredstavnici GradaMetkovića. ”Danas jePOS možda jedinimodel rješavanjastambenog pitanja.Ljudi žele sve pret-postavke da zasnujuobitelj. Svi resori i JLSmoraju rješavati tajproblem”, rekao jeministar Štromar.Foto: MetkovicNet.hr

POVODOM OSVAJANJA NASLOVAPRVAKA HRVATSKE

Župan uputioŽupan uputioŽupan uputioŽupan uputioŽupan uputiočestitku VK Jug COčestitku VK Jug COčestitku VK Jug COčestitku VK Jug COčestitku VK Jug COŽupan Nikola Dobroslavić uputio ječestitku vaterpolistima i vodstvu VKJug CO povodom trećeg uzastop-nog osvajanja naslova prvaka Hr-vatske. Tekst čestitke prenosimo ucijelosti:Poštovani vaterpolisti, cijenjeno vod-stvo kluba, Naslov prvaka Hrvatske, koji ste os-vojili treću godinu zaredom, još jejedan biser u nizu vaših sjajnih us-pjeha i dokaz vaše izvrsnosti i natome vam u ime Dubrovačko-neret-vanske županije i u svoje osobno imenajiskrenije čestitam!Sjajnom igrom i borbenošću, i ovogaputa ostavljajući srce u bazenu,pružili ste nam trenutke ponosa isreće te tako još jednom dokazali daste najbolji. Vaši su uspjesi ne samorezultat talenta već i predanosti, kon-tinuiteta i timskog rada, ali i tradicije,čime ste postali nezaobilazan dioidentiteta Grada i županije.Hvala vam i na tome, jer osim štoponosno pronosite naše ime zeml-jom i u svijetu, bili ste i ostajete uzormladim generacijama koje, slijedećivaš primjer, mogu znati prepoznati iizabrati ispravan put.S uvjerenjem da ćemo i u budućnostislaviti vaše uspjehe, još vam jednomupućujem najsrdačnije čestitke.S poštovanjem,Župan Nikola Dobroslavić

Zamjenica župana Žaklina Marević, v.d.pročelnice UO za društvene djelatnostiJelena Dadić te ravnatelj Turističke i ugos-titeljske škole Antun Perušina nazočili suu Ministarstvu turizma konferenciji ”Us-postava centara kompetentnosti u tur-izmu” gdje je predstavljen koncept cent-ara uz poticaj umrežavanju i suradnji os-nivača i ustanova za strukovno obrazo-vanje koje su iskazale interes za imeno-vanje regionalnim centrima kompetent-nosti u turizmu, s gospodarskim subjek-

tima, strukovnim komorama iudruženjima, visokim učilištima, ustano-vama za strukovno obrazovanje i drugimdionicima koji djeluju u sektoru turizma iugostiteljstva. Naglasak konferencijestavljen je na povezivanje s potrebamagospodarstva i tržištem rada, a upravo utom smjeru gospodarski subjekti jesu kl-jučni partneri u procesu uspostave cent-ara kompetentnosti u sektoru turizma iugostiteljstva. U skladu sa Zakonom ostrukovnom obrazovanju regionalni cen-

tar kompetentnosti određuje se kao mjesto iz-vrsnosti strukovnog obrazovanja i osposobljav-anja u kojemu se uz osnovnu djelatnost, kojaobuhvaća i provedbu učenja temeljenog naradu, obavlja i osposobljavanja i usavršavanjete druge djelatnosti koje pridonose poboljšanjukvalitete strukovnog obrazovanja i osposoblja-vanja i njegove prilagodbe potrebama gospo-darstva i tržišta rada. Konferenciju je organizira-lo Ministarstvo turizma kao posredničko tijelorazine 1 u okviru OP „Učinkoviti ljudski potenci-jali 2014.-2020.“, u skladu s objavljenim javnimpozivom osnivačima za kandidiranje ustanovaza strukovno obrazovanje za imenovanje region-alnim centrima kompetentnosti Ministarstvaznanosti i obrazovanja.

BLATO

Olimpijski festival dječjih vrtića županijeOlimpijski festival dječjih vrtića županijeOlimpijski festival dječjih vrtića županijeOlimpijski festival dječjih vrtića županijeOlimpijski festival dječjih vrtića županijeU Blatu je u organizaciji Zajednice športa Dubrovačko neretvanske županije održano 17. izdanjeOlimpijskog festivala dječjih vrtića Dubrovačko neretvanske županije. Nastupili su dječji vrtići Ploče,Opuzen, Župa dubrovačka, Orebić, Konavle, Radost iz Vela Luke, Korčula, Metković, Slano, Škat-

ulica i Pčelica izDubrovn ika ,Ston i Blato.Više od 400mališana senatjecalo u 4discipline: trčan-je, skakanje, bacanje loptica i mali nogomet.17. Olimpijs-ki festival dječjih vrtića otvorio je načelnik Općine BlatoAnte Šeparović. Prvo mjesto u ukupnom poretku os-vojio je Dječji vrtić Metković sa 22 boda, druga je bilaŽupa dubrovačka sa 21 bodom, a treće su sa po 19bodova podijelili Pčelica i Ploče... Održana je i utrka teta.Trofej Fair play je pripao Blatu. 18. izdanje Olimpijskogfestivala dječjih vrtića Dubrovačko-neretvanske županijeodržat će se na obnovljenom igralištu SOŠK-a na Bataliu Stonu.

14 GlasGrada - 690 - petak 8.6. 2018.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

U PRATNJI NAČELNIKA LASIĆA I ZAMJENIKA TE PREDSJEDNIKA DPDS-a

Ministrica Nina Obuljen KoržinekMinistrica Nina Obuljen KoržinekMinistrica Nina Obuljen KoržinekMinistrica Nina Obuljen KoržinekMinistrica Nina Obuljen Koržinekobišla tvrđavu na Prevlaciobišla tvrđavu na Prevlaciobišla tvrđavu na Prevlaciobišla tvrđavu na Prevlaciobišla tvrđavu na Prevlaci

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić sa zamjenikom Ivom Radonićemi predsjednikom Društva prijatelja dubrovačke starine Nikom Kapet-anićem primio je u posjet na Prevlaci ministricu kulture Ninu Obuljen-Koržinek. Tom prilikom ministrica je obišla tvrđavu na Prevlaci koju jeOpćina Konavle dala na upravljanje DPDS-u koji će nakon obnovetamo otvoriti Muzej austro-ugarske mornarice što će generiratidvadesetak novih radnih mjesta. Ministrica je iskazala zadovoljstvotom investicijom te kazala kako je veseli što će projekt te veličine bitirealiziran na krajnjem jugu Hrvatske. Svi prisutni složili su se kako jestavljanje tvrđave u pogon strateški interes od značaja za cijelu Re-publiku Hrvatsku.

NAČELNIK LASIĆ POTPISAO UGOVOR S LIBERTASOM

Riješen dugogodišnji problemRiješen dugogodišnji problemRiješen dugogodišnji problemRiješen dugogodišnji problemRiješen dugogodišnji problemprijevoza svih Konavljanaprijevoza svih Konavljanaprijevoza svih Konavljanaprijevoza svih Konavljanaprijevoza svih KonavljanaNačelnik Općine Konavle Božo Lasić potpisao je 1. lipnja u Malojvijećnici Grada Dubrovnika ugovor s čelnim ljudima tvrtke Libertas,čime je konačno razriješena dugogodišnja situacija vezana za prijevozputnika na relaciji Konavle - Dubrovnik.”Godinama nije postojalo razumijevanja, a sada je konačno riješenastvar. Ovaj ugovor je na korist stanovnika svih općina, cijena je prihvatl-jiva i Libertas daje jednu određenu kvalitetu koja vrijedi iznosa u ugovo-ru. Bilo je godina kada se razbacivalo nerealnim ciframa, a mi smoplaćali i po četiri milijuna kuna godišnje, a sada je vrijednost ugovora1,2 milijuna kuna. Želim se zahvaliti i Gradu Dubrovniku koji je razumiokako susjedne općine ne mogu živjeti same, ali da niti grad ne možeživjeti sam, odvojen. Upućeni smo jedni na druge, ne samo za prijevoznego i za sva ostala komunalna pitanja”, rekao je načelnik Lasić.

NOGOMETNA AKADEMIJA ”KONAVLE” ŽUPANIJSKI U-12 PRVAK

Načelnikova čestitkaNačelnikova čestitkaNačelnikova čestitkaNačelnikova čestitkaNačelnikova čestitkaSekciji mlađih pionira U-12 Nogometne akademije Konavle, koja je uMetkoviću osvojila naslov prvaka županije, načelnik Općine KonavleBožo Lasić uputio je čestitku. Dječaci Nogometne akademije Konavlepod vodstvom trenera Frane Lojića u Metkoviću su ostvarili tri pobjede.U četvrtfinalu su pobijedili ONK Metković, polufinalu NK Žrnovo, a ufinalnoj utakmici Nogometnu akademiju NA Libertas. ”U svoje osobnoime te u ime Općine Konavle čestitam treneru Lojiću, roditeljima, ali uprvom redu mladićima koji su ostvarili ovaj izvrstan rezultat. Još me viševeseli činjenica da je ovakav rezultat stigao kroz sekciju ujedinjenihKonavala, a nadam se da će takav primjer slijediti i neki drugi naraštajijednog dana”, rekao je načelnik Lasić.

ZA ENERGETSKU OBNOVU ZGRADE OSNOVNE ŠKOLE GRUDA

Potpisan ugovor vrijedan 2,8Potpisan ugovor vrijedan 2,8Potpisan ugovor vrijedan 2,8Potpisan ugovor vrijedan 2,8Potpisan ugovor vrijedan 2,8milijuna kunamilijuna kunamilijuna kunamilijuna kunamilijuna kunaU Palači Ranjina 5.lip-nja je potpisan ugovorza energetsku obnovuOsnovne škole Grudavrijedan 2,8 milijunakuna. Ugovor su pot-pisali ravnateljica školeZdenka Pivčić te direk-tor tvrtke Tehno-elektrod.o.o. Petar Prodan-ović. Župan Nikola Do-broslavić nazočio je upotpisivanju ugovora te čestitao svima, ali i najavio nove ob-nove javnih zgrada u našoj županiji.”Dubrovačko-neretvanska županija prijavila je Osnovnu školuGruda i Obrtničku školu Dubrovnik na natječaj za energetskuobnovu javnih zgrada koji se financiraju iz Europskih fondovate su obje škole uspješno prošle. U slijedećem ovogodišnjemnatječaju za energetsku obnovu javnih zgrada imamo još trizgrade prijavljene od strane Županije – Gimnazija Metković,Osnovna škola fra Ante Gnječ Staševica i Dom za starije i nem-oćne Vela Luka. Nadamo se da će sve tri prijave biti uspješnei da ćemo nastaviti energetski obnavljati zgrade jer se timeumanjuju energetski troškovi u zgradama a naravno da je toujedno i prilika za obnovu zgrade: prozori, krovište. Čestitamškoli, našim odjelima posebno Upravnom odjelu za društvenedjelatnosti i čestitam izvođaču radova na osvajanju natječa-ja”, rekao je župan Dobroslavić.Nešto više o tehničkim detaljima projekta rekla je v.d. pročelniceUpravnog odjela za društvene djelatnosti Jelena Dadić.”Čestitam ravnateljici Osnovne škole Gruda kao i tvrtki Tehno-elektro d.o.o. iz Đakova. Moram istaknuti značajno financiran-je Dubrovačko-neretvanske županije u ovom projektu – 1,9milijuna kuna od sveukupne vrijednosti 2,8 milijuna kuna. Ugo-vor koji će se potpisati sa Obrtničkom školom vrijedit će 2,7milijuna kuna, a ugovori koje pozitivno iščekujemo krajem ovegodine su za Osnovnu školu fra Ante Gnječ Staševica i vrijeditće 1,1 milijuna kuna, Gimnazija Metković nešto manje od 2milijuna kuna te Dom za starije i nemoćne Vela Luka 4 milijunakuna. Natječaj je privremeno zatvoren, ali otvara se ponovo 4.rujna te ćemo zajedno sa DUNEOM nastaviti prijavljivati školekao i druge ustanove javnog sektora”, rekla je Dadić.Ravnateljica Osnovne škole Gruda Zdenka Pivčić zahvalila seŽupaniji i istaknula kako se nada da će obnova proći što prijei što kvalitetnije.Direktor tvrtke Tehno-elektro Petar Prodanović napomenuo jekako će ući u posao u sljedećih 30 dana, te kako je rok iz-vođenja radova 10 mjeseci no kako će nastojati završiti sve inešto ranije.

NA ODLIČNOM NASTUPU NA SPINEL KUPU

Čestitka načelnika LasićaČestitka načelnika LasićaČestitka načelnika LasićaČestitka načelnika LasićaČestitka načelnika LasićaJudo klubovi Konavle Cavtat i Prevlaka Gruda vrlo uspješnosu nastupili u subotu, 2.6. u Kotoru na tradicionalnom 13.Spinel kupu. Na turniru je nastupilo oko 300 natjecatelja iz24 kluba iz Hrvatske, Crne Gore i BiH. Konavljani su nastu-pili sa 7 natjecatelja i osvojili izvrsnih 12 medalja i to 5 zlata,3 srebra i 4 bronci. Zlata su osvojili: Dalia Schmuch 2, NikaKatušić 2 i Ana Schmuch. Srebra su osvojili: Antonija Đurk-ović 2 i Ana Schmuch. Bronce su osvojile: Jelena Schmuch2, Cvijeto Schmuch i Petra Đurković. Načelnik Općine Konav-le Božo Lasić uputio je čestitku kako mladim judokama takoi njihovim trenerima i roditeljima.

15GlasGrada - 690 - petak 8. 6. 2018.

Održan sastanak Upravnog odboraOdržan sastanak Upravnog odboraOdržan sastanak Upravnog odboraOdržan sastanak Upravnog odboraOdržan sastanak Upravnog odboraprojekta Hercultour u Dubrovnikuprojekta Hercultour u Dubrovnikuprojekta Hercultour u Dubrovnikuprojekta Hercultour u Dubrovnikuprojekta Hercultour u DubrovnikuDubrovačko-neretvanska županija bila je domaćin drugog sastanka Up-ravnog odbora projekta HERCULTOUR koji je održan u hotelu Kompas.Projekt se financira u sklopu INTERREG-a Programa prekograničnesuradnje Italija-Hrvatska 2014. - 2020., a vrijeme trajanja projekta je 18mjeseci. Projektni partneri su tijekom dvodnevnog sastanka prezentiralisvoja dosadašnja postignuća vezana za implementaciju i aktivnosti pro-jekta te se razgovaralo o planovima za predstojeće razdoblje. Cilj HER-CULTOUR-a, kao nastavka projekta HERA - „Održivo turističko upravl-janje jadranskom baštinom“, je kapitalizirati postignuća projekta HERA,učvrstiti njihovu održivost kroz jačanje djelovanja Udruge HERA, jačan-je upravljanja kulturno turističkim rutama i posjetiteljskim centrima kojinose oznaku HERA na teritorijima lokalnih partnera, kroz izradu planovaupravljanja, marketinških planova i provedbu dodatnih promotivnih ak-tivnosti. Vrijednost projekta za Dubrovačko-neretvansku županiju iznosipribližno 1.2 milijuna kuna, a sredstva će se uložiti u obnovu prostora na

katu Centra za selektivne oblike turizma u Domu kulture u Pločama koji ćeslužiti kao izložbeni prostor Zavičajne zbirke Grada Ploče. Nastavit će se i sasnažnom promocijom kulturno-turističke rute „Neretva-dolina života“, a jedandio financijskih sredstava utrošit će se i za nabavu opreme za multimedijalnidio centra. Hrvatski partneri osim Dubrovačko-neretvanske županije su Zadar-ska županija kao nositelj projekta, Šibensko-kninska županija i Primorsko-goran-ska županija, dok su talijanski partneri ADSU Teramo, Turistička zajednica Ro-magna i Europe Point of Teramo Consortium. Primorsko-goranska županijaće biti sljedeći domaćin HERCULTOUR sastanka u drugoj polovici rujna.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

OŠ ŽUPA DUBROVAČKA i DRUŠTVO „SLAGALICA“

Izložba radova i djece mladihIzložba radova i djece mladihIzložba radova i djece mladihIzložba radova i djece mladihIzložba radova i djece mladihPodručni ured za zaštitu i spašavanje Dubrovnik

u suradnji s OŠ Župa Dubrovačka i uz pok-roviteljstvo Društva „Slagalica“ orga-nizirao je u srijedu, 6. lipnja u pros-torijama OŠ Župa Dubrovačka(sportska dvorana) u Mlinima,izložbu radova djece i mladih iz našežupanije pristiglih na Natječaj za lik-

ovne, literarne i foto radove djece i mladih na temu katastrofai snaga sustava civilne zaštite.Natječaj već osmu godinu provodi Državna uprava za zaštitui spašavanje, a ima za cilj podizanje svijesti o postojanju rizikaod katastrofa. Teme za izradu radova vezane su za prirodne itehničko-tehnološke nesreće i katastrofe koje se pojavljuju uHrvatskoj i u svijetu, kao i uz djelovanje snaga sustava civilnezaštite i žurnih službi. Uz otvorenje izložbe upriličena je i sveča-na dodjela priznanja najboljim radovima na županijskoj razi-ni. Uz priznanja autori najboljih likovnih i literarnih radova dobilisu na poklon i knjige u izdanju Društva „Slagalica“.

16 GlasGrada - 690 - petak 8.6. 2018.

KREATIVNA EUROPA – POTPROGRAM KULTURA

Igrama potpora iz EU fonda zaIgrama potpora iz EU fonda zaIgrama potpora iz EU fonda zaIgrama potpora iz EU fonda zaIgrama potpora iz EU fonda zadvogodišnji baštinski projektdvogodišnji baštinski projektdvogodišnji baštinski projektdvogodišnji baštinski projektdvogodišnji baštinski projektUkupna vrijednost projekta je približno 333.100eura, a Europska komisija će sufinancirati 60%tog iznosa. Dubrovačke ljetne igre će u projektuložiti gotovo 85.000 eura, a sufinancirani iznosiz EU fonda iznosi približno 51.000 euraProjekt naziva Future Epics koji su Dubrovačke ljetne igrekao suorganizator, s vodećim partnerom Fondacijom Heart-efact, prijavile na natječaj programa Kreativna Europa – pot-program Kultura ocijenjen je pozitivno i odobreno mu je fi-nanciranje u iznosu od gotovo 200.000 eura kako je potvrdilaIzvršna agencija za obrazovanje, audiovizualnu djelatnost ikulturu (EACEA). Time su Dubrovačke ljetne igre prva javnaustanova u kulturi Grada Dubrovnika ko-joj je odobreno sufinanciranje iz navede-nog potprograma Kreativne Europe.Projekt Future Epics prijavljen je nanatječaj Europski projekti suradnje – pot-pora za projekte Europske godine kul-turne baštine 2018. 22. studenog 2017.,raspisan unutar programa Kreativna Eu-ropa – potprogram Kultura s ciljem poti-canja na otkrivanje i istraživanje europ-ske kulturne baštine te jačanja osjećaja

pripadnosti zajedničkoj europskojobitelji. Vodeći partner projekta je Fon-dacija Heartefact iz Beograda, dok suuz Igre, kao prvog suorganizatora, os-tali partneri Centar za izvedbene um-jetnosti Vitlycke (Tanumshede, Šved-ska) te organizacija civilnog društaTasca (Barcelona, Španjolska).Future Epics je dvogodišnji projekt kojiće se baviti razvojem novih pristupakulturnoj baštini. To podrazumijevadekonstrukciju postojećih narativaodređenih povijesnih razdoblja i rein-terpretaciju kroz suvremenu izvedbe-nu umjetnost. Uz sudjelovanje mladihumjetnika i ciljna publika projekta sumladi. Tri dramske produkcije koje će

nastati tijekom pro-jekta bit će premijer-no izvedene na Du-brovačkim ljetnimigrama 2020.Produkcije će sebaviti zanemaren-im, zaboravljenim iignoriranim pov-ijesnim narativima.U sklopu projekta

bit će razvijena internetska platformakao virtualni prostor koji će omogućitiistraživanje europske kulturne baštine.Ova interaktivna platforma će omo-gućiti i korisnicima da sudjeluju ustvaranju sadržaja i razmjenjuju vlas-tite ideje i tumačenja baštine. FutureEpics će djelovati kao europska mrežas novim pristupom konceptima zajed-ničkog dobra i kulturne baštine kojeputem internetske platforme ostajunovim generacijama. Prve aktivnostiunutar projekta provodit će se u rujnuove godine. Osim intenzivnog rada narazvoju platforme i pripreme dramskihprodukcija, projekt tijekom dvije god-ine trajanja podrazumijeva provedbukreativnih labova, istraživanja, reziden-cija, javnih diskusija i radionica te sim-pozija.Ukupna vrijednost projekta je približno333.100 eura, a Europska komisija ćesufinancirati 60% tog iznosa. Du-brovačke ljetne igre će u projekt uložitigotovo 85.000 eura, a sufinanciraniiznos iz EU fonda iznosi približno51.000 eura.

Karla Labaš

DLJI I ZAKLADA CABOGA STIFTUNG

Vokalna glazba kroz stoljeća u ljetnikovcu Bunić KabogaVokalna glazba kroz stoljeća u ljetnikovcu Bunić KabogaVokalna glazba kroz stoljeća u ljetnikovcu Bunić KabogaVokalna glazba kroz stoljeća u ljetnikovcu Bunić KabogaVokalna glazba kroz stoljeća u ljetnikovcu Bunić KabogaU suradnji Dubrovačkih ljetnih igara i zaklade Caboga Stiftung njemački vokalni ansamblSinger Pur gostuje u Dubrovniku u četvrtak, 14. lipnja, kada će s početkom u 21 sat održatikoncert u ljetnikovcu Bunić Kaboga. Ulazak je besplatan, ali je gratis ulaznice potrebnoranije preuzeti na blagajni Igara u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja je otvorenaradnim danima, od ponedjeljka do petka, od 10 do 18 sati. U suradnji s javnim gradskimprijevoznikom Libertas Dubrovnik organiziran je prijevoz do ljetnikovca Bunić Kaboga,autobusom koji polazi u 20:30 sati s Pila, a zaustavlja se i na autobusnoj stanici u Vukovar-skoj ulici. Povratak je odmah po završetku koncerta. Potporu programu su dali HoteliMaestral te Gulliver Travel. Karla Labaš

IZLET NA PELJEŠAC

Četiri kantuna - desert avanturaČetiri kantuna - desert avanturaČetiri kantuna - desert avanturaČetiri kantuna - desert avanturaČetiri kantuna - desert avanturaAktivnosti dubrovačke turističke agencije Travel plan naobogaćivanju turis